Jedinstvo, May 11, 1956

              —— Ж .Гж ш
VOL. VIII — NO. 37 (659)
BORBA OKO
зкиенимриирччр
тагагааввааааШ
JU60SLAVENSKO-KANADS-KI DEMOKRATSKI LIST
PLINOVODA
UliHDH CE FinnnCIRHTI IZGRRDIIilU
CCF trazi da raspise referendum ill izbori
ZAHTIJEVA SE OSTAVKA HOWE
OTAWA. — U parlamentu je izbila nova bura kad
je vlada saopcila da ce ameridkoj kompaniji — Trans
Canada Pipelines Ltd. — posuditi oko 80 milijuna do-la- ra ili 90 posto novca potrebnog za izgradnju prve sek-cij- e
(od Alberte do Winnipega) plinovoda.
Prije toga vlada je pod-nije- la
prijedlog za izgrad-nj- u
sjevero-ontarijsk- e sek-cij- e
plinovoda (od Manitobe
do Kapuskasinga), to ce
koStati 118 milijuna dolara.
Prema tome, za izgradnju de
biti utroseno oko 200 mili-juna
dolara drzavnog nov-ca,
a ditavi plinovod od Al-berte
do Montreala koStat de
oko 375 milijuna. Drugim
rijedima, drzava, ce dati ve-- ci
dio novca potrebnog za
izgradnju.
Konverzativni i sisieferski
poslanici su ostro ustali pro-ti- v
to najnovije "prodaje",
kako jc rokao konzervativni
vodja George Drew. Svi su
izgledi da ce debata potra-ja- ti dosta dugo, ali je vlada
vec zaprijetila da ce se po-sluz- iti jednim zakonskim
propisom da ju prekine.
Raste radnicko jedinstvo
PREDSTAVNICI RADNICKIH PARTIJA — i
1STOJ POZORNICI
Edmonton. — Na prvo-majsko- m mitingu u Edmon-ton- u
govorili eu provincijal-n- i
predsjednik CCF William
Irwine, provincijalni vodja
Radnidkc progresivne parti-j- e
Ben Swankey i okruzni
organizator Mine-Mi- ll unije
C. Weir.
Na proslavi 1. maja u ru-darsk- om srediStu Mitchel,
B.C. (podrudje Crows Nest
Pass) govorili su Leo Nim-ajc- k, sisieferski poslanik u
Zakonodavnoj skupstini B.C.
i NeU Thibault, predsjednik
kanadskc Mine-Mi- ll unije.
Predsjedao je Sam English
od United Mine Workers of
America.
U svom govoru William
Irwine je kazao : "Prije pet
godina, prije dvije godinc.
pa dak i prije godinu dana
ona
Odbor
I
stavnistva kod International
Nickel Co. Sudbury i Port
Colborne time Sto je postala
autonomna.
Odborje bio pred- -
tavnidka prava
autonomna,
koja origi-- ,
nalno dobila ta. prava. ! je udinila priziv
protiv te odluke da
___ Kako pt£e Stel Labor, Ha-- il
United teelrker
iinedja predstavnika te i
Internationa! Mill and
rnrle pre-CT-ori
x
FRIDAY, MAY 11, 1956
se
Vodja CCF Coldwell je
zatrazio da se cijela
stavi na referendum ili da
raspise izbore.
Najzesca paljba je upe-ren- a
protiv ministra trgovi-n- e
Howe. (List "Canadian
Tribune" je zatraiio ostavku
Howea).
Vladina odluka o financi-ranj- u ameridke kompanije
najavljena je poslije odbi- -
janja ponude clvaju ka- -
nadskih kapitalista da de iz- -
graditi plinovod bez da dr-zava
potroSi jedan cenat.
Jednu ponudu je udinio
Frank McMahon iz Calgary.
Medjutim, izgleda da iza
njega stoji amcridka kompa- -
nija Northern Natural Gas
of Omaha, Nebraska, koju
je ranije istiskla Trans Ca-nada
Pipelines iza koje
stoji Tennessee Transmis-sion
Company.
Drugu ponudu jc udinila
prijetila je opasnost sveop-6c- g
unistenja. Danas su do-b-ri
izgledi za mirnu koegzi-stencij- u. Mir je glavno pita-nj- e
savremenog svijeta i oni
koji su se borili za mir za-sluzu- ju zahvalu toga svijeta.
Narodi moraju da udinc iz-b- or — ili unistenjc ili iivjeti
zajednidki razumno i ljud-ski- ."
Swankey je rekao da me-dj- u
najvaznijc kanadske do-gadj- aje posljednjih mjcseci
spada razvitak pokreta pro-tiv
ameridke dominacije.
On takodjer ukazao na
porast mirovnog pokreta u
svijctu i porast jedinstva ka-nadsk- og radnistva.
Leo Nirasick je takodjer
govorio o svjetskom mini i
pozvao sluiaoce da doprine-s- u
svoj dio.
prije nekoliko mjeseci usvo-jen- a
nadopuna proincijaI-no- m radnidkom zakonodav-st- u,
po kojoj unije zadria- -
vaju svoja prava u sludaju
amalgamacije.
Mine-Mi-ll unije ostala na
snazi. to bi ugrozilo vedinu
unija. ce kao rezultat
ujedinjavanja i spajanja u
toku iducih mjeseci postati
neito drugo Sto su bile
ranije.
Pobjcda u Red Lake
Nove pobjede i uspjesi Mine-M- ill unije
TORONTO.
eve
je
Board) ponistio je svoju ra-- l je sada
niju odluku da je Mine-Mi- ll da je njegova pro-uni- ja izgubila pred-- ! tuslovlju sa zakonom, jer je
ponUtio
Mine-Mi-ll
pod da ona, po-jdi- ma, da je odluka protiv
potpuno
nije ista je
anije
anije
Mine.
njedinjenje.
stvar
Ltd.
je
Drugim rije--
nego
firma Gairdner and
iz Toronta, je izja-- !
vila da iTema dovoljno finan-cijski- h sredstva da dovrsi
'plinovod, ali da bi financije
I nabavila raspisom javnog
I zajma, kao Sto su bili driav-- 1
ni bondovi u toku rata.
Zajam koji je odlu-dil- a dati Trans Canada Pipe-lines
Ltd. treba biti otplacen
do 31. marta 1957., a ako no
bude, onda sva imovina
kompanije prelazi u driav-n- e
ruke.
Vlada opravdava zajam
zeljom da radovi na zapad-no- j
sekciji plinovoda zapod-n- u
u julu ove godine, koje
Trans Canada zasad nije
moguda financirati. Medju-tim
opozicija pita ako ona
nije moguda financirati dak
ni podetak radova, kako ce
financirati ostalo, i ne de li
biti potreban novi zajam. 1
RPP CCF
— NA
dalje, ako ce drzava utroJiti
toliki novae na izgradnju.
znsto ne preuzme izgradnju
ditavog projekta.
Vodja CCF Coldwell jo
ponovio zahtjev svoje parti-j- e
da plinovod bude javno
poduzede t.j. da ga izgradi
i sa njim uprava drzava.
RPP povlaci kandidatc u
korist CCF
Rcgina. — U suglasju sa
politikom podupiranja po-novn- og izbora CCF vlade
Radnidka progresivna parti-j- a
je povukla sve svoje kan-didatc
u provincijalnim iz-bori- ma
u Saskatchewanu.
Ujcdinjcnjc pocjepanc
unije
Toronto. — Ovih dana
sprovedeno je ujcdinjenje
ovdaSnjcg lokala Internatio-nal
Ladies Garment unije i
kanadske unije koja je bila
formirana poslije pocjepa
prouzrodenog antikomuni-stidko- m hajkom Interna-tional
Ladies Garment
Workers uniji. % Priznalo se da je cijepa-nj- e
bilo stetno za radniltvo
i naglaSeno da uniji ima
Predlazu (aksu na (elevi-zijsk- c aparatc
Ottawa. — U svojoj pred-stav- ci drianoj komisiji za
radio i televiziju Canadian
Broadcasting Corporation je
sprjejdlroaidiliao i teleliazjsijesnksiohvapnrjie
jemnika. Dozvola za televi-zijs- ke aparate bi kostala 15
dolara.
Ovaj prijedlog CBC je
naiSao na sveopcu osudu.
rudara Red Lake podrudja u
sjevemom Ontariu i time
prisilila da pove--
mjesta za radnike bez
Toronto. — Provincijalni nasljedila prava koja razlike na politidku opre-odb- or za radnidke odnoselje imala internacionalna u- - djeljenost.
(Ontario Labor Relations J nija. ; pronaSao
odluka u
pravo
u
izgpvorom
stavsi '
unija
Mine-Mi-ll
tvrdedi ,
___-____- — i
Smeller Worker
vlada
koje
Compa-ny
koja
vlada
u
u
kompanije
Istovremeno sa tim saz- - daju nadnice 16 cent! po sa-na- je se da je Mine-Mi- ll us- - tu i snize radno vnjeme na
I pjela da organizira vedinu 44 sata nedjeljno.
PRICE 5e PER COPY
Vjesanja na Cipru,
demonstracije u
Grckoj
Atrna. — Na Cipru u obje-Jen- a
dtojica mladih Grka, Mi-cha- p!
Karaoli i Andreas Dcin.
triu. Karaoli je oHudjen za u-bij- ttto
jednog policajca, ali on
je poricao kriiiru. Xjegota maj-k- a
je apelirala na britanku
kraljiru da ца pomiluje, ali kra-ljic- a
ne ogluSila. Demetriu je
utudjen zbg pucanja na jednug
britanstkog biznimena, koji je
bio ranjen.
roodom tjranja u Ateni i
ustalim Kradoima Grjke izbile
mj burne proteMne demonntra-cij- e,
u kojima eu ubijene tri
OMibf, a te£ko ranjeno 124. Ta-ki- h demontraeija nije bilo od
1914. kad je izbio Rradjanki
rat, кода u takodjer prouzrolili
Hritanci na ielu a Churchillom.
Eden priznaja
spijunazu
Ixindon. — Premijer Eden
je indirektno priznao u par-lamentu
da je "frogman"
(dovjek-iaba- ) Lionel Crabb
nestao prilikom jedne spi-juns- ke misije ispod sovjet-ski- h ratnih brodova koji su
dovezli sovjetske vodje Bul-ganji- na
i HruSdova na prija-teljs- ki posjet.
(Jedan britanski list piSe
da jc to Lsto kao kad pozo-ve- S prijatelja na rudak, a
onda poSaljcs posluznika da
mu opljadka diepove).
Kad je laburistidki vodja
Gaitsckll pitao da je Crabb,
earn ili u dru§tvu sa drugi-m- a, bio na Spijunskoj misiji,
Eden je odgovorio nekn
stvori vlastiti zakljudak iz
onoga Sto je on saopdio.
Eden je kazao da ne bi
bilo u javnom intcrcsu da se
iznesu u okolnosti pod koji-ma
je Crabb nestao. On je
saopdio da ce biti poduzete
disciplinskc mjere protiv Il
ea koja su za to odgovorna.
Premijer Eden je pokusao
stvoriti dojam da je spijun-s- ki podhvat poduzet bez
njegova znanja i odobrenjn.
Sludaj je dobro doSao la-boriti- ma da opravdaju svoje
antisovjetske postupke prili-kom
posjete sovjetskih vo-dja.
SSSR ratifikovao trgo- - vinski ugovor sa
Kanadom
Moskva. — Prezidijum
Vrhovnog sovjeta (parla- -
menta) Sovjetskog Savcza
ratifikovao je trgovinski u-go- vor izmedju Kanadc i So
vjetskog Saveza, potpisan u
Ottawi 29. februara, 195G.
Poljski brod ukrcao
51466 buscli kanadskc
psenicc
Montreil. — Odivle je otputo-va-o
poljski parabrod "Kipctan
Yiinii" sa 914.266 buJcIi picnicc
z Potjsku. 0-- o je najvetfa koliina
pscnice Jto je ilad ukreana na jedan
brod u momrealsKoj luci
V t et r rtak maa
Torentm je govorio n o r mar
Grot tan O'Learj. tedan oJ red'
nil a iofizrrvatirneg lifta "Otta-wa
JournaT.
On je ftriedju iazao da je
demokfaeija m Kanadi mgroltna
apasiforn, einichmom i potrino-H-m.
7jt prtmfer potrhrH naxeo
je "govoramije na Parkamcn
Hilt' tparUmenat m ОНач)
O'taary je rekao da je jamoit
Kezarnteresrrana m politrlki livot.
premda od toga zatist ste, mUjm- - j
MAJtIX DAIS
Majlo, u zaantu tiema l;u
bapi — a ti si satno ljubat, t et
troj osmjeb je raj, teseo i pun
tunea, bez crnog saznanja.
1VAS CASKAR
Od kad te, majlo, ntsam
ltdio.
Hikakra Jobra mum tJio
DJURA JAKSIC
Mi into, dobra .tiajkr, am
Ito su doit
Svagda kaplju Irvt za hap
tvoga mhjeka.
S. ST. KRAXJCEl'lC
m
Sre llo tarn iti Ito se nadan
da lit biti, Jugujem tnotne
andjelu — majci.
ABRAHAM USCOLS
m
Sre Ito je Jit no u tovjtiu —
sve je od suntetib zraia i mii-jek- a
Malerittog.
Slam ntka je ieni — Mater,
tija ljubav ne poznaje zaprela.
MAKSIM GORKI
lira
novi ireu Mir
Treba uciniti kraj ratovima, obustaviti
trku naorazanju, kaze Tito
— Predsjednik FNR Jugoslavije Tito je
ovdje kazao da "rat mora biti odbaden" kao sredstvo
гјебепјс medjunarodnih razlika.
On je rekao da je potrebno nadi "nove forme i nove
puteve" promicanja razumijevanja driavama
narodima.
Tito je zagovarao ncposredno obustavljanje trke u
naoruzanju.
Tito je govorio na banke- -
tu kojega je u njegovu dast
priredio francuski predsjed-nik
Rene Coty. On je dosao
na sest-dnev- ni sluzbeni po-sjet
Francuskoj.
Tito je zagovarao "strplji-vost- "
u traienju novih pute-v- a
za dokrajdenje ratova,
ali pospjcsnje nnpora za o-bustavl- janje trke u naoruza-nju.
majke
majki. im
rat je
za
Pickersgillov poraz
MORAO POVUCI ZABRANU ULASKA
PROGRESIVCU LAMONTU
Kanadsko minis tars tvo fmigracije se opet obrukalo
i, je joS gore, osramotilo Kanadu pred svijetom.
Radi se o slijededem:
DruStvo humanista (Humanist Society) u Torontu
je pozvalo Ameridana Lamonta, nastavnika na
Harward univerzitctu da im odrzi dva predavanja na
temu "Religija i humanizam". Predavanja su bila zaka-zan- a
8. i 9. maja u Unitarian Church. Ali kad je La-mo- nt ponedjeljak 7. pokusao granicu, bio
je zadrzan po kanadskim imigracionim vlastima i vra-ce- n
natrag. Rckli su mu da se u njega "sumnja" da je
"komunist" ili "pristalica komunizma".
Protiv to£a je dignuta --eIika ga-lam- a
slifoo kao povodom zabrane
ulaska Paul Robesonu, samo ito su
ovaj protestirali i mnogi koje nije
interesirao Robesono sludaj. Stvar
jc bila pokrenuta j u parlamentu.
Lamont je sin bogataU, otac mu
je bio partner duvenog bankara
Morgana. On je odmah unajmio
dva kanadska da se aa- -
uzmu zsl njegov sludaj, jednog je
naiao dak u kancelariji predsjedni-k- a
Itberalne parti je. I zabrana je
bila dignuta; Lamont je dolao u
i odriao jedno predavanje.
On je uputio nekoliko oitrih
rijedi na adrcsu ministra imigradje
In pitanie rata t intra 7a veUkt
brof Kanadtana patttika r neJto
time se bare nekt ljudi koji od
toga Site.
Dalje je rekao da te m zemlji
popmstHa kritika tlaJajmlib km-got- o.
"Oni koji se mtmde lalen-diota- ti
reUke trade м Ottaui
smatraJM Se buntornkima, te
kao je O'Learj.
On trtat'a Ja je nepratHno
govorhi o demokraciji m otSalim
xemJjama a zap mi tail dmokra-tij- m
kod kule.
Kuliko игее pokazuju e i djelela? A koliku je danan
u Kanadi i u lijetu, koje ne rlrahuju da re
hjrt!tki poremetiti njihou matrrinhku i radial!
pr%i uvjet urere!
u
PARIZ.
medju i
Sto
Corliss
za
u maja predi
advokata
Toronto
drusdje
Upozoravajuci na opas-nost
rata Tito je pozvao "od-govor- ne ljude u svijctu" da
se okoriste poukama proslo-s- ti
i ne dozvole da im "nji-ho- vi
uski interesi sakriju
vidike buducnosti".
"Jedan novi svjetski rat,
sa modernim oruijem, oso-bit- o
atomskim, ugrozio bi i
sam opstanak
svu savremenu kulturu i ci- -
Pickcrsgilli. I'ra njegova izjaw nakon vra
anja sa granice je bila ovo: "Gra-Jtattst- e
tlobode tt KanaJe norajtt
biti it dosttt lolem јјпјм — gore
nego м SjeJ. Driavama".
Kad je poslije dosao u Toronto
i duo da je Pickersgill u parlamentu
rekao da "sumnja" da je sam on
prouzrouo zabranu sa ciljem da
ocmi Kanadu Lamont je uskliknuo:
"Najsmjeinija izjava Ito sam je
ikada duo!"
Lamont je kazao da odgovornost
Icii na dvojici inspektora koji su
gt vratili.
Osr6idi se na ministrovM izja- -
O'Learj drlt da r "nai porta-mentar- nt
t demokratikt naiin
iirota" ugrolan i to baJ od onib
koji Jrte povrine gotore, a iz-bjegat-ajm
Ja se mbtate it koftac
sa H tarmm problemima.
On smatra da u Otfaui
hna Jebrib i kohh ltdi.
Otrrtmti te na Sosjettki Sates
O'Learj je rekao da potjetioei
taopfatapi tehki napredat ш-mjetn- otti.
памке i industrije.
"Mi Rmsijm potmatramo sa
gledifta rata", rekao je O'Learj, i
vilizaciju, i zato moramo tra-zi- ti
nove forme i nove puteve
za promicanje razumijeva-nja
medju driavama i naro-dima",
rekao je Tito.
On je dalje kazao da Ju-goslavia
i Francuska imaju
"jednake ili slicne poglcde"
prema mnogim medjunarod-ni- m problemima, i njihova
suradnja u tim problemima
moie da doprinese "pobolj- -
AMERICKOM
dovjedanstva,
sanju medjunarodne atmo-sfer- e
i pojadanju stvari mi-ra- ".
Sa Titom je doputovala
supruga mu Jovanka i mini-st- ar vanjskih poslova Koda
Popovic, koji ce sudjelovati
u pregovorima sa francu-ski- m predstavnicima.
u da ti inspektori ne zaduiuju
nikakve kritike Lamont jc rekao
"Ako nisu zasluzili kritiku zaito e
iimjcnio njihovu odluku? Mem
izgleda da gospodin Pickersgill na-sto- ji
zaobidi glavnu star, a to jc
da ima inteligcntnu i libcralnu po
litiku prema onima koji posjecuju
o-- u zcmlju".
Imigracioni inspektori su Lamon-t- u
kazali da ne moie posjetit Ka-nadu
zbog toga ito se sumnja da
je komunist ili pristalica komuni-sta- ,
a ta sumnja da dolazi otuda
ito je ranije bio predsjednik ame
ridkog druitva za pnjatcljsUo sa
Sov jetskim Savezom. Tu optuilnj
protiv njega prvi je pokrenuo z!o
glasni senator McCarthy, ah je po--
niitcna po sudu.
Lawrence F. J. Ross, predsjednik
druitva koje jc organize alo La
montonov posjet Kanadi je izjavio
da povladenje zabrane protiv La-monta
predstavlja "krupnu pobjedu
za stvar gradjanskih sloboda i de-mokrac-ije.
On je rekao da "slijtdtit коглк
(Nastavak na str. 2)
' a trtjeme je da ft posmatramo
sa gledilta fto te ona tt itanj
pottiir.
Pogledi cvog komertativnog
notinara su zanimljiti i m ntima
je prMfno itttne. On je stroma
pritnao da 2etlf9m sada mprar
Ijaju Ijmdi koji za to nemaju tp9-sobnot- ti.
Sa trm le se skoiitt te
etna Kanadjana, a mntgt le t
reti: Vrijeme je sa promjenm'
Ljudi kapitalhtitke klase trebojn
attupiti rnjesto ktasi koja tola i
napredmje. kojoj pripada budul
nott — radnilkoj ktasi.
Pogledi jednog novinara