000345 |
Previous | 5 of 24 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 O 4 4 0 % 1 2 4 $ I s$$ $ I ! .O 4 --4 CLANSTVO OB 25 LETNICI DELAVSKEGA SAVEZA JUGOSLAVENSKIH U SUDBURY KANADJANA CASOPISA V KANADI CESTITA 25-GODIsN- JICU NAsE STAMPE SA PRILOGOM OD 100 D OLA R A 2. 1 V J E L O "JEDINSTVO"! Pozdravi iz Vancouvera Clanovi organizacije Saveza .Tugoslavenskih Kanadjana i pretplatnici "Jedinstva", priklju-биј- и se proslavi 25-godi§nj- ice naSeg naprednog pokreta i stampe. U to ime prilazemo: Po 5 dolara: Mica Alivojvodic, Ivan Pribanic; Po 10 dolara: M. Miikulin; Po 5 dolara: Baio Vlahovic, 5 G. S.t Marijan Dragicevic, S. Tomljenovic, Martin Oreikovic, M. c, Po 3 dolara : Pero Kosic, Joso Oreikovic, Mate Siaui; Po 2 dolara : T. Kangrga, M. Peiut, J. Tornjanski, Prijatelj S. John Novosel, Prijatelj I. C. Prijatelj, Prijatelj J. G. T. Nikiic, B. Momic, Jovo Matic, N. Knezevic, M. Jurjevic, G. Petrovic, T. Radoievic, J. Sulentic, Po 1 dolar: P. Marceta, J. Kolaric, M. Benic, N. Krajacic, PHj. M. I. PHj. J. B. IHja, Prij. P. I., Petar Juriiic, Prij. G. S. G. Lukic, August Kruzic, Petar Predovic, Smajo Prij. J. C. Prij. T, B. Prij. Nikola, Prij. Ivan, Prij. M. Prijatelj, Prij. J. N. Prij. J. M. OGRANAK SAVEZA JUGOSLAVENSKIH KANADJANA U TORONTU POZDRAVLJA "JEDINSTVO" PRIGODOM NAVRsENJA. 25 60DINA IZLAzENJA POZIVAMO SVE PRIJATELJE RADXICKE STAMPE DA PRISUSTVUJU PROSLAVI 25— GODISNJICE U SUBOTU 21. XOVEMBRA, U II. N. DOMU. (Na pomena: Clanovi ovog ogranka co по-бап- е "priloge dati na proslavi 21. no v.). Pozdrav iz Urugvaja Montevideo. 24. okt. 1936. U ime Jugoslavenskog Republikanskog Udruienja BRATSTVO iz Unigvaja Saljemo srtladne bratske i dru-gars- ke pozdrave naSoj novini "Jedinstvo" iz Kanade i preko nje svima nalim sunarodnjacima u Kanadi. Nadamo se da ce vaSa proslava odjeknuti kroz sve nalc naseobine u Kanadi, kao sto je naSa proslava 28-godiin- jice osnivanja RADNICKE C1TAONICE u Monte-vide- u odjeknula Sirom Unigvaja. 2elimo ram, drugovi, najvece uspjehe u vaSem ra-d- u, na dobrobit nalih organizacija, naSe domovine FNR Jugoslavije i za mir medju. snraa narodima svijeta. Za J. R. U. Bratstvo: Franjo Suhanek, predsjednik, Ljuboslav Jutronic, tajnik. VViViOVVVVVViVVMVViViVVVVV-'VVV- ' o 1 $ $ 4% 4 Pred 25 leti mi jugoslo-vans- ki naseljenci v Kanadi nismo Se imeli svojega ба-sopi- sa, ki bi nam kazal pot do 2iijenja v naSi novi do-movi- ni i zagovarjal nase de-lavs- ke interese ali stal na strani delavstva. Takrat smo se nahajali v povsem druga-£ni- h okolscinah kakor pa se nahajamo sedaj. Poznali Se nismo dobro jezika obenem se pa tudi nismo medsebojno poznali toliko kakor se poznamo da-ne- s. Ravno tako nismo dost: vedeli o politi£ni aferi, ki so jo takrat izvajali med nami ludje katerim je bila deveta briga za delovno ljudstvo 6e je bilo zadovoljno ali ne v kateremkoli oziru. Vsled takratnih razlogob je bilo nam zelo te2ko ali sploh nemogode, da bi se mogli v kaki vedji meri ude-leiev- ati delavske borbe za bolji polozaj kanadskega delavstva ali poduzeli ебје zanimanje na nasem kultur-ne- m polju. Tada v zadnjih 25 letih, od kar se je pojavil med nami jugoslovanskimi naseljenci pr'i delavski list "Borba" in do dancs, smo tudi mi veliko doprinesli v delavskom boju, da smo do-seg- li naS delavski polo2aj v katerem se nahajamo danes. Da smo dosegli to stopnjo gre seveda najved zasluge пабет delavskemu fasopisju katerega smo si v tern 6asu Ш1ШВш2Ћ1.вЈШТтЛшчвИвШНШвШ1 ВВВВВВВК вВшКМВВКужанВВВВВВВВВВЈВВ] BBBBBBW '! виввивРвВ! ВВВВВВШ1п'ВВВВВВВВш —_м HBJBBWlckHBBBBBBBBBV ЈвгвввВвН & '9лв.ввн лВв рввввввввв ;ч.... рШм BBjafBBBBJ Orih dana porratio ва posjete u Јико1ај drug Jol Arrjak. ranljl urednik lita "Kdinont. On Je proputoyao rtti dio Jugoelavije. I'oojftlo Je i nanatorijum u Golniku. za kojrjra au kanaditki hlovenci u polijc Mrartns.imJosjijeodiTnraamtnaikonvaakupilzli Cleelvirkluandpaom1 oD. r.NaTomliacii: TArrurjbaakr. (uSlikkauputium),o primlll od SIornke Mat ice ioeljenika u Ljubljani. s tezkim trudom ustanoill. Od priCetka kadar je iSla prva Stevilka "Borbe" in do danes smo se jugoslovanski naseljenci v Kanadi zelo ve-liko nauSili. Iz asopisja smo za£eli spoznavati po-m- en skupne delavske borbe in enotnosti kadar se gre za NASA STAMPA U EKONOMSKIM BORBAMA KANADSKIH RADNIKA Gdje god su kanadski radnici vodili borbu za eko-noms- ki naprcdak, паба Stampa je uvijek nepokoljebljivo stojala na strani te borbe i pozivala nas da ju pomazemo i u njoj udestvujemo gdje god je to moguce. Ona je ka-tegori- 6ki pobijala neosnovne tvrdnje, da smo mi u ovoj zemlji "stranci" ili "gosti", pa da stoga ne trebamo sudjelovati u nijednoj akciji, jcr bi nas se smatralo "nelojalnim" — nelojalnim poslodavcima da nas jo5 vi§e izrabljuju. Danns je svakom na§cm iskrenom radniku jasno kako su bili glupi i smijeSni ovakvi "savjeti". PokuSavali su iz nas napraviti Strajkolomce, protivnikc radnigkog pokreta i dobta nelojalne gradjane kanadskog.naroda. Mi nismo njih slusali. Slusali smo svoju progresivnu Stampu i iz nje nauSili Uo je moralno i Sto je nemoralno u borbama kanadske radnicke klasc. NauSili u i oni radnici koji bi bili za casak povjerovali pomenutim trdnjama. Na§a kratka historija u ovoj zemlji puna je svjetlih primjera herojstva i odlicnog drzanja naSih doseljenika. Ako prolistamo stranice ove historije, naci demo slike mnogobrojnih boraca, ali malo Strajkolomaca. 2ivi pri-mj- or toga su §trajkovi u rudarskoj industriji u Anyoxu i Norandi, gdje su radnici iz Jugoslavije bili medju prima pod zastavom borbe za pobjedu Strajkova i za-htjevako- je su radnici postavljali. Njih nisu mogle ski-sit-i nikakve prijetnje. ni.policijski teror, pa ink ni hapsenje i osudjivanje na zatvor. Uzoran primjer pokazali su naSi radnici za vrijeme trajkovnih borbi u rudarskoj indu-striji Kirkland Lake i Porcupine kempi, u automobilskoj industriji u Windsoru, u §umskoj industriji B.C. i Onta-ri- a. ribarskoj industriji B.C., ug!jenokopa6koj u Albert!. Po dolasku u ovu zemlju, brzo smo shvatili sustinu svog zivota i rada u tvornicama, rudnicima, Sumama, po farmama i .u redovima besposlenih. Nas se zivot korje-nit- o izmijenio. Istina, naSli smo u ovoj zemlji vi£e kruhn nego u Jugoslaiji. Za to smo i dolli. Ali radne prilike bile su do krajnosti teske I opasne. Dok smo u starom kraju obavljali svoje domade poslove, ovdje smo bili privezani uz masinu, naia zdrava 1 mlada plu?a grizla je rudarska praSina ili tvorni5ki kemijski otrovi. Pratila nas je i ostavila svoj uSinak i opasnost od osakacenja, reumatizma, silicosis itd. Poslodavci nisu vodili габипа o sigurnosti svojih radnika, nego o sto vecem profitu, pa je cesto bilo i teskih irtava. Sjetimo se samo onog straSnog dogadjaja pri kopanju kanala kod Brockwille, gdje je do51o do eksplozije dinamita na brodu na kojem su radnici iivili i gdje je ubijen veci broj radnika, uklju-ii- v ill nasih radnika iz Hreljina i okolice. Htjeli ili ne htjeli. prilike su naa, kao i druge ka-nadske radnike svrstale u redove onih snaga koje u se najvUe borile za ekonomski boljitak i sigurnost na poslu. U takvim prilikama neophodno nam je bila potrebna jezina radnl£ka stampa. Mnogi smo na to mislili, ali je trebalo savladati nekoliko vedih problema. Trebalo je, prije svega, financije za pokretanje novine t osoblje koje de ju uredjivati. Treba da se netko irtruje i primi zasdito delavskih pravic. Da-nes je nam veliko lazje bra-ni- ti se proti slojem, ki so takrat pred 25 leti in so se tudi danes pripravljeni za vsako ceno poskusati, da se zopet povrnemo nazaj kakor smo bill pred 25 leti. Ne, mi se smemo pozabiti, da so 5 sovrazniki delavstva se ved-n- o na delu. In ravno vsled tega moramo cuvati, pod pi-ra- ti in siriti пабе delavsko £asopLsje kajti le s takimi delovanjem si bomo osigu-ra- li пабе dosedanje uspehe ter nadaljne koristi v prid delovnega ljudstva obenem pa tudi dosegli trajem mir v svetu. Mi jugoslovanski nase-ljenci v Kanadi imamo da-nes naS skupni list "Jedin-stvo". To je tukaj sedaj cdini delavski list, ki smo ga se ohranili. Vsi prejSnji naSi casopisi so vsled pre-velik- ih poteSkod in prema-leg- a zanimanja morali pre-neh- ati izhajati. Toda temelji in sadovi teh Sasopbov so §e danes vidni. Ne dopusti-mo- , da bi se ti temelji poru-§i- li ali sadovi izginili tern-е- б je te potrebno Se bolj utrditi kajti boj za poSteno in upraviceno delavsko ziv-ljen- je бе ni koniaho. Kon-2an- a tudi Se ni borba za u-resnii- enje trajnega miru na svetu. Vied tega ob priliki 25 letnicc naSega iasopisja za-kliJem- o: Naj zivi napredno delev-sk-o 2asopisje! Naj Jive bratska cnotnost kanadskih Jugoslovanov v skupni borbi za trajen mir v svetu, svobodo in napredek clove§tva ! J. SERJAK. novinarskog posla. Savladani su i ti najosnovniji pro-blem!. Zato danas svi naSi iskreni radnici sa poStova-nje- m spominju ime druga Tome СабЈса. Pokrenucem "Borbe" doSao je novi borac u redove kanadskog radniбkog pokreta. To je bila novina ka-nadskih radnika na nasem sektoru. Kanadski radnici su ju pozdravili i u nju gledali velikim povjerenjem. U teskoj industriji, gdje smo se mi najviSe uposli-val- i, nije bilo unija. Poslodavci su pak б!пШ sve da se ne osnuju. Postupali su sa radnicima kako ih je bila volja. Tko im nije bio po volji, toga su otpustili. Kad je pomanjkalo posla, prvi su bili na oku za otpust strano-rodjen- i. Njih se stavljalo na najteze i najopasnije po--. slove. U koga su pak sumnjali da je б1ап unije, otpustili su ga bez da su mu rekli zaSto, samo Sto ga drugi dan nije bilo na posao. O traienju povisice nadnice i poprav-k- u uslova rada nije se moglo ni pomisliti bez unije. Konacno sto je moralo doci, doSlo je. Unijski pokret zauzeo je tolikog maha u teSkoj industriji, da ga. poslo--' davci nisu mogli врпјебШ. Tako je unionizirana rudar-ska, automobilska, бсИбпа, к1аоп!бка, Sumska i druga industrija. U koliko su unije sve vise rasle i prisilile po-sloda- vce da ih priznaju, u toliko se mijenjala i situacija. Radnici su dobili u ruke sredstvo s kojim su doSli pred poslodavce i trafili da so povede габипа o njihovim uslo-vim- a zivota i rada. Stvari se ipak nisu raivijale tako lako i jednosta-- - vno. Trebalo je mnogo truda i frtava. Kompanije su troSile ogromne svote na protu-unijsk- u propagandu i crveno strasilo. Oni koji nisu б11аН napredne radni6ke ?tampe nasjedali su propagandi ! dulje vrijeme stojall postrani. Ali Siroki valovi pokreta vukli su i njih sve jednog za drugim. Tako je danas kanadska radnidka klasa u puns boljem polozaju nego je bila ranije. Premda jos uvijek stoje nerjeSeni mnogi problemi, ipak se poalo velik! korak naprijed. Danas imamo godiinji odmor sa placom, pet dnevni radni tjedan u mnogim granama industrije, bcspoleni6ko osiguranje, stareSinstvo na poslu, potporu roditeljima za malodobnu djecu itd. Sve su to plodovi stalne i nepopustljive borbe radnika i njihovih unija. Napori radnika za %15i i sigurniji stupanj livota razxijaju se i dalje. Opasnost od besposlice stalno prijeti posvuda. Danas se vodi iestoka borba za garantiranu godtfnju placu, za program zdra-stveno- g osiguranja. za кгабе radno vrijeme, za vecu nadnicu, protiv podizanja cijena, inflacije itd. Sve su to pltanja koja su tijesno povezana i sa dalj. njim izlaienjem na5e progresivne stampe. Tesko je voditi daljnju borbu, ako radnici nisu potanko obavjeUeni o stvarima koje su na dnevnom redu. Na burioasku Stam-p- u nemoguce se osloniti, jer ona iskrivljuje i preSutkuje 2injenice. Ona stvari prikazuje onako, kako to pego-dju-je poslodavcima, jer to je njihova Stampa. Stojedi na strani intcresa radnika I njih ove opra-vdan- e borbe za bolji i pristojniji iivot, naia Stampa бе i dalje proslijediti tim putcm. S. BOLF. STRANA
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 02, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000185 |
Description
Title | 000345 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 4 O 4 4 0 % 1 2 4 $ I s$$ $ I ! .O 4 --4 CLANSTVO OB 25 LETNICI DELAVSKEGA SAVEZA JUGOSLAVENSKIH U SUDBURY KANADJANA CASOPISA V KANADI CESTITA 25-GODIsN- JICU NAsE STAMPE SA PRILOGOM OD 100 D OLA R A 2. 1 V J E L O "JEDINSTVO"! Pozdravi iz Vancouvera Clanovi organizacije Saveza .Tugoslavenskih Kanadjana i pretplatnici "Jedinstva", priklju-биј- и se proslavi 25-godi§nj- ice naSeg naprednog pokreta i stampe. U to ime prilazemo: Po 5 dolara: Mica Alivojvodic, Ivan Pribanic; Po 10 dolara: M. Miikulin; Po 5 dolara: Baio Vlahovic, 5 G. S.t Marijan Dragicevic, S. Tomljenovic, Martin Oreikovic, M. c, Po 3 dolara : Pero Kosic, Joso Oreikovic, Mate Siaui; Po 2 dolara : T. Kangrga, M. Peiut, J. Tornjanski, Prijatelj S. John Novosel, Prijatelj I. C. Prijatelj, Prijatelj J. G. T. Nikiic, B. Momic, Jovo Matic, N. Knezevic, M. Jurjevic, G. Petrovic, T. Radoievic, J. Sulentic, Po 1 dolar: P. Marceta, J. Kolaric, M. Benic, N. Krajacic, PHj. M. I. PHj. J. B. IHja, Prij. P. I., Petar Juriiic, Prij. G. S. G. Lukic, August Kruzic, Petar Predovic, Smajo Prij. J. C. Prij. T, B. Prij. Nikola, Prij. Ivan, Prij. M. Prijatelj, Prij. J. N. Prij. J. M. OGRANAK SAVEZA JUGOSLAVENSKIH KANADJANA U TORONTU POZDRAVLJA "JEDINSTVO" PRIGODOM NAVRsENJA. 25 60DINA IZLAzENJA POZIVAMO SVE PRIJATELJE RADXICKE STAMPE DA PRISUSTVUJU PROSLAVI 25— GODISNJICE U SUBOTU 21. XOVEMBRA, U II. N. DOMU. (Na pomena: Clanovi ovog ogranka co по-бап- е "priloge dati na proslavi 21. no v.). Pozdrav iz Urugvaja Montevideo. 24. okt. 1936. U ime Jugoslavenskog Republikanskog Udruienja BRATSTVO iz Unigvaja Saljemo srtladne bratske i dru-gars- ke pozdrave naSoj novini "Jedinstvo" iz Kanade i preko nje svima nalim sunarodnjacima u Kanadi. Nadamo se da ce vaSa proslava odjeknuti kroz sve nalc naseobine u Kanadi, kao sto je naSa proslava 28-godiin- jice osnivanja RADNICKE C1TAONICE u Monte-vide- u odjeknula Sirom Unigvaja. 2elimo ram, drugovi, najvece uspjehe u vaSem ra-d- u, na dobrobit nalih organizacija, naSe domovine FNR Jugoslavije i za mir medju. snraa narodima svijeta. Za J. R. U. Bratstvo: Franjo Suhanek, predsjednik, Ljuboslav Jutronic, tajnik. VViViOVVVVVViVVMVViViVVVVV-'VVV- ' o 1 $ $ 4% 4 Pred 25 leti mi jugoslo-vans- ki naseljenci v Kanadi nismo Se imeli svojega ба-sopi- sa, ki bi nam kazal pot do 2iijenja v naSi novi do-movi- ni i zagovarjal nase de-lavs- ke interese ali stal na strani delavstva. Takrat smo se nahajali v povsem druga-£ni- h okolscinah kakor pa se nahajamo sedaj. Poznali Se nismo dobro jezika obenem se pa tudi nismo medsebojno poznali toliko kakor se poznamo da-ne- s. Ravno tako nismo dost: vedeli o politi£ni aferi, ki so jo takrat izvajali med nami ludje katerim je bila deveta briga za delovno ljudstvo 6e je bilo zadovoljno ali ne v kateremkoli oziru. Vsled takratnih razlogob je bilo nam zelo te2ko ali sploh nemogode, da bi se mogli v kaki vedji meri ude-leiev- ati delavske borbe za bolji polozaj kanadskega delavstva ali poduzeli ебје zanimanje na nasem kultur-ne- m polju. Tada v zadnjih 25 letih, od kar se je pojavil med nami jugoslovanskimi naseljenci pr'i delavski list "Borba" in do dancs, smo tudi mi veliko doprinesli v delavskom boju, da smo do-seg- li naS delavski polo2aj v katerem se nahajamo danes. Da smo dosegli to stopnjo gre seveda najved zasluge пабет delavskemu fasopisju katerega smo si v tern 6asu Ш1ШВш2Ћ1.вЈШТтЛшчвИвШНШвШ1 ВВВВВВВК вВшКМВВКужанВВВВВВВВВВЈВВ] BBBBBBW '! виввивРвВ! ВВВВВВШ1п'ВВВВВВВВш —_м HBJBBWlckHBBBBBBBBBV ЈвгвввВвН & '9лв.ввн лВв рввввввввв ;ч.... рШм BBjafBBBBJ Orih dana porratio ва posjete u Јико1ај drug Jol Arrjak. ranljl urednik lita "Kdinont. On Je proputoyao rtti dio Jugoelavije. I'oojftlo Je i nanatorijum u Golniku. za kojrjra au kanaditki hlovenci u polijc Mrartns.imJosjijeodiTnraamtnaikonvaakupilzli Cleelvirkluandpaom1 oD. r.NaTomliacii: TArrurjbaakr. (uSlikkauputium),o primlll od SIornke Mat ice ioeljenika u Ljubljani. s tezkim trudom ustanoill. Od priCetka kadar je iSla prva Stevilka "Borbe" in do danes smo se jugoslovanski naseljenci v Kanadi zelo ve-liko nauSili. Iz asopisja smo za£eli spoznavati po-m- en skupne delavske borbe in enotnosti kadar se gre za NASA STAMPA U EKONOMSKIM BORBAMA KANADSKIH RADNIKA Gdje god su kanadski radnici vodili borbu za eko-noms- ki naprcdak, паба Stampa je uvijek nepokoljebljivo stojala na strani te borbe i pozivala nas da ju pomazemo i u njoj udestvujemo gdje god je to moguce. Ona je ka-tegori- 6ki pobijala neosnovne tvrdnje, da smo mi u ovoj zemlji "stranci" ili "gosti", pa da stoga ne trebamo sudjelovati u nijednoj akciji, jcr bi nas se smatralo "nelojalnim" — nelojalnim poslodavcima da nas jo5 vi§e izrabljuju. Danns je svakom na§cm iskrenom radniku jasno kako su bili glupi i smijeSni ovakvi "savjeti". PokuSavali su iz nas napraviti Strajkolomce, protivnikc radnigkog pokreta i dobta nelojalne gradjane kanadskog.naroda. Mi nismo njih slusali. Slusali smo svoju progresivnu Stampu i iz nje nauSili Uo je moralno i Sto je nemoralno u borbama kanadske radnicke klasc. NauSili u i oni radnici koji bi bili za casak povjerovali pomenutim trdnjama. Na§a kratka historija u ovoj zemlji puna je svjetlih primjera herojstva i odlicnog drzanja naSih doseljenika. Ako prolistamo stranice ove historije, naci demo slike mnogobrojnih boraca, ali malo Strajkolomaca. 2ivi pri-mj- or toga su §trajkovi u rudarskoj industriji u Anyoxu i Norandi, gdje su radnici iz Jugoslavije bili medju prima pod zastavom borbe za pobjedu Strajkova i za-htjevako- je su radnici postavljali. Njih nisu mogle ski-sit-i nikakve prijetnje. ni.policijski teror, pa ink ni hapsenje i osudjivanje na zatvor. Uzoran primjer pokazali su naSi radnici za vrijeme trajkovnih borbi u rudarskoj indu-striji Kirkland Lake i Porcupine kempi, u automobilskoj industriji u Windsoru, u §umskoj industriji B.C. i Onta-ri- a. ribarskoj industriji B.C., ug!jenokopa6koj u Albert!. Po dolasku u ovu zemlju, brzo smo shvatili sustinu svog zivota i rada u tvornicama, rudnicima, Sumama, po farmama i .u redovima besposlenih. Nas se zivot korje-nit- o izmijenio. Istina, naSli smo u ovoj zemlji vi£e kruhn nego u Jugoslaiji. Za to smo i dolli. Ali radne prilike bile su do krajnosti teske I opasne. Dok smo u starom kraju obavljali svoje domade poslove, ovdje smo bili privezani uz masinu, naia zdrava 1 mlada plu?a grizla je rudarska praSina ili tvorni5ki kemijski otrovi. Pratila nas je i ostavila svoj uSinak i opasnost od osakacenja, reumatizma, silicosis itd. Poslodavci nisu vodili габипа o sigurnosti svojih radnika, nego o sto vecem profitu, pa je cesto bilo i teskih irtava. Sjetimo se samo onog straSnog dogadjaja pri kopanju kanala kod Brockwille, gdje je do51o do eksplozije dinamita na brodu na kojem su radnici iivili i gdje je ubijen veci broj radnika, uklju-ii- v ill nasih radnika iz Hreljina i okolice. Htjeli ili ne htjeli. prilike su naa, kao i druge ka-nadske radnike svrstale u redove onih snaga koje u se najvUe borile za ekonomski boljitak i sigurnost na poslu. U takvim prilikama neophodno nam je bila potrebna jezina radnl£ka stampa. Mnogi smo na to mislili, ali je trebalo savladati nekoliko vedih problema. Trebalo je, prije svega, financije za pokretanje novine t osoblje koje de ju uredjivati. Treba da se netko irtruje i primi zasdito delavskih pravic. Da-nes je nam veliko lazje bra-ni- ti se proti slojem, ki so takrat pred 25 leti in so se tudi danes pripravljeni za vsako ceno poskusati, da se zopet povrnemo nazaj kakor smo bill pred 25 leti. Ne, mi se smemo pozabiti, da so 5 sovrazniki delavstva se ved-n- o na delu. In ravno vsled tega moramo cuvati, pod pi-ra- ti in siriti пабе delavsko £asopLsje kajti le s takimi delovanjem si bomo osigu-ra- li пабе dosedanje uspehe ter nadaljne koristi v prid delovnega ljudstva obenem pa tudi dosegli trajem mir v svetu. Mi jugoslovanski nase-ljenci v Kanadi imamo da-nes naS skupni list "Jedin-stvo". To je tukaj sedaj cdini delavski list, ki smo ga se ohranili. Vsi prejSnji naSi casopisi so vsled pre-velik- ih poteSkod in prema-leg- a zanimanja morali pre-neh- ati izhajati. Toda temelji in sadovi teh Sasopbov so §e danes vidni. Ne dopusti-mo- , da bi se ti temelji poru-§i- li ali sadovi izginili tern-е- б je te potrebno Se bolj utrditi kajti boj za poSteno in upraviceno delavsko ziv-ljen- je бе ni koniaho. Kon-2an- a tudi Se ni borba za u-resnii- enje trajnega miru na svetu. Vied tega ob priliki 25 letnicc naSega iasopisja za-kliJem- o: Naj zivi napredno delev-sk-o 2asopisje! Naj Jive bratska cnotnost kanadskih Jugoslovanov v skupni borbi za trajen mir v svetu, svobodo in napredek clove§tva ! J. SERJAK. novinarskog posla. Savladani su i ti najosnovniji pro-blem!. Zato danas svi naSi iskreni radnici sa poStova-nje- m spominju ime druga Tome СабЈса. Pokrenucem "Borbe" doSao je novi borac u redove kanadskog radniбkog pokreta. To je bila novina ka-nadskih radnika na nasem sektoru. Kanadski radnici su ju pozdravili i u nju gledali velikim povjerenjem. U teskoj industriji, gdje smo se mi najviSe uposli-val- i, nije bilo unija. Poslodavci su pak б!пШ sve da se ne osnuju. Postupali su sa radnicima kako ih je bila volja. Tko im nije bio po volji, toga su otpustili. Kad je pomanjkalo posla, prvi su bili na oku za otpust strano-rodjen- i. Njih se stavljalo na najteze i najopasnije po--. slove. U koga su pak sumnjali da je б1ап unije, otpustili su ga bez da su mu rekli zaSto, samo Sto ga drugi dan nije bilo na posao. O traienju povisice nadnice i poprav-k- u uslova rada nije se moglo ni pomisliti bez unije. Konacno sto je moralo doci, doSlo je. Unijski pokret zauzeo je tolikog maha u teSkoj industriji, da ga. poslo--' davci nisu mogli врпјебШ. Tako je unionizirana rudar-ska, automobilska, бсИбпа, к1аоп!бка, Sumska i druga industrija. U koliko su unije sve vise rasle i prisilile po-sloda- vce da ih priznaju, u toliko se mijenjala i situacija. Radnici su dobili u ruke sredstvo s kojim su doSli pred poslodavce i trafili da so povede габипа o njihovim uslo-vim- a zivota i rada. Stvari se ipak nisu raivijale tako lako i jednosta-- - vno. Trebalo je mnogo truda i frtava. Kompanije su troSile ogromne svote na protu-unijsk- u propagandu i crveno strasilo. Oni koji nisu б11аН napredne radni6ke ?tampe nasjedali su propagandi ! dulje vrijeme stojall postrani. Ali Siroki valovi pokreta vukli su i njih sve jednog za drugim. Tako je danas kanadska radnidka klasa u puns boljem polozaju nego je bila ranije. Premda jos uvijek stoje nerjeSeni mnogi problemi, ipak se poalo velik! korak naprijed. Danas imamo godiinji odmor sa placom, pet dnevni radni tjedan u mnogim granama industrije, bcspoleni6ko osiguranje, stareSinstvo na poslu, potporu roditeljima za malodobnu djecu itd. Sve su to plodovi stalne i nepopustljive borbe radnika i njihovih unija. Napori radnika za %15i i sigurniji stupanj livota razxijaju se i dalje. Opasnost od besposlice stalno prijeti posvuda. Danas se vodi iestoka borba za garantiranu godtfnju placu, za program zdra-stveno- g osiguranja. za кгабе radno vrijeme, za vecu nadnicu, protiv podizanja cijena, inflacije itd. Sve su to pltanja koja su tijesno povezana i sa dalj. njim izlaienjem na5e progresivne stampe. Tesko je voditi daljnju borbu, ako radnici nisu potanko obavjeUeni o stvarima koje su na dnevnom redu. Na burioasku Stam-p- u nemoguce se osloniti, jer ona iskrivljuje i preSutkuje 2injenice. Ona stvari prikazuje onako, kako to pego-dju-je poslodavcima, jer to je njihova Stampa. Stojedi na strani intcresa radnika I njih ove opra-vdan- e borbe za bolji i pristojniji iivot, naia Stampa бе i dalje proslijediti tim putcm. S. BOLF. STRANA |
Tags
Comments
Post a Comment for 000345