Jedinstvo, November 02, 1956

              STRANA 10 BORCI ZA SLOBODU I DEMOKRACIJU
NISMO BILI PASIVNI POSMATRAc! PAVLE
Pokret jc napredovao ne samo za to sto je
zaslupao progresivne ideje, nego i za to Sto su nje-go- vi clanovi bili spremni da svoje uvjerenje dokazu
konkretnim djelima, cesto puta uz najvece zrtvc
Najistaknutiji primjer toga je odlazak naprednih
iseljenika u Spaniju, da pomognu spanjolski narod
u ratu protiv fasizma.
Na 18. jula 193G. god. spanjolski fnsisli su po-dig- li orazani ustanak proliv vlade Narodnog fron-ta- .
Ustanak je bio ugusen, u cemu su odlucujucu
ulogu odigrali i madridski radnici. Onda je fasisti-ck- i
gen. Franko izvrsio invaziju iz Maroka. Franka
su podupirale fasisticke zemlje Njemacka i Ilalija.
Pod maskom "nemjesanja" Francuska, Velika Bri-tanij- a
i dnige kapilalislicke zemlje primjcnile su
blokadu proliv spanske republike, premda je nje-macka
i talijanska inlervencija bila upcrena i pro-tiv
njihovih interesa. Tako su ove zemlje pomogle
pobjedu fasizma.
U pomoc" spanjolskom narodu poslo je na
hiljade dobrovoljaea sa sviju slrana svijeta. Tz
Kannde 1.000. Medju njima se nalazilo 70 Jugo-slaven- a.
Napredni iseljenici su takodjer pruzali ma to-rijalnu
pomoo .spanjolskom narodu. ?c medikalnu
pomoc oni su doprinjeli 10 hiljada dolam.
Srpski, hrvatski i slovenski reakcionari napa-dal- i
su napredne iseljenike zbog pomaganja spa-njolsko- g naroda. Oni su prizcljkivali pobjedu fa-sizma.
Na stetne teorije koje su oni sirili u vezi spa-njolsk- og rata i opco fasisticke opasnosti, napredni
iseljenicki pokret je odgovorio, izmedju ostalog,
izdavanjem knjige velikog hrvatskog knjievnika
Augusta Cesarca "Spanjolski Susreti".
O opco svjetskom i historijskom znataju bor-b- o
u Spaniji Ccsarec je pisao:
"Od vrcmena Pariske Komuno nikada nijed-no- m gradu na Zapadu Evrope nije pala u dio ta-ko- va teska, ali i historijska zada&i, kakvu danas
р(к1 opsadom svojili versajaca ima da izdr.i Mad-rid.
Zadaca enk jos veca, znatnija, jer je ta borba
pala u vrijeme, kada sc osnovna pilanja ljudske
slobode i pravde nalazo u odlucnoj fazi rjesavanjn,
i to na mnogo vecem prostranstvu, zahvacajuci sve
zemlje, cio svijet, sto nije bilo 1S71. s Parizom u
njegovoj borbi s Versaillcsom. Ne proizlaze li iz to-ga
i mnogo voce zadace drugib naroda, sviju onih
kojima je do slobode, do pravde, do progresa, do
mira? U Spaniji je zapoceo drugi evropski, svjetski
ral, — ne varajmo se, to mu je pocetak! — ali tamo
on mo.e da bude vrlo brzo zavrsen, zavrsen jos
prije nego li se rasiri i dalje razbukti zbilja u svini
dmgim zemljama. Potrebno je jedino: omoguciti,
uskoriti spanjolskoj republiki pobjedu, suprotsta-vit- i
inlerventima protiv nje, svim podzarivacima
rata silnu i mocnu frontu mira cijele svjetske de-inokrac-ijo
od Madrida do Kantona, od Adis Abbabe
do Londona, od Washingtona do Moskvc. Cijelo
pilanje mira i rata govori u dva tri fokusa, i jedan
je od njih Madrid, Spanija. Smije li biti covjeka,
koji se hoce smatrati takovim, a da bude samo jos
nijenim, pasivnim posmatracem strasne borbe,
koju vodi taj grad i ta zemlja?
"JIo.c to ako se saglasio sa svojim vlastilim
ubijstvom, ubijstvom svoga naroda, ubijstvom
svega najboljcga, Sto je do danas dalo i stvorilo
covjecanstvo."
{li brelure 20 geJhu — кглк} pregUJ Ustarije n
prrJtg pelrrfj figesUttmlib isetjtw'ta м КлпаЈГ).
POZDRAV IZ ZAGREBA
Cestitam 25-godiinj- icu lu5onosi naSih iseljenika
"Jedinstvu" da bi i dalje lebdio nad nasim iseljeniciraa
i Sirio medju njima bratstvo i jedinstvo a 2a dobrobit
cijeleg iovjecanstva. Ujedno pozdravljam sve naie ise-ljenike
a ieljom da se okupe oko "Jedinstva" i da pe-jaca- ju
zajedni£ku berbu za sretniju bududnest cijeleg
cevjecanstva.
Drugarski pozdrav svim a,
TOSV KOVAC&nc.
STEVO DASOVIC,
(poginuo na Jaraina
frontu, juzno od
Madrida)
PETAR ZAPKAR
STU'O DASOVIC
JOSO MILKOV1C
IV AS BERASIC
STIHMAN
Pavle Stihman spada medju pionlre progresivnog' hrvat-.sko- g. srpskog i slovenskog pokreta u Kanadi.
Istakao se u svakom radu. a osobito na polju £tampe. u
kojo] Je aktivxio suradjlvao. pi£u£i veiinom pod Imenoxn Paja
Preianin.
Naroito velikih zasluga ima u utemeljivanju i razvitku
nale £tamparije.4
Od 1933. pa do stupanja u kanadsku vojsku 1942. godine
bio Jo flan glavnog odbora organizacije.
Kao vatrcnl antiiasista dobrovoljno Je stupio u kanadsku
vojsku da se bori protiv faSisti£kih osvaJa£a.
Kad Je savezniika vojna komanda zatrazila dobrovoljce
za sluibu u Jugoslaviji, Stihman Je bio medju onima koji su
so priJavilL Po dolasku u Jugoslaviji stupio Je u Narodno-oslobodila£k- u anniju i bono so u svojo] rodnoj SlavonljL
gdjo Je u Jednom okrSaju i pao.
Pavle Stihman Je bio vatreni pobomik radniildh Ideala.
Za ostvorenje tih ideala bio je spreman da irtvuje sve i
sami iivot
Slava naSem nczaboravnom drugu Pavlu Stihmanul
Pog'inuli u Spaniji
I
U
Neka mc i.viuu citaoci. koji su mji-- n Mja, da su
ove dvijo prosiave svnka za sc'e 1 da ncmaju v.v jidna
sa druKorn. Doz.volito mi da ka2em da one ima j 11 vezo,
i to logi£no veze. Ta se veza sastoji u tome, bto je rad-ni£- ka Ham pa u Kanadi kao i u svakoj drutroj zemlji,
vriila vaspitnu Qlou radnika. Ta stampa je dnvala po-tic- aj
za orRaniziranje radnika, podizanjo politidke evi-jes- ti
i borbenosti nnsili iseljenika u Kanadi.
ProSlo jo 25 godina u maju mjesecu, kad se je no-laz- io
drug Tomo СабЈс po Sjcvcrnoj Ontarijl da budi
dull i okuplja iseljenike za pokretanjo svojih novina.
To su bile godine teske екопотзке krizo u Knnndi, vla-da- la
jo velika bcsposlica, koja nijo postedila niti naie
iseljenike. Druga Ca6ica sam docekao u Kirklaud I-- ike. Tu jo osnovan klub od naSih radnika i otpocolo se sa
sakupljanjem priloga i pretplata na naS prvi radni5ki
list "IJorbu". Period od 25 godina nije dugacak, a da se
nebi sjecao dotalja u tim teskocama oko pokretanja
naseg pokreta i §tampe. Vjerujem da ne ce nitko ospo-rava- ti
to da smo bili bezgrani6no uporni u prikupljanju
priloga i pretplata za izlazak prvog broja "Ilorbo", i
ako nisam ja bio te srede, da me ta sveennost izlaska
prvog broja zatekne u Kirkland Lake-- u, vec sam bio u
sanatorijumu u Muscoka Hospital, gdje sam odlc2ao 14
mjeseci i gdje sam opet radio i prikupljao prctplate i
priloge medju oboljelim rudarima koje su kanadski ka-pitali- sti najprije izrabili, a poslije kao bolesne bacili sa
posla iz svojih radnika. Kao takovi vrlo smo se lako spo-razumj- eli
i dobro slagali.
Dilo nas je 8 u toj bolnici, ali smo svi 8 bili pret-platni- ci
i pomagati radniike itampc.
Prvi broj "Borbe"
Prije 25 godina, novembarske dane rod ill su tu ra-do- st nasib iseljenika u Kanadi, otpocolo je novo raz-dobl- jc aktivnosti i okupljanja naSih iseljenika. Xjcn prvi
urednik drug Tomo Caiid bio je uhapsen i utamnicen
zajedno sa osmoricom 21anova CK KP Kanade. Kasnije je doiao drug Petar 2apkar, koji je kasnije deportiran
u SSSR.
Prvi uspjesi lista "Borbe" izazvali su 2u£nu borbu
Beograda u krugovima vlade protunarodnih reiima, koji
su odmab poceli izdavati svoj reiimski list, a pokraj
toga reiimskog velikosrpskog lista, nisu ostali pasivni
niti ma6ekovci. Jedni i drugi imali su oko sebe ckstre-mni- h elemenata pa i otvorenih agenata, koji su vrsili
diskriminaciju naprednih radnika kod firma kod kojih
su bili uposleni.
1934. godine pokret i list "Borba" su ejacali, oslgu-ra- li
si nadmoc medju iseljenicima u Kanadi. perastae je ugled i povjerenje u pokret kroz razne Itrajkeve i
akcije.
1935.— 1986. godine pomelo je veliko omasevljenje
pokreta, organizacijom omladine, iena, pa brejni tam-buras- ki i pjevacki zborovi dui cijele Kanade.
Na5 pokret se tih godina kulturno afirmirao sa
raznim javnim nastupanjem. Sjecam e debro, kad je Schumacher nastupio preko radio stanice. U PercupiHe
campu je bilo lako raditi, jer je radnicima porastao
ponos sto je pokret uspio prikazati nasu nacionalnu
kulturu u torn dijelu gdje oni live i rade.
PETAR HRST1C
MAT1JA MODLC
Mill A KOBE
1УАХ RACKI
AULAS SERDAR
]fe 'jgM
РЛЛГ1.Е STIHMAN
NIKOLA VLAilC
ASTON BASIC
MATO JAKOVCIC
SRECKO (Prttp) BROZJOVIC
KARLO BACIC
25-GODISNJI-CA
"JEDINSTVA" 20-GODISNJI-CA
INTERNACIONALNIH BRIGADA SPANIJS
20-godinji- ca osnutka intcrnacionalnlh
biipada u Spaniji
20. septembra 1D3G. godine medjunarodni prolcto-rij- at je osnovno svojo brigade u Uepublikanskoj Qpaniji,
kako bi mogao ispoljiti svoju solldai-nos- t i doprinjeti
svoju neposrednu pomoc u borbi protiv medjunarodnoff
falizma i rcakcije.
Medju inter, brigndistima bilo je 1280 boraca Ju-goslav- ena
iz raznth dijelova svijeta. dabome najvise iz
Jugoslavije, a medju njima su bilo i sedamdeset trojicn
iz naspg kanndskog pokreta. koji su gotovo svi izranja-van- i,
a trinajstoricn su ostavili svojo zivote u sun6auoj
Spaniji. U Spaniji su bila i trojica urcdnikn na.?ga lista;
drug Cncic, pokojni drug zapkar, drug Ed Jardas.
Svakako jo ovo bilo vrlo obilno ибебсе obzirom ua mnto
btoj6anu cmigraciju i mlad pokret u Kanadi.
"Vcscli Scrdar"
Vod kanndskih Jugoslavena u stavu 5ete "MaUjn
Gubec", bataljon "Dimitrov". To je bio vod eija jo zi-jczd- a
visoko sjala po borbenosti, po diseiplini, samo-prijegorn- oj izdrzljivosti i upornosti. To bi bio najmje-rodavni- ji,
da o tome govori komandir toga vodn. sadaSnji
general-pukovni- k drug Nadj Kosta. Drug Kosta se po-nos- io sa svojim vodpm. a u vodu je bio dobro zapaien
pokojni drug Serdar Milan, pekarski pomocnik. rodom
iz Lovinca, Lika. On je bio poznat Siroko medju borcima
15 inter, brigada pod imenom "Veseii Serdar". Lik po-kojn- og Serdara je ostao dobro zapazen. on je bio neu-mor- an
pjeva6, priroda ga nadarila sa rijetko dobrim
tenorom. Ponekada je bilo vrlo kriticno stanje, borci bez
hrane. bez vode, umorni neispavani, a neprijatelj stalno
napada, nadmocniji u Ljudstvu i tchnici, smjeno noma,
ројабапја nema. Xastaje tisina, sutnjn. svak misli za
sebe, nitko ni§ta ne govori, likovi ljudi blijedi. prozirno
gledaju jedni druge.
Najednom Juje se glas tenora veseleg Serdara, u
pocetku solo, ali mu se ubrzo pridruie po jedan, pa
drugi i trec"i, tako se to pretvara u podrSku Citave jedi-nic- e. Tako je veseii Serdar i poginuo sa pjesmom na
usnama. Slava njemu i ostalima palim za lobodu!
Xeka mi opmste drugovi £itaoci Sto sam sc v5o
zadriao na kanadskom vodu, a ne na svim jedinicama
gdje su u6estvovali kanadski Jugoslaveni kao u antiten-kovsk- oj bateriji P. Miletia i bateriji S. Iladida. Ovdjo
je bila vedina I ovaj vod mi je dobro poznat kao u6es-nik- u.
Drugi svjetski rat
1942. godine opet se postavilo pitanje dobrovoljaea
koji ic preci onda opasan Atlantik i doci ovdjo u tlomo-vin- u, uspostaviti vezu izmedju zapadnih savcznika I
snaga marsala Tita. Usprkos Vjolikih opasnosti i teikeca
tog putovanja. onda kada je Hitlerova najezda i vejsl
petencijal bio jos u porastu u proljec"u 1942. god. javile
se desetine dobrovoljaea da podju u Jugoslaviju i sudje-laj-e
и Narod no-oslobodil-akoj borbi. Prelazeci Atlantik
i ovdje u borbenim jedinicama ЈГч Armije poginulo ih
je nekoliko.
Kad evociramo proSlost kanadskog pokreta. vidi
se bilans rada naJih iseljenika, koji je bio vrlo lijepl
prilog medjunarodnih akcija i akcija za domovinu.
Ostajem s drugarskim pozdravom i estitam 25-godiin- jicu itampe.
PETAR ERDEUAC (Zagreb)