Jedinstvo, May 11, 1956

              POLITIC Kl
DR. KRNJEVIC 0 FRATRIMA
OKO "DANICE" i
List Danica" iz C h i c ag a
sec odavna vodi zucnu lcampanju
protiv predsjednilca Hrvatske Se-Ijac- ke
Stranke Dr. Vladka Maceka,
koja je pooJtrena posljednjih mjc-se- c,
nakon je Мдсек izjavio da je
"nezavisna driava Hrvatska" stvo-ren- a
po Hitlcru i Mussoliniju. U
borbi protiv Dr. Maceka "Danica"
je pokusala iskoristit i Dr. Krnje-vid- a,
glavnog tajnika HSS iz Lon-don- a,
koji da sodi drukdiju poli-tik- u
od Macekose, blisku njihovoj
(fratarsko-ustaSkoj- ). Tome je pri-doni- o
sam Dr. КгпјсунЈ svojim go-vorir- ro
u Sjed. Drzavama i Kanadi
proilog Ijeta, pred devctu konven-cij- u
Hrvatske Dratske Zajednicc,
koji su trebali da ucVrste ustaJko-matekovsk- u
suradnju na konvenciji.
Konscncija HBZ je proSla (i kao
$to je poznato porazno za politiku
Dr Krnjevida) i Dr. Krnjevic' je
sada opalio po "Danici". Opalio
je dosta icstoko. Njegov llanak iza-Ja- o
je u "Hrvatskog Glasu" od 7.
maja j nosi naslov "Pisanje nedo-stojn- o
katolifkih svcccnika".
Krnjevic" na prvom mjcstu istice
da su hcrcegovac'ki franjevci. u
djjm rukama se sada nalazi list
"Danica", uvijek bili ncprijatelji
HSS i njczine politike; on piSe:
'Tko poznaje politicise odnose u
domovini izmedju dva svjctska ra-ta,
tomu ne ce bit teSko razumjeti.
TiUo hertegovalki franjevci ne tote
llrialile Stljatke Stranke, i zalto
su njilyove iutljite strijelice bile za
iivota preJsjeJnitj Stjepan-- t RaJtla
upttene protiv njtga, a oJ njego-to- g
union} va tiasljeJnika preJtjeJ-H- a
Maieta . . ." (naglasak u ori-ginal- u).
Krnjcvic" daJje kaze da "Danica"
"nije nikada poStcno citirala" Dr.
Maceka. Ona je "samovoljno iz-trgava- la
pojedine izraze ili rccenice
iz njcgovih izjava" i "na tcmelju
toga izvrcala smisao izjave". U
drugim slucajevima ona je "pod-mcc'al- a
' pojedinim rcccnicima Ma-c"ckov- ih
izjava "smisao, kojega one
ncmaju" i na temelju till "pod-rnetnuti- h
tvrdnja" ocrnjivala Ma-ceka.
"Danica" se godinama "bavi"
Macckom, ali ga nikad nije "ne-pristra- no
i poitcno prikazala" niti
je "ikad poialila neistinc" koje je
"godinama" o njcmu Jtampala.
Kmjcvii zatim pile:
"Danicno" sistematsko izopaci-vanj- e
predsjednikovih izjava. samo-voljno
podmetanje i ncistinito pri-kazivan- je
samo po sebi je nedostoj-n- o
katolifkih svcccnika bcz obzira
o kome se radilo. Ncdostojno je to
u toliko vise, ito odrruh na slije-dccw- n
stranama "Danica" donosi
izvadke iz Sv. Pisma. A o rijemima
Sv Pisma se ne raspravlja. One se
vjcruju. U glavnom radi takvih iz-vada-ka
"Danica" sebe naziva kato-licli- m
listom. Na celu "Danice"
stoji. da je ona "posvcccna kultur-no- m
prosvjcdvanju t duhovnom
podizaniu" americlcih Hrvata. Sve
S P S
Panz — Cesto kada scgovori
o гаЈтЛот pokretu u Francusko),
ukazuje na njegovu podjcljenost
i. naglaiavajutfi pretjerano o-- u it-njenic- u.
izvlaci zakljuak tragid
poloiaja radnicke klase u zemlji
koja je svijctu data Francusku rcvo-lucij- u
i Parisku komunu.
Mcdjutim, ne treba gubiti vida
da sc provalija, koja dijcli rukovod-sts-- a
koreunista r sodjalista, suiava
sve viie prema svom dnu i da
dolje. a radnakim mavima svodi
ustvari na pukotinu.
Ogorcena borba, koja vodi u
vrhovima, nije praena istom po
lavom u bazi tdi partija. u masanu,
kofc гаЛтаји rukovodstv--e jed-ni- h
ih drugih. KoJsko je sWajeva
samo bflo da raase msu odazvalc
pojivu KPF da krenu u krajk.
i kelike e puta. opct ciaastvo se-dfahstK- kih i sindikata pri4rita4e
kraikesima. koje jc vedtia Geno
ralna kenfedfacia radi, bez ebzira
na kakav je star u odredjenim
slucaKfiu zaozMnale rwkovodsrs-- e
sooiahta. U Franotskej. u kfej
I V O T
to Zajedno kao i eceniclo zvanje
izdavaca i urednika "Danice" ima-j- u
dati naro&tu vjerodostojnost i
onom sistematskom iskrivljavanju
izjava predsjednilca MaAa, podme-tanj- u,
presudvanju i tendencioznom
i neistinitom prikazivanju predsjed-nik- a
Mafka. Ssoje zvanje katolic'kih
svcccnika oni putem ovakove "Da-nice- "
godinama sistematski izra-bljuj- u,
da na neistiniti nadn i u
neistinitom svijetlu prikaiu pred-sjednik- a
Hrv. Seljaclce Stranke".
Kako iz ovoga vidi Dr. Krnjc-vic'
urednike i izdavace "Danice"
smatra samo niskim politicari-ma- ,
vec" i los"im sveenicima, jcr
im je vjera samo sredstvo za ostva-rivanj- e
politiclcih ciljeva. U tome
cc s njim sloiiti svi objektivni
promatrafi "Danidina" pisanja.
Otrovu kakav izlazi iz pera tih ljudi
je tciko niii ravna, osim moida u
stupdma "Amcrikanskog Srbobra- -
na .
Krnjevii zatim prelazi na poku-Saj- e
"Danice". "Srbobrana" i sli-cni- h
listova da dokaiu da se on
razilazi sa Macckom u polittci. On
kaze da mu se "s jedne strane pod-mct- fe
stvari koje ne stoje, a s druge
strane presucuje ono, ito sam o
som odnosu prema predsjedniku
javno rckao i napisao u novinama
u Qiicagu, kada sam prollog Ijeta
ondje bio".
Krnjevif kaze da je odbio da po-sjc- ti
samostan u kome "Danica"
ureduje i izdaje i to da jc ucmio
zbog "Daniina" stava prema Mi-6ck- u,
ali nadodaje: "Pristajao sam
uvijek na razgovor s bilo kime, kao
i predsjednik Mack, ako sam to
smatrao potrebnim".
Zatim naglaJava da izmedju nje-g- a
i Macka "nema razilaienja",
da "ne postoji pocjepanost i nesu-glasnos- t"
"I~tko to misli "vara sa- - J
moga sebe"; oni imaju isti cilj, a
"rade na nain, koji u kojem casta
smatramo najzgodnijim". Posljed-nji- m
rijefima Dr. Krnjcvic' svakako
nastoji dokazati da je bilo oprav-dan- o
Ho je on pred konvenciju
HBZ zagovarao suradnju sa ustala-ma- ,
dok je Mactk drugoj strani
govorio protiv ustafa, a sada je
opct mjestu da istupi protiv us- -
taia i "Danice" i stane bok Dr.
Maccka. Moida to manevrisanje
nckom izgleda razumljio i oprav-dan- o,
ali jc injenica da jc pod-bacil- o
proiloj konvenciji H. H.
Zajednicc, kao ito je podbacilo nc-koli- ko
puta ranije. Kada t'c prvaci
HSS uvidjeti soje pogreikc?
Krnjcvicv istup protiv 'Danice'
nameve joi jedno pitanje. a je
oo: Knjim putem cc sada pot'i
"Americli Hn-atsk-i Glasnik". na-vodn- o
glasilo HSS u Sjedinjenim
Driavama. koji je posljednjih mjc-sc- ci
poput "Danice" uzdizao Kr-njei- di
nasuprot Macku. a poslje-dnjih
nckoliko nedjclja otvorcno
zagovarao suradnju sa "Danicom"'
Cckamo da vidimo
V J E I SAPRBDSIH S S Л G A F RAX C U
SVIJEST
se.
o
iz
se
se
na
se
to
Z
se
nc
se
na
na
uz
na
to
su rrvolutionarne tradaiie tako
snaine. nije mogu.'e komandirati
radnidkoj klasi.
U kriticnim ttenudma, kada su
politicise slobode. demokratske tc-kovi- ne
frincuskog naroda ili prava
radniAe klase bivali ugroieni, ra-dnic- lii
pokret jc djclevao jedin-stv- o.
Od dna. od masovne baze pre-ma
vrhovima. razvijao sc snaian
pritisak i naprcdnc snage sa
da ostvare jedinstvo za tre-гн+ta- k.
a ponekad i duii period.
U tkn tremidfna francuska ra-dmcl- ca
klasa mtiarivala je svoje
naivete uspjehc. I ostvarivji ih jed-ne- m oa je uspfevaU da ih ocavx
Svaki pokwiaj reakdeeamih sragja
da ugroze tekevine radftiAg pe
kfeta m trewMcitaa kada je ee doiiv-- t
jivao svote кпге. шх&9 je &Цк
pe prarile jedmtteai etper svih
rufredAih мада. ped kefim bi
ukav pekwdj teakrife reJent
prefadao.
Prefai9t£ke tendencife. koe
franevska desmca pokazivala nod"
._W.'JSJ."LU'
A'eciina Amerikanaca zeli
dasovjetski pr-ac- i posjete
njihovu zcmlju
New Vork. — Americki Gallup
Pull je рготсо anketu o pozIje
nosti pojrte orjetskih ruVovo-dilac- a, Hruova i Hulanjina.
Za p4Jft h izjaitnilo 51 poto,
protiT 31 panto, ш 18 poto u
reoprrdjeljrai.
Cejlon trazi ukidanjc
britanskih vojnih
baza
Kolombo. — Cejlonska
vlada je pozvala Veliku Bri-tani- ju da likvidira svoje zra-in- e
i vojno-pomors- ke baze
na Cejlonu.
Premijer Banda-ranaik- e je izjavio da nema
izgleda da ce Cejlon odusta-t- i
od toK zahtjeva.
Dcmonstracijc i hapsenja
u Juznoj Korcji
Tokio. — Krajem proSlog
tjedna u Seulu je do-51- o
do burnih demonstracija
protiv diktatorske v 1 a d e
Sing Man Ili, koje je prire-dil- a
"lojalna opozicija" u
vezi sa izborima koji ce se
odriati 15. maja. Ubjjena je
jedna osoba, 12 te§ko ranje-n- o,
a broj uhapsenih prelazi
400.
Indonczijska parlamcn- - tarna dclcpacija posjetit
cc SSSR
Dzakarta. — Savjct narodnih
predstavnika Rcpublike Indonezije
prihvatio je poziv, da u Sovjetski
Savcz posalje dclegaciju svojih
predstavnika. Ova parlamcntarna
dclegacija otputovat c u Moskvu
na kraju septembra.
Vijctnam insistira na
primjeni zenevskoff
sporazuma o primirju
u Indokini
London. — Premijer sjcernog
Vijetnama Fam Vitx Dong izjavio
je londonskom "Observatoru" da
njegova vlada insistira na punoj
primjeni svih odredaba sporazuma
o primirju u Indokini ukljucujuli
odriavanje izbora u oba dijcla Vi
jctnama radi ujedinjenja zemlje.
Lincovanjc ubica
radnickoi; vodjc
Kazablanka. — Kad je nedano
ovdjc ubijen Muhamcd Set Den Ali.
oblasni sckretar Komunisticlve par-tij- e
Maroka, ogorccno stanovniitso
dctvrti, u kojoj je izvreno ubistvo
uspjelo je uhvatiti i predati via-stim- a
pctoricu atentatora. dok jc
d-oji- cu pohlo pctrolejcm i spahlo.
Nclmi prihvatio poziv da
posjet i Francusku
Pariz. — Indijski ambasador u
Parizu Sardar Malik obavijestio je
francuskog ministra vanjskih poslo-v- a
Pinoa, da je premijer Nehru
prihvatio poziv da posjeti Pariz.
Nehru ce doputovati u Pariz 17.
jula.
SKE
Drugog s jetskog rata, izazwle su
stvaranie Narodnog fronta. oko
koga su sc grupirale i sve napre-dn- e
snage u Francuskoj. Ono Ito
jc tada ostvarila radnijka klasa
Francuskc na planu socijalnog za-konodavst- va,
predstavljalo je isku-stv- o
i prim jcr, kojim su se koristili
radnicki pokret i svih zapadnih zc-malja.
Pa. ipak. kada se Narodni
front raspao, radnnka klasa je os-tal- a
jedinstvena i s4eina u obranu
onoga $to jc stekla u trenutku kada
je i polttKki bila ujedinjena.
To je reakd ja inula u vidu. ona
je leg jedmstva brfa svijesna i p4a-Se- ct
se da ne tzazove raedju rad-mdm- a
nevi pokret ka ujcd+njenf
— tefldendje a4no budna i Ита
— eea se debro 6rvata da ne takne
m dm©kiatske mstrtudje FranCH-s- k
RepbHce
Same take je mowfe ebfasniti
pefftva. $4 jc ke poiifeiten rad
гмЛл pfJcret Franokoi ostae , snaian. berben i rtvolyooaaran I
Kako bi rfWe Nk moguce obfa-- '
RAZNE
Zagreb. Vjesnik broiu od za vezu s iseljcnicirru, jer se uka-is- .
aprila donosi izvfcsta) sa go-- zala potreba da se prikupe Jto is-diin- je
skupitine Maticc Iseljemka crpniji podaci o naseobinama naiih
Hnatske, koji glasi:
Jedan od osnovnih zadataka Ma-lice
iseljenika Hrvatske je vcza i
ito uzi kontakt s naiim iscljenicima
u raznim кгајслчта svijeta. O tome
je i najviSe bilo govora u izvjci-taj- u
i diskusiji na danainjoj godii-njo- j
skup&ini, kojoj je predsjeda-va- o
Luka Markovi, povratnik iz
Australije.
Iz nase zemlje ima oko milijun
ljudi, koji su, prisiijeni ekonom-ski- m
uvjetima za vrijeme stare Ju-goslavi- je,
a ncki jo5 i ranije, morali
napustiti svoju zemlju. Najviic ih
ima iz Hrvatske, jedna pctina od
sadainjeg broja stanovnika naie Re-publik- e.
Matica iseljenika Hrvat-ske
nastoji da je sa ito veclm bro-je- m
tih iseljenika u stalnoj vezi.
To postizava stalnim dopisivanjem
s mnogima od njih, povczivanjem
s onima, koji dolaze na krafc po-sjete
u svoju staru domovinu, svo-ji- m
asopisom i drugim izdanjima,
slanjem knjiga, gramofonskih plo-(л- ,
narodnih rukotvorina, umjetni-n- a
i drugih predmeta iscljenicima.
U tu svrhu osnovana jc proile go
dine pri Glavnom odboru komisija
Porast industrijskc
proizvodnjc u martu
Bcograd. — Poslije pada u janu-a- m
i februaru, inJustrijska proiz-%odnj- a
zabiljeiila je u martu zna-ta- n
ospon. U odnosu na prosjenu
mjcsecmi proizvodnju u 1933. po- -
dini njen indeks je skotfo' sa 110
bodova u februaru na 155 bodova
u martu i time dotigao nivo, koji
je za pet bodova viii nego u istom
mjesecu proile godine.
Zbog niskog ntvoa proizvodnje
u januaru februaru, ito struenjaci
objainjavaju iskljuiivo vremenskim
prilikama, jugoslavenska industrija
jc u prvom tromjcsec'ju ovc godine
data sega za 2 posto viie proiz-vod- a
nego u istom periodu proile
godine. Mcdjutim, po njihovom
miiljenju, povoljno kretanje u mar-tu
pouzdan je uvjet za prcdvidja-nje- ,
da fe se u slijedec'im mjesecima
nadoknaditi ovaj pad.
(Jugopres)
Elcktrokabcl do Braca
stavljcn u upotrcbu
Split. Izmedju dalmatmskog
kopna i otoka Hraca postavljcn je
pnje godinu dana podmorskt kabel
dug 7600 mctara, a nakon ito su
sagradjeni i svi potrebni objckti,
clektrovodi i razodna mrcia, sada
jc uz veliku narodnu svecanost, u
uvali Prvina kod Postira na Dradu.
ukljuCivanjem visokonaponskc sk lo-pe
u transformatorskoj stanid, pre-da- n
narodu Drai'a ovaj vrlo vaini
obfikt na upotrcbu
sniti dnjeniru. da su francuski rad-ni- ci
ne samo uspjehc postigli na
planu poboljianja svojih iivotnih
uvjeta, ve da istovremeno pred-suvljaj- u
i najvecu politiclu snagu
u Francuskoj' S torn snagom sc
danas u Francuskoj ozbiljno racuna.
Ne jed nom je desnica dolaziia u
situadju da se pred njom bojailji-s-- o
povlact. da joj lint ustupke t
da joj popuka.
Tako je, na primjer, usprkos
svojoj polititkej podijeljcnosti. rad-nic- ki
pokret uspio da izvojuje na-donaliza- dju
gotovo svih jarnih
shiibi. svih klfucnih industrijskih
grana. g4avmh ban-ak- a i osicrava-fuct- h
dmitava. ieljezru€ki saobra-fa- j.
erne metahrgj. ugHenekepc
zrakofhrsiw tfd4trifu. eneret4cu
mdmttif i dnge Svi poktriaji. da
sc nariervahzadfa stari zvan krije-pes- ti
&k i н period zaefcravanfa
peKtiAeeg raskob м radniftem pe--
kret. zavriarah 9m ж potpumm
neesptehom. pred ed4t£mm otpo--
rom railtonske masc kefa je react--
rala gotovo instinktrmo
0
uspi-jeval- e
S.W.R.D.
in ii i tji шш in yp i- - 9 тттшштштштштттшттџштшт
VIJESTI
SKUPSTINA MATICE
— ' ' u
i
—
ZAIEDNICKIM INTERESINA
iseljenika, o njihovoj ckonomskoj
snazi, druitvenom poloiaju i od-nosu
prema rodnoj zemlji. Komi-sij- a
takodjer nastoji da kod svih ise-ljenika,
a osobito kod njihove djc-c- e,
probudi osjcaje za staru do-movinu,
odrzavanjc smisla za nai
jczik, naiu kulturu i obicaje.
U tu svrhu zapocclo se i radom
na stvaranju katastra iseljenika,
gdjc cc se biljeiiti historijski i ak-tuel- ni
podaci o svim iscljenifkim
nascljima iirom svijeta. Dosad je
vcif otvorcno za rad oko sto sve-zak- a
katastra. To je moida pocetni
korak za daljnji i studiozni rad na
torn podrufju, koji treba da sc ra-zvi- ja
u pravcu stvaranja arhiva,
zbirki, muzeja i eventualno insti-tuta- ,
kako to imaju i mnoge druge
zemlje sa znatnim brojem iselje-nika.
U izvjeitaju tajnika Matice istak-nut- o
je takodjer, da je proila go-din- a
bila znacajna i u organizacio-no- m
ucvrsVfivanju, Sto se naroito
odrazilo u stvaranju 39 novih po-dodbor- a,
tako da ih sada ukupno
ima 46 Istaknuto c. da sc pxlod- -
o
sa cSR,
i
Bcograd. — U Savcznoj indu-strijsko- j
komori prcdvidja sc. da
(c uskoro dod do provodjenja spo-razuma
o tehnic'koj suradnji izme-dju
Jugoslavije i SSSR. Cchoslova-clc- ,
Kine, Bugarskc, Poljske i Ita-lij- e.
Da bi se pristupilo razmjeni
informacija, tehniclce dokumenta-cij- e
i struenjaka, Savczna inJustrij-ska
komora je pozvala sve indu-strijskc
privrednc organizacijc, da
preko svojih udruzenja prcthodno
.dostave prijcdloge o konkretnim
mogunostima suradnjc tvornica po-jedin- ih
grana industrijc s industri-jam- a
i tehnicTcim struc'njacima tih
zcmalja.
Ugo'orima o naucnoj i tchni- -
koj suradnji i s istoe'noevropskim
zcmljama i NR Kinom prcdviJjeno
Bcograd. — Dvadeset sedmog
aprila doputovala jc dclegacija sin-dikata
Sovjctskog Savcza, na c"clu
sa sckretarom Sscsaveznog ccn-tralno- g
savcza sindikata Sovjctskog
Saveza P. N. Korobovom.
Ona je izjavila novinarima, da
su tfanovi dclcgadjc veoma rado-sn-i,
Sto im sc data mogucnost da
posjetc Jugoslasiju i da licno vide
Ukazujud na os-- u osobina rad-niAo- g
pokreta koiom on savla- -
djuje ssoju teiku boljku — pohti- -
cku rascjepkanost, moic netko dcxfi
na nctoCno i romantino teoretizi-ranj- e
o nekoj spontanosti progre-sivni- h
snaga u Francuskoj, koje
same i izvan stlje svojih itabova
koracaju naprijed posttzud uspje-hc.
Odbijajud tako objainjenje,
dovoljno jc ukazati samo na sjajne
revolucioname tradicije radnicke
klase. na teike i sla-n- e borbe, koje
je tokom svoje historijc izdriala u
klasnim sukobima. na bogato isku-stv- o
koje je iz njih tzv-ukl- a. Dj-luju- ct
udruieno t radioj a i iskustvo
formirale su svijest francuskog rad-nika,
kofi se u prvom red a esjeda
radnkeg pekreta pa
tek onda ovc Hi one njegese ttruje.
stranke ili sindikata. Taj esjecaj pri-padne- stt
ssofej r neko realno
i raatertf also, neite ito fc li& i hi-sterij-ski
obfainfeno.
U FraACHskof je pravih): dek su
raase hjevo raspotoiene. parlament
je desne erijenttran. Te je fosie-dic-a
pehtt&e podvojenosti ftafred-ni- h
snaga keje uapce aisu u stanfu
da se a skopfemt realno odraze
Medjutkn. posijedaii tzbori su a-s- no
ukazaii na tendeooiu giasaca.
IZ JUGOSLAVIJE
Uskoro pocinje ostvarivanje sporazuma tefinickoj
suradnji SSSR, Kinom, Bugarskom,
Poljskom Italijom
ISELJENiKA
bori l odbon starau u svakom
kotaru. pa i u mj est ima. u kojima
zivi xcti broj iseljenika. U torn
smislu skupitina je prihvatila i nc-- j
kc izmjene u pravilima Matice.
Na skupitini se govorilo i o po-mex- fi
Matice po ratnicima, o tome
da bi se u torn pravcu moglo joi
J iie ucjniti, narocjto u rjesavanju
stambenog problema, koji je kod
mnogih od njih joi vrlo teiak. O-si- m
toga, moglo bi se joi viie nego
dosad nastojati da prihvat iscljeni-ka-turist- a
bude joi bolp i orgam-ziranij- i,
tim viie, ito ih svake go-din- e
dolazi sve vedi broj. I ove
godine sc, za vrijeme proslave Ise-IjenicTc- og
tjedna, o!ekujc posjet
nckoliko stotina dianova Hrvatske
bratske zajednicc, пајесе iscljeni-Л- с
organizadje. koja broji prcko
100.000 Clanova.
Skupitina jc izrazila zelju za
zblizavanjcm i razvijanjem prija- -
tcljskih osjeaja naiih ljudi prema
1 narodtma zcmalja, u kojima iive
naii sunarodnjaci, uputila pozdrav
naiim iscljenicima u cijclom svije-t- u
i izrazila zahvalnost za moralnu
i matenjainu pomoc. koju su pru-ia- h
i pruiaju svojoj staroj domo-vini
je, osim ostalog, formiranje mje-ioviti- h
komisija, koje ce na tcme-lju
prikupljcnih podataka predlo-iit- i
mjere za stvaranje bilatcralne
naudne i tchnicke suradnjc.
Naucna i tehnifka suradnja iz-medju
Jugoslavije i SSSR, Cchoslo-аЛс- ,
Kine, Bugarskc i Poljske —
prema zakljucenim sporazumima —
odvijat ce se uglavnom razmjenom
tchniclce dokumentadje, iskustava
i struenjaka, zatim davanjem sti-pendi- ja,
ito c se odnositi gotovo
na sve privrednc oblasti.
Predstavnici industrijc istiVu. da
cc proiirenje tchniclce suradnjc biti
znacajno za dalje i
modernizadju proizvodnje u jugo--
slavenskim tvornicama.
rezultate i uspjehc jugoslavcnskih
naroda u socijalisti£koj izgradnji i
da se upoznaju sa iivotom jugoila-venski- h
ljudi. Ona je takodjer do-dal- a,
da e'ovaj posjet prldonijeti
ucvr&fcnju suradnjc i prijatclstva
medju n a rod ima Jugoslavije i Sov-jctskog
Saveza. Na kraju, ona je
predala prvomajske pozdrave jugo-slavensko- m
radnom narodu u imc
sovjetskih sindikata.
da se takav odnos snaga u skupiti-ni
promijeni.
U posljednjim izbornim rezulta-tim- a
ako ih usporcdimo s prethod
nim, uoifavala se vidljiva teinja bi-rat- a,
ne da daju prcvagu ovoj ili
onoj lijcvoj grupaciji, c£ da iz-mije- ne
odnos snaga izmedju Ijcvicc
uopte i desnice u skupitini. Time
se i moic objasnitt injenica, da
je u sada injoj skupitini ujedinjena
desnica bila prinudjena da ustukne
pred razjedinjenom Ijevkom! Des-nica,
koja je raspisala irbore prije
vremena da bi preduhitrila pokuiaj
konsolidacijc sUaruka Ijevke, vra-til- a
se u novu skupitinu, dji joj
sastav nije osigaravao sefina!
I
JedHHtveni otpor svih napredeih
snaw u Francuskoj. -- u kefoj rad-- 1
nicTca Was predstavla njen najbor-- ;
bcTHji i najforotfwji die. eneraogucio
) vceraa vfeito smtKjenc raanevrc :
udnwenc dcnkc bcz ebzka na za-okre- ne odnoe izmedfm rukoved-stav- a
Secifa4istic1te partite i KP.
Doputovala delegacija sindikata SSSR
pripadnikom
unapredjenje
STRANA
Bugarski premijer za
pojacanje jugosla- -
vensko-ljugar- ske
suradnje
Beograd. — Predsjednik
ministarskog vijeca X. R.
Bugarske Anton Jugov dao
je izjavu dopisnicima "Bor-be- ",
Pqlitike" i "Nove Ma-kedoni- je", koji su pratili ju-goslaven- sku parlamentarnu
delegaciju za vrijeme njene
posjete u Bugarskoj. Jugov
je medju ostalim izjavio:
"Smatram da praktiJne
mjere, koje su dovele do
normaliziranja odnosa izme-dju
Bugarske i Jugoslavije i
do uspjeha u obnavljanju
starog prijateljstva izmedju
naSih bratskih naroda poka-zuj- u
i putove za daljnji ra-zv- oj
bugarsko-jugoslaven-s- ke suradnje. Duboko sam
uvjeren da ce uspostavljanje
tjeSnjeg i cestog: kontakta
obiju zcmalja, kako je to
pokazao posjet jugoslavcn-sk- e
parlamentarne delega-cij- e,
koju je vodio drug Mo-s- a
Pijade, izvanredno mno-g- o
pridonijeti ovom procesu.
Smatram da c"e njcgovom
ubrzavanju pridonijeti i
daljnji razvoj ekonomskih,
kulturnih i drugih veza iz-medju
dvije zemlje, putem
prosirivanja trgovine, uza-jamn- ih
posjeta kulturnih i
sindiknlnih delegacija, nau-6ni- h
radnika i studenata,
kao i olaksavanjem posjeta
turista iz jedne u drugu ze-mlju
i sve strom uzajamnom
razmjenom iskustava u obla-sti
industrijc, poljoprivredc,
kulture itd.
Razvitku bugarsko-jugo-slavcnsk- ih
odnosa pridonosi
i iinjenica da se u svojoj
vanjskoj politici i Bugarska
i Jugoslavija pridrzavaju
principa, koji odgovaraju
intercsima ne samo naSih
bratskih naroda, vec i dru-gih
zcmalja, koje se bore za
mir, jacanje i proSirenje pri-jateljstva
i suradnje medju
narodima. Pritom nase dvije
zemlje imaju zajedniiki cilj
— izgradnju socijalizma i
podizanje blagostnnja svo-jih
naroda. Prema tome, za-jcdni£- ko
sto nas zbliiava
najbolje pokazuje i na6ine i
forme za daljnje јабапјс
bugarsko-jugoslavensk- e su-radnje."
Novi domaci kamioni
Bcograd. — Potkraj maja do-vri- it
ce se takozvana nulta scrija,
prvih pet kamiona novog tip
U-aIa- M, koje u kooprodukdji pro-izvod- e
Industrija mot or a u Rako-vic-i.
ts-orni-ca "Dragoslav Djordjo-vi-Goia- "
iz Smedercvske Palanke,
"Bratstvo-Jedinstvo- " iz Zemuna i
Tvornica automobila u Mfariboru.
Pn-- a radi motor, druga {asiju, trea
kabinu i karoscriju i izvodi zavrine
rados-e-. doke "TAM" raditi prije-nosn- e
mehanizme. No%-- i kamioni e
imati nosis-os-t od dvije tone, a pre-ma
planu pokusna scrija od 20 ko-la
treba da bude gotova do 1. jula.
Dclcpacija zdravstvcnih
radnika otputovala u
SSSR
Bcograd. — Delegacija zdrav-stvcni- h
radnika sa danom Izvrlnog
vijeca Srbije Spascnijom "Babovic
na cki. otputovala je avienom u
SSSR.
Poljskl novinari posjctili
Novi Sad
Nevi Sad — Detegaria Savcza
pelfskth novinara posfrtila je
Novi Sad Poljske nevinare ргнтмо
Je clan Izvrlnog vipeda Vojsodine
Napreane snage. a u prvom redu Da Kektf i zadriao se njima !
fadfliAa kks. espjde su da ou--' " d rargoveni . Pesttr toga
vaju srote nafsnainc oruije — E PeHe posjetifi м геггЈјо-svi,es- f
o zatcdmtlcim tnteresiraa. radniclcu zadrug u Petrovaradina
i seijaclcu radnu zadrug-- j Rustn
B PeW u Ruskom Krsturu