000359 |
Previous | 19 of 24 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
U m d m 9$, giaota i l&ibe libasia ВчЉаилЈге Ко1ииАЦе Danas, kada паба napredna radnidka novina i na5 pokret proslavljuju 25-godi5nj- icu svoga opstanka, nede biti zgorega iznijeti, ma i u najkracim potezima, neko-lik- o redaka iz iivota i borbe ribarskih radnika Britan-sk- e Kolumbije, jer su njihov zivot i borba usko vezani sa iivotom i radom dobrog dijela naSih iseljenika sada nastanjcnih na obalama Pacifika, pa prema tome i sa razvojem i rastom na§eg pokreta i njegove stampe. Poznato je. da je vecina naSe emigracije doSla u Kanadu u periodu dvadcsetih godina, kada se je Kanada nalazila u poratnom prosperitetu i porastu industrija-Hzacij- e. U zapadnoj Kanadi, odnosno na obalama Paci-fika, ribolov i Sumski radovi bill su glavne privladivosti za naSe novo dolazede emigrante. Ribolov je narodito bio privladiv za пабе Dalmatince i Primorce, koji su joS od djetinstva vikli ribolovu na Jadranu. Ovdje u Britan-sk- oj Kolumbiji, na obalama Pacifika, na§li su novo more bogato sa salmonom i drugim mnogim vrstama ribe, a ribarsku industriju, tako rekud, tek u podetnom razvoju. I naravski, vecina ih je prilazila ribolovu. Ali 2ivot nije bio lak. Uskoro su nadoSle "erne tridesete godine", godine teSke ekonomske krize, koje su se iestoko osjetile i na 2ivotu ribarskih radnika. Svi nasi ribari sjdaju se tih ranijih dana ribarenja, kada jc ribe bilo u izobilju, ali su cijene bile niske i mizerne. Oni se sjedaju kada se je gillnetting ribarenje (ribarenje u malim damcima) provodilo na vesla i jedra, a na vecim brodovima svi radovi vrSeni na ruke. Oni se takodjer sjedaju teSkih i drugih borba koje su vodjene za vede cijene ribi i bolje uslove fcivota ribara; teSkih i odludnih borba za pravo na organiziranjc, ujedinja-vanj- e i priznavanje njihove ribarske unije. U svim tim borbama nasi su ribari igrali vidnu ulogu i uvijek bili u prvim redovima. Utcmcljivanjc ribarske unije Unijski pokret u ribarskoj industriji imao je svoj glavni oslonac kod radnika takozvane "seine fleet". Odnosno kod radnika uposlenih na vedim brodovima, koji ribare sa velikim mreiama I imaju posadu od 7 do 8 ljudi. Dok gillnetting ill trolling (mali brodovi) imaju jednog Hi negdje dva dovjeka. Ваб u ovoj razlici izvodjenja operacije i vedoj kon-centrac- iji radnika na jednom brodu leii dinjonica da je ribarska unija naSla svoj najdvr§di oslonac kod radnika seine odjeljenja, koji su postali stub unijskog pokreta okokojeg su se okupili radnici iz svih dijelova ribarske industrije. I baS u ovoj, purse seine sekciji, bili su vodi-no- m uposluni nasi radnici Polovinom tridesctih godina (193G.) vodjene su borbe za priznanje ribarske unije, koje su konadno za-vrSe- ne sa pobjedom ribara, jer su kenarske kompanije bile prisiljcne da sa unijom pregovaraju i potpisu prvi kolektivni ugovor. Za priznanje svoje unije ribarski radnici izaSli su na Strajk i vodili ga skoro kroz ditavu ribarsku sczonu. Godine 1938., Izvcden je jedan dramatski i najvedi strajk u historiji ribarske industrije u ovoj provinciji. U jeku ribarske sezone ditava seine flota napustila je polozaje i u mornaridkim formacijama doplovila u Van-couver, gdje su ribarski radnici vezali brodovc i podigli lozinku : "So agreement, no fish", (nema ugovora, nema ribe). Taj strajk nije bio dug, jer su kompanije bile prisiljene da potpisu ugovor i povise cijene ribi. Ribari su izvojevali pobjedu. Jedan od vodja toga strajka, кло i rukovodstva ta-daS- nje Salmon Purse Seiners Union, bio je naS zemljak, Marijan Ruljanovid, odan tredunionista, koji je mnogo udinio i doprinesao organiziranju ribarskih radnika, Sto dugo nede biti zaboravljeno. Vclika postignuca Uspostava i organiziranje United Fishermen and Allied Workers Union u 1945. u jedinstvenu uniju svih ribara i kenarskih radnika za cijelu Britansku Kolum-bij- u bilo je ostvarenje snova ljudi kao sto je bio Marijan Ruljanovid. Ali je uzelo mnogo vise od dobrih ielja i snova za izgradnju UFAWU. Od kako je uspostavljena jedna unija. United Fish-ermen and Allied Workers Union, ribari i svi ostali rad-nici u ribarskoj industriji izvojltili su velika poboljSanja svoga iivotnog polozaja ne samo u viSim cijenama za ribu i radnidkim pladama, ved i drugim socijalnim zaSti-tam- a radnika. Kroz godine unija je vodila Siroku borbu za Work-men's Compensation za sve ribare, iz kojega su ribarski radnici sve do proSle godine bili iskljudeni. Kada bi se ribar utopio ili bio ozlijedjen na poslu ni ribari ni nji-hove obitelji nisu imale pravo na tu zastitu kao radnici u ostalim industrijama. U 1952. godini unija je pokre-nul- a Siroku kampanju sa pohodom ribarske flote na Victoriu. koja je na sebe svratila pozornost ditave ze-ml- je. I proSle godine provincijalna vlada konadno je bila primorana da po prvi puta ukljudi radnike u ribar-skoj industriji u zaJtitu Workmen's Compesation na dobrovoljnoj bazi. Unija dalje nastavlja borbom za punu I obaveznu zaltitu. Unija se sada pribliiuje pobjedi svoje dugogodisnje borbe za postavljanje ribarskih radnika na besposleni- - СЛХ1С, organi- - z- -t ,r untjt. dku zaStitu (Unemployment Insurance). Plan je za to sada u pripremi po Unemployment Insurance Commis-sion pod nadzorom fcderalnog ministra rada Milton Gregg, Sto je uslijedilo poslije kampanje provo-djen- e po uniji i posjete ribarske delegacije Ottawi pro-Slo- g nprila. Kroz %rijeme svog opstanka ribarska unija vodila je borbu i odbila nasrtaja i napada svih onih koji su pokusali sprijediti razvoj unije i razbiti jedinstvo ribarskih radnika. U 1952. godini vanjsko triiSte kanad ke ribe bilo je osjetno pogodjeno i suzeno uslijed trgovinske poli-tik- e federalne vlade, koja je traiila ameridke dolare za prodanu izvana. SkladiSta ribarskih kompanija bila su znpunjena konzerviranom neprodanom ribom. Ribarske kompanije gledale su u ovom pogodnu priliku, da udare na uniju i iivotni standard ribarskih radnika. Otpodelo je snizavanje cijena lovljenoj ribi, a kad je unija stavljala prigovore, kompanije su prijetile daljnjim sniiavanjem cijena i prekidanjem svakih pre-govo- ra i ugovora sa unijom. Ali i njihova unija, poslije kradeg kolebanja preko ljetnih mjeseci, uhvatili su se u ko§tac sa kompanijama za cijene jesenskog sal-mon- a. Izbio je strajk, koji je obuhvatio ditavu obalu i bio solidan od Prince Ruperta da Vancouvera. Kompa-nije su pokuSale, da razbiju strajk i pocijepaju radnike po ribarenja i brodova, stnvljajudi vede brodove protiv (seine, gillnet) i obratno, pa onda po na-cional- noj liniji, domorodce suprot ncdomorodnca (Na-tive and non-Nativ- e). Svi su ti kompanijski pokuSaji propali, jer su rad-nici odludno stall kod svojih zahtjeva i nisu poklekli pred kompanijskim napadima i propagandom. Na kraju su radnici zavrSili sczonu sa pobjedom, dobivajuci tra-2e- ne cijene, to arbitraciono izravnavanje razlikn izme-dj- u dviju stranaka, odnosno obavczno i stalno prcgo-varan- je kompanija sa ribnrskom unijom. Uskoro je nadoSla sezona zimskog ribolova her-ing- a. Kompanije su јоб uvijek bile dangrtave, vjerujudi, da poslije gubitka dobrog dijela salmon sezone, de mo rati pokleknuti pod pritiskom kompanija. Ali su se prevarili. Heringska flota stala je takodjer solidno kod svojih zahtijeva, unatod toga 5to su kompanije na-stav- ile daljnim sniiavanjem, kao prijctnjom da istjeraju ribare van na ribanje. Ribari su odbili da odstupe od svojih zahtjeva. Rczultat je bio, da te godine nije bilo zimskih operacija ni ribolova herringa, izuzev nckoliko brodova koji su operirali sa odobrenjem unije. iisHm da 2S-godiin- Wca ne bi bila pctpuna ako se ne bi neito reklo i o Hrvatslcom Prosvjetncxn Dcmu u Van-couveru. jer njegov ditavi rod i soma Ugradnja, usko vezani sa historijcni i rarvo-jen-x ncSeg pokreta i Starape. lla£ ncrod oroca rnjesta, orgarJaran u Hrvatskom Prosvjetnoa Saveru. ras-pgavh- co je nnogo 1 desto. kako i na ko)i na&n da do-dje- ao do prostcr#a. Ora=nisacia doeta velika I jaka. nije zaogkx sprovoditi sroi red hez vecih prostcri-ia- . !ааа szao u tosi vrersenu dobcr i veiik drasiatski zbor. take tcsnburcike rbcrcve ltd Ozi MiTscJja Hrvctskog MIKE цш'1'о.ш rtbjrike duge mnogo robu ribari liniji malih ribari svojih Ribarska flota u Vancouveru u vrijeme velikog strajka 1938. godine Prosvjetnog Saveza raklju-i&- a Je da se pozove sav nai ncrod ovoga mjesta na Jed-n- u Javnu skupdtinu na kofo} de se rajednifki raspravljati gradnfa doaa. Odrfano Je nekohko takovih saetanaka na koje su dolazik dksnovi i neclanovi H. P. Saveza Svi mo se sksgah da nasi trebn desx. Ah kako po&ti. kad narod neoa novaca er u tun godinccsa. kako je sva kem pcznato. nije bilo кзко zaradiu dofcr. pcito je }o5 uvifei vksdaki vefcia bespo-aikt-x No ncrod je imao vo-If-u i veHko odulevlienje za gradnju dcraa Godine 1935. doSo se je do zakljudka da se po£ne sa Slijedede godine, tek kratko iza ovih dugih Straj-kovn- ih akcija i sukoba sa kompanijama, uslijedio je na ribarsku uniju, United Fishermen and Allied Workers, jedan od najpodlijih i najze§dih napadaja predvodjen po Seafarers International Union i Sadici cjepada iz ribarske industrije, koji su pokuSali da ribarsku uniju obezglave, razbiju i raskomadaju. Povod ovom napadu bila je suspendacija unije iz Trades and Labor Cong-ress- a of Canada na osnovi optuibe da je unijsko ruko-vodst- vo "ljevidarsko". Ovo je bila jedna od nnjvecihi najznadajnijih borba bezrazloino i nepotrebno namctnutn uniji i njezinom dlanstvu. Medjutim, pored svih nasrtaja, podrske kom-panija i sve ostalc reakcije i utroSenja ogromnih suma novca po SIU, svi su pokusaji propali i nije im uspjelo r.ascijepati i slomiti ribarsku uniju, jer je dlanstvo odbilo da izda svoju uniju i odludno je stalo iza svog rukovod-stva. Iz svih ovih borba unija jc izasla jada i dvrsda, ujedinjenija vise nego ikada ranije i postala odludna snaga, ne samo za poboljsavanje i zaStitu iivotnog stan-dard- a svoga dlanstva vec uopde bolji 2ivot sveg naroda ove provincije. U svim ovim borbama i okrSajima na§i su ribari igrali vidnu ulogu i doprinijeh vellki udio. Da je tome tako najbolje govori dinjenica, da su u tim unijskim borbama izrasli takovi mladi unijski vodjc, kao £to je nns mladi zemljak Mile Canic, gene-ral- ni organizator United Fishermen and Allied Workers Union i ujedno business agent najvedeg ribarskog lokala u Vancouveru. Za vrijeme strajka 1952. Mike je bio izabran u centralni strajkovni komitet, gdje je ruko-vod- io organizacionim radom na strajkaSkoj liniji. Zatim je izabran na svoju sadasnju duznost kao organizer-busine- ss agent, nastavljajuci primjernim radom svojih starih zemljaka, kao sto je bio Marijan Ruljanovid. Takodjer se u rukovodstvu unije nalazi naS mladi zemljak Pete Pavelic, koji jc biran za dlana Glavnog odbora. Za odlidan, i skoro ncocjenjiv, doprinos na§ih rad-nika u izgradnji snaine i dvrste United Fishermen and Allied Workers Union, velikn zasluga pripada naSoj naprednoj Stamp!, koja nas je uvijek upucivala i savje-tova- la da stupamo u radnidke unije i znjednidki se bo-ri- mo sa ostalim radnicima Kanade. Zato prilikom nje-zi- ne 25-godi3nj- ice ncka joj je zasluino priznanje. MARIJAN DRAGICEVIC. HRVATSKI PROSVJETNI U VANCOVERU Pise: Joso Oreskovic sakupijanjern novca za gradnju dorna 1 da se ареЋ' та na sav na£ narod u ovoj provinciji i cijekj zernlfi, da nam pomoie u ovom pot-hvat- u. Za kratko vrijeme po-kaz- ao se je debar podetak. U ogkxiivanfri i pepukzrizi-rar- u gradnje dorna. mnogo nam je pooagao tambura-Jk- i zbor H. P. Saveza. koii je u to vrijeme svirao preko fedne lokaine radio stantce 1 preko iete cpefirao na sav ncS narod da postaje uteme-li426- R P. Doma. Kohko se je ns£ narod in- - teresirao 1 pomagao izgrad nju doma, najbolje ce nasi --reci ovaj Jedan od rnnogih slucajeva. Jednoga dana DOM STRANA 19 sastao se odbor. da tasptav-Ij- a kako i 2to laa da se radi Dole je odbor b+o u raspravi. r.etko kuca na vrata. Mi ot-rcri- mo vrata, ulazi dovjek i pita u engleskom Jeziku je-m- o H mi jugosknrenekog poriiekkx. Kafemo. da jeszao. On nam se prodstvi. da je 1 on lugoekrven. da iivi u Sydney. B.C. Zatkn re€e: "Keku veder ctvorio earn raoj radio cparat. kao i obtcno. dujem pjesne i svircnje u engleskom jeziku. Kad od jednora. dujem oglasivaf ra-dio stantoe najavuje: Sada ncstupa peogima hrvatskog tsmburcSkog i pjevaikog zbora iz Vancouvera, koji se (Naxtarak na Mir. 20)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 02, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000185 |
Description
Title | 000359 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | U m d m 9$, giaota i l&ibe libasia ВчЉаилЈге Ко1ииАЦе Danas, kada паба napredna radnidka novina i na5 pokret proslavljuju 25-godi5nj- icu svoga opstanka, nede biti zgorega iznijeti, ma i u najkracim potezima, neko-lik- o redaka iz iivota i borbe ribarskih radnika Britan-sk- e Kolumbije, jer su njihov zivot i borba usko vezani sa iivotom i radom dobrog dijela naSih iseljenika sada nastanjcnih na obalama Pacifika, pa prema tome i sa razvojem i rastom na§eg pokreta i njegove stampe. Poznato je. da je vecina naSe emigracije doSla u Kanadu u periodu dvadcsetih godina, kada se je Kanada nalazila u poratnom prosperitetu i porastu industrija-Hzacij- e. U zapadnoj Kanadi, odnosno na obalama Paci-fika, ribolov i Sumski radovi bill su glavne privladivosti za naSe novo dolazede emigrante. Ribolov je narodito bio privladiv za пабе Dalmatince i Primorce, koji su joS od djetinstva vikli ribolovu na Jadranu. Ovdje u Britan-sk- oj Kolumbiji, na obalama Pacifika, na§li su novo more bogato sa salmonom i drugim mnogim vrstama ribe, a ribarsku industriju, tako rekud, tek u podetnom razvoju. I naravski, vecina ih je prilazila ribolovu. Ali 2ivot nije bio lak. Uskoro su nadoSle "erne tridesete godine", godine teSke ekonomske krize, koje su se iestoko osjetile i na 2ivotu ribarskih radnika. Svi nasi ribari sjdaju se tih ranijih dana ribarenja, kada jc ribe bilo u izobilju, ali su cijene bile niske i mizerne. Oni se sjedaju kada se je gillnetting ribarenje (ribarenje u malim damcima) provodilo na vesla i jedra, a na vecim brodovima svi radovi vrSeni na ruke. Oni se takodjer sjedaju teSkih i drugih borba koje su vodjene za vede cijene ribi i bolje uslove fcivota ribara; teSkih i odludnih borba za pravo na organiziranjc, ujedinja-vanj- e i priznavanje njihove ribarske unije. U svim tim borbama nasi su ribari igrali vidnu ulogu i uvijek bili u prvim redovima. Utcmcljivanjc ribarske unije Unijski pokret u ribarskoj industriji imao je svoj glavni oslonac kod radnika takozvane "seine fleet". Odnosno kod radnika uposlenih na vedim brodovima, koji ribare sa velikim mreiama I imaju posadu od 7 do 8 ljudi. Dok gillnetting ill trolling (mali brodovi) imaju jednog Hi negdje dva dovjeka. Ваб u ovoj razlici izvodjenja operacije i vedoj kon-centrac- iji radnika na jednom brodu leii dinjonica da je ribarska unija naSla svoj najdvr§di oslonac kod radnika seine odjeljenja, koji su postali stub unijskog pokreta okokojeg su se okupili radnici iz svih dijelova ribarske industrije. I baS u ovoj, purse seine sekciji, bili su vodi-no- m uposluni nasi radnici Polovinom tridesctih godina (193G.) vodjene su borbe za priznanje ribarske unije, koje su konadno za-vrSe- ne sa pobjedom ribara, jer su kenarske kompanije bile prisiljcne da sa unijom pregovaraju i potpisu prvi kolektivni ugovor. Za priznanje svoje unije ribarski radnici izaSli su na Strajk i vodili ga skoro kroz ditavu ribarsku sczonu. Godine 1938., Izvcden je jedan dramatski i najvedi strajk u historiji ribarske industrije u ovoj provinciji. U jeku ribarske sezone ditava seine flota napustila je polozaje i u mornaridkim formacijama doplovila u Van-couver, gdje su ribarski radnici vezali brodovc i podigli lozinku : "So agreement, no fish", (nema ugovora, nema ribe). Taj strajk nije bio dug, jer su kompanije bile prisiljene da potpisu ugovor i povise cijene ribi. Ribari su izvojevali pobjedu. Jedan od vodja toga strajka, кло i rukovodstva ta-daS- nje Salmon Purse Seiners Union, bio je naS zemljak, Marijan Ruljanovid, odan tredunionista, koji je mnogo udinio i doprinesao organiziranju ribarskih radnika, Sto dugo nede biti zaboravljeno. Vclika postignuca Uspostava i organiziranje United Fishermen and Allied Workers Union u 1945. u jedinstvenu uniju svih ribara i kenarskih radnika za cijelu Britansku Kolum-bij- u bilo je ostvarenje snova ljudi kao sto je bio Marijan Ruljanovid. Ali je uzelo mnogo vise od dobrih ielja i snova za izgradnju UFAWU. Od kako je uspostavljena jedna unija. United Fish-ermen and Allied Workers Union, ribari i svi ostali rad-nici u ribarskoj industriji izvojltili su velika poboljSanja svoga iivotnog polozaja ne samo u viSim cijenama za ribu i radnidkim pladama, ved i drugim socijalnim zaSti-tam- a radnika. Kroz godine unija je vodila Siroku borbu za Work-men's Compensation za sve ribare, iz kojega su ribarski radnici sve do proSle godine bili iskljudeni. Kada bi se ribar utopio ili bio ozlijedjen na poslu ni ribari ni nji-hove obitelji nisu imale pravo na tu zastitu kao radnici u ostalim industrijama. U 1952. godini unija je pokre-nul- a Siroku kampanju sa pohodom ribarske flote na Victoriu. koja je na sebe svratila pozornost ditave ze-ml- je. I proSle godine provincijalna vlada konadno je bila primorana da po prvi puta ukljudi radnike u ribar-skoj industriji u zaJtitu Workmen's Compesation na dobrovoljnoj bazi. Unija dalje nastavlja borbom za punu I obaveznu zaltitu. Unija se sada pribliiuje pobjedi svoje dugogodisnje borbe za postavljanje ribarskih radnika na besposleni- - СЛХ1С, organi- - z- -t ,r untjt. dku zaStitu (Unemployment Insurance). Plan je za to sada u pripremi po Unemployment Insurance Commis-sion pod nadzorom fcderalnog ministra rada Milton Gregg, Sto je uslijedilo poslije kampanje provo-djen- e po uniji i posjete ribarske delegacije Ottawi pro-Slo- g nprila. Kroz %rijeme svog opstanka ribarska unija vodila je borbu i odbila nasrtaja i napada svih onih koji su pokusali sprijediti razvoj unije i razbiti jedinstvo ribarskih radnika. U 1952. godini vanjsko triiSte kanad ke ribe bilo je osjetno pogodjeno i suzeno uslijed trgovinske poli-tik- e federalne vlade, koja je traiila ameridke dolare za prodanu izvana. SkladiSta ribarskih kompanija bila su znpunjena konzerviranom neprodanom ribom. Ribarske kompanije gledale su u ovom pogodnu priliku, da udare na uniju i iivotni standard ribarskih radnika. Otpodelo je snizavanje cijena lovljenoj ribi, a kad je unija stavljala prigovore, kompanije su prijetile daljnjim sniiavanjem cijena i prekidanjem svakih pre-govo- ra i ugovora sa unijom. Ali i njihova unija, poslije kradeg kolebanja preko ljetnih mjeseci, uhvatili su se u ko§tac sa kompanijama za cijene jesenskog sal-mon- a. Izbio je strajk, koji je obuhvatio ditavu obalu i bio solidan od Prince Ruperta da Vancouvera. Kompa-nije su pokuSale, da razbiju strajk i pocijepaju radnike po ribarenja i brodova, stnvljajudi vede brodove protiv (seine, gillnet) i obratno, pa onda po na-cional- noj liniji, domorodce suprot ncdomorodnca (Na-tive and non-Nativ- e). Svi su ti kompanijski pokuSaji propali, jer su rad-nici odludno stall kod svojih zahtjeva i nisu poklekli pred kompanijskim napadima i propagandom. Na kraju su radnici zavrSili sczonu sa pobjedom, dobivajuci tra-2e- ne cijene, to arbitraciono izravnavanje razlikn izme-dj- u dviju stranaka, odnosno obavczno i stalno prcgo-varan- je kompanija sa ribnrskom unijom. Uskoro je nadoSla sezona zimskog ribolova her-ing- a. Kompanije su јоб uvijek bile dangrtave, vjerujudi, da poslije gubitka dobrog dijela salmon sezone, de mo rati pokleknuti pod pritiskom kompanija. Ali su se prevarili. Heringska flota stala je takodjer solidno kod svojih zahtijeva, unatod toga 5to su kompanije na-stav- ile daljnim sniiavanjem, kao prijctnjom da istjeraju ribare van na ribanje. Ribari su odbili da odstupe od svojih zahtjeva. Rczultat je bio, da te godine nije bilo zimskih operacija ni ribolova herringa, izuzev nckoliko brodova koji su operirali sa odobrenjem unije. iisHm da 2S-godiin- Wca ne bi bila pctpuna ako se ne bi neito reklo i o Hrvatslcom Prosvjetncxn Dcmu u Van-couveru. jer njegov ditavi rod i soma Ugradnja, usko vezani sa historijcni i rarvo-jen-x ncSeg pokreta i Starape. lla£ ncrod oroca rnjesta, orgarJaran u Hrvatskom Prosvjetnoa Saveru. ras-pgavh- co je nnogo 1 desto. kako i na ko)i na&n da do-dje- ao do prostcr#a. Ora=nisacia doeta velika I jaka. nije zaogkx sprovoditi sroi red hez vecih prostcri-ia- . !ааа szao u tosi vrersenu dobcr i veiik drasiatski zbor. take tcsnburcike rbcrcve ltd Ozi MiTscJja Hrvctskog MIKE цш'1'о.ш rtbjrike duge mnogo robu ribari liniji malih ribari svojih Ribarska flota u Vancouveru u vrijeme velikog strajka 1938. godine Prosvjetnog Saveza raklju-i&- a Je da se pozove sav nai ncrod ovoga mjesta na Jed-n- u Javnu skupdtinu na kofo} de se rajednifki raspravljati gradnfa doaa. Odrfano Je nekohko takovih saetanaka na koje su dolazik dksnovi i neclanovi H. P. Saveza Svi mo se sksgah da nasi trebn desx. Ah kako po&ti. kad narod neoa novaca er u tun godinccsa. kako je sva kem pcznato. nije bilo кзко zaradiu dofcr. pcito je }o5 uvifei vksdaki vefcia bespo-aikt-x No ncrod je imao vo-If-u i veHko odulevlienje za gradnju dcraa Godine 1935. doSo se je do zakljudka da se po£ne sa Slijedede godine, tek kratko iza ovih dugih Straj-kovn- ih akcija i sukoba sa kompanijama, uslijedio je na ribarsku uniju, United Fishermen and Allied Workers, jedan od najpodlijih i najze§dih napadaja predvodjen po Seafarers International Union i Sadici cjepada iz ribarske industrije, koji su pokuSali da ribarsku uniju obezglave, razbiju i raskomadaju. Povod ovom napadu bila je suspendacija unije iz Trades and Labor Cong-ress- a of Canada na osnovi optuibe da je unijsko ruko-vodst- vo "ljevidarsko". Ovo je bila jedna od nnjvecihi najznadajnijih borba bezrazloino i nepotrebno namctnutn uniji i njezinom dlanstvu. Medjutim, pored svih nasrtaja, podrske kom-panija i sve ostalc reakcije i utroSenja ogromnih suma novca po SIU, svi su pokusaji propali i nije im uspjelo r.ascijepati i slomiti ribarsku uniju, jer je dlanstvo odbilo da izda svoju uniju i odludno je stalo iza svog rukovod-stva. Iz svih ovih borba unija jc izasla jada i dvrsda, ujedinjenija vise nego ikada ranije i postala odludna snaga, ne samo za poboljsavanje i zaStitu iivotnog stan-dard- a svoga dlanstva vec uopde bolji 2ivot sveg naroda ove provincije. U svim ovim borbama i okrSajima na§i su ribari igrali vidnu ulogu i doprinijeh vellki udio. Da je tome tako najbolje govori dinjenica, da su u tim unijskim borbama izrasli takovi mladi unijski vodjc, kao £to je nns mladi zemljak Mile Canic, gene-ral- ni organizator United Fishermen and Allied Workers Union i ujedno business agent najvedeg ribarskog lokala u Vancouveru. Za vrijeme strajka 1952. Mike je bio izabran u centralni strajkovni komitet, gdje je ruko-vod- io organizacionim radom na strajkaSkoj liniji. Zatim je izabran na svoju sadasnju duznost kao organizer-busine- ss agent, nastavljajuci primjernim radom svojih starih zemljaka, kao sto je bio Marijan Ruljanovid. Takodjer se u rukovodstvu unije nalazi naS mladi zemljak Pete Pavelic, koji jc biran za dlana Glavnog odbora. Za odlidan, i skoro ncocjenjiv, doprinos na§ih rad-nika u izgradnji snaine i dvrste United Fishermen and Allied Workers Union, velikn zasluga pripada naSoj naprednoj Stamp!, koja nas je uvijek upucivala i savje-tova- la da stupamo u radnidke unije i znjednidki se bo-ri- mo sa ostalim radnicima Kanade. Zato prilikom nje-zi- ne 25-godi3nj- ice ncka joj je zasluino priznanje. MARIJAN DRAGICEVIC. HRVATSKI PROSVJETNI U VANCOVERU Pise: Joso Oreskovic sakupijanjern novca za gradnju dorna 1 da se ареЋ' та na sav na£ narod u ovoj provinciji i cijekj zernlfi, da nam pomoie u ovom pot-hvat- u. Za kratko vrijeme po-kaz- ao se je debar podetak. U ogkxiivanfri i pepukzrizi-rar- u gradnje dorna. mnogo nam je pooagao tambura-Jk- i zbor H. P. Saveza. koii je u to vrijeme svirao preko fedne lokaine radio stantce 1 preko iete cpefirao na sav ncS narod da postaje uteme-li426- R P. Doma. Kohko se je ns£ narod in- - teresirao 1 pomagao izgrad nju doma, najbolje ce nasi --reci ovaj Jedan od rnnogih slucajeva. Jednoga dana DOM STRANA 19 sastao se odbor. da tasptav-Ij- a kako i 2to laa da se radi Dole je odbor b+o u raspravi. r.etko kuca na vrata. Mi ot-rcri- mo vrata, ulazi dovjek i pita u engleskom Jeziku je-m- o H mi jugosknrenekog poriiekkx. Kafemo. da jeszao. On nam se prodstvi. da je 1 on lugoekrven. da iivi u Sydney. B.C. Zatkn re€e: "Keku veder ctvorio earn raoj radio cparat. kao i obtcno. dujem pjesne i svircnje u engleskom jeziku. Kad od jednora. dujem oglasivaf ra-dio stantoe najavuje: Sada ncstupa peogima hrvatskog tsmburcSkog i pjevaikog zbora iz Vancouvera, koji se (Naxtarak na Mir. 20) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000359