Jedinstvo, November 20, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- K! DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 90 (712)
UKRATKO IZ KANADE
Nov! porei. — Kvebe£ka
vlada je najavila na otvaranju
provincijalne Zakonodavne skup-fitin- e
da ce novlsiti provincijalne
poreze. — Iz izjave jednojr onta-rijsk- og minlstra (Keslo Hoberta)
razablre e da i ta vlada namje-rav- a udarit porez na promet robe
'sales tax). £ada se pi a 6a fede-ral
™ porez na promet.
Povrcanje tro;kova rxdnickoR
ntiguranja. — Ontario Blue Crosa
fdrultvo za bolnifko osiguranje)
j opet najavio povecanje uplata od
15 centi do 1 dolar mjee£no. Na
1. aprila ove iodine uplate eu po-viSe- ne
za 20 posto.
No a polititka partlja? —
David Lewis, predsjednlk CCF Je
izjavi0 da obrazovanje Kanadskog
radnlclcofr konjrresa i radnifka
£-!- ja za jedinstvo vode ka etva-ranj- u
temelja za Jednu novu po-litil- ku partiju. Lewie Je kazao da
njejra nije britfa kako ce se nova
partija zvatl, samo da Ima "pra-vila- n
program I filozofiju".
Radnilki kandidati u Torontu.
— Za kontrolera ove frndine kan-didi- ra Charles Sims (nekadaSnji
alderman). Mrs. Edna Ryerson
ропол-п-о kandidira za Skolski odbor
u Ward C.
Izsoz pSenlee. — Knnada Je
proSle godine izvezla 309 milljuna
buJeli penlce, Izjavio Je ministar
trjrovlne C. Г). Howe. On Je rekao
da Je od naro£itojj znacajd prndaja
p?enlce SSSIl-- u i zemljama na-rod- ne demokraclje.
PoJet Nehru a. — rredntav-nl- k
federal ne vlade Je Izjavio da
ce indijski premijer N'ehru bit poz-va- n
u Ottawu po evr?ctku svojr
posjeta u Washinprton. Nehru
dolazi u USA Iduc'esr mjeseca.
EvakuacIJa Kofovo nrnngu.
— U slufaju atomskojr bombardi-ranj- a
Toronta samo Jcdan od
Rvaka trl etanovnlka bl uspio da
na vrijeme Izadje iz frrada t. J.
prlje neffo bomba padne. To Je
proracun etrucnjaka za civllnu
obranu. JoJ Jedan arpumenat u
prilojr mira!
PoraM kupoc. — Od 1049.
cijene iivotnih troJkova su pora-le- :
U Torontu za 22.БГ£, u Van-couve- ru
21 .2, u Ottawi 20.0%, u
Saint Johnu 20, u Montrealu
19.21. ltd. Saml stambenl troSkovl
u Torontu su porasli za 49£1
Potroinja alkohola. — U
prvlh devet mjesecl ove jrodlne
Kanadjani su popill 5,000.000 pa-lon- a alkoholnlh ptca vile nejro u
Istom razdoblju proSle godine. To
Je saopceno na zasjedanju Kanad-skog
vljeca crkava u Kitcheneru.
Ilorba za penziju lrtI III.
coin. — Rudar Jack Zucro Je do-bl- o silicosis i nalazi re u bolnici
u Vancouver, all Workmen's
Compensation Board mu odbija
penziju. XJegova fena I djeca su
uzaludno apelirala na provincijalnu
vladu. Stvar Je sada doJla do pro-vincljaln- og vrhovnojr suda.
Ncpogodan izbor. — Prema
vijestlma iz Ottawe, xa predsjed-nik- a
Kanadskog vljeca za kulturu,
koje ce se skoro formirati, bit ce
postavljen Brooke Claxton, bivii
ministar obrane, danas podpred-Jedni- k
jedne velike iniurenc kom-panij- e.
Mnogi smatraju da Je on
nepogodna osoba za taj pololaj.
Prorororio. — Nacionalni to.
dja CCF Coldwell Je konacno pro
gororio. Osudio Je napadaj na
Egipat I sovjettku oruianu akciju
u Madjarskoj. Zatraiio Je fede-raln- u
pomorf rudarima u Sprinjr
hillu. Nova Scotia, koji su dospjeli
u teike prilike nakon nedavne
eksplozJJe, u kojoj Je ubijeno 39
lJudL
Konif je dobro — bira mu joi
bolje. — KapitaHstl postaju sve
bopatlji. Xaime, prema najnovijlm
podaeima profit! su u ovoj podini
za 24 potto rei nepo proUe po-din- e.
Govoredi na jednom sku-p- u
u Torontu premijer St
Laurent je izrazio bojazan
zbog prezaduienosti kanad-skog
pufanstva.
Premijer je rekao da su
Kanadjani duini svotu od 2
milijarde 400 milijuna dola-r- a
xa raznu potrosaSku robu
To dolazi oko 1.000 dolara
TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 20, 19S6
ZH SPRECAVAKJE X OV O G RATA.'
Sovjetski Savez predlaze
pregovore i razoruzanje
Sovjetski Savez je uputio jo3 jedan poziv za ubla-zenj- e medjunarodne napetosti i spreiavanje novog svjet-sko- p; rata Naime, sovjetaka vlada podupire prijedlog
(kopa je originalno uCinila Svicarska) za sastanak po-Klavi- ca vlada pet drzava i predlaze da se na istom raz-mat- ra plan za razoruzanje kao najefektivniji korak ka
ositfuranju mira. Ako je taj prijedlog neprihvatljiv,
onda SSSR predlaze konfcrenciju svih driava £Ianica
NATO i Var5avsko;r pakta plus NR Kina, Indija, Juro-slavij- a, Indonezija i Burma.
U vezi sa tim Sovjetski
Savez je u£inio slijedede
prijedloRo:
Smanjivanje oruianih
sila SSSR, Sjed. Drzava i NR
Kine na 1.000.000 — 1,500.-00- 0
ljudi, Velike Uritanijc i
Francuske na GOO.000;
zabrana atomsko i nu-klear- no oruija, ukljudiv
pokuse ;
likvidiranje svih vojnih
baza na teritoriju drugih
drzava u roku od 2 iodine;
Smanjivanje vojnih iz-data- ka;
ZakljuCenje pakta ne-napada- nja izmedju zcmalja
Sjevero-atlantsko- jj pakta
Kanadske oruzane sile ne
c"e sudjelovati u
vojnoj sili koja ce
2uvati mir na Rliskom Istoku
do postignuca konainogspo-razum- a. Kanada ce u
vojnoj sili biti
zastupljcna samo sa
osobljem.
Ova promjena je uCinje-n- a
zbog protivljenja Egipta.
Nije jasno da li se Egipat
Pobuna n Alziru u
trccoj Rodini
Pobuna u Alziru uila je
u trecu godinu. Prema
francusklm nesluibenim
podaeima, ukupni gubici
na obje strane procjenju-j- e
se na preko 20.000
mrtvih i preko 45.000 ra-njen- ih.
Rilanca zrlava na
Cipru
Britanske vlaiti na Ci-pru
sluibeno su saopcile
da Je za posljednjih 19
mjeaeci na otoku ekaplo-diral- o
10O9 bombi, dok su
404 bombe pronadjene
prije nego sto je dosto do
eksplozije. U istom perio-d- u
ukupno je poginulo
207 lica, medju kojima 64
Britanca, 116 ciparsklh
Grka, 12 ciparskih Tura-k- a,
a ostalo otpada na lica
ostalih nacionalnosti. U
torn vremenu ranjeno je
471 lice medju kojima
233 Britanca.
Prezaduzenost naroda zabrinjava premijera
Ioicu radne snage.
Ovo znaii
kupovne mo-c-"i
naime, veci-n- a
njih ne ie moci mnogo
kupiti dok ne otplati taj
na 2,500.000 osoba ili po-(- to loS znak
pobjedit ce nadmoc- -
ta.
Stroma
kontrola nad
ovih prijedloa.
Sovjetski Savez je tako-djc- r
prihvatio prijedlog
o
"otvorenom nebu" (zraCnoj
kontroli), samo ne bi bio
na sav sovjetski
americki teritorij, vec sa-mo
800 kilometara na jednu
j drupu stranu uranice габи-naju- ci
od ranice Isto6nc
Zapadnc Njemafike.
U svojoj noti sovjetska
vlada-j- e ukazaln na ozbiljnu
opasnost rata, koja je na- -
Egipat odbio kanadske
oruzane sile
medjuna-rodn- oj
me-djunarod- noj
admi-nistrativni- m
zaduiivanje
ograni2avanje
stanovniltva.
VarSavskoj;
medjunarodna
izvodjenjem
predsjednika Eisenhowera
primjenljiv
protivi kanadskim oruzanim
silama zbog toga sto ih sma-tr- a
dijelom britanskih oru-ianih
sila ili pak zbog ra-nij- eg kanadskog stava pre-ma
Egiptu (na primjer, Ka-nada
je Izraelu bila odobri-l- a
25 aviona na mlazni po-gon- ).
U medjuvremonu, plan o
formiranju medjunarodne
vojne sile privodi se kraju
predsjednika Jugoslavije J.
povodom napadaja na
U svojoj izjavi povodom
na Egipat prtd-sjedni- k FNR Jugoslavije
Josip Broz Tito je kazao
"Na Bliskom Istoku doslo
je do otvorene agresije pro-ti- v
Egipta, koja je stvorila
ratnu situaciju da
se pretvori u rat raz-mje- ra
s nedoglednim poslje- -
dicama nepredvidjenim is-hodi- ma
Ja sam, u nekoliko
tn, a naroito u svojoj izjavi
od 11. augusta 1955. upo- -
zoravao na ozbiljnu situa- -
ciju u torn dijelu svijeta. To
su isto uiinili i odgovorni
predstavnici mnogih drugih
Lzemalja. Moglo se ocekivati
da ie odgovorne vlade tra--
iiti nadi na£ina da se miro--
ljubivim putem otklone tes--
kode nadje sporazumno
rjelenje za ovaj syor. I ba5
u vrijeme, kad ttu se 'e6
stvorili izvjesni preduvjeti
za sporazum, — kao na pri- -
mjer, usvajanjc zajednickih
principa na kojima bi se
PRICE 5c PER COPY
stala kao rezultat napadaja
na Egipat. Opasnost nije od- -
stranjena prekidom vatre i
zato se mora nastavit napo--
rima koji ce osiKurati mir.
Sovjetska vlada ponovno
naglaSava da ona "vjeruje
da svi medjunarodni proble-m- i
mogu i moraju biti rje-be- nl
na mirni naiin."
Sto se pak tice ideolo§ke
(NATO) i pak- - I borbe,
i
1
napadaja
i prijeti
velikih
i
navra- -
i
i
nija ideoloija
SSSR odbija tvrdnjo za- -
padnih drzava da on ima
agrcsivno namjere. Kad bi
ih imno, onda bi on токао
da iskoristiti sadasnju situ-acij- u, kad je NATO pslab-lje- n, zbog prebacivanja
francuskih i britanskih sila
u Eipat, Alzir itd. da oku-pir- a iitavu Zapadnu Evro-p- u,
sto bi mogao i bez upo-tre- be raketnog i nuklearnog
oruzja.
SSSR noma takvih na-mje- ra
i sve sto on danas
2eli je da "ofiuva svoj opsta-na- k
i udvrsti mir.'--'
Genoralni sekretar Ujedi-njeni- h
Nacija Hammars-kjol- d
bio jo u Egipat i pre-govar- ao sa predsjednikom
Nasserom o smjestavanju
medjunarodne vojne sile i
drugim problemima. Prve
grupe medjunarodne vojske
su ved stigle.
U medjunarodnoj vojnoj
sili sudjelovat de i Jugosla-vij- a
sa GS0 vojnika i oficira.
Izjava FNR B. Tita
Egipat ,
:
. .
i
,
I
,
i
;
i
j
,
j
,
[cuske saopcile svoju jedno--
stranu namjeru ne fekajuci
na akciju UN i dak blokira-jud- i
rad Vijeca sigurnosti.
koje se vec bilo sastalo da
raspravi pitanje i donese
rjeScnje.
Zalosno je, i moie biti
tragi£no da se u doba, kad
bi sve vlade trebale da us-mje- re
svoje napore za miro-ljubi-vo
rjeSenje vec posto-jeli- h problema, kojih iona-k- o
ima dovoljno, stvaraju
nove opasne situacije, koje
se zele iskoristiti za sebiine
ciljeve.
Ako ova agresija ne bude
zaustavljena putem zajed-niiko- g nastojanja svih dla-ni- ca
UN, to moie imati ne- -
dogledne posljedice za mir
u torn dijelu svijeta i ne sa-mo
u njemu. Jer, nemoguce
je i nedopustivo da se u
na£e doba pitanja, kao Sto
je suesko, rjeSavaju putem
sile. Zboc tosra sviiet s nra
je odban pre5Io se na prijetnji, svim
dug. A se gotovo akcije, kojima ieli im na raspoloie-vic- a puanstva (odnosno jednostrano rje- - nju, rat
lovicu o.Jh koji rade) nalazi senje pod cijenu iovjetanstvu mo--
vrlo
iiiiiiiliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuiiiii
aJ jeJan prizer tz Port
SaIJa, na ulazu u Sueikt ka-na- J
Oro je rezultat
britawtog i jrancushog
bombarJiranja.
.Illllllllllllllllllllllllllllllllllllll
SPORAZUM SSSR-- a POLJSKE
Javlja se iz loskve temeljiti na' principima "pu- -
sovjetsko-poljsk- i prego-vo- ri
uspjesno zavrseni i pot-pis- an sporazum o sovjetsko-poljski- m odnosima.
U koje su pri- -
godor. potpisivanja odriali
Nikita Hrusfiov i vodja polj-sk- e
delegacije Vladislav Go-mul- ka naglaeno je da spo-razum
predstavlja prekret-nic- u
u poljsko-sovjetski- m odnosima.
U deklaraciji se kaie da
ce se buduci odnosi izmedju
dviju socijalisti£kih drzava
vlade o
SitjtJtie je lekst
sorjftjle tlaJe oJ 30.
o odnosima izmedju Soijetilog
Satezj i drugib socijalistittib
zemalja;
Politika mirnc kocgzistencijc,
prijatcljstva suradnjc izmedju
svih driava, bila jc i vrst
tcmclj u odnosima SSSR sa ino-zcrmtvo-m.
Ova politika ima svoj
najpotpuniji najdosljcdniji izraz
uzajamnim odnosima izmedju
socijalistickili zcmalja. Ujcdinjcnjc
zajednickim idcalima izgradnje so-cijalisticl- og
dru?tva principa pro-letcrsko- g
internacionalizma,
zajednice socijalisticlih
mogu da grade svoje uza-jamn- e
odnose samo na principima
potpune ravnopravnosti, poitova-nj- a
teritorijalnog na-cional- ne
nezavisnosti i suverenitcta
unutrainje poslose.
To naravno ne iskljuuje nego na-prot- iv
blisku bratsku
suradnju uzajamnu pomoc1 izme-dju
zemalja socijalistifke zajednice
na ekonomskom, politickom kul-turno- m
polju.
Na toj bazi mnogc oropske
azijske zemlje, poslije Drugog
svjetskog rata, formiralc su sistcrn
narodnih demokracija, ojacale se
pokazale svoju %cliku iivotnu sna- -
SU- -U
procesu izgradnje no-o- g si-ster-na
dubokih гел-oludonarn-ih
promjena druttenih odnou, po-stoja- le
su mnoge teikwfe, neizr-Sen- i
zadaci grijeikc.
rrijcikr u uzajamnim odnosima
izmedju socijalistickih zemalja, po-лгс- Је
i grijeikc. koje su umanjile
prindp socijili$tcle ravnopravno
sti odnosima izmedju socialistic
kih
U posljcdnjem broju "Ca-nadian
Tribune' objavljeno
je saopcenje povodom zasje-dan-ja Nacionalnog komiteta
Radnicjke progresivne par-Uj- e.
Zasjedanje je trajalo dva
vom o£ekuje, da 6e se UN, ! tjedna. Na njemu je doslo
moglo nacji praktino rjese-- i svaki njen ilan do ozbiljnog razmimoilaie-nj- e
sueskog pitanja, — a rukovoditi trajnim interesi-- nja u ideoloskim i politicikim
za koje su glasale i Engle--' ma medjunarod zajednice pitanjima. Jedan broj Al-aska
i Francuska. — tai nut II kad polo- - i se s-ilom . ki- od—jae" —? osstuodjoem o—vemа—jстe-psrii-ae ma, 'nova Nacionalnog komiteta
po- - nametnuti sprijefiti i povratiti
izazivanja vjeru u
. . .
su
govorima
JeUaracijt
oLttbia
J
ostajc
i
u
i
zc-ml- je
nacija
intcgritcta,
i nemijesanja u
omoguuje
i
i
i
i
i
i ukljucujui
u
driava.
posebno.
BHsBssMsssm'? fesssB,- - Л "ЈјШјд "S
KJBLaBHHHs 4lSSSSK
essssssH JzsssassV ish BuflsKsssa LssssB fCtslsslslH 9811119 711119 islBIIIIV вИИИИИИИВ
_
l Tr'—- -
I
GOMULKA ZADOVOLJAN
da ,
elike
ne jeunaKQpravnosti, posti-vanj- a
teritorijalnog intcgri-tet- a (cjelovitosti), nacio-naln- e
nezavisnosti i suvero-nitc- ta
i nemjeSanja u unu-trasn- je stvari'.
Sporazum dalje predvidjxi
ponistenjo poljskih dugova
Sovjetskom Savezu i novu
sovjetsku ekonomsku pomoc
Poljskoj.
Takodjer je postignut
sporazum o boravku sovjet-ski- h trupa u Poljskoj, koje
XX. kongrcs Komunistickc par-ti
je Sovjetskog Saveza odlucno jc
osudio олс рочгсЈе i grijeikc i
postavio zadatak Sojctskom Sae-z- u
da dosljedno primjenjuje lenji-nistick- e
principc ravnopravnosti
naroda u svojim uzajamnim odno-sima
sa drugim socijalistickim ze-mljama.
On je proklamirao po-treb-u
uzimanja u obzir liistorijskc
proilost i specifinosti svakc ze-mlje
koja jc poila putem izgradnje
novog iivota.
Sovjetska vlada uporno prosodi
u iivot oc liistorijskc odluke XX.
kongresa, koje stvaraju uvjete za
dalje jafanje i suradnju izmedju
socijalistickili zcmalja na ncrazru-iio- j
osnovi poitovanja punog su-verenitcta
svake socijalisticle dr-iav- e.
Nedavni dogadjaji pokazali su
da jc potrebno dati odgovarajucu
izja-- u o sta-- u Sovjetskog Sascza
prema uzajamnim odnosima izme-dju
SSSR-- a i drugih socijalistilkih
zemalja, prvenstseno na ekonom-skom
i vojnom polju.
5ол-ј5к- а vlada sprcrrma je da
zajedno sa vladama drugih sodja-listicki- h
driava diskutira o mjera-m- a
koje Ce osigurati dalji razvoj i
jacanje ckonomskih odnosa izme-dju
socijaiisticlcih zemalja, kako bi
se uklonila svaka mogucnost po-red- e
principa nacionalnog sue-renitet- a,
uza jamne koristi i ravno-pras-nos- ti
u ckonormktm odnosima.
Ovaj ptincip mora takodjer -- biti
primijenjen i na strunjake. Poz-nat- o
ie da ie u nrvom periodu.
da se oformljava, Sovjetski Sasez,
na traienje xlada narodnih demo
kracija. poslao u oe zemlje irvie
stan broj sv-oj'-
h strunjaka —
inienjera, agronoma, naucnih rad
terijata (vodete uloge rad-nii- ke klasc i izgradnji so-cijaliz- ma)
i proleterskog
Oni tako-djer
smatraju da je potreb-no
odstraniti Tim Bucka sa
poloiaja nncionalnog vodje.
Veiina clanova Nacional-nog
komiteta se slaie da u
todama rada treba uciniti
zZ:. г55Жхвлб
se tamo nalazo po Varsav-sko- m paktu i Potsdamsk.om
ugovoru. Buducc kretanje
sovjetskih trupa u Poljskoj
vriit ce se samo po odobre-nj- u poljske vlade.
Sovjetski Savez je tako-djer
obecao da ce pospjeAiti
lepatriaciju Poljaka koji so
nalaze u Sovjetskom Save-zu,
uklju£iv zarobljenike.
Poljski vodja Gomulka na
prijemu u poljskoj ambasa-d- i
izrazio je puno zadovolj-stv- o
sa postignutim sporazu-mo- m.
Deklaracija sovjetske odnosima socijalistickili zemalja
nika i vojnih savjetnika. U po-sljedn- je
xrijeme sovjetska lada jc
u itc mahova postasila pitanja
socijalisticlcim driavama o pola-e'enj- u sojih savjetnika.
Zbog emjenke da su do sad
strut'ni nacionalni kadrovi formi
rani u svim ckonomskim i ojnim
oblastima iisota narodnih demo-kracija,
sovjetska vlada sma tra da
je hitnn da zajedno sa drugim so-djalistick- im
driavama razmotri
pitanje potrebe daljeg boras ka
sovjetskih savjetnika u oim zem-ljama.
U vojnom pogledu, znaajan
tcmclj uzajamnih odnosa izmedju
Sovjetskog Saseza i narodnih dc-mokrad- ja
jeste Varsavski ugovor u
okviru koga su njegovi potpisnici
uzcli na sebe odgovarajue poll-tick- e
-- i vojne oba-eze- , ukljucujucl
obasezu da sporazumno poduzmu
mjere potrebne za jacanje njihove
obrambene moil, radi zaititc mir-no- g
rada njihovih naroda, garan-tiranj- a
ncpovrcdis-ost- i njihovih
granica i teritorija, i pruianja otpo-r- a
esentualnoj agresiji.
Svima je poznato da ojctske
jedinke stadoniraju u Madjarskoj
i Rumunjskoj u okiru Varias-sko-g
ugoxora i u skladu sa sporazumom
izmedju vlada.
U republid Poljskoj sosjetske
jedinicc stadoniraju na bazi c"ct-vorn- og
Potsdarmkog sporazuma i
Vartavskog ugovora. U drugim ze-mljama
narodnih demokracija ne-m- a
sovjetskih vojnih jedinka.
U dlju ouguranja uzajamne si- -
kada je socijalisticki sivtcm poe'eo gurnosti socijalistickih zcmalia.
sovjetska Madt spremna je, da sa
socijalistickim zemljama, potpism-rim- i
Varsavskog ugovora. razmo-tri
pitanje stacioniranja sosjetskih
N'aitasak na strani 3)
RAZMIMOILAzENJE U KANADSKOJ RADNIcKOJ PARTIJi
in-ternacionalizma.
partije uputio KP Sovjetskog
Saveza i Poljskoj ujedinje-n- oj radnidkoj partiji prote-stiraju- ci protiv navodne so- vjetske intervencije u Polj-skoj.
Dosadajnji Nacionalni Izrini odbor od 15 21anova je raspuSten i izabran novi
odbor od 1 1 Clanova, koji 6c
da izradi novi parti jski pro-- korjentte promjenc. ali da i gram i konstituciju. Medju
zastspa stanoviUe da je u ! partija i dalje mora ostati ! tim, nakon objave rezultata
traienju kanadskog puta u ] na principima marksizma- - glasanja za novi izvrsni od-socijali-zam
potrebno odba- - lenjinizma. bor dva cJana istog su se
citi ili izmjeniti gotovo sve Ve&'na je takodjer oStro zahvalila. poito nisu izabra- -
u takvom poloiaju, onda je rata. Osim toga, treba istadi gu£cati osiguranja mira i „ principijalne starove, uklju- - kritizirala brzojav kojega e ni njihovi istomisljenici iz
da su vlade Engleske i Fran- - suradnje medju narodima. f iiv princip diktature prole-- Nacionalni izvrini odbor (Nastavak na strani 4)