Novosti, April 19, 1947

              s
1
STOANAZ NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Post OfHce Depsrtment ()ttw Aulhorued Smmd d MsH
Ud 6vaW utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Oifice ior the City ol Toronto
on the 24th day ol October 1941 as
No 4G052 CP
Pomoć našem narodu u kraju
i mačekovci
Da bi odvratili naše iseljenike od pomaganja svojih u sta-ro
domovini i onda od pozajmica koje naši iseljenici daju ta
kupnju razne mašinerije i alata za rekonstrukciju po fašistima
zemlje šaka kanadskih macekovaca
porušene i opljačkane
i agitira protiv te pomoć Kažu "ne treba
srojih Jer lo takva pomoć ide u Jugoslaviju pomoć Je Titu
i njegovom sovjetskom reUmu"
Na vlas takvo stanovište zausimaju i američki ustašo koji
M okupljaju oko Danice Naše Hode i Američkog Hrvatskog
Glasnika
Medjutim to nije važno Narodi Jugoslavije od njih pomoći
kad bi znali da im doku
ne ba£e nikakve a niti bi ju primili
od ustaša ili četnika Oni su se toga zla jednom za uvjek rjesiu
i svaka uspomena na njih je crna i puna ogorčenja
Nego da bi mačekovci kao saveznici ustaša i četnika po-stigli
služe se lažima kle-vetama
svoj cilj po svom starom običaju
organizacija i pojedinaca koje se najviše za ta pomoć
zalažu Idu tako daleko pak kažu da se "netko na ten račun
bogati" i da "nitko ne zna kuda taj novac ide i sto se kupuje
Ovako glupe i klevetničke misli mogu se roditi samo u
Jugoslavije i naroda od
olovama okorjelih neprijatelja nove
One se radjaju u glavama
kojeg su po nesreći i oni potekli
onih pokvarenih tipova koji sami nemaju poštenja ni čiste pro-šlosti
_ po onoj: reci Joj majko da ti ne reče Ovakve se muli
radjaju u glavama svih nezadovoljnika sa današnjim stanjem
u Jugoslaviji
Ova farizejska briga macekovaca za novac kojeg naši
iseljenici daju i posudjuju svom narodu toliko je zlonamjerna
i prozirna da se iza nje vidi prava slika i namjera današnjih
macekovaca Koliko oni vode brigu o našem junačkom naro-du
na domu pokazuje cijeli njihov rad a još najbolje veze
uspostavili sa ustašama i četnicima --
=
koje su prošle godine iu: „rii-TtftliiTT- vi i koljačima naših naroda
Braniti čast i poštenje naših organizacija ih pojedinih ru-kovodilaca
nije potrebno Rekord je tu koji sam za sebe go-vori
i kojeg svi mačekovci i ustaše nisu u stanju ocrniti pred
našim iseljenicima pa ma kakvu klevetu izmislili Milijunsko
brojko o već prikupljenim pozajmicama milijunska brojka o
već poslatim darovima — ljekovima odjeći hrani i drugom —
govoro same za sebe Povjerenje pak naših iseljenika u svoje
vodstvo nije stečeno juče ili preko noći nego kroz duge i tešk
godine neumornog rada i požrtvovanja po svim pitanjima do-brobi- ća
naših iseljenika i naroda Kanade u opće To je izvan
svakog pitanja
Pa kad smo već na rekordu kad već rekordiramo posta-viti
ćemo maćekovcima par po njih škakljivih pitanja o pošte-nju
i radu koliko za naš narod u kraju toliko i za naše iselje
nite u Kanadi i Americi tek da blato sa kojim se oni pokuša-vaju
nabaciti na naš pokret i vodstvo bacimo njima natrag u
lioe
Odmah po svršetku rata počelo se ovdje raditi na pri-kupljanju
pomoći za naš narod u staroj domovini Prikupljali
su tu pomoć medju našim iseljenicima i mačekovci naravski
posebno od drugih organizacija i od Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena Sakupili su na račun te pomoći 18000 dolara Četiri
hiljade su bili prisiljeni poslati pod pritiskom svog poštenog
članstva u zemlju dok su 14003 dolara zadržali i dan danas
so ne zna gdje Je taj novac koji je prikupljen na ime naših
naroda U stari kraj ga poslali nisu iako je tome već dvije go-rli- n
Str sn to nrikuDili Niihova posljednja konvencija je odlu
čila da se taj novac upotrebi za "borbeni" fond dr Mačeka
što drugim riječima zneči =a borbu ?toW naroda i tekovina
Narodno oslobodilačke borbe u Jugoslaviji Od onda nastavili
su prikupljanjem pomoći za hrvatske "izbjeglice" drugim rije-čima
za ustaše i one drugo koji su bili prisiljeni da napuste
zemlju pred ogorčenim narodom Dakle umjesto pomoći naro-du
oni prikupljaju pomoć narodnim neprijateljima
Mi smo još tada govorili našim iseljenicima da oni taj
novac neće poslati za svrhe za koje ga sakupljaju Mi smo još
tada upozoravali da njihove namjere nisu iskrene jer da su
bile iskrene radili bi bili zajedno sa drugim organizacijama
koje su radi toga bile uspostavljene
Ali ni ovo nije sve Uspostavili su bih u Kanadi i svoju
posebnu organizaciju pod imenom "Hrvatska Sloga" Organi-zacija
je bila uspostavljena da se razbije Hrvatska Bratska Za-iedni- ca
u Kanadi U toj organizaciji na njenom vodstvu bili
su isključivo mačekovci I dogodilo se — što se njima uvjek
dogadja — Hrvatska Sloga je propala i sobom pokopala neko-liko
hiljada dolara naših iseljenika Pitamo mi sada maJekov-c- e
da li su išta poduzeli da so taj novac naših iseljenika nadjo
i povrati Zašto nisu poduzeli mjere da so uštedjevina našeg
ifceljenika osigura? Zašto niiu tadanji glavni odbornici pozvani
ra odgovornost radi svoje nemarnosti?
Da ne spominjemo mnege druge nepravilnosti kao Petrovu
hiljadarku Basaričekovu ladju i druge crne primjere sa kojima
je otišlo na hiljade dolara naših iseljenika po vragu dosta su
i gornja dva pak da se pitamo za račune
Mi ne želimo dalje prekapati po prljavšunama kanadskih
macekovaca jer to su stvari koje su manje više poznate sva-kom
čestitom iseljeniku ali kad Je pitanje časti našeg pekretn
po srijedi kad je obrana onog što mi radimo i doprinosimo za
naš narod u kraju i narod Kanade u pitanju onda vas gospo-do
maeskovci ćalendžujemo recite nam recite javnosti i po-kosite
prstom na bilo koju nepravilnost koju je počinilo Vijeć
Kanadskih Jušnih Slavena ili naš klasni radnički pokret Ne
dokaiete li toga smatrati ćemo vas običnim klevetnicima
Da još Jednom potkrijepimo Vaša kampanja protiv pomo
ći narodu našem u kraju neće spriječiti niti jednog poštenog
iseljenika da ne pomogne ili da ne posudi dio svoje uštedje vi-ne
as obnovu Jugoslavije Obratno ona će pomoći Jer su naši
iseljenici već naučni da ono što vi zagovarate i zašto se bori-te
nije u interesu naroda nego u interesu vaših uskih i rebič
mh ciljeva
Is
AfSSSL
evo ga
ZSKSA
SAVEZA
Organizacijama Saveza Ka-nadskih
Hrvata Saveza Kanad-skih
Srba i Zvezi Kanadskih
Slovenaca kao i svoj naioj jav-nosti
poznato je da su te već
pred neko vrijeme povratili iz
Jugoslavije drugovi Edo Jardas
Maksim IJijelić i mladi Mirko
Simae gdje su bili kao naši de-legati
na Sve-slavensk- om Kon-gresu
koji se je održao u Beo-gradu
dok drug Matešić uslijed
nekih poteškoća za dobiti pro-laznu
vizu kroz nekoje zemlje
još nije stigao
Po svom povratku prema ra-nijem
planu oni su trebali poći
na turneju po našim naseobina-ma
da dadu izvješće koliko
o Kongresu toliko isto o stvar-nom
stanju u našoj rodnoj gru-di
Medjutim uslijed promjena u
Vijeću sa odlaskom drugova S
Miošića i V Grbica na druge
dužnosti na njihova mjesta
glavni odbor Vijeća izabrao je
drugove Cdu Jardasa i IJogolju-b- a
Stevanova A uslijed ogrom-nog
tehničkog posla koji trn sva-kim
danom sve više nagomilava
u Vijeću u vezi sa polaskom pr-ve
grupe naših iseljenika u sta-ra
domovinu tamo jo sada pos-tavljen
i mladi drug Mirko Si-mae
dok je drug Dijelić odmah
morao preuzeti svoj posao kao
urednik Srpskog Glasnika
Poradi svega toga nije bilo
moguće ove naše drugove pos-lati
na turneju a niti je moguće
o njoj misliti ne samo sa ove
naše drugove već to vrijedi i sa
ostale rukovodioce sve dok prva
grupa ne otputuje u domovinu
Iiršni odbori triju
bratskih Sateza
Ni:V 1)1)1111 — Indija i Sov-jetski
Savez će uspostaviti diplo-matske
odnose i otvoriti ambasa-de
i
u dotičnim prijestolnicama U
posebnom komunikeju se kalo da
obe zemlje Jele podržavati i poju-ča- ti
prijateljske odnose
U spomen AE
Smrću A K Smith-- a Kanada je
izgubila velikog čovjeka i istaknu-tog
borca za stvar demokracije i
prava radnog naroda Nebrojene
hiljade kanadskog naroda napose
radnika od jedne obale do druge
osjećaju težak gubitak smrću ovog
borca koji je neumorno radio i sve
svoje snage i sposobnosti stavljao
na raspoloženje kanadskog progre-sivnog
pokreta
A E Smith je bio jedan od is-taknutih
članova u vodstvu Radni-čke
Progresivne Partije Rio je je
ljubljen štovan i cijenjen po ka-nadskom
narodu jer se istinski i
aktivno borio za sve ono što je
najdraže i najpotrebnije u narod-nom
životu Onaj veliki posao ko-jeg
je vršio A E Smith za kanad-ski
narod u toku njegovog borbe-nog
ihota ostati će kao trajna
uspomena iz historije progresiv-nog
pokreta ove zemlje
Kanadijanei ove i budućih gene-racija
naučiti će mnogo iz života
i rada A E Smitha
U svojim ranim godinama A E
Smith je vršio vodeću ulogu u raz-vijanju
i isgradnji kanadskog za-pada
Dio je svećenik i kao takav
izabran je za pročelnika metodij-ak- e
crkve u Manitobi U onim bur-nim
godinama prvog svjetskog ra-ta
kada su se radnici i farmeri
borili za mir i demokraciju A E
Smith je zauzeo svoje mjesto na
NOVOSTI Subota 19 aprila 1947
Ukidanje kontrole nad cijenama
sada tebi ja sam ga već iscijedio
Sto je Sov Savez pretrpio
od nacističkih ruku
Moskva — Kad se uzmu u ob-zir
oni strašni gubici u ljudstvu i
materijalu koje jo tokom prošlog
svjetskog rata pretrpio Sovjetski
Savez doista je nepra-ed- no i ne-ljudski
osporavati ono što Sovjeti
dana trale za oStetu od Njema-čke
SotjctsKI Saez Je izgubio se-dam
milijuna života Oko 25 mili-juna
stanovništva ostalo je bez
krova Sovjetski narodi moraju
najmanje sedam godina neumorno
raditi dok poprave i podignu zem-lju
iz ruševina
Radi toga oni traže oštetu od
Njemačke Ono sto traže je sasvim
umjereno kad se uzmu u obzir
užasno pustošenje Hitlerove ratne
mašine Dapače nitko nije u sta-nju
naplatiti onih milijuna drago-cjenih
života koji su pali tokom
rata
šteta koju su hitlerovci prouz-ročili
u Sovjetskom Savezu proci-jenjena
je na 128 milijardi dolara
Rat kojeg su provodili protiv Sov-jetskog
Savesa stoji hitlerovce
357 milijardi dolara Oboje iznosi
toliko koliko je bio cjelokupni na-cionalni
dohodak Sjedinjenih Drža-va
u 1914 godini
Na teritoriju kojeg su okupirali
nacisti bilo je 88 milijuna stanov-nika
To je osam puta vise stanov-ništva
nego ga ima Kanada i blizu
tri četvrtine stanovništva Sjedi
njenih Država Takvi gradovi kao
Sto su Staljingrad Minsk Sevasto-pol- j
Voronež i drugi koji su brojill
vise od 100000 stanovnika srav-na- nl
su sa zemljom Opet takvi
gradovi kao što su Lenjingrad sa
tri milijuna stanovnika Kijev sa
860000 Harkov sa 885000 Ode-s- a
sa (500000 Rostov sa 500000 i
drugi teško su oštećeni
Ukupno po gradovima i selima
uništeno je šest milijuna stanova
25 milijuna ostalo bez krova To
je za više od dva puta u usporedbi
sa kanadskim stanovima i dva put
više stanovništva nego ga ima Ka-nada
Smith-- u
strani naroda
On je bio prvi vodja zapadnog
radnićko-farmersko- g pokreta u to-ku
onih historijskih dana koji su
doveli do generalnog štrajka u
Vinnipegu Radnički pokret u
Portage La Praire izabrao je A E
Smitha za člana parlamenta u pro-vinciji
Manitobi
Sve od tih dana A E Smith jt
bio primjer jednog od najboljih i
najpožrtvovnijih vodja u kanad-skom
radničkom pokretu Uvjek
bio na strani radničko-farmer-sko- g
jedinstva i njihove borbe
A E Smith je takodjer bio je-dan
od prvih članova i graditelja
Komunističke Partije Kanade
Njegov borbeni život i oštroum-no- st
dovela ga u stvar naučnog so-cijalizma
marksizma i partije ko-ja
se bori za socijalizam
U dvadesetim godinama ovog
stoljeća A E Smith je organizi-rao
nacionalni pokret za obranu de-mokratskih
prava naroda od napa-da
milijunerskih korporacija 1 nji-hovih
pomagača Kanadska ob-rambena
Liga (CLDL) koju je
predvodio A E Smith vršila je
historijsku ulogu u borbi kanad
skog naroda koji se branio od že-ljezne
pete Rennettovog torijev-sko- ft
programa gladi bijede i
reakcije
A E Smith je u to vrijeme pu-(Xata- ak
na strani 3)
Uništeno je više od 40000 milja
željeznica To je za dva puta vilo
željeznica nego u Rritaniji Nekih
31850 tvornica gdje je radilo če-tiri
milijuna radnika je uniUeno
Ova radna snaga predstavlja blizu
četiri puta više nego je bilo kanad-skih
nadničara kada je proizvod-nja
bila na vrhuncu u decembru
1943 godine Oko 1135 ugljenika
gdje je radilo 337000 ugljenokopa-č- a
ili polovica britanske ugljene
proizvodnje uništeno je po hitle-rovcl- ma
Takodjer jo uništeno 37
željeznih i čeličnih talionica koje
su godišnje proizvodile 11 milijuna
tona To Je više nego 6va britan-ska
željezna i čelična proizvodnja
Poljoprivreda u Sovjetskom Sa-vezu
je takodjer teško stradala od
nacističkih ruku Nekih 98000 ko-lektivnih
farma 187G državnih
farma 2890 traktorskih stanica
137000 traktora i 49000 kombajna
je uništeno Ubijeno ili prognano
je sedam milijuna konja tri puta
više nego ih ima Kanada 20 mi-lijuna
svinja tri puta više nego ih
ima Kanada i jedna trećina sveg
što imaju Sjedinjene Države 27
milijuna ovaca i koza osam puta
više nego ima Kanada i 17 mili-juna
rogatog blaga više od polo-vice
Sto ima Kanada
Pustošenje i razaranje hitlero-vaca
u Sovjetskom Savezu bilo je
svestrano Teško Je pogodjen i sov-jets- ki
prosvjetni sistem kojeg su
sovjetski narodi tako marljivo i
ponosno gradili Oko 84000 škola
i drugih prosvjetnih institucija su
nacisti sravnali sa zemljom Tu je
uključeno 81000 osnovnih i sred-njih
škola koje je posjećivalo 15
milijuna učenika i onda 334 vile
sovjetske škole Hitlerovci su uni-štili
nekih 42000 biblioteka
Svega toga i JoS više sjećaju se
narodi Sovjetskog Saveza Svaka
ruševina koju čiste svaka kuća
koju grade i svaki grob na kojem
zasadjuju cvijeće podsjeća ih na
one užase i strahote hitlerovaca za
vrijeme okupacije
Nijemci su milijarde potrošili u
provodjenju rata Oni mogu vrlo
Iako platiti ono što traži Sovjetski
Savez a to što traži Sovjetski Sa-vez
je tek mala svota u usporedbi
sa onim Sto su pretrpjeli sovjetski
narodi
Pa ipak se Amerikanci i nritan-c- i
protive i onoj maloj količini re-paracija
koje Sovjeti traže od Nje
mačke Na konferenciji ministara
vanjskih poslova sovjetski min-istar
Molotov je rekao da kad bi
on bio Amerikanac nebi n! spo-minjao
neko pravo Amerikanaca
na reparacije jer Amerika nije
bila okupirana niti opustošena
Na konferenciji u JaltI je zak-ljučeno
da će Njemačka iz tekuće
proizvodnje izručivati robu Sov-jetskom
Savezu na račun repara-cije
za vrijeme koje će se kasnije
odrediti George Marshall i Ernest
Revin se sada protive tom gledi-štu
koje je ponovno bilo utvrdjeno
na sastanku u Potsdamu Rritanci
predlažu da se iz njemačke proiz-vodnje
plaćaju troškovi na okupa-ciju
i da se prije uspostavi široka
proizvodnja u Njemačkoj a posli-je
da se otplaćuju reparacije
Sovjetsko stanovište je da se
reparacije naplaćuju iz sadanj
njemačke proizvodnje kako bi ra-tom
opustošene zemlje mogle lak-še
popravljati svoju ekonomiju
Kad je Njemačka kažu sovjetski
vodje mogla potrošiti 020 milijar-di
marki za vrijeme rata ona sva-kako
može platiti deset milijardi
za ratne oštete u toku slijedećih
20 godina
Roosevelt
Roosevelt i Truman premda je-dan
i drugi pristaše Demokratske
stranke dva su različita svijeta
koji su jedan od drugoga veoma
daleko i koji se bitno razlikuju
Roosevelt je predstavljao vedru
vjeru i ljudski napredak bolji ži-vot
bratstvo medju narodima
jednakost medju državama slobo-da
naroda i svake države bila mu
je iznad svega Već za vrijeme
svog prvog predsjednikovanja za-počeo
je provadjati u Americi ve-like
reforme koje su poznate pod
imenom "New DealM (novo djelo)
Ove reforme imale su utrti put
korjenitim promjenama u društve-nom
i gospodarskom životu Sjedi-njenih
Američkih Država Roose-velt
je zbog ovog velikog pothvata
morao izdržati tešku borbu protiv
onih društvenih slojeva u Americi
koji imaju u rukama krupni kapi-tal
koji se nalazi u svemoćnim
trustovima i kartelima a ovi su
ispravo pravi gospodari u Ameri
ci Ovaj sloj ima osim toga u svo-jim
rukama gotovo svu vlast oso-bito
sudstvo i štampu kao i naj-veće
izvore narodnog dohotka
Roosevelt je morao zbog ovog oš-tro- g
otpora usporiti svoj reformni
pothvat koji je nailazio na oštru
osudu Republikanske stranke Raz-log
ovome usporenju je bio i taj
što se svijet nalazio već u plame-nu
rata Dalekovidnom Rooseveltii
je bilo jasno da Amerika ne može
ostati po strani i da će ona prije ili
kasnije morati da zahvati u tok
dogadjajo Premda izabran na pro-gramu
da se Amerika ne miješa u
europsko poslove a pogotovo ne u
krvavi obračun znao Je Roosevelt
da ćo to biti nemoguće jer jo rat
nedijeljiv kao što je nedijcljlv i
mir
Temeljna zasada tradicionalne
američke politiko bila je: nemije-šanj- e
u europske poslove kao i ne-dozvoljav- anje
da se Europa miješa
u američke poslove Ova zasada
ušla je u političku povijest pod
imenom "Monroe-ov- a doktrina"
Ona je razumljiva ako se ima u
vidu da je Amerika i postala sa-mostalna
i snažna baš uslijed svog
odcijcpljenja od Velike Rritanije
odnosno uslijed bijega prvih dose-ljenika
koji su pobjegli iz Europe
zbog vjerskih progona Duboke
promjene u načinu gospodarske
proizvodnje nisu mogle da ne utje-ču
i na političko držanje Amerike
Obaranjem feudalnog sistema u
Europi nastala je razvijenija ka-pitalistička
proizvodnja koja se u
ono vrijeme nazivala "mcrkantiliz- -
niom" prestali su pojedinci i zatvo
rena gospodarska iodručja kao op
ćine pokrajine proizvoditi samo
za tržište a to znači postepeno
proširivati ponudu i potražnju pre-ko
svojih dotadanjih granica Iz
toga je nastala neizbježiva (vez- anost izmedju narodnih gospodar-stva
svijeta Narodno gospodar-stvo
se razvija u svijetsko gospo-darstvo
povezano medju državnim
ugovorima trgovačkim sporazumi-ma
i financijskim utanačenjima
Tada započinje i borba izmedju dr-žava
za gospodarsku premoć nas-taje
utakmica u osvajanju prirod-nih
izvora bogatstva zbog čega
izbijaju trgovački i carinski rato-vi
U takvom vremenu pripada
Monroe-ov- a doktrina prošlosti
Amerika izlazi izvan svog narod-nog
područja osvaja Kubu Filipi-ne
prodire u Kinu da na koncu
sudjeluje u prvom svjetskom ratu
i odlučuje pobjedom nad Njema-čkom
i Austrijom Pod zastavom
Vilsona digao se američki narod
da se uz ostale narode bori na
europskim ratištima protiv mili-tarističkih
i osvajalaekih ciljeva
centralnih vlasti
Roosevelt je u drugom svjet-skom
ratu bio ono Sto je Wilson
bio u prvom Kad je medjunarodni
fašizam pod vodstvom Njemačke
Italije i Japana pokušao da na-metne
slobodnim narodima svoju
volju pozvao je Roosevelt ameri-čki
narod da brani slobodu I ame-rički
narod poslušao je Franklini
Roosevelta Taj isti rarod nije po-slije
prvog svjetskog rata htio na-staviti
djelo svog predsjednika
Wilsona i sudjelovati u izgradnji
medjunarodne organizacije za oču-vanje
mira nego je odlučio da se
Iovuče na svoj kontinent i propu-sti
Europu svojoj sudbini Na pr-vim
izborima izabrani su za pred-sjednika
Sjedinjenih Američkih
Država kandidati Republikansk
stranke koji su propovijedali i
provodili politiku osamljenosti
(izolacionizma) To su bili Har-din- g
Coolige i Hoover Izborom
Roosevelta nastaje u Americi važ-na
promjena u unutrašnjem i vanj-skom
političkom životu Ovaj veli
ki državnik mislilac i političar
gledao je daleko u budućnost On
je shvatio da će povijest svijeta
ići drugim putem ako Sovjetski
Savez ne izdrži napadaj njeme- - '
čkog ratnog stroja ili ako sa svim
svojim snagama ne stupi u obranu
~s& Ttft-- m - MWw —- -
i Truman
demokracije i slobode Roosevel'
je takodjer osjetio da njegova do
movina nije sigurna od fašističkog
osvajalačkog duha premda je od
ratišta dijele beskrajne morsk-pučin- e
I nije se prevario Napadaj
Japana na Pearl Harbour njema
čke podmornice u Karabejskom za
Ijevu otvorile su oči i slijepcima
u Americi Došlo je do sastanka
Velike trojice u Teheranu i Jalti
Tu je zaključen sporazum glavnih
velikih sila o zajedničkom vodje
nju rata i zajedničkoj obrani mira
Ovaj sporazum osigurao je pobje
du nad fašističkim osvajačima Ve-lik
duhom ali slab tijelom nije
Roosevelt mogao izdržati 6vc oe
velike napore koji su bili potrebni
da se organizira rat protiv napa
daća On je podlegao teškoj bole-sti
baš u času kad su na obzorju
već bili zapisani jasni znakovi si
gurne pobjede Nestalo je ovog e
likog čovjeka koji je svijetu bio
možda potrebniji poslije rata ne
go li za vrijeme rata Odlazak
Roosevelta sa političke pozornice
u Americi odrazio se odmah u
američkoj unutrašnjoj i vanjskoj
politici Njegov nasljednik Truman
je sasvim izmjenio pravac i cilj
američke politike To se odrazuje
u svakom njegovom pothvatu u
svakom njegovom govoru u sva
kom njegovom istupu pred amen
čkim parlamentom Posljednji nje
gov korak znači otvoreni prekid
politikom Roosevelta znači mimoi-laženje
Organizacije Ujedinjenih
Naroda znači stavljanje gospodar-sko
i financijske moći svoje zemlje
u službu politike koja ne traži su-radnju
i bratstvo medju narodima
nego gospodstvo nad svijetom Pod
izlikom da treba pomoći Grčku i
Tursku posao je Truman putem
koji znači otvoren napadaj na sve
one narode koji ne će da se pod-vrgnu
američkom skrbništvu V
svojoj poslanici američkom parla-mentu
izjavio je Truman da će
Amerika pomoći sve one narode
koji brane demokraciju prava čov-jeka
i gradjanske sloboUine Kakn
je to daleko od istine vidi se već iz
toga Sto je američki predsjednik
izabrao Grčku i Tursku za koj
sigurno ne može ni jedan nepris-trani
promatrač reći da su demo
kratske i da u njima vladaju gra
djanske i političke slobode u pr
vom mjestu slobode savjesti i slo-boda
štampe Obje ove zemlje po
nate su kao države u kojima ma-njina
vlada nečuvenim terorom i
drži se na vlasti pomoću stranih
bajuneta Dovoljno je spomenu i
engleskog generala Scoby-- a u Gr
čkoj Sami Englezi priznaju da t-- c
bez njihovih četa ne bi sadašnja
vlada održala u Grčkoj ni jodnog
jedinog dana
Pozadina Trumanove politike je
sasvim druga Ogromna financij-ska
sredstva Amerike traže svoji
tržišta i nova područja Amcrikt
je postala za njih premalena nji-ma
je potreban čitav svijet Ni
prvom mjestu dolaze one zemljo
koje su do sada bile ovisne od en-gleskog
krupnog kapitala To su
zemlje u Sredozemlju i nn L'liskom
Istoku Sada je američki kapital
bacio pogled na ovaj svoj novi pli-jen
To je razlog zašto Amerika želi
sada zaštititi ove zemlje navodno
od komunističke opasnosti Uvaže-ni
američki političar i pisac Henrv
Wallace jo poslije ovog koraka
predsjednika Trumana izjavio da
se s dolarima ne pobijaju ideje da
se ne obara jedan nazor o svijetu
da dolarska strategija i dolarska
diplomacija nisu podesna sredstva
za pobijanje komunizma Povijest
nam pruža toliko mnogo dokaza
da se ideje ne pobijaju ni uništa-vaju
oštricom mača ili hrpom nov-ca
lut kojim je poveo Truman ame-ričku
vanjsku politiku vodi u bes-krajan
prostor jer nitko nije vis
siguran gdje će se zaustaviti ame-rički
krupni kapital ili potražiti
nova uporišta pa zato i pronaći
koji vanjski povod da se tobože
zaštiti "demokracija i sloboda" u
tim zemljama Usprkos pobjede
Republikanske stranke na jiosljed-nji- m
izborima vjerujemo da ova-kav
pravac američke vanjske poli-tike
nije dugotrajan I poslije Wil-son- a
dolazili su Hardingi Coolid-g- i
i Iloovcri ali je na kraju Fran-kli- n
Roosevelt izveo američki na-rod
iz osamljenosti i poveo ga u
kolo drugih naroda koji su ustali
na obranu slobode Američki narod
će sigurno opet naći taj isti put
koji ga ne će voditi u sukobe s dru-gim
narodima na nova ratišta ne-go
će mu otvoriti vrata za spaso-nosnu
suradnju na očuvanju mira
Politika predsjednika Trumana
znači gaženje Organizacije Ujedi-njenih
Naroda koju traže svi de-mokratski
i slobodni narodi Tu
politiku ne će konačno odobriti
američki narod a pogotovo re
radni narod Amerike koji je pru-žio
toliko dokaza svoje nesebično-sti
i miroljubivosti
Mate Kristić