Jedinstvo, May 08, 1956

              в ШШШШШШШШШШШШШШШШ at гЛ Ф _
JUGOSLAVENSKIHANADSKI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII — NO 36 (658)
Zasto je kanadski kapitalista odustao
od ponude za izgradnju plinovoda
TORONTO. — ProSlog tjedna u par-laxnen- tu
je vodjcna iestoka debata oko
plinovoda, u kojoj je'joS vise raskrinkan
vladin antikanadski atav.
Vise od mjesec dana kolale su gla-sin- o da je kanadski kapitalista Frank
McMahon iz Calgary vladi ponudio da
ce izgraditi plinovod u istocnu Kanadu
do 1958. godine, a ako ga ne dovrSi na
vrijeme da 6c drfavi platiti 500 hiljada
dolara. Njegov jedini usloy je bio da se
plm ne prodaje u Sjed. Drzavama po
auioj cijeni nego u Kanadi.
Na upite clanova parlamenta mini-sta- r
trgovine CD. Howe, glavni arhitekt
plana za prednju kanadskog plina ame-ri£ki- m knpitalLstima je udgovarao da je
McMahonovo pismo njemu "privatne na-rav- i". To je trajalo dok McMahon nije
izjavio Stamp! da se zaista radi o ponudi
izgradnje plinovoda. Njegova izjava
je prouzrodila graju u parlamentu. Vla-d- a je bila u konfuziji i dok je premijer
St. Laurent govorio jedno, Howe je
tvrdiu drugo.
U jeku to debate u parlamentu Mc- - j Mahon je izjavio da povlaii svoju po-- I nudu.jer da se kompanija kojoj je ranije
povjerena izgradnja (Trans Canada
Pipelines Ltd.) nalazi u povoljnijoj
eituaciji da Sto prije zapocnc izgradnju.
Nastalo je pitanje — koje jo dosad
ostalo neobjaSnjeno — zaSto je McMa-hon
povukao svoj prijedlog, jer obja-ч-njenj- e koje je dao nije uvjcrljivo. Kon-zervativ- ci su optuzili iHowea da je on stavio pritisak na McMahona.
lako je McMnhon kapita-- —
list i u torn pogledu se ne
razlikuje od americkih ka-pitalista
oko Trans Canada
Pipelines Ltd., njegov plan
je ipak povoljniji za Kana-du,
prvo zato, sto bi plino-vod
bio izgradjen bez da
driavu kosta i jednogcenta,
a drugo, kontroln bi ostala u
kanadskim rukama. Medju-ti- m vlada, osobito Howe
ipak vise voli amerikim ka-pitalisti- ma
nego dotii-ci- m. Vlada je ne samo odlutna
da plin mora ostati u ruka-ma
americkih kapitalista.
vec je spremna da potro&i
oko 200 milijuna dolara na-rodn- og novca da im ga po-mog- ne izgraditi Pred par-lamcnt- om se sada nalazi za-kons- ki prijedlog o izgradnji
jevcro-ontarijs- ke sekcije
plinovoda, Sto ce driavu ko-Sta- ti 118 milijuna dolara (po
nekim proracunima 130 mi-Ifjun- a). Vlada sada pripre-m- a novi zakonski prijedlog
po kome се Trans Canada
Pipelines Ltd. biti pozaj-mljen- o 80 milijuna dolara
za otpocimanje izgradnje
prvog dijela plinovoda
Z A
TORONTO, TUESDAY. MAY 8, 1956 5c
I I
1 — л .
iiw.n ±Гt° v ш Лit ч— ч. l 75-- r--
J Л C U
o
ЗНКХЛ
I 'roil or tjrdna na jrzrru Krie
amrriHi patrol Je uhvatila u
amrrilklm odimi nrVoliko ka-nacl- kih
ribamkih brodova. kojl-m- a
iiu taplijenjme mrele i riba.
a pojedini ribari Rtobljeni 300
dolara.
Kanadki ribari u e navodno
oduprli. pa Jr amrrWki patrolni
bnd lpaliu Iri hitra.
Ti hilci u odjrknuli prilifno
dalrko, pa i do onih koji priaju
o "mirnoj granici.
Na kanadakr ribarr puraju a-- mo talo Ho na taili nrkohko
milja u amrrifke odr, a Ame
rikanci iu sapojeli itave pre-djr- le
Kanadr — i nikomc nita!
U L O C U
m
K A A D
traiiti u
ne
od je
nakon iz
na
i Sjed.
U
mira je na
do
U otpu--' ienu i dijete e
stcno k 18 dolara dnevno,
skih nidnika ! isti£e se u
I iz Londona
Detroit — Prcmi j da je
unijc u Sjed. J u iz- -
c dovid 141.- - zapadne driave
ooo Fran- -
— e za 8 poto m- - i dok
umje, LCF i Radnicka ' ix ncgo u ovo doba proe pwme
partija — ' General Motors c otpustila oko
traze da plinovod izgradi 60 000. ForJ 18 000. Chrysler
drzava kao javno podu- - 1 46.0OO. Лтегкал Motors 9 2O0
zece. Time bi i Stedebaker Packard 7 800
bili zatticeni kanadski
interest. ako ce ' driava utroiiti 200 mil!- - VcHki usupBjcuhrmi juna dolara (a tko zna da
— zaitodane. Rangoon. —
"ЦР11" JIJ.MP1 ч-1-
и
3P?
PIPELINES LTD. iiiiiJ уштшшшг 1шшуи&т1 Mmmvxm
CANADIAN IN NAME ONLY
E
Treba nastavit pregovore razoruzanju
GRANICA"
т,11
TORONTO. — Kanada treba da prekid
zasjedanju Podkomiteta UN komisijc za r.izoruianje
traje vise mjesec dana, telcgrafirao St.
Laurentu Bruce Mickleburgh, sckretar Kanadskog kon-gre- sa
izvjeStaja Londona da se
rastao ncodredjeno vrijeme. Podkomitet sa6i-njava- ju Kanada, Britanija. Sovjetski Savez, Francuska
Driave.
svom telegramu prem-ijeru
St. Laurentu Kanadski
kongrcs ukazao
mogucnost zakljucenja me-djunarod- nog
ugovora za za-bra- nu
pokusa nukiearnog
oruija i zatraiio da Kana-da
poradi svim silama za
postignuce takvog sporazu-m-a.
Odgadjanje pregovora
jeseni svakog Kanadjanina,
Sjcd. Drzavama muSkarca.
111.000 automobil- - ostati
telegramu.
Vijesti
ГгогаЛти odgadjanje zasjedanja
automobibkih podkomiteta saopdeno
DrLivjum otpuitcno jjavj eetiri
automobihkth radniki. Proiz- - — Kanade. Britanije.
Radnicke orsantzacije 'oJnja automobila cuske Sjed. Drzava
progresivna
najbolje
Uostalom, komunisla
lijetosve) Nepotpuni
£6
premijeru
Podko-mit- et
sovjetski predstavnik nije
dao nikakvu izjau.
U svojoj izjaVi zapadne
driave kaiu da ce one i da-lj- e raditi na tome da se po-stig- ne
sporazum o razoru-zanju,
da je "mogul i
potreban".
PRICE PER COPY
mira
kaiu
radnik
koji
USA povecava vojnc
izdatkc
UahinKton. — Itog dana ka-d- a
u u Londonu prrkinuli pre-Kc- on
o racoruianju I'rrdlav-nilko- m
domu amerikoz копкгс-- a jr podnn prijedlog vojnih
iidataka za idulu Rodinu u li-no
ц od 33 milijarde 635 miliju-na
66 hiljada dolara ill 1 mlli-jard- u
741 milijun 632 hiljada
dolara ! od oogodinjih Ii-dataka
za vojnc iivrhr.
ka. Sovjetski plan je uklju-ii- o
i mnoge prijedloge koje
su ranije podnosile zapadne
driave, ali im ipak nije pri--
hvatljiv.
Sovjetski Savez je predlo-2i- o
da se oruiane sile USA,
Kine i SSSR smanje na
1,500.000 ljudi, Velike Bri-tanije
i Francuske na 680
hiljada, a ostalih zemalja
100 hiljada. Sjedinjenc Dr-iave
su predlagale da se o--
ruiane sile prve tri smanje
Ustaska propaganda
i kanadski politicari
Pise Ivan Stimac
Petnaestog aprila priredila je organizacija "Ujedinjeni kanadski Hrvati" u To-ront- u proelavu 15-godiSnj- ice proglaSenja "nezavisne hrvatske driave". Pored ostalih
proslavi je prisustvovao nacelnik Toronta Phillips i clan federalnog parlamenta Do-nald
Carrick, liberal (okrug Trinity, Toronto).
Citaoci u Torontu,
dodjite na razgovor!
Drag! citaoci "Jedinstva" u Torontu!
Sigurno ste svi vec opazili naiu objavu da
ccmo u nedjelju 13. tnaja odrzati javnu akup-Stin- u da raipravljamo odluke Seste konvencije
Savez a a ttvarno pitanja i problem naieg na-rod- a, jer nai rad je upravljen na dobrobil
naroda. Zato vai pozivamo da dodjete na ovu
akupitinu.
Vecina va niste clanovi Saveza Jugotlaven-ski- h Kanadjana, i na ovu akupitinu vas ne po-zivamo
radi toga da e upiSete (iako ce nam biti
drago ako to ucinite), vec radi toga da se brat-s- ki
i prijateljski porazgovorimo sto bi trebalo
raditi da se narod slozi i da se nasoj koloniji
pokrene konttruktivniji rad, koji ce svima ko-risti- ti. Mi imamo neke ideje o tome, koje cemo
iznijeti na ovoj skupitini, a sigurno ih imate i
vi, pa bi trebalo da ih iznesete, i onda da jedne
i druge zajednicki pretresemo i 2aklju2imo sto
bi bilo najbolje.
Mi na primjer mitlimo, da je potrebno raz-vi- ti veci kulturni rad, jer to je ne samo duhovna
hrana, vec takodjer najbolje sredstvo okuplja-nj- e i aktiviziranje mladog narastaja. Naia or-ganiza- cija pokuiava da neito radi, ali sama
nije moguca mnogo postici, jer kulturni rad
koji bi zadovoljio danainje potrebe nase kolo-nij-e zahtjeva mnoge vece sile i napore od naiih.
Drug! krupni problem nase kolonije pred-stavl- ja pitanje odnosa izmedju starih i novih
doseljenika, i mi se nadamo da ce na skupitinu
doci svi oni novi doseljenici koji su ozbiljno za-interesi- rani
u taj problem i iele da kazu svoje
miiljenje.
Ima tu i drugih pitanja koja bi trebalo dis-kusir- ati, pa ako ovaj put ne dospijemo na sve,
mozemo se ponovno sastati.
Ovaj a pel narocito upucujemo vama koji
citate "Jedinttvo' jer mislimo da nam moiete
najviie pomoci u trazenju rjeienja ovih pro-bje- ma odnosno postignuce ciljeva koji ce obo-gat- it zivot naseg naroda.
U to ime mi vas pozdravljamo.
Dodjite svi, u nedjelju 13. maja, 8 sati uve-ce- r, 386 Ontario Street!
IzvrSni odbor ogranka
Saveza Jugoslavenskih Kanadjana,
u Torontu.
Povodom prve godisnjice Bandunga
IZJAVE VODJA AZIJSKIH ZEMALJA
B. C. PEACE COUNCILU
Vancouer — Prcmijcn Sudana. 1ojci kineiko i капаЈ$код na- - Irana, Kine, Liberijc i filipinski
.amhasador u X'aihinptonu poz-dravt'- li
su prola-- u prvx podiinjicc
historije konfcrencije aaijskih i africih zemalja u Bandungu. koju
je ovdjc organizmalo Vicifc mira
(DC Peace Council)
Premijer Sudana Ismail el Azhan
je kazao da Bindun&a konferendja
predstavlja 'Txidcnje gorovtaia iz-med- ja
PacifiVa i Atlantika". On e
podvukao da je to Iconsno za Co-vjefans- tso
i doprinosi medjuna-rodno- m
rinimijoanju".
Premijer Irana Husein AU je
iztxzio mjercnje da odluke konfc-rencije
mopi poduprijeti "ss-- i
po-jedin- ci
i Јле driase koje iskreno
iele mir i sipirnost"
kolonijajizam.
jedna pobjeda gradjanska prava Quebecu
Montreal. — Sudac W.
Scott od viJeg provincijal- -
samo na 2.500.000 i nikako n°Z suda (Superior Court)
Koliko se moie razabrati nisu htjele da popuste presudio je montreal- -
iz onoga $to dosad obja- - Hanijih godina sovjetski 8lc' zakon koji zahtjeva po- -
utrosi ostahh 300 miliju- - podaci parlamentarnih Ijeno u starn razilaienje plan ukljucivao z-ibra-nu
hcijsku dozvolu za dijelje- -
na di koliko bude tre- - ra pokazuju da je Nacional- - izmedju zapadnih driava i atomskog i hidrogenskog nlc 'etaka protuustavan.
roda dijele za исЧггКспје mira
i promicanjc duha azijsko-afritk- c
konfcrencije".
Premijer Libenje W V. S. Tub-man
je cestitao B C. Peace Counalu
na orj;anizovanju proslave i izjavio
u Libcriji smo se odluno
izjasnili zx sudionike i pomagae
siju onih koji st)je energije po-secuj- u
postignu(fu praednog i
traj nog mira.
General C P. Rornulo, filipin-ski
amhasador u Washingtqnu I
stxJa filipinske delegacije na kon-ferenci- ji
je izjavio da jc Bandun&a
konferenaja "proglasda pra%o A-zi- je
i A fnice da sudjeluju u odre- -
djnanju svjetske pohtike" On ie
rekao dx pravi mir ne moie biti
Jos za
zbog dijeljenja svojih izbor-ni-h letaka i kainjena do-lara
globe dana zatvo-r- a. Takvih sludajeva je bilo
vise.
Sudac Scott je proglasio
da stavljanje javne podjele
ba!o7 ni uiedinieni front dobio Sovitkojr Savpzn u tnmp oruiia. 7anHni nrfdtavni- - Prndn n 1otaV--9 nnrl nni;#.tUVti Imn
mjesta u parlamentu 30 Ho prve naglaluju sistem ci su govorili da SSSR insi-- slu2aju gos pod je Gabrielle trolu predstavlja povredu
Nacionalni odbor Saveza
Jugoslavenskih Kanadjana
uputio je pismo Phillipsu i
Carricku upozorivSi ih da je
"nezavisna .hrvatska drza-va"
uspostavljena po Hitle-r- u
i Mussolniju poslije oku-paci- je
Jugoslavije, da je ta
"driava" bila satelit Njema-2k- e,
na £ijem 6elu jc stajao
poznati kvisling i ratni zlo-din- ac Ante Pavelid, je
odgovoran za masovno ubi- -
kjanjc isrua, iirata i ztao- -
,va. "Nezavisna" je tako- -
dj'er objavila rat saveznici-m- a,
a to znai i Kanadi.
U pismu je receno da je
nepravilno Sto oni daju po-drS- ku jednom stranom poli-tidko- m pokretu, jer to "pro-uzroku- je pocjep medju Ka-nadjani- ma
i naruSava odno-s- e
na§e zemlje sa zemljom
protiv koje je to npereno."
Tekst pisma predan
Stamp! i radio stanicama.
Na pismo koje smo uputili
, nnCelniku Phillipsu odgovo- -
rio njegov sckretar, koji
je kazao da ce nam gospo-di- n
Phillips opsirnije pisati
kad bpita stvar. Izgleda da
on nije bio toCno obavjeJtcn
kakva je to priredba
Odgovorio nam je i gospo-di- n
Donald Carrick, koji je
rekao, d4 je pomocu pisama
tc.sk o objasniti zasto clnnovi
parlamenta posjeduju takve
mitinge, pa jc predlozio da
dodjem vidjeti u subotu
5. maja, u njegovoj odvjet-nifik- oj kancclariji u Toron-tu.
Pozivu sam se odnzvao
iako sam dobro znao da gos-pod- in Carrick samo pokuSa-v- n
da se izvuee iz situacijc
u koju je zapao svojim pri-sustvo- m
i govorom na usta-бк- ој
proslavi. U tome se ni-sa- m
prevario.
Gospodin Carrick umijc
vrlo lijcpo govoriti i vjeSlo
je zaobiSao moj zahtjev da
se javno ogradi od ustaSke
priredbe i ustaSke djelatno-s- ti
uopce.
Trazio sam tekst govora
koji je odriao na ustaskoj
proslavi, ali je odbio da mi
ga da.
Kazao je da on kao clan
parlamenta ide na svakakve
skupStine (u pitanju su gla- -
sovi) osim komunistickih
Nckoliko dana poslije istupa
na ustaskoj priredbi posje-ti- li
su ga predstavnici Srp-sk- e
Narodne Obrane te jc i
njima obecao govoriti.
Gospodin Carrick mc je
takodjer nastojao uvjerit da
je on dosta dobro obavjeiten
o "hrvatskoj driavi", jer su
predstavnici "Ujcdinje-ni- h llrvata." dah da proita
neke materijale, a citao je i
Enciklopediju Hritanicu. Ja
nisam dobio dojam da on
mnogo zna o Hrvatima, ali
sigurno zna tko su priredji- -
va6i aprilske proslave i za£to
Kineski premijer Cu En Laj je postignut na temeljima nejednako- -
' je priredjena.
izjavio Ja sjeruiem da iiroki sti kou stvara I On je indirektno nriznao
u
B.
'
' Je da
je
i izbo--' pi je
vec ,
ielju
' Mi
20
ili 15
42 i# io Hnnowna , ih
koji
je
je
ga
mu
da mu je nase pismo doni-jel- o
neugodnosti. Odbio je
I ua oojasni o cemu se raat.
Hastali smo se na prija-teljski
nadin, ali ja mu ni-sam
mogao obecati da ovu
stvar ne cemo goniti dalje.
jer ustaika djelatnost ne
(Nastavak na sir. 3)
Usvajanjem takve odred-b- e gradska u prava je stvar--
Tito U Francuskoj (viie nego je imao ranije. inspekcije i kontrole. a So- - stira na zabranu atomskog i Dione, kandidata Radnicke no pokusala uvesti cenzuru. „ osnovih gradjanskih prava, I koja moie pogodovati - maia. — Danas jc Ujedinjeni narodni front vjetski Savez naglasava nukiearnog oruija zato Sto progresivne partije u fede-- ne-Pan- z. u ukljuiiv pravo pojedinih I neskim kandidatima, a Steti-ordj- e
stigao prcdMednA FXRJ je sada glavna opozicija par-- smanjivanje naoruianja. o-- Sjed. Driave imaju pred- - ralnim izborima 1953 godi- - kandidata da pismeno i us-j- ti drugima, rekao je sudac Tito ru skizbeni 6-dfle- mi pasjet tiji premijera U Nu ruianih sila i vojnih izdata- - (Nastavak na rtr 4) K ne, koja je bila uhapSena meno apeliraju na glasace. JScott