Jedinstvo, November 02, 1956

              SVTRANA 18 ancouver uviiek
Druze, jesi li nasao jednog
novog citaoca?
(Iz sjedanja pred 25 godina)
Sjedam se. bilo je to jednog lijepog jesenskog dana.
kad se pronio glas kroz Vancouver — doSla "Borba"! Na-lazi- o
sam se u biljamici. (Pool roomu) koja je sluiila kao
svratiste tada nas besposlenih radnika. Nije proilo dugo,
kad dodjoie tri druga i od njih jedan sa omotom papira
pod pazuhom. Poloiise omot na biljarski stol, otvoriSe ga
i podeSe prodavati Borbu". No u ta vremena bili su rijetki
"pedad". Ljudi mladi i zdravi. Rada noma. Malo das je
jedan drugog prfpitavao. da li je jeo ill kavu popio? No
ipak sada razgovor prestaje. Nitko vlSe ne igra biljar. Lju-di
se okupljaju svo dva ili tri na jednu novinu. Cita se
"Borba"!
Sjedam so kao danas. taj prvi omot koji je stlgao u
Vancouver, raspadao se za pola sat a. Onaj kojl je kupio
i proditao novinu. odmah je davao drugome da dita. Tako
"Borba" putuje od ruku do ruku. dok je svald 1 jedan drug
nije imao priliku da prodita. Zatim je nastala diskusija I
razgovor. Jedan drugog pita, Sto Je njegovo miSljenje.
Svald odgovara: Dobra novinal Lljepo pise! AH kako 1 na
koji nadin da je dobivamo i uzdrJavamol Padaju razna
miSljcnja. Nekoji 'su gotovi 1 govore. treba se pretplatiti
odmahl Drugi so tuJe. gdjo jo dolar? Nije mogude. ne co-m-o
tako modi uzdrzati!
U ono doba bila nam je organizacija JoS mlada i ma-la,
no ipak so sazivljo miting gdjo se postavlja na dnevni
rod samo "Borba". Mitingu se odazvao lijepi broj. Nastala
diskusija i doslo so do zakljucka da so napravi zabava u
korist "Borbe". I da bogmo. kad jo dosao odredjenl dan
za zabavu, malo plcsa. malo kale i "donaca". a naravskl
i nasi tamburasi. Posjet je dobar. ima nas dosta i hajde
da Sto "skolektamo". Napravilo so nekoliko dolara i od-mah
so to Saljo na novinu. I tako od tada iz dana u dan.
na svakoj priredbi gdje god to bilo 1 ma kakovo veseljo.
bilo rodjenjo Hi krStcnje. bilo svatovi ili ma koje kucno
veselje. svagdjo jo na dnevnom redu bila "Borba".
Kod naSeg radnog naroda "Borba" postaje njegov
omiljeni list, i njegova svakodnovna skrb 1 briga. Rad nam
postaje laksl i bolji. Ljudi so poceli pretpladivati i kam-panj- e
provoditi. Zidnl so plan lzradio. Svo so radi sa po-irtvovn- om
voljom 1 na dobrovoljni nadin. Nastaju utakmi-c- o
za novo protplate; daju so razni predmeti za izigrava-njc- .
Svo to ide u fond "Borbe". Pisu so clanci iz kolonlja;
vodl so rasprava i polcmika. Svo sto u "Borbi" pile ljude
zanima i intcresira, jer pile u korist radnika. 1 svako njo-zin- o
stivo udl radnika i upucujo ga da dlni dobro za na-pred- ak
radnog naroda. Tu izbljaju Strajkovl. organiziraju
se unije i zbivaju so znadajni dogodjaji u svijetu. "Borba"
nas o svcmu obavjescujo 1 pravilno stvari objaSnjuje. Sve
to radnici uzimlju u obzir i "Borba" se slrL
Tako srao podcli pred 25 godina sa kampanjama i
utakmicama za iond i novo citaoce i provodili lh punlh 25
godina. Pa cto jo£ 1 danas, jer znamo da radnlcka Stam-p- a
nema drugih iinancl]sldh izvora i oslonca. ved samo
nas radnlke.
Sada se opot nalazimo pred kampanjom za 150 novih
citaoca. Hocemo li doci do naieg cilja? Ja velim. sve se
moio kad so hodel Kad smo mogli da uzdriimo, I naiu
Stampu proSirujemo u ono doba, koje je za nas svakog.
bilo teio nego danasnja vremena, nema razloga da ne
molemo i danas lei naprijed. Stoga drugovi i drugarice,
hajde. dajmo so na posao. da dostojno proslavimo dvado-sctpct- u
godilnjicu i osiguramo IzlaScnJe nase no vine, onda
"Borbe" a danas "Jedinstva". za drugih joS dvadeset i pet
godina.
Ja mislim. a u to sam uvjeren. da danas u Kanadi ne-ma
nitl jedne druge novine na naSem jeriku koja pile Is-tin- ito
i jasno o svim dogodjajima kao "Jedinstvo". To je
osvjedoceno na mnogim mjestlma i primjerima. Istina so
zaboravit ne mole. Njen dobar rekord i rad uspjeha mora
donijeti.
Sjecam bo mnogih kampanje i utakmica. i imena mno-gi- h
drugova i drugarica. koji su se takmidill i u tim kam-panjama
radilL mnogih od njih danas viSe i nema na
ovom svijetu; mnogo ih se kojekud razi&lo i u stail kraj
oti&o. all kad pogledamo pomnije oko sebe JoS nas Imade
ттк dobar broj koji molemo da i ovu kampanju sa uspje-ho- m
u djelo izvedemo.
Ja sam ranije bio obedao jednu ill dvije nove za pro-slav- u.
Nisam to ucinio polto me je zdravlje slabo sluiilo.
Ali veHm i ielirn. da pcradim ove kampanje za nove pre!-plat- e,
skupa sa svim ostaHrn filaodma da broj pretplal-nUc- a
povedamo za 300 i vile, jer smatram da kod radnika
za opstanak njegove novine nema granice. Uradi sve fo
vise moles danas. za sutra ne ostavlfa] пШа nego komad
kruha ds raoieS produHti sa radem naprifed.
Sfedera se. kako smo mi radnici radedi po raxnim
kempama iStt jedan kod drugoga i pHaM. druie haes li
"Borbu? Danas kad prcsJavlrujerno 25-god45ni- ictt, bSo bi
dobro da se ral evi pretpictnid "Jedinstva posjedujerno i
jedan drugom deetHamo dvadesetpetu godifaftcu sea DRU-SE.
JESI LX NASAO JEDNOG NOVOG CITAOCA?
STIPE TOMUENOVIC
?E. s.
X ! K 1fc; 44 Ш!
К LjfPtSjg jjjjjjjjjjn јјјјјјјјјјВјјјјјјјјјјјјм BrTV
Kako smo radili
Posto sam proucio zakljucko Seste
konvencije Saveza Jugoslavenskih
Kanadjana. I £uo milljenja pojedl-nac- a
iz raznih kolonija. izjavljujem
da se potpuno slazem sa zaldjuici-m- a
konvencije. Zakljucci su, po mom
milljenju. jako dobri i ispravni. i
mislim da 1m drugo nista ne treba
vec jedino na£i nacina I puta kako
ih provesti u stvamost. u svakodnev-n- i
iivot. Tko do to da udini? To mo-ram- o
biti mi. svijesni radnici. kao
sto smo to cinlli u proSlosti i nasa je
duinost da to cinimo i ubudude. jer
ako mi ne demo, ja sam uvjeren da
no do nitko drugi.
Razmisljajudi o svemu tome sada
kada so nalazimo u 25-godisn- jici na-бе- да naprodnog radnidkog pokreta
i naso stampe ponukala mo moja
svijest, lako sam ostario i obolio. da
napisem ovom prilikom par rijedi
kao stari dlan 1 pretplatnik. jo§ od
podetka "Borbo". o radu Vancou-ver- a
za nasu stampu i radnidki po-kr- et
kroz proslih 25 godina.
No prijo toga mislim da de biti
dobro napomenuti, da smo mi u
Vancouveru. јоб prije izlaienja
"Borbe" imall na nasem jeziku dvije
novine. Jednu je izdavala potpoma
organizacija. Jugoslavenski Potpor-n- i
Savez. koja Jo ovdjo postojala no-k- o
vrijeme, no uslijed tadasnjih to-sl- dh ekonomsldh prilika. ta organi-zacija
nije mogla opstati ved se je
raspala. 1929 izlazila jo na nasem
jeziku inlormativna lokalna novini-c- a
"Besposlenl Radnlk". kojeg je
urodjivao drug Tomo Cadid. Ta no-vinic- a. iako mala i lokalna. mo£e so
redl. da jo bila preteda napredne
radnidko Itampo na nasem jeziku u
Kanadi. U podotku bilo ju jo tesko
izdavatl i slriti. jer u to doba nasi
radnici }o3 nisu bili dovoljno svijesni
i nisu znali tko im je neprijatelj. All
ved 1930 godinc. kada so jo ved £o-sto- ko osjetila ekonomska kziza. naSi
su radnici svakog dana i eve vise
uvidjali da im drugo ne preostaje
nego da stupaju u svojo radnicke
organizacijo i podupiru svoju radni-dk- u
stampu. Ta spoznaja rasla je
medju naSim radnicima brzo, 1 ved
1931 godino pokazala so potrcba,
da drug Tomo Cadid podje iz Van-couve- ra na tumeju za pokretanje
nacionalno Stampe na nasem jeziku
u Kanadi i povezivanje brzo rastu-dl- h
naprcdnih radnidkih klubova i
organizacija medju naSlm radnici-ma.
Mi smo u Vancouveru najpnje
imall ogranak CLDL (Canadian La-bor
Defense League), koja jo orga-nizacija
noma u to vrijeme izgleda-l- a najblila i najpotrcbnlja. jer ula
vremena ditava zemlja ved jo bila
zahvadena ekonomskom krizom ka-kv- a nikada ranije nije rapamdena.
Radnidki pokret jurlSao je protiv
konzervativnog reiima 2eljezne Pe-te"
(Iron Heel) premijera EL B. Ben-nett- a.
i njegoviii robovskih 20 cents-a-da-y
kempa za neuposlene mlade
radnlke. A joi uposleni radnici or-ganizl- rali su se protiv skapavajudih
mizemih nadnica i teSkih uslova na
radu. Po vancouverskim ullcama
provodile su se skoro svakodnevne
demonstracije. Radnici su tralili
kruha. rada i stanove sa spavanje
a dobivali su kundake i batine po
gkzvcma. zatvoro i progone. JoS i
danas se sjedam tadasnjih velildh
demonstracija. Jer ih nije lako zabo-ravit- L
PoHcija je bila kao divlja
zvjerad. miatila nemiKce Kjevo i des-n-o. hapsila i proganjala radnike.
Organizacna CLDL branila je po-hapie- ne radaike na eudovirna.
♦ranorodne spasavakz od depart a-d- ja
i pomagaia obiteWma pozatva-rant- h
i progonrenih.
Pored ogranka CLDL IraaK smo
jaki ogranak besposieraSce organ!-zacif- e upotavlfen na Jezdno bazL
Besposjeniclta orgenizacifa provodi-l- a je borbu za "refif I fivotne uslo-v- e neupoetenih. Isto se sfedam kada
je organiziran pohod besposlenih
radnika na Ottorwu. koji nife potpu-lnaopausdpafedoo.
djeekranJea gulcRrrengainрi оpтoегRкCаMs?a
"kozadma", gdje je bila zaustavlje-n- a
i rastjerana.
U svim tim demonstracijama. po-hodi- ma
i borbama naSi su radnici
uzimali udeSda i igrali vidnu ulogu,
zaSto su dobivali velika priznanja
od ostalih kanadskih radnika. I sada
se joS sjedam jedne od najvedih de-monstracija
u Vancouveru u kojoj je
udestvovalo vile od deset hUJada
radnika. Povorka je krenula sa
Cambie zemljLSta ka Granville St. Tu
su dodekali "kozaci" na konjima i
odmah podeli nemilice pendredma
mlatitL To jo bilo 1931 godino, 1 au-gust- a.
AU taj dan su i radnici mla-ti- ll
i tukli po policiji. 20 policajaca
je otpremljeno u bolnicu. drugih 20
ili vise svuklo uniiormu 1 odkazalo
daljnju sluibu, jer so viSo nisu 2e-lje- li susreti i tudi sa radnicima. Ta-kodj- er
se sjedam dvaju najvedih
Strajkova u Britanskoj Kolumbiji,
Strajka Sumsldh i obalnlh radnika,
1934-3- 5 godlne. Tu su se odigravale
iestoke i dugo borbe. najieSdi okr-Sa- jl
u historiji Vancouvera. Za vrije-m- o
Strajka obalnih radnika. pollcija
jo upotrebljavala plinske bombo 1
izvela brutalnl napad i masakrad-j- u na zgradu u kojoj su radnidke
iene davalo prvu pomod ozlijedjo-ni- m
i izprobijanim radnicima na
StraJkaSkoj linijL Tada jo u Vancou-veru
proglaieno opsadno stanjo i
ditavo prlstanlsto bilo jo blokirano
po policiji viSo od desctak dana. Ali
su na kraju ipak radnici izvojevali
poboljsanja.
U svim tim borbama naSi svijesni
Jugoslavcni, usprkos obznano i sve-g-a terora, zauzimali su straiarska
mjesta na Strajkaskim linljama i
odupirali so pblicijskom teroru Za- jedno sa ostalim kanadskim radni-cima.
Kome pripada najveda zasluga za
ova] cijcli borbeni rad i klasnu soli-darno- st nas Jugoslavena sa ostalim
kanadskim radnicima? Ja kaiem da
najvede zaslugo pripadaju naioj
radnidko] Stampi. za ona vremena
"Borbl" i kasnijo "SL Misli" i "Prav-di- ", jer ono su krdile trnovit put. ot-vara- le
odi i ukazivale na pravilnu
liniju. Pozivalo nas radniko da se
orgniziramo. da stupamo u radnidke
unije 1 da so zajednidki borimo rame
uz rame sa ostalim kanadskim rad-ni- m narodom protiv zajednidkog
klasnog ncprijatclja. Taj pozlv nai-Sa- o je na odaziv kod ogromne vedl-n- e naSih radnika.
Uz ogranke. CLDL i organlzacije
besposlenih. u 1931. uspostavili smo
Jugoslavenski Radnidld Prosvjetnl
Klub. Klub je za podctak bio mall ali
se stalno povedavao. Pridolazilo je
uvijek novih dlanova. a bilo je i sim-patida- ra kojl su pomagali i uzimali
udesda u radu. Sredlste kluba bio je
Ukrajinsld Radnidld Dora. Tu smo
provodili sve nase aktivnosti i pri-redb- e. Brada Ukrajinci su nam mno-go
bili od pomodL jer su bili lskus-ni- ji u radnidkom pokretu nego mL
U 1934 godinl nai pokret je ved
ojadao i porastao. da ved nije bilo
dovoljno mjesta za nas 1 bradu
Ukrajince u njihovom domu. Stoga
smo te godlne iznajmili svoje pros-torij- e. iste kojo sada posjedujemo
kao Jugoslavenski Prosvjetnl Dom. U
ovim prostorijazna nastavili smo xa-do- m na jademju naieg pokreta i
proSirivcmju Stampe. te drugim kul
turno prosvjetnim radom.
U 1935 godinL detvrta konvencifa
Radnidko Seljacldh Prosvjemih Klu-bova
denijekz je odiuku. da se us-posta- ve zasebni pokreti trrju brat-ski- h narodnosti. odnosno zasebni
hnratsld. srpski i lovenski radnidki
pokret Md smo se sJoIiK sa torn od-luks- m sa uvjerenfem da de nam na
taj nedin btk iakee predobtvaH ze
radaidki pokret one hrvatske. srpske
i sJovenske radnlke koji su se joS na-кхг- Ш pod utreccfem reckcije.
Neposredno posJe te konvencHe
rai smo pristupffi izvadranru nenfh
odluka. da se organlzujemo na na-cionaln- oi hcxL Ђга&а Hrvati su os-nov- ali Hrratsld Prosvjetni Saves,
Srbi Srpski Napredni Pokret a SIo--
trJito notnit none tabic J pamMma
vend Zvezu Kanadskih Slovencev.
Ovl se pokreti nisu razllazili duhov-n- o
ved su ostali blisko povezani u
uskoj bratskoj suradnji i u zajedni-dki- m
prostorijama. Ali jo pokret ved
tollko porastao da su nam zajedni-dk- e
prostorije bilo tijesne. Stoga se
je kod brade Hrvata. koji su bili
brojdano najjadi i imall tamburalke.
pjevadko i dramsko zborove. pojavi-l- a
misao za gradnju vlastitog doma.
Ta misao jo sazrela i ved 1936 zapo-det- o
je gradnjom Hrvatskog Pros-vjetno- g
Doma. U izgradnjl Doma
priskodili su u pomod brada Srbl i
Slovcnd, a i drugi svijesni radnici.
jer su osjedall da 6o to biti i njlhov
Dom i sluiiti zajednidkim intorcsima.
Kad jo 1939 izbio drugi svjetskl
rat i kad su naii pokreti 1 Stampa.
"Slobodna Misao" i "Pravda". za-branje- ni. svi smo so ponovno zajed-nidki
okupill oko Hrvatskog Prosvjet-no- g
Doma. koji jo ostao nedimut i
otvoren i tu dalje nastavili sa naSim
kultumo prosvjetnim aktivnostima.
Zabrana naSih pokreta 1 Stampe nije
bila dugog vijeka uskoro su IzaSle
"Novosti", a malo za tim i "Srpski
Glasnlk". a kad jo Hitler prcgazio
Francusku, Grdku i Jugoslaviju i na-pa- o
na Sovjetski Savez. otpodelo so
sa organiziranjem Pokreta za Oslo-bodjen- je Staro Domovine. I ml smo
uspostavili ogranak toga pokreta.
odmah u podotku, u kojeg smo Za-jedno
ulazili Hrvati, Srbi i Slovenci.
No taj zajednidki pokret nije dugo
opstajao, jer jo ved na svojoj prvoj
konvendji doncsao odiuku. da so
ponovno organiziramo na nacional-no]
bazl. Tako nidu Savez Kanad-skih
Hrvata. Savez Kanadskih Srba
i Zveza Kanadskih Slovenaca. No
ovdje kod nas brada Hrvati nisu us-po- st avlj ali svoga ogranka SKH. ne-go
su ostali okupljeni oko svoga Hr-vatskog
Prosvjetnog Doma u kojem
su provodili svo svoje aktivnosti i
usko suradjivall sa pokretom.
U 1942 godlni Srbi su doSll do
zakljucka, da su im potrebno pros-torije
gdje da so sastaju i odriavaju
svoje aktivnosti. Tako so dogodilo
da su i napredni Srbi kupili svoj
Srpski Prosvjetni Dom.
Srpskom. kao i hrvatskom. pros-vjetno- m domu pripadaju veliko zas-lugo
za vidno doprinoso naScg na-roda
u pomod ratnim naporima Ka-na- de
i njenih saveznika u borbl pro-tiv
faiistidke aldaje, a naposo za
pomod naioj napadenoj staroj do-movi- ni. Sjodam se da smo ml u
Vancouveru. ved 1942 uspostavili
jedan zajednidki odbor preko koje-g- a
smo. u uskoj suradnji sa Kanad-skim
Crvenim Krstom. sabirali po-mod
za Sovjetski Savez i njegovu
herojsku Crvenu Armlju. Preko ovog
vancouverskog odbora slale su i
druge nale nasecbine svoju sabra-n- u
pomod za Sovjetski Savez u robi
i paketima. Razlog je bio zato Sto su
u vancouversku luku dolazili sovjet-ski
brodovi I sabrana pomod mogla
se je lako neposredno predati u ru-k- e sovjetsldh ljudL
Kratko zatim uspostavljeno jo Vije-d-e Kanadskih Juinih Slavena koje je
preuzelo daljni rad za podupiranje
ratnih napora Kanade i pomod sta-roj
domovini. Kada se je podelo sa-blra- ti pomod za Jugoslaviju. radilo
se je dan i nod. Sav nai narod bio
je oduovlijen i poirtvovan, Bilo je
naSih priredaba gdje se je za jednu
nod sabiralo do 15.000 dolara u
novcu. Mole se mime duSe redi. da
Je Vancouver dao. Jto u robi. Sto u
got ovu novcu. vise od 100.000 dokrra
pomodi za staru domonu. U ovom radu igrale su vidnu u. nose ie-s- e. koje su po danu trdale i sabirale
rebu a u veder fe opravlfal i spre-mal-e
u sanduke.
Kada je 1945 pokrenuto pHanjo
npoasiundaerondovsecai ozvaokmuupnpfuozimvuaJsmveesrrdi-br-e.o odazvao. B3o je drugova ke$( sm u certifikate ulagaH po dHa-r-u svofu
uitedjevinu. A bilo Je posudbina po 10 i 15 hirjada dokrra. KoHko se no-g- u sjedau. u Vancouveru i okoHd
sabrato je vile od pola rnilijuna do
SAVEZ
JUGOSLAVENSKIH
KANADJANA
U
Vancouveru
PRIREDJUE:
KONCERT
NEDJELJU
2 DEC.
u
RUSKOM
NARODNOM
DOMU
000 CAMPKELL AVE.
0DLI6AN
PROGRAM
P O C E T A K:
8 SATI UVEgER
SVI NAM
DOBRO
DOsLI!
Г L A Z N I C A : DOBROVOLJNI
D O P R I N O S
lara. ili todnlje 560.000 dolara.
U isto to vrijeme kod nalega naro- da u Vancouveru, kao i kod ditavo
nolo emigradje u Kanadi. pojavila
se lelja za povratak u staru domo-vin- u. Tako je iz Vancouvera u krat-ko- m vremenu proSIo oko 500 osoba
naiega naroda u stari kraj.
Kroz djelo vrijeme opstanka na-Se- g naprednog radnldkog pokreta I naio ilampo kroz proSlih 25 godina.
proveli smo mnogo pothvata i kam-panj- a i imaii mnogo divnih uspjeha.
Istina bilo je I poteSkoda 1 nedosta-taka- ;
bilo je zapreka i neprijatetja,
koji su radiH da nam osakate nale
kampanje i pothvate, ali im nije us-piieva- lo. NaSi su drugovi I drugari-ce
strprHvo i poirtvovano radili i
prodiraK do radnika. Sablrafi nove
pretplate, obnove. novae i predobi
vaH nove dianove. SiriH svofu radni-dk- u Aampu i jadoJi pokret.
Pri kraju ml je napomermtL da fe
Vcmeouver naSem pokretu dao do
sotda pdrovborgihudrerdungiokvaa "tBkoardbreo"v. ad.rusgvae Tome Cadida, pa druga MHoa Gm
bida. prvog urednika "Pravde". do sadalnjeg urednika "Jedlnstra,
druga S. MIoiida.
JOVO МАПС