000066 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
д m штттушштвнттшштттнт WPHWWP9"f"IWOTMPaVPi ИУУУ11Ш"тЧ1Р-Ј1ЦИ1-14- Ц WW —in jujji jawn STRANA 2 Iz zivota potpornih organizacija Novi proglas o kampanji HBZ "Zajednicar" u broju od 22. februara donosi proglas odbora kampanje za novo clanstvo koja je sada u toku. U proglasu se kaze da je Izvrini odbor HBZ za-kljuc- io da povis! nagrade ucesnicima kampanje, na-im- e plat! put u Jugoslav! ju ! natrag sa 30-dnevnI- m boravkom u zemlj! za sa m!h 600 tockica. Ranije je trebalo 750 tocklca. Nema tumnje da ce ova odluka Izvrsnog odbora HBZ pokrenut! na rad mnoge clanove HBZ koj! su dosad oklijevali bojec! se da ne ce uspjet! dobiti 750 tocklca. Nadati se da ce ova od Iuka urodit! ! pojacanjem kampanjskog rada u Ka nadi. Prema pisanju "Zajed-nicara- " od 15 februara kandidat! !z Kanade su Mary Burma od odsjeka 787 iz Vancouvera, Josip A. Glavas od odsjeka 919 iz Sault Ste. Marie i Kar-- mela Benac od odsjeka 975 iz Toronta. Ovo je dobra prilika za sve vrijedne i aktivne za jednicare d a besplatno posjete zemlju svog rodje-nj- a — divna nagrada za njihov rad — i mi se na- - damo da ce se znatno po vecati broj onih koji ju 2ele iskoristit. To trebaju ozbiljno uzeti svi odsjeci. Polje rada u Kanad! nije tako siroko kao u USA. ali nije bas ni malcno. Tako na pri mjer, nek! racunaju da danas u Torontu zivi 6O00 Hrvata i ako se uzme da u pet torontovskih odsjeka nema nego jedna hiljada clanova, ubrajajuci i pod mladak, onda su torontov-ski- m zajednicarima otvo rene velike mogucnosti i u sadainjoj kampanji sva ki torontovski ods. mogao bi poslati po jednog clana u Jugoslaviju. U drugim mjestima moida ne posto-j- e takve pogodnosti kao u Torontu, ali tamo se mo2e dosta napravit. Mi podupiremo o v u kampanju HBZ jer zelimo njezin daljni napredak, posebno u Kanadi, kao to zelimo da sto veci broj zasluznih zajednicara po dje u posjet staroj domo vin!. TE2AK JE 2IVOT FARM ERA Primili smo list od jednog naSei? farmera iz Alberte, koji pored ostaJog pi5e: Druirovi moji, kod nas je zima teska. Pro§le podine nas je ljetina premaSila. Sve j je od suJe izgorjelo. Krme za blago nema. Narod je pri siljen da prodajeblago ispod cijene. dok komad mesa skupo placa Kud nas farmere vremen-sk-e nepogodc tuku, tud je veliko izrabljivanje sa svih strana. JoS do danas vecina framcra ne vjeruje u orjra-nizacij- u. pa zato nam tako i jeste. Tako je i namajcoal-majnerim- a bilo do 1917. go-din- e. Drugarski pozdrav. Predkonvencijska disk KRUPNI PROBLEMI STOJE PRED SAVEZNOM KONVENCIJOM Savezna konvencija, koja ce se odrzatx 24. i 23 marta tekuce godine, suocena je sa nizom problema. Medjutim dva su kljulna problema o kojim ce se govoriti ne samo na konvenciji nego o njima tre-b- a govoriti i pre konvencije. Jedan od tih problema je Sta da ucmimo s na§im organizacijama, a drugi je kako da oja- - camo i prosirimo nasu stampu. Ako konvencija nadje pravilno reSe-nj- e za ova dva klju6na pitanja, svi drugi problemi ce se mnogo lakse resiti. Da nadjemo pravilno reSenje tih klju-cni- h pitanja moramo poci u potrazi uz-ro- ka koji su prouzrokovali danasnju si-tuac- iju u na§im organizacijama Treba imati u vidu da su пабе organizacije, Za-jedno sa drugim demokratskim organi-zacijama kanadskog naroda, preiivlja-val- e jedan veoma tefak period, period krupnih zastoja prouzrokovanim politi-Cki- m, ekonomskim i drugim okolnostima u zemlji i izvan zemlje. Poznata je cinje-nic- a da je nakon zavrSenog Drugog svetskog rata, kada je fasistiika zavo-jevai- ka osovina dozivela krupan poraz na bojnom polju, kada su narodne demo kratske snage okurazene sa pobedom nad faSizmom, kada je socijalistiSki sck-to- r u svetu ogromno ојабап i prosjren, nastala panika kod engleskih i amerid-ki- h imperijalisttekih krugovd, kojj su iz straha prod pobedama naroda. razvitlali strahovitu kampanju tzv. "hladnog ra- ta". Kampanju su propratili sa uzurba-ni- m novim naoruzanjem i pretnjama sve- tu sa atomskim bombama, uperenim pro-ti- v SovjetskogSaveza, kao glavne socija-listic- ke sile i nepokolebivog bedema mira u svetu. U toj groznifiavoj kampa-nji, gubedi glavu i svojoj histeriji, des-paratno- sti i strahu. okomiliso na sve one koji su podrzavali politiku mira, politiku kulturne i ekonomske saradnjo sa So-vjetsk- im Savezom i drugim zemljama narodne demokratije IMakartizam u Sjcdinjenim Drzavama uz pomoc reakcionarnih zakona utirao je put faSizmu u Americi, §to sc u isto vreme odrazavalo i u Kanadi. SH6na ha-ran- ga se vodila u Kanadi u,radni6kim unijama, vradanjem pojedinih ljudi sa kanadsko-americk- c granice, diskrimina-cijo- m na poslu i u skolnma zbog svojih politickih i miroljubivih nazora i aktiv-no- g ибебса u javnom iivotu zemlje. Sve te okolnosti delovale su ne samo na po-jedin- ce naSih ljudi, nego su delovale i na na§e domokratske organizacije kao ce-lin- u. Dolaskom velikog broja novih iselje-nik- a medju kojima i oni koji su zbog jednog ili drugog razloga pomngali fa§i-stic- ke osvajnee protiv svoje zemlje i svog sopsvenog naroda, postal! su glavni os-lon- ac kanadske i атепбке reakcije za razvijanje kampanje "hladnog rata", makartizma i drugih zala medju demo- - kratskim iscljenicima i njihovlm organi-zacijama. To je takodjc otezalo i kocTTo svaki napredak i aktivnostna kulturnom i drugom polju na§ih organizacija. Odlazak velikog broja cIanova naSih demokratskih organizacija i prijatelja пабе Stampe u star otadibinu. osaka-ce- ni su na5i kadrovi, naSe organizacije Г na§a Stampa. Sve te okolnosti doprinele su torn poslcratnom zastoju i srabljenju паДИг organizacija Medjutim mi smo ipak, pored svih tih okolnosti i zala, koje su bile kobne i opasne, sacuvaTi sri na-§i- h organizacija ! naSe tampc To jo? jednom potvrdjuje {injenicu da niknkvc okolnosti niti zla ne mogu da nntte do-mokratske organizacije i progresfme snage medju naSim iseljenicfma. Ueled Izlaz iz bijede lczi ti savczu s radnicima Sto je izlaz za radno i romaSno sclfaStro u bijednog rtanja koje smo gore optsali. kote postoji u sviaa kapitabstiScim zemlfama ber izuzetka gdie jof ima seiraka i keje nitko osporHt ne raoie. pa !ak ni Магек MiMora "scif-A- a republ.a". kako si m on zamtsijx, nema mfca jkovDg programa di suoS ore u- - ИДГ IS7 4C, Wl Jt UMIIIW retfc- - J M. a!nx On vskl.Tuje kpiultzn. Published Tueday and Friday In Srbo-Croti-n and Slcrrtwilan tanroi- -; by Jdinro rubHchinp Со 4T9 Qan St. W, Torotit 2-- B, Ontario. Canada. Sabcrlption ratet 5Л0 pr r-a-r. f3J9 t--?r 6 tuesth USA and ether r-an- tne fA.00 pr year. TeL EMpir-- г 3-1- M2 Editor-- Stjepao Miolic, Burine? Maaaj-e- r: Ivan Stimac, Anthonzed as eond elas tsail Port Office Department, Ottawa. mtenzivne borbe naSih demokratskih organizacija za mir i bolji iivot, nep:e-kidno- g razotkrivanja uzroka koji su pratih пабе iseljenike, ukazivanjem na prave krivce tih uzroka Г izlaz iz svega toga, vera nasih iseljenika je ројабапа u ispravnost naSih organizacija i na§e §tmSpietu. acija je danas sasvim drukCija n.e-go je bila nazad nekoliko godina ranije. Reakcioneri ne samo sto nisu uspeli da uni§te nas pokret, nego se danas ras-pada- ju njihovi redovi i razbijaju o 6vrsti bedem istinskog, pravednog i miroljubi-vo- g drianja naSeg demokratskog pokre-t- a, koji nije popustio u svojoj borbi za vitalne interese naSih starih i novih do-seljeni-ka. Danas je svima jasno da su se reakcionarne snage oko Srpske narodne odbrane, oko ustaSke organizacije i drugih roakcionarnin centrova u iselje-niStv- u pocepala na mnogobrojne grupice i vode oStru i iuinu medjusobnu borbu koja ce ih eventualno uniStiti, jer njiho-v- a protivnarodna politika nema oslonca ni korena kod iseljenika. Sa svojim pro-tivnarodn- im i izdajnikim radom za vre-me rata u zemlji i poslo rata u inostran-stv- u stavili se u sluzbi tudjim zavojeva-Cim- a protiv svoje zemlje i naroda i sa time oskrnavili i uprljali svetlu zastavu proslosti svojih nacija Demokratski Srbi, Hrvati, Slovenci i drugi iseljenici i njihove organizacije, danas visoko dr2e tu zastavu i bore se da je oCuvaju u inte-res- u izvojevanih sloboda svojih naroda, nezavisnosti i napretka svoje stare o-tadz- bine. U nasim demokratskim orga-nizacijama su pravi patrioti i borci za svoju nacionalnu slobodu, kulturu, na-predak i nezavisnost ne samo svoje stare otadibine; nego i svoje nove domovine Kanade. Sve nam ovd govori da pred nama stoje krupne i sirokc perspektive za raz-ijan- je nasih demokratskih organizacija i njihove Stampe. Mi treba da iskoristimo ove perspektive ne samo za razvijanje naSih sadaSnjih organizacija i Stampc, nego i za otvaranje novih sektora пабе aktivnosti. Cilj savezne konvencije je da ove perspektive dobro razmotri i nadje nove putcve za otvaranje i prodiranje u nove nacionalne sektore na§ih iseljenika. Mi moramo nadi kljufc za osvajanje po-zici- ja koje su do danas na nacionalnim sektorima drzali pobornici makartizma i imperijalistiikih ratova, neprijatelji naSih demokratskih organizacija i na-cional- nih interesa starih i novih iselje-nika. Mi molemo i mi cemo osvojiti te pozi-cij- e od njih, ako izadjemo iz ove uske mreie u kojoj smo se umreiili u posled njih nekoliko godina, ako sc izvu6emo iz pesimizma u kojem smo zapali — sve je crno i niSta se ne mo2e u6initi — i pre-dje- mo sa dnna§njcg uskog na jedan Siri nacionalni kolosek, uhvatimo sc u koStac sa onima koji su se ugnjezdili u nacio-nalne bunkcre i odande vode borbu pro- tiv svojih nacija. protiv svoje zemlje, protiv svih radnih iseljenika u Kanadi To znncj da treba voditi borbu za pro Sirenje na£ih organizacija, otvaranje i prodiranje u novo nacionalne sektore nasih iseljenika sa ciljem okupljanja i ujedinjavanja svih pravih rodoljuba, pobornika mira i napretka medju starim i novim doseljenlcima, oko jednog Siro-ko- g i demokratskog narodnog pokreta i njegove Stampe. O konkretnim problemima i novim na- cionalnim sektorima govoridemo u idu-ce- m izdanju novine. B. Stevanov. bar u MnfJikaciji kad eptje ka-k- ar seiаШ iirot on hoce —- ali to "isklja&nje" je samo u maiti jer м svem prograrau nema ntka. pa bS ni zere, Sto bi isklfetfo kapi-taliza- m t ijeknanje s4a aa seii. rsTiti sek mole Hi na-zad h stove kad kaf4tafetkki ststern carttfe н ze-mJ-fi. Л fakti historije su pokazati da u ketfto je koja zetnlja raaAje to jest, u koklo ie demafi kar-kaltz- asi stabtn. U TOUKO JE TA 7EMLJA JACA I PODTlGNUTA PL i A C K I It I TUDJEG KA- - КПЛиЛМЛ, UU KUJtt BAS SELJAO NAJH5E STRADAJU To je tako cak i sa onim zemljama koje su nominalno "nezavnsne, kao геснво Turska. GrCka, Eppat, ltd. f onda predratna Bugarska, RuflKinrska. Jurovlavija, Mad jar-sk- a. Pojjska, ltd. U svtm tun ze-mifa- ma su seifan bill najjae pri-gniefe- m, stradali su, kako je Mux. o drujftm pnlikama rekao. ne same od kaprtIf4iA4h №kva. nego jo? viie od piHUtiTno4i tSi kaprtali-MWki- h tmova. A djettnfasto e гл~ nusliti da bt se fedna selyalka ze-raJfa- "" u cu Evrope danas т&в&л zacahvmti ш 1Љшт vkra, Ш uskrra koje Л(аек naziva "aetahSifkr Imalo bi isto toliko smtsla traitti da se 'odprie vec isprzena taja fpovratm in u VIsE VIJESTI IZ SOCIJALISTIcKOG S VIJETA г tama i fondu Vancoucr. B. C — PoJtovani druie MioJi6j, inum nikanu da ti javim na t"Oje pitanje taJi ure-djivan- ja noinc. Ja ne idim u tome pracu elite gteiie Noi-n- a $e urrdjuje u redu Volio bi da vile stavljaJ novo-st- i iz Ju£0sl-ij- e, od Rusije i od ostalih i$tono-e-ropski- h zemalja, takodjer i od Kine Vijesti iz re-6en- ih zemalja su korisne za sva-ko- g naieg iseljenika i bude gi iz sna u koji je uspavan Sto se te izdaanja no%-in- e na tn jezika, smatram da bi ju met-nu- li na jednu trelinu rijednostt Ja midim da ste i taj rezultat poluili i prije jer svaka narod-nos- t profita Stio sopa jezika. a dnigo ispusti Ta se moie uiniti ocjena na tome da du'jc 1гсЛпеЈ pube .rijednost Sto se tite ijesti da se za omla-din- u tiskaju Hind u enpleskom jeziku. to bi itctilo prostoru no vine Roditelji $%-o- je djece su nji VEZI PREOKONVENCIJSKE DISKUSIJE Xehm da i ja doprinescm opt'oj diskusiji sa ciljem da se svi dobro i urcdimo i joJ bo-Ij- e i ttUc pravac pisanja nale no-in- e "Jcdinstvo". Kao scljaki-radnik- i sin od jedne siromaSne familije sa Korduna. kao najstariji djcak u киб pormgao sam ocu u sim doma6m poslovima i uzdria-anj- u mladje brafc i sestara i s ra-zloga toga nisam potpuno zavrJio ni риЛи Skolu Po dolasku u ол-- и zemlju sproco sam desetak godina pod zemljom u zlatnim rudnicima u Sjeernom Ontanju i pod tim us-Ioi- ma teJko se ovjek odlufl da postane pisac ill politiar Medju-tim. kao stari pretplatnik i dan naSih organizacija joS od pocetka J pokretanja naSe Stampc i naSih pr-ganizac- ija (1930.), ielio bi da opi-Se- m moje miSljenjc kako da proSi-rim- o niSu noinu "Jedinsto" Pno, Jto se tic"c romana "Kle-ta- " koji sada izlazi u nowni, mi-sli- m da nije baS tako pogodan s razloga Sto se viSc puta po neki broj na poiti di negdje izgubi, Sto pretplatnici po neki put podju ne-djcl- ju i vise dana od kuce t tako s izgubi jenih nekoliko brojeva noi-n- e 6taoc izgubi ezu romana i tako prestaje da ga dalje c"ita On u isto %njcme zauzima dosta лп jed-nog prostora u noini Moida bi u torn slucaju bdo bolje da uredm'Jto nabai knjigu romana za one koji ga vole itati. Drugo, pitanje da Ii bi bilo bolje pokrenuti posebne novine a Hnra-te- . Srbe i Slovene, ja misiim da za tak%e пом'пс ne bi imali dovoljan broj pretplatnika i da e ne bi mo-gl- e uzdriavatt Dalje, ta miIun da bi bilo jako uspjeino kada bi se pokrenula jedna novina na cngle-sko-m jeziku u sc Slavcne. Mi-sli- m da bi u czi ovog pitanja ured-mitv- o "Jcdinstvo" raspisak) upit-mk- e na pretplatnike noine da Ii oni ieie da se pretplate na srpsku novmu Stampanu ciriltcom. tako j da se jedna zemlja za£aan od svih prilika, uslova i uticaja Sto ju okrufyju Pa onda. ko bi htio takav povratak dak i kad bt bio mogW Siecajmo se samo vnska u NTema-dk- oj kad su neki prrttavnta u Sje-dtnjent- fn Drzavama predktiili da se Htu pevrati u Sfto aptlnrHume zemifti N"e da to netke megoo ostvartti. aii tarn predloc dtto je grozote kod weg njenrvWVoc naro-da. ttkifbwiv samih seisaka Svaka zendta e iacrm i otrm da te bar donekle indtfstnvaltttra. jer ostati na &)o sHi-Л- от " poloiaKi znafi ostati zarisan o dngna na era t podnaSati najvefe ekonomske mu ke t terete, pobtufku podvtienost stanje u koir- - su bila prije neco 1 1 sooialnu neiadnakost su se tspr Ja) kao Sto ima traibtna Pa kad se nazad u predkapita u s i j a hovi ufiteljt i trebah su ju naufiti materinskt jeztk. tako kao Sto ra-d- e rCijemci, Japanci, Kinezi i Indusi u ovoj zemlji. Л ako je ta naia omladina zainteresirana u pro-gresivn- u Jtampit. ovdje u Kanadi ima propresi%nih noina i knjiga na cnIeskom jeziku pa se mogu pretplatiti i itati Sto se ttfe romana, ja sam proti toga. Prostor koji zaprema roman, , smo polu6ili pnliine rezul-mog- li mrstiti korisne ijesti J U cemo ih ob-T- ko --.oliitat treba . navljati kako budu istjecale porufit da gi kupi, tako bi taj lo vjck fitao fitam knjlgu, i ne od lomke u novini Л1 Durjlija (Sapomena urtJmUra. Nek drugovi fitaoci su pogreSno slnatili da se prcdlaie da "JttJ'nst%o" do-nosi Jtio u firilici i na s!oenskom jeziku To je jednom pokusano i odbaeno kao 'nepraktino Ono Jto treba ispitati je mogufaost pokre-tanj- a posebnih srpskih i sloenskih listova, kao Sto smo imali ranije ) U isto i za slocnsku помпи i upit-ni- k da h bi zelio da sc izdaje jedna wiovina za se Slavene na engleskom jeziku Sto se tice samih dopisa u nouni bilo bi dobro kada bi naSi farmcri pisah o som i radi6' svojim problemima, kao i naSi lju-di koji su aktixni u unijskom po-kret- u isticati koliko su rad-nicl.- e unije dobra doneslc naSim radnirima Sto sc tufc rada na kul-turnom polju, po mom miSljenju dosta slabo ide Da bi se oo pita-nje poprailo treba predidjcti us-postavlja- nje Skolc u ec"im nasclji ma za m'Su naobrazbu — SM'ranje, pjesme i igre Zaostajemo takodjer u inicijativi za otaranje Skolc za mladju djecu u pouavanju hnat-sko-srpsk- og jezika. koje bi trebah otvarati u sim naSim nascljima Po ovim valnim pitanjima trebalo bi voditi kurs da ot'aranjc tih Sko-l- a za podu&vanjc mladeli naSeg jezika podupiru si naSi ljudi. bez razhke da Ii je clan naSe ih ncke druge organizacije, jere ill nacije Za ovu plemcnitu star trebala bi se na prvom mjcstu zauzeti naSa potporna druStxa, kao i pojedinci koji imaju s%'oju dj'ecu Smatram takodjer da bi naSa no-in- a trebala donositi tfgoa£kc og-Ias- e od raznih firma, jer bi sa time osigurali ebki dio financij-ski- h troikoa oko tzdaanja noine IVormaiizaciju cdnosa izmedju Jugoslavijc, Sojctskog Savcza i drugili zemalja narodne demokra-cijc- , kao i posjet HruSfota i Bulga-njin- a Jugoslav i ji i tieogradsku dc-klarac-iju koja todi boljim odnost-n- u i dopnnaJa svjetskom mini, treba pozdrav iti. Voditi borbu za ocuianje sxjetskog mira je danas zadaca sakog pojedinca i cijelog miroljubivog fovjc5anst%a. Sovjet-sk- a miroljubha politika pokazala je cijelom sijetu da oni fele nrir i da poziaju i druge driave da s njima saradjuju za mir OSVRT NA MACEKOV CLANAK Samo u cvrstom savezu sa radnickom klasom lezi spas i buducnost za seljastvo kapwUtickih ftfeJkapitaBsticle mdtMtnjiiizitana. EKSPLOATAajI pfedkapkiKnif-ki- h sporazumijemo Iistictte tHfeve ве i©e, a za o-grom- rra veiSnu seliaka je viSe nego pakao etati ped danalnjim kaprta-WtCkff- ii v4evtma ih ptfa-kaj- u j imtltaraM, pkanje se end poiuvifa. ke da se radi So je itiiz za sefftke' voju budtrfno--t. a to CVR5TI SAE2 S RAD.VIKOM KLA-SOM PROTIV KAPITALISTIC-KO- G PLJACKAN'JA KOJE GN'IAVI I IZRABLJUJE RAD-NIK- E I SOMASN'E SELJAKE Dragi put je podvr6 se kapitaliz-- Schumacher ispunw kvotu u noWm pretpla- - Schumacher, Ont. — Sto-va-ni drugovi, u listu Saljemo $81.00 za slijedece: obnove $20.CO, nova plata 55 00 i ostalih $5G.00 u fond na габип пабе noiane kote. Sa ovom posiljkom smo is-pu- nili kvotu u fondu, u novim pretplatama pre§h kvotu za 2 pretplate, a £to se ti£e obnova i na torn pdlju biste tate. buduce roman. mu rre inotu Treba koje pret пабц Rad za nasu Stampu ne pre-staje, narofiito cemo se po-trud- iti da ovo do posljednje tablice dobijemo јоб koju novu pretplatu. Ima tome pnlidno vreme-n- a da se nisam javljao u pra-vi "Jidinstva". Uzrokom je bila prehlada. Sada sam o-p- et malo ozdravio i posvetit du viSe vremena radu za no-vin- u, a osobito za nove pret-plate. U posljednjoj tablici ja i drug Tomljenovic iz Vancouvera imamo svaki po 12 novih pretplata. Ovom prilikom poruiujem drugu Tomljenovicu dn mu treba bar 15 noih ako ce me po-bjed- iti. Sada imam 13 novih, a vjerojatno cu jos dobiti dvije noe, ako me zdravlje posluzi, ovo dok se objavi posljednja tnblica. Mnogo drugarskih poz-drnv- a, M. Boljkovac. JOS 6 OBNOVA IZ VANCOUVERU Vancouver, B. C. — Dragi drugovi, pnlazem c"ek od $30.00 za G godiSnjih obno-va. Medju ovjm obnovama ima dvije za promjenu adre-s- e. Pripazite na ove stvari. Mi cemo nastojati obnoviti sve pretplate u koliko su ti pretplatnici u mjestu 1 u ko-liko ljudi imaju novca da ob-nove svoju pretplatu, jer se pokazuje nesta&ica posto su ljudi bez posla Primite drugarski pozdrav od svih nas. Za odbor kam-panje. T. Kangrga. Diskusija jc bila dobro djelo USA — Drugovi, u ovom listu e'etc md 56 0O za godiinju obnovu. Diskusija o urcdjivanjii novine je bila dobro djelo Ona je pokazala dcmokratifriovt i nepristranost no-vi- ne Sto se tice Jugoslavije, ja mi-sli- m da se je pisalo neoprav dano u proSlosti. Zaboravimo Sto je prije bilo. ProSlost je mm a. Duducnost je ziva stvar i treba voditi габша o iivotu, a ne o mrtvim stvanma Prilike koje su Jugoslaviju vo-dtl- e u proUosti, mogufe je takovo podneblje bilo, a sada je podneblje za budunost. njen &vot i napre dak Zato svi prijatclji svoga na-roda — Jugoslaveni t?r moralno moraju pomagati svoj narod u nje govom rtremljcnju i radu za srrt-ni- ji iivot. odaosno njegom naprcd-k- u Uvjcrenja sc treba jy mjenjati kad se clnjeflke mjefljaju. Tvrdo-glavn&-st e egmntn i provto glu-p- ot , Sada eUjte zdravo, D. B. One St Ma&k prediaie — bez obzira ho on sam to o terne subjek-tivn- o ast4i — zaafi podvrgavati sdjake svwn mtkama t greretama kaprtaIi4ikog pjja£kanja, izrablji-vaflf- a i upropaScivanfa. Ta) savez isnedj radmia i se-lja- ka je potreban dok traie sam kapftaltzara da ve sdjaci zaltite od pretjerane pljacke. ti koliko se to raeeii pod ukvwna kapttahzam za-fertr- ti. u jo{ -- tie potreban takav saves da se vkteu sam izrabljiva-ck- i talevi. koji tfite, urabtmju. u-gnjet- avaj i utamaAfUJvt kako rad-ra'k- e. tako i seijake, pa da se srveri vicufaa t vKt омаасаоц, jadje --. — - -- - i- - - Jai1TL L-Zl- — _iZH i tnHKi m piaimm nUi rrvtat .arf; . ,- --... . .„UrJ.t.. i Г4- -" iv — ekonemtki kvthvmi. t ©пга1м Kako --no vi rantjen Иаокм re-k- !i takav rvre a-- ez temedfm rad-nik- a i seijaka епо%кн e radnom narnd-- i — radmcima i selaoma — w RiHMt t Km da zbace sa svojih iedja sve gvdtkeie t pifarice i da n, ko znia podTt5 se uskmma 2™ " Итеи М5и kori ne samo mvace. nego HpropaS-- ! te " ceju sdjake (Konic)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, February 28, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-02-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000117 |
Description
Title | 000066 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | д m штттушштвнттшштттнт WPHWWP9"f"IWOTMPaVPi ИУУУ11Ш"тЧ1Р-Ј1ЦИ1-14- Ц WW —in jujji jawn STRANA 2 Iz zivota potpornih organizacija Novi proglas o kampanji HBZ "Zajednicar" u broju od 22. februara donosi proglas odbora kampanje za novo clanstvo koja je sada u toku. U proglasu se kaze da je Izvrini odbor HBZ za-kljuc- io da povis! nagrade ucesnicima kampanje, na-im- e plat! put u Jugoslav! ju ! natrag sa 30-dnevnI- m boravkom u zemlj! za sa m!h 600 tockica. Ranije je trebalo 750 tocklca. Nema tumnje da ce ova odluka Izvrsnog odbora HBZ pokrenut! na rad mnoge clanove HBZ koj! su dosad oklijevali bojec! se da ne ce uspjet! dobiti 750 tocklca. Nadati se da ce ova od Iuka urodit! ! pojacanjem kampanjskog rada u Ka nadi. Prema pisanju "Zajed-nicara- " od 15 februara kandidat! !z Kanade su Mary Burma od odsjeka 787 iz Vancouvera, Josip A. Glavas od odsjeka 919 iz Sault Ste. Marie i Kar-- mela Benac od odsjeka 975 iz Toronta. Ovo je dobra prilika za sve vrijedne i aktivne za jednicare d a besplatno posjete zemlju svog rodje-nj- a — divna nagrada za njihov rad — i mi se na- - damo da ce se znatno po vecati broj onih koji ju 2ele iskoristit. To trebaju ozbiljno uzeti svi odsjeci. Polje rada u Kanad! nije tako siroko kao u USA. ali nije bas ni malcno. Tako na pri mjer, nek! racunaju da danas u Torontu zivi 6O00 Hrvata i ako se uzme da u pet torontovskih odsjeka nema nego jedna hiljada clanova, ubrajajuci i pod mladak, onda su torontov-ski- m zajednicarima otvo rene velike mogucnosti i u sadainjoj kampanji sva ki torontovski ods. mogao bi poslati po jednog clana u Jugoslaviju. U drugim mjestima moida ne posto-j- e takve pogodnosti kao u Torontu, ali tamo se mo2e dosta napravit. Mi podupiremo o v u kampanju HBZ jer zelimo njezin daljni napredak, posebno u Kanadi, kao to zelimo da sto veci broj zasluznih zajednicara po dje u posjet staroj domo vin!. TE2AK JE 2IVOT FARM ERA Primili smo list od jednog naSei? farmera iz Alberte, koji pored ostaJog pi5e: Druirovi moji, kod nas je zima teska. Pro§le podine nas je ljetina premaSila. Sve j je od suJe izgorjelo. Krme za blago nema. Narod je pri siljen da prodajeblago ispod cijene. dok komad mesa skupo placa Kud nas farmere vremen-sk-e nepogodc tuku, tud je veliko izrabljivanje sa svih strana. JoS do danas vecina framcra ne vjeruje u orjra-nizacij- u. pa zato nam tako i jeste. Tako je i namajcoal-majnerim- a bilo do 1917. go-din- e. Drugarski pozdrav. Predkonvencijska disk KRUPNI PROBLEMI STOJE PRED SAVEZNOM KONVENCIJOM Savezna konvencija, koja ce se odrzatx 24. i 23 marta tekuce godine, suocena je sa nizom problema. Medjutim dva su kljulna problema o kojim ce se govoriti ne samo na konvenciji nego o njima tre-b- a govoriti i pre konvencije. Jedan od tih problema je Sta da ucmimo s na§im organizacijama, a drugi je kako da oja- - camo i prosirimo nasu stampu. Ako konvencija nadje pravilno reSe-nj- e za ova dva klju6na pitanja, svi drugi problemi ce se mnogo lakse resiti. Da nadjemo pravilno reSenje tih klju-cni- h pitanja moramo poci u potrazi uz-ro- ka koji su prouzrokovali danasnju si-tuac- iju u na§im organizacijama Treba imati u vidu da su пабе organizacije, Za-jedno sa drugim demokratskim organi-zacijama kanadskog naroda, preiivlja-val- e jedan veoma tefak period, period krupnih zastoja prouzrokovanim politi-Cki- m, ekonomskim i drugim okolnostima u zemlji i izvan zemlje. Poznata je cinje-nic- a da je nakon zavrSenog Drugog svetskog rata, kada je fasistiika zavo-jevai- ka osovina dozivela krupan poraz na bojnom polju, kada su narodne demo kratske snage okurazene sa pobedom nad faSizmom, kada je socijalistiSki sck-to- r u svetu ogromno ојабап i prosjren, nastala panika kod engleskih i amerid-ki- h imperijalisttekih krugovd, kojj su iz straha prod pobedama naroda. razvitlali strahovitu kampanju tzv. "hladnog ra- ta". Kampanju su propratili sa uzurba-ni- m novim naoruzanjem i pretnjama sve- tu sa atomskim bombama, uperenim pro-ti- v SovjetskogSaveza, kao glavne socija-listic- ke sile i nepokolebivog bedema mira u svetu. U toj groznifiavoj kampa-nji, gubedi glavu i svojoj histeriji, des-paratno- sti i strahu. okomiliso na sve one koji su podrzavali politiku mira, politiku kulturne i ekonomske saradnjo sa So-vjetsk- im Savezom i drugim zemljama narodne demokratije IMakartizam u Sjcdinjenim Drzavama uz pomoc reakcionarnih zakona utirao je put faSizmu u Americi, §to sc u isto vreme odrazavalo i u Kanadi. SH6na ha-ran- ga se vodila u Kanadi u,radni6kim unijama, vradanjem pojedinih ljudi sa kanadsko-americk- c granice, diskrimina-cijo- m na poslu i u skolnma zbog svojih politickih i miroljubivih nazora i aktiv-no- g ибебса u javnom iivotu zemlje. Sve te okolnosti delovale su ne samo na po-jedin- ce naSih ljudi, nego su delovale i na na§e domokratske organizacije kao ce-lin- u. Dolaskom velikog broja novih iselje-nik- a medju kojima i oni koji su zbog jednog ili drugog razloga pomngali fa§i-stic- ke osvajnee protiv svoje zemlje i svog sopsvenog naroda, postal! su glavni os-lon- ac kanadske i атепбке reakcije za razvijanje kampanje "hladnog rata", makartizma i drugih zala medju demo- - kratskim iscljenicima i njihovlm organi-zacijama. To je takodjc otezalo i kocTTo svaki napredak i aktivnostna kulturnom i drugom polju na§ih organizacija. Odlazak velikog broja cIanova naSih demokratskih organizacija i prijatelja пабе Stampe u star otadibinu. osaka-ce- ni su na5i kadrovi, naSe organizacije Г na§a Stampa. Sve te okolnosti doprinele su torn poslcratnom zastoju i srabljenju паДИг organizacija Medjutim mi smo ipak, pored svih tih okolnosti i zala, koje su bile kobne i opasne, sacuvaTi sri na-§i- h organizacija ! naSe tampc To jo? jednom potvrdjuje {injenicu da niknkvc okolnosti niti zla ne mogu da nntte do-mokratske organizacije i progresfme snage medju naSim iseljenicfma. Ueled Izlaz iz bijede lczi ti savczu s radnicima Sto je izlaz za radno i romaSno sclfaStro u bijednog rtanja koje smo gore optsali. kote postoji u sviaa kapitabstiScim zemlfama ber izuzetka gdie jof ima seiraka i keje nitko osporHt ne raoie. pa !ak ni Магек MiMora "scif-A- a republ.a". kako si m on zamtsijx, nema mfca jkovDg programa di suoS ore u- - ИДГ IS7 4C, Wl Jt UMIIIW retfc- - J M. a!nx On vskl.Tuje kpiultzn. Published Tueday and Friday In Srbo-Croti-n and Slcrrtwilan tanroi- -; by Jdinro rubHchinp Со 4T9 Qan St. W, Torotit 2-- B, Ontario. Canada. Sabcrlption ratet 5Л0 pr r-a-r. f3J9 t--?r 6 tuesth USA and ether r-an- tne fA.00 pr year. TeL EMpir-- г 3-1- M2 Editor-- Stjepao Miolic, Burine? Maaaj-e- r: Ivan Stimac, Anthonzed as eond elas tsail Port Office Department, Ottawa. mtenzivne borbe naSih demokratskih organizacija za mir i bolji iivot, nep:e-kidno- g razotkrivanja uzroka koji su pratih пабе iseljenike, ukazivanjem na prave krivce tih uzroka Г izlaz iz svega toga, vera nasih iseljenika je ројабапа u ispravnost naSih organizacija i na§e §tmSpietu. acija je danas sasvim drukCija n.e-go je bila nazad nekoliko godina ranije. Reakcioneri ne samo sto nisu uspeli da uni§te nas pokret, nego se danas ras-pada- ju njihovi redovi i razbijaju o 6vrsti bedem istinskog, pravednog i miroljubi-vo- g drianja naSeg demokratskog pokre-t- a, koji nije popustio u svojoj borbi za vitalne interese naSih starih i novih do-seljeni-ka. Danas je svima jasno da su se reakcionarne snage oko Srpske narodne odbrane, oko ustaSke organizacije i drugih roakcionarnin centrova u iselje-niStv- u pocepala na mnogobrojne grupice i vode oStru i iuinu medjusobnu borbu koja ce ih eventualno uniStiti, jer njiho-v- a protivnarodna politika nema oslonca ni korena kod iseljenika. Sa svojim pro-tivnarodn- im i izdajnikim radom za vre-me rata u zemlji i poslo rata u inostran-stv- u stavili se u sluzbi tudjim zavojeva-Cim- a protiv svoje zemlje i naroda i sa time oskrnavili i uprljali svetlu zastavu proslosti svojih nacija Demokratski Srbi, Hrvati, Slovenci i drugi iseljenici i njihove organizacije, danas visoko dr2e tu zastavu i bore se da je oCuvaju u inte-res- u izvojevanih sloboda svojih naroda, nezavisnosti i napretka svoje stare o-tadz- bine. U nasim demokratskim orga-nizacijama su pravi patrioti i borci za svoju nacionalnu slobodu, kulturu, na-predak i nezavisnost ne samo svoje stare otadibine; nego i svoje nove domovine Kanade. Sve nam ovd govori da pred nama stoje krupne i sirokc perspektive za raz-ijan- je nasih demokratskih organizacija i njihove Stampe. Mi treba da iskoristimo ove perspektive ne samo za razvijanje naSih sadaSnjih organizacija i Stampc, nego i za otvaranje novih sektora пабе aktivnosti. Cilj savezne konvencije je da ove perspektive dobro razmotri i nadje nove putcve za otvaranje i prodiranje u nove nacionalne sektore na§ih iseljenika. Mi moramo nadi kljufc za osvajanje po-zici- ja koje su do danas na nacionalnim sektorima drzali pobornici makartizma i imperijalistiikih ratova, neprijatelji naSih demokratskih organizacija i na-cional- nih interesa starih i novih iselje-nika. Mi molemo i mi cemo osvojiti te pozi-cij- e od njih, ako izadjemo iz ove uske mreie u kojoj smo se umreiili u posled njih nekoliko godina, ako sc izvu6emo iz pesimizma u kojem smo zapali — sve je crno i niSta se ne mo2e u6initi — i pre-dje- mo sa dnna§njcg uskog na jedan Siri nacionalni kolosek, uhvatimo sc u koStac sa onima koji su se ugnjezdili u nacio-nalne bunkcre i odande vode borbu pro- tiv svojih nacija. protiv svoje zemlje, protiv svih radnih iseljenika u Kanadi To znncj da treba voditi borbu za pro Sirenje na£ih organizacija, otvaranje i prodiranje u novo nacionalne sektore nasih iseljenika sa ciljem okupljanja i ujedinjavanja svih pravih rodoljuba, pobornika mira i napretka medju starim i novim doseljenlcima, oko jednog Siro-ko- g i demokratskog narodnog pokreta i njegove Stampe. O konkretnim problemima i novim na- cionalnim sektorima govoridemo u idu-ce- m izdanju novine. B. Stevanov. bar u MnfJikaciji kad eptje ka-k- ar seiаШ iirot on hoce —- ali to "isklja&nje" je samo u maiti jer м svem prograrau nema ntka. pa bS ni zere, Sto bi isklfetfo kapi-taliza- m t ijeknanje s4a aa seii. rsTiti sek mole Hi na-zad h stove kad kaf4tafetkki ststern carttfe н ze-mJ-fi. Л fakti historije su pokazati da u ketfto je koja zetnlja raaAje to jest, u koklo ie demafi kar-kaltz- asi stabtn. U TOUKO JE TA 7EMLJA JACA I PODTlGNUTA PL i A C K I It I TUDJEG KA- - КПЛиЛМЛ, UU KUJtt BAS SELJAO NAJH5E STRADAJU To je tako cak i sa onim zemljama koje su nominalno "nezavnsne, kao геснво Turska. GrCka, Eppat, ltd. f onda predratna Bugarska, RuflKinrska. Jurovlavija, Mad jar-sk- a. Pojjska, ltd. U svtm tun ze-mifa- ma su seifan bill najjae pri-gniefe- m, stradali su, kako je Mux. o drujftm pnlikama rekao. ne same od kaprtIf4iA4h №kva. nego jo? viie od piHUtiTno4i tSi kaprtali-MWki- h tmova. A djettnfasto e гл~ nusliti da bt se fedna selyalka ze-raJfa- "" u cu Evrope danas т&в&л zacahvmti ш 1Љшт vkra, Ш uskrra koje Л(аек naziva "aetahSifkr Imalo bi isto toliko smtsla traitti da se 'odprie vec isprzena taja fpovratm in u VIsE VIJESTI IZ SOCIJALISTIcKOG S VIJETA г tama i fondu Vancoucr. B. C — PoJtovani druie MioJi6j, inum nikanu da ti javim na t"Oje pitanje taJi ure-djivan- ja noinc. Ja ne idim u tome pracu elite gteiie Noi-n- a $e urrdjuje u redu Volio bi da vile stavljaJ novo-st- i iz Ju£0sl-ij- e, od Rusije i od ostalih i$tono-e-ropski- h zemalja, takodjer i od Kine Vijesti iz re-6en- ih zemalja su korisne za sva-ko- g naieg iseljenika i bude gi iz sna u koji je uspavan Sto se te izdaanja no%-in- e na tn jezika, smatram da bi ju met-nu- li na jednu trelinu rijednostt Ja midim da ste i taj rezultat poluili i prije jer svaka narod-nos- t profita Stio sopa jezika. a dnigo ispusti Ta se moie uiniti ocjena na tome da du'jc 1гсЛпеЈ pube .rijednost Sto se tite ijesti da se za omla-din- u tiskaju Hind u enpleskom jeziku. to bi itctilo prostoru no vine Roditelji $%-o- je djece su nji VEZI PREOKONVENCIJSKE DISKUSIJE Xehm da i ja doprinescm opt'oj diskusiji sa ciljem da se svi dobro i urcdimo i joJ bo-Ij- e i ttUc pravac pisanja nale no-in- e "Jcdinstvo". Kao scljaki-radnik- i sin od jedne siromaSne familije sa Korduna. kao najstariji djcak u киб pormgao sam ocu u sim doma6m poslovima i uzdria-anj- u mladje brafc i sestara i s ra-zloga toga nisam potpuno zavrJio ni риЛи Skolu Po dolasku u ол-- и zemlju sproco sam desetak godina pod zemljom u zlatnim rudnicima u Sjeernom Ontanju i pod tim us-Ioi- ma teJko se ovjek odlufl da postane pisac ill politiar Medju-tim. kao stari pretplatnik i dan naSih organizacija joS od pocetka J pokretanja naSe Stampc i naSih pr-ganizac- ija (1930.), ielio bi da opi-Se- m moje miSljenjc kako da proSi-rim- o niSu noinu "Jedinsto" Pno, Jto se tic"c romana "Kle-ta- " koji sada izlazi u nowni, mi-sli- m da nije baS tako pogodan s razloga Sto se viSc puta po neki broj na poiti di negdje izgubi, Sto pretplatnici po neki put podju ne-djcl- ju i vise dana od kuce t tako s izgubi jenih nekoliko brojeva noi-n- e 6taoc izgubi ezu romana i tako prestaje da ga dalje c"ita On u isto %njcme zauzima dosta лп jed-nog prostora u noini Moida bi u torn slucaju bdo bolje da uredm'Jto nabai knjigu romana za one koji ga vole itati. Drugo, pitanje da Ii bi bilo bolje pokrenuti posebne novine a Hnra-te- . Srbe i Slovene, ja misiim da za tak%e пом'пс ne bi imali dovoljan broj pretplatnika i da e ne bi mo-gl- e uzdriavatt Dalje, ta miIun da bi bilo jako uspjeino kada bi se pokrenula jedna novina na cngle-sko-m jeziku u sc Slavcne. Mi-sli- m da bi u czi ovog pitanja ured-mitv- o "Jcdinstvo" raspisak) upit-mk- e na pretplatnike noine da Ii oni ieie da se pretplate na srpsku novmu Stampanu ciriltcom. tako j da se jedna zemlja za£aan od svih prilika, uslova i uticaja Sto ju okrufyju Pa onda. ko bi htio takav povratak dak i kad bt bio mogW Siecajmo se samo vnska u NTema-dk- oj kad su neki prrttavnta u Sje-dtnjent- fn Drzavama predktiili da se Htu pevrati u Sfto aptlnrHume zemifti N"e da to netke megoo ostvartti. aii tarn predloc dtto je grozote kod weg njenrvWVoc naro-da. ttkifbwiv samih seisaka Svaka zendta e iacrm i otrm da te bar donekle indtfstnvaltttra. jer ostati na &)o sHi-Л- от " poloiaKi znafi ostati zarisan o dngna na era t podnaSati najvefe ekonomske mu ke t terete, pobtufku podvtienost stanje u koir- - su bila prije neco 1 1 sooialnu neiadnakost su se tspr Ja) kao Sto ima traibtna Pa kad se nazad u predkapita u s i j a hovi ufiteljt i trebah su ju naufiti materinskt jeztk. tako kao Sto ra-d- e rCijemci, Japanci, Kinezi i Indusi u ovoj zemlji. Л ako je ta naia omladina zainteresirana u pro-gresivn- u Jtampit. ovdje u Kanadi ima propresi%nih noina i knjiga na cnIeskom jeziku pa se mogu pretplatiti i itati Sto se ttfe romana, ja sam proti toga. Prostor koji zaprema roman, , smo polu6ili pnliine rezul-mog- li mrstiti korisne ijesti J U cemo ih ob-T- ko --.oliitat treba . navljati kako budu istjecale porufit da gi kupi, tako bi taj lo vjck fitao fitam knjlgu, i ne od lomke u novini Л1 Durjlija (Sapomena urtJmUra. Nek drugovi fitaoci su pogreSno slnatili da se prcdlaie da "JttJ'nst%o" do-nosi Jtio u firilici i na s!oenskom jeziku To je jednom pokusano i odbaeno kao 'nepraktino Ono Jto treba ispitati je mogufaost pokre-tanj- a posebnih srpskih i sloenskih listova, kao Sto smo imali ranije ) U isto i za slocnsku помпи i upit-ni- k da h bi zelio da sc izdaje jedna wiovina za se Slavene na engleskom jeziku Sto se tice samih dopisa u nouni bilo bi dobro kada bi naSi farmcri pisah o som i radi6' svojim problemima, kao i naSi lju-di koji su aktixni u unijskom po-kret- u isticati koliko su rad-nicl.- e unije dobra doneslc naSim radnirima Sto sc tufc rada na kul-turnom polju, po mom miSljenju dosta slabo ide Da bi se oo pita-nje poprailo treba predidjcti us-postavlja- nje Skolc u ec"im nasclji ma za m'Su naobrazbu — SM'ranje, pjesme i igre Zaostajemo takodjer u inicijativi za otaranje Skolc za mladju djecu u pouavanju hnat-sko-srpsk- og jezika. koje bi trebah otvarati u sim naSim nascljima Po ovim valnim pitanjima trebalo bi voditi kurs da ot'aranjc tih Sko-l- a za podu&vanjc mladeli naSeg jezika podupiru si naSi ljudi. bez razhke da Ii je clan naSe ih ncke druge organizacije, jere ill nacije Za ovu plemcnitu star trebala bi se na prvom mjcstu zauzeti naSa potporna druStxa, kao i pojedinci koji imaju s%'oju dj'ecu Smatram takodjer da bi naSa no-in- a trebala donositi tfgoa£kc og-Ias- e od raznih firma, jer bi sa time osigurali ebki dio financij-ski- h troikoa oko tzdaanja noine IVormaiizaciju cdnosa izmedju Jugoslavijc, Sojctskog Savcza i drugili zemalja narodne demokra-cijc- , kao i posjet HruSfota i Bulga-njin- a Jugoslav i ji i tieogradsku dc-klarac-iju koja todi boljim odnost-n- u i dopnnaJa svjetskom mini, treba pozdrav iti. Voditi borbu za ocuianje sxjetskog mira je danas zadaca sakog pojedinca i cijelog miroljubivog fovjc5anst%a. Sovjet-sk- a miroljubha politika pokazala je cijelom sijetu da oni fele nrir i da poziaju i druge driave da s njima saradjuju za mir OSVRT NA MACEKOV CLANAK Samo u cvrstom savezu sa radnickom klasom lezi spas i buducnost za seljastvo kapwUtickih ftfeJkapitaBsticle mdtMtnjiiizitana. EKSPLOATAajI pfedkapkiKnif-ki- h sporazumijemo Iistictte tHfeve ве i©e, a za o-grom- rra veiSnu seliaka je viSe nego pakao etati ped danalnjim kaprta-WtCkff- ii v4evtma ih ptfa-kaj- u j imtltaraM, pkanje se end poiuvifa. ke da se radi So je itiiz za sefftke' voju budtrfno--t. a to CVR5TI SAE2 S RAD.VIKOM KLA-SOM PROTIV KAPITALISTIC-KO- G PLJACKAN'JA KOJE GN'IAVI I IZRABLJUJE RAD-NIK- E I SOMASN'E SELJAKE Dragi put je podvr6 se kapitaliz-- Schumacher ispunw kvotu u noWm pretpla- - Schumacher, Ont. — Sto-va-ni drugovi, u listu Saljemo $81.00 za slijedece: obnove $20.CO, nova plata 55 00 i ostalih $5G.00 u fond na габип пабе noiane kote. Sa ovom posiljkom smo is-pu- nili kvotu u fondu, u novim pretplatama pre§h kvotu za 2 pretplate, a £to se ti£e obnova i na torn pdlju biste tate. buduce roman. mu rre inotu Treba koje pret пабц Rad za nasu Stampu ne pre-staje, narofiito cemo se po-trud- iti da ovo do posljednje tablice dobijemo јоб koju novu pretplatu. Ima tome pnlidno vreme-n- a da se nisam javljao u pra-vi "Jidinstva". Uzrokom je bila prehlada. Sada sam o-p- et malo ozdravio i posvetit du viSe vremena radu za no-vin- u, a osobito za nove pret-plate. U posljednjoj tablici ja i drug Tomljenovic iz Vancouvera imamo svaki po 12 novih pretplata. Ovom prilikom poruiujem drugu Tomljenovicu dn mu treba bar 15 noih ako ce me po-bjed- iti. Sada imam 13 novih, a vjerojatno cu jos dobiti dvije noe, ako me zdravlje posluzi, ovo dok se objavi posljednja tnblica. Mnogo drugarskih poz-drnv- a, M. Boljkovac. JOS 6 OBNOVA IZ VANCOUVERU Vancouver, B. C. — Dragi drugovi, pnlazem c"ek od $30.00 za G godiSnjih obno-va. Medju ovjm obnovama ima dvije za promjenu adre-s- e. Pripazite na ove stvari. Mi cemo nastojati obnoviti sve pretplate u koliko su ti pretplatnici u mjestu 1 u ko-liko ljudi imaju novca da ob-nove svoju pretplatu, jer se pokazuje nesta&ica posto su ljudi bez posla Primite drugarski pozdrav od svih nas. Za odbor kam-panje. T. Kangrga. Diskusija jc bila dobro djelo USA — Drugovi, u ovom listu e'etc md 56 0O za godiinju obnovu. Diskusija o urcdjivanjii novine je bila dobro djelo Ona je pokazala dcmokratifriovt i nepristranost no-vi- ne Sto se tice Jugoslavije, ja mi-sli- m da se je pisalo neoprav dano u proSlosti. Zaboravimo Sto je prije bilo. ProSlost je mm a. Duducnost je ziva stvar i treba voditi габша o iivotu, a ne o mrtvim stvanma Prilike koje su Jugoslaviju vo-dtl- e u proUosti, mogufe je takovo podneblje bilo, a sada je podneblje za budunost. njen &vot i napre dak Zato svi prijatclji svoga na-roda — Jugoslaveni t?r moralno moraju pomagati svoj narod u nje govom rtremljcnju i radu za srrt-ni- ji iivot. odaosno njegom naprcd-k- u Uvjcrenja sc treba jy mjenjati kad se clnjeflke mjefljaju. Tvrdo-glavn&-st e egmntn i provto glu-p- ot , Sada eUjte zdravo, D. B. One St Ma&k prediaie — bez obzira ho on sam to o terne subjek-tivn- o ast4i — zaafi podvrgavati sdjake svwn mtkama t greretama kaprtaIi4ikog pjja£kanja, izrablji-vaflf- a i upropaScivanfa. Ta) savez isnedj radmia i se-lja- ka je potreban dok traie sam kapftaltzara da ve sdjaci zaltite od pretjerane pljacke. ti koliko se to raeeii pod ukvwna kapttahzam za-fertr- ti. u jo{ -- tie potreban takav saves da se vkteu sam izrabljiva-ck- i talevi. koji tfite, urabtmju. u-gnjet- avaj i utamaAfUJvt kako rad-ra'k- e. tako i seijake, pa da se srveri vicufaa t vKt омаасаоц, jadje --. — - -- - i- - - Jai1TL L-Zl- — _iZH i tnHKi m piaimm nUi rrvtat .arf; . ,- --... . .„UrJ.t.. i Г4- -" iv — ekonemtki kvthvmi. t ©пга1м Kako --no vi rantjen Иаокм re-k- !i takav rvre a-- ez temedfm rad-nik- a i seijaka епо%кн e radnom narnd-- i — radmcima i selaoma — w RiHMt t Km da zbace sa svojih iedja sve gvdtkeie t pifarice i da n, ko znia podTt5 se uskmma 2™ " Итеи М5и kori ne samo mvace. nego HpropaS-- ! te " ceju sdjake (Konic) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000066