Novosti, December 30, 1947

              i
Utorak 30 decembra 1947 NOVOSTI STRANA 3 faiwWHiiKiiii{n:pORT ARTHUR PREMAŠIO 100 HILJADA DOLARA
181 "Sa?"1' ! U FOND MAŠINERIJE I ALATA ZA JUGOSLAVIJU
Drug Dane Hećimović (Kr-Jji- n)
iz AVellanda primio je sli-jedeći
list od povratnika druga
hana Senkovića iz Osijeka LM
u cijelosti Rlasi:
O-ij- ek — Dragi druže vjero-jatn- o
misli? Sto je sa Senkovi-će- m
kada ti već ne piše Niam
ja zanemario pisati ali Kam
zna kada se čovjek porati kući
nakon toliko godina nemože sve
odmah savladati Tu su rodjaci
prijatelji i komšije pa ostali
seljani svaki te vuče na svoju
stranu a pored toga urodile
Šljive' i vinogradi pa se i popije
koja čašica Pored svega reče-noj?
imao nam poslota koje sam
morao obavili i tako je vrijeme
prolazilo nije na mene ćekalo
Kada čovjek ćila IMove u
Kanadi što pojedinci pišu svo-joj
rodbini a kada prilike vidi
dobije sasvim drugu sliku nji-hova
ekonomskog stanja Oni u
priličnom broju pišu da su goli
j bosi — da ništa nemaju Čim
dudje čovjek u selo toga se sve-ga
ne vidi nisu goli ni bosi
gladni ni žedni Imaju svega do-voljno
Prije nego Sto sam ja otišao
u Kanadu u mom selu ljudi su
išli bosi i u gaćama preko cije-log
ljeta dok nebi snijeg zapao
Danas toga nema Nemože se
vidjeti da tko ide bos ili u ga-ćama
čovjek danas kod na vidi
sasvim drugi narod drugi način
života veseo i zadovoljan narod
Ono što u Kanadi pričaju razne
izbjeglice Pavelićcvi agenti kao
Zorkin i ostali druže ništa dru-go
nije nego prosta laž To pri-čaju
zato da živu na tudji račun
Ja nisam nigdje mogao naići
na neko protunarodno raspolo
Izaberimo narodne predstavnike
gradsku upravu Toronta
STEVVART JE ODBORU
U prošlom Članku smo iznijeli
nekoliko primjera kako su uslijed
otklanjanja državne kontrole nad
cijenama živežnih namirnica i dru-gim
osnovnim potrebama trgo-vačke
tvrtke zgrnule ogromne pro-fite
od radnog naroda Većina
gradske uprave Toronta nije re-kla
ni riječi u znak protesta U
ovom Članku ćeiuu mj iuuliaviti u
drugim takodjer važnim problemi-ma
s kojima su suočeni oni koji
plaćaju gradski porez a na
njima ovisi izbor uprave prvog
januara 1948 godine Iznijeti ćemo
naše mišljenje odnosno zašto je
potrebno glasovati za Stcnart
Smilha Ch Simsa N Frccda i
druge radničke kandidate
Radnici Kanade su za vrijeme
rata učinili sve Sto je bilo u nji-Jk)v- oJ
moći da u zajednici sa osta-lim
saveznicima pobjede Hitlera
Mueolinija i Hirohiti-- a da pot
puno unište fašizam u svijetu i
time ojačaju demokraciju - - osi-guraju
bolji i sretniji život Vle
rovali su da će poslije rata boljo
živjeti da će predstavnici ra nib
gradskih provincijalnih i fedrrat
nih ustanova povesti malo vi:j
računa o narodu Medjutim radnici
u prevareni U tim ustanovama
su ponovno zauzeli mjesta ljudi
koji nemaju ništa zajedničkog sa
narodom i ea narodnim interr-im- a
Oni su predstavnici bogata -- a o
sami su bogataši) i o njima vode
računa To smo istakli i u pr"
Sanku A sada ćemo Unijeti jr
par primjera kako su se gradski
upravljači postarali da smanje po-rez
i druge izdatke bogatašima a
natovare te izdatke na ledja rad-nog
— sloja na-roda
Navesti ćemo par primjera
kako au upravljači Toronta pri opo-resova- nju
bogataša podigli njihove
profite i njihovih institucija Kada
gradski "oci" hoće nekoga da opo-rezuju
najprvo pošalju komisiju
koja procjeni koliko stoji zgrada
Tako zgrada "Life insurence"
stoji 4 i po milijuna dolara a on! su
Je procjenili samo jedan milijun
1 četiri sto hiljada dolara ili 30
posto manje nego što u stvari
vrijedi To znači 30 posto manje
poreza "Life insurence" će platiti
Sada da vidimo kako su procjenji-vali
privatne kuće koje su potrebne
radnicima i njihovim obiteljima za
stanovanje Naprimjer napravlje-na
je nova kuca na 216 Deatriee
alki koja Je stajala vlasnika dok
Ju Je napravio 3 hiljade dolara
gradska komisija Ju Je procjenila
da vrijedi tri hiljade i tristosedam-desetp- et
dolara Hi nešto više od
10 posto nego je u stvari izgradnja
stajala Zar Je ovdje "naša" grad-ska
komisija pravedno postupila?
Kad već govorimo o primjerima
navesti ć°mo još jedan: Svi dobro
znamo da Je C P R velika željez-nička
i parobrodarska kompanija
Na uglu Vunge i King ulica ima
I
ženje Skim god govoriš svatko
priča o uspjehu Petogodišnjeg
plana i dobru kojeg će on doni-jeti
narodu
Itio sam Kod kuće mjesec da-na
Prtljagu sam dobio nakon
tri tjedna Žao mi je što nisam
mogao otići u Liku jer kad sam
dobio prtljagu otputovao sam u
Osijek Nitko me nije tjerao u
Osijek nego je to bila moja do-bra
želja Svaki od nas povrat-nika
dobio je posao gdje je sam
želio Povratnici koji imaju kuću
i pojed ostali su kod svojih
kuća a Ja ti toga svega nemam
pa sam izabrao da idem raditi
u tvornicu u Osijeku Kovčeg
sa robom što si poslao po meni
svom bratu poslao sam mu to
portom Dobio sam od njega list
da je primici sve u redu
Ja ovdje radim u talionici
Posao mi se vrlo svidja Nema
ovdje raznih gončina kao u Ka-nadi
da viču na radnike Ako
se čovjeku jedan posao ne svi-dja
dobije drugi Nema nikak-vog
prisiljavanja da mora raditi
posao koji neodgovara njegovu
zdravlju i čemu drugom
U ovoj tvornici radi oko devet
stotina radnika Da ih imamo
još toliko mogli bi se uposliti
Na proljeće ovdje će se graditi
jedna moderna ljevaonica koja
će uposliti nekoliko hiljada rad-nika
To je sve predvidjeno u
Petogodišnjem planu
U Osijeku ima nas prilično iz
VVellanda a to su: Zlatar Hu-sar
Takač Gadanac i Krkmajer
Med ju nama su drugarski odnosi
kao Sto su bili u Kanadi Svi
smo zadovoljni sa radom i ži-votom
Mnogo pozdrava vaš
I Senković
u
SMITH POTREBAN U NADZORNOM
najsiromašnijeg
veliku zgradu čiju je vrijednost
komisija od 1915 godine pa do da-nas
smanjila na 231 hiljadu dolara
ili 35 posto manje nego je bila rani-je
procjenjena A sada kad se uzme
u obzir kako je procjenjena zgrada
"Life Incurence" možemo pomi-sliti
koliko je ranije C P R zgra-da
bila procjenjena Vrijedno je
da vidimo kako je komisija u tom
slučaju "smanjila" vrijednost na
privatne kuće? Primjer: kuća na
Olive ulici broj 12 procjenjena je
1915 godine dvije hiljade devetsto-tin- a
dolara Je li ta vrijednost sma-njena
podjednako sa C P R zgra-dom?
Nije Vrijednost te kuće je
joj povećana sa dvije hiljade de- -
I
STi:VAUT SMITH
etstotina na tri 'isrcp i jodnu
stotinu ili više od 14 posto nego
što Je bila procjenjena 1915 Ove
amo primjere naveli tek da se vidi
razlika a toliko ih ima da je ne-moguće
sve u Jednom članku na-vesti
Imamo Još nekoliko primjera
kako su gradski "oci" vladali u
gradskoj upravi bez narodnih pred-stavnika
Primjer: Stevvart Smith
prilikom njegove nominacije za
gradskog nadzornika izjavio je da
današnji nadzorni odbor planira
povećati gradski porez na privatne
kuće za 86 posto On Je izjavio
da ako bude izabran svim će se
svojim silama boriti protiv većeg
poreza Naši Jugoslaveni u To- -
rontu a naročito koji posjeduju
svoje kuće trebaju imati ovo u vidu
na dan izbora Kada Je S Smith bio c„ ™urnoB oooom uz pomoć
naroda izvojevao je da se smanji
cijena na vodu sa 10 posto pa je
time priitedio žiteljima grada 340
hiljada dolara godišnje Sada grad-ska
uprava ponovno želi da se po-ništi
ta odluka i da narod ponovno
plaća na vodu 10 posto više Da
li ćo uspjeti zavisi od izbom na
1 januara odnosno hoće li biti
Smith izabran u gradsku upravu I
Gradska uprava bez Smitha na-- 1
stojati će da povisi porez na pri- -
Port Arthur Ont — Ima tome
nešto više od godinu dana kako je
I naš mjesni odbor Vijeća Kanad-- i
ekih Južnih Slavena održao sjed-- !
niču — kako i na koji način naše
naselje može sakupiti 100 hiljada
dolara posudbine u fond mašinerije
i alata Po tom pitanju bila je živa
diskusija i naposljetku došlo sa
do zaključka da se rečena svota
na sjednici članstvu preporuči
članstvo je takodjer svestrano po-sudbu
od 100 hiljada diskusiralo
i po tom usvojilo Sada sa pono-som
možemo izjaviti da smo svoju
dužnost izvršili prešli 100 hiljada
dolara te time svoju skromnu po-moć
doprinijeli ostvarenju Petogo-dišnjeg
plana
Da ovo javno ističem ponukao
me je tok diskusije koji je tekao
na sjednici članstva prilikom usva-janja
rečene svote Bilo Je različi-tih
mišljenja Preporučeno Je 50 i
75 hiljada ali uzimajući ekonom-sko
stanje drugova i druge okolno-sti
a pored svega najviše da je
u Kanadi potrebno sakupiti 2 mi-lijuna
dolara usvojili smo prepo-ruku
glavnog odbora Vijeća —
100 hiljada dolara Vodjeni pat-riotskom
ljubavlju prema rodnoj
domovini i razumijevajući potrebu
mašinerije i alata za rekonstruk-ciju
svoju smo dužnost savjesno
izvršili To mogu samo učiniti rad-nici
koji su odgojeni u našem rad-ničkom
pokretu
Iz ovog našeg rada i zalaganja
važno je izvući pouku a ta je da
nikad ne potcijenjujemo svoje vla-stite
sile i mogućnosti već zdravo
i i trezveno prosudimo lokalne pri
like sile za izvesti akciju i narod
u naselju koji će poduprijeti naš
plan Odlika radničke organiza'
oije u tome je što uvjek u dobro
vatne kuće Ilavi se takodjer miš-lju
da uvede sistem davanje do-zvole
za izdavanje soba za Iznaj-mljivanje
Ako joj to podje za
rukom tj da proturi tu odluku
37 hiljada gradjana Toronta koji
imaju jednu ili dvije sobe za iznaj-miti
biti će Izloini plaćanju novog
poreza
Narod Toronta je suočen sa Č-injenicom
— da jednom zauvjek
očisti gradsku upravu od pred-stavnika
bogataša i postavi ljude
koji će se boriti za opće dobro na-roda
ili pak ako to ne učini snašati
će posljedice Smith je takodjer
napomenuo jednu nezdravu pojavu
u gradskoj upravi a to je korupci-ja
Za primjer je naveo slučaj gdje
neki V II Roslei koji je zaposlen
kupovanjem kuća za grad Toron-to
da pored redovite plaće dobiva
i velike nagrade za ugovore koje
sklapa prilikom kupovanja ili pro-daje
On je na taj način zaradio
oko 200 hiljada dolara koje su pla-tili
oni koji posjeduju svoje kuće
i sitne trgovine Smith je takodjer
govorio o slabom transportu i re-kao
da odbor koji time rukovodi
želi da nauči narod da se u tram- -
vajima spakuju kao "sardele" a u
rezervnom fondu za transportaciju
inm :8 milijuna dolara Sadanja
gradska uprava i ne misli da pri- -
Mli taj odbor da stavi veći broj
tramvajskih kola u promet čime bi
gradjani imali ugodniji prevoz i
rta se cijena prevoza smanji un
je najenergičnije ustao protiv tak
vog postupka i kaže da Je to obična
pljačka naroda
Mogli bi navesti masu tih pri-mjera
koji dokazuju slabi rad da
našnje uprave i zašto Je potrebni
postaviti u gradsku upravu ljude
koji će voditi računa o narodu i
njegovim interesima ljude koji će
prisiliti bogataše da plaćaju porez
proporcionalno prema vrijednosti
svog imanja a radnicima i malim
trgovcima ukinuti nepravedno opo-rezovan- je
Ako izaberemo (mi smotramo
da hoćemo) S Smitha za nadzor-nika
Sima i Freeda za vijećnike
oni neće dozvoliti da se u gradskoj
upravi radi kao što se je do sada
radilo Oni će iznijeti pred gradja-n-e
sve mahinacije reakcije i po
vesti narod u borbu za svoja pra--
va Njihov rekon „„j da su
„„ Kii UAii Dwt„i nr~Utmii
u Kfwlkoj upravi j da se je jedino
njjhov Ra j u pHOK mro
Zato su ih reakcionari sluge bo
gataša napadali i nazivali svakak-vim
imenima samo da bi onemo-gućili
njihov izbor
Jugoslaveni i Ji'goslavenke svi
koji imamo pravo glasa podjimo na
izbore i glasajmo za naše kandi-date
— Slenarta Smitha za nad
zornika a za vijećnike Sinu a i
t? i
Glaujm za Stcnart Smitha!
Izborni odbor "Tito- - RIT
planiranim akcijama vidi uspjeh i
ubija pesimizam kod slabo infor-miranog
članstva iako je više puta
teško dati zadatak izvršiti U svim
našim akcijama potrebno je preg-nuće
i zalaganje a dužnost je
vodstva da organizira i zaintere-sira
najprije članstvo a onda ostalo
naselje da se postignu predvidjeni
rezultati To je potrebno u svakoj
akciji pa i sadanjoj kampanji No-vosti
Kad smo usvojili 100 hiljada do-lara
posudbe za fond kupnje ma-šinerije
i alata mačekovci su nas
ismjehavali a po naselju podrug-ljivo
govorili o našoj "utoplji
Aktivno su agitirali da će naši
ulošci "propasti" ili biti pojedeni
po "Titovim agentima" Sve nji-hove
laži i klevetanja nisu poko-lebali
naših iseljenika jer su bili
svijesni da ulažu novac u fond
kojim će se kupiti mašinerija i
alat za podizanje privrede koja će
donijeti dobro našem narodu i ise-ljeniku
kad se povrati na očinsko
ognjište Naš se iseljenik vraća u
domovinu i svaki svoj uložak primi
od narodnih vlasti čim stupi na
tlo rodne domovine Sve što su na-predni
radnici propovjedall govo-rili
i napominjati danas se ostva-riva
ili je već ostvareno Pogledaj-mo
za časak u Mačekovu "bašću"
pa ćemo vidjeti razliku — jedno
govore drugo rade
Kažu da su "demokrate" a og-romnom
manjinom nastoje vladati
Zajednicom čak su ju predali su-du
Pripovjedaju da su duhom i
tijelom za sindikalni pokret a u
mnogim rudarskim mjestima (Sud-bur- y)
pomažu proturadničke kan-didate
Tuku se u prsa da "nisu"
faSisti a M kašama suradjuju
i irpe na voasivu rame ziocince
Samo je logično da ovakvu izdaj-ničku
čeljad ne mogu podupirati
svijesni hrvatski iseljenici To se
odrazilo još pred konac 194f! go-dine
kad su raspisali sabirnu ak-ciju
za "Mačekov fond" Tražili
su nešto preko 30000 dolara a
nakon godinu dana rada i agitacije
Jedva su dobili oko 3 hiljade To
točno pokazuje da hrvatski Iselje-nik
više ne vjeruje "sjedom vodji"
— "selacl nedaju penez"
Nastupamo u godinu 1948 koja
će biti mnogo teža za radničku
glasu nego 1947 Klasni će se in-teresi
još više zaoštriti jer će eko-nomska
kriza više zasjeci u pri-vredu
Kanade U nastupnoj go-dini
moramo svoje sile još bolje
organizirati i sa ostalim kanad-skim
radništvom povesti beskom-promisnu
borbu za opća prava rad-ništva
Pored sve naše borbe uvjek
moramo imati na umu materijalnu
i moralnu pomoć rodnoj domovini
Moje je lično mišljenje da posudba
za mašineriju i alat u Port Arthu-r- u
1948 godine mora doseći 150
hiljada dolara
StJ Lulić
Potrebno je
rada u
Windsor Ont — Dramatski zbor
ogranka Saveza Kanadskih Hrvata
na 10 novembra odigrao je dva
i "JfP " Zabava Je bila
dobro posjećena Diletanti koji su
uzeli učešća u prikazivanju igro-kaza
nadamo se da su zadovoljili
posjetioce Učešće omladine i sta- - riih u Ponavljanju hvale Je vri- -
j-i-mu
uii sirane ognuiKH onveiu
mnogo im se zahvaljujemo
Zimska sezona je na vratima
a s njom dolazi i naš kulturni rad
što naravski iziskuje i aktivno su-djelovanje
članstva u svakoj pri-redbi
U prvom redu iotrelno je
pravilno raspodjeliti i organizirati
rad Mi sve to možemo jer nas ima
Još lijepi broj u Savezu No ako
se budemo oslanjali na pojedince
°pći rad neće uspjevati Svaka
najmanja akcija mora biti kolek- -
VATIKAN - SKLONIŠTE
RATNIH ZLOČINACA
Kairo — "Al misri" ističući da
su mnogi fašisti našli sklonište u
Vatikanu piše:
"Danas u Vatikanu žive ostaci
osovinskih izbjeglica tako da e
Vatikan može smatrati kao skloni-šte
političkih izbjeglica koji su
pobjegli od kazni i osvete
U Vatikanu se sada nalaze 4
poslanika državu koje su se borile !
protiv saveznika To su poslanici
Višiske vlade Leon Rerar nacista
baron Fon Vojseker predstavnik
Japana Ha radu i predtavnik polj-ske
emigrantske vlade Kazimir
Uib Oni su svi optuženi za surad-nju
sa osovinom"
List podvlači da Leon Rerar
mjesečno prima oko 100 funti kao]
pomoć od Vatikana
HB poći
a ne
Gallup N Mex U masovnom
iseljivanju Jugoslavena početkom
20 stoljeća ispod neimaštine ne-pravde
tudjih vlada za koje je
narod bio tegleća stoka i prosto
roblje dokotrljao se je iz ličkog
sela rtilaja mali Dutković I ja
se veoma dobro sjećam onih dana
Pueblo Colo bio je razvijen grad
željezne industrije gdje je stano-vao
veliki broj Slovenaca Hrvata
i Srba onog vremena Drača II --
vati i Slovenci imahu zajedničko
naselje A braća Ličani (Hrvati i
Srbi) svoje posebne na tzv Gate
A tu bijaše dosta štetne pokrajin-ske
prepirke i nepoznavanja Jedni
drugih Tako su naši lički Hrvati
osnovali svoje posebno društv
odsjek 402 NIIZ u kojem je mali
Dutković vodio riječ
Prvi put Sto ga upoznasmo bio
je slučaj na Jednoj proslavi grada
gdje su sudjelovala sva društva
i redali se govornici na tribini A
kad je došao red na Dutkovića on
je oslovio prisutne sa "braćo Hr-vati"
jer siroče nije znao da je
u tom zboru bilo i Srba i Slove-naca
u pretežnoj Većini ali on je
Srbe mrzio iz dna duše svoje prem
bez njihove pomoći nije mogao ni
da riger postane I kad sam čuo
Sto je on u svom govoru gnjavio
pomislio sam Doze dragi alaj će
ovaj derančić jednog dana nekoga
na tanak led dovesti
I eto sada vidimo kako on sa
svojom družbom povlačeći našu
veliku Zajednicu po sudovima na-nosi
sramotu njoj i cijelom našem
hrvatskom narodu koji je do sada
uvijek pokazao da može ići sa
svim ostalim narodima u dobrim
narodnim pothvatima To je naš
narod pokazao i prošlog rata kad
je čitava civilizacija čovječanstva
bila u opasnosti da će ju baciti
nacifašistl za stoljeća natrag
Kod sjedinjenja naših triju Za-jednica
u današnju II II Z Dutko-vić
je igrao svoju ulogu kako ne
bi došlo do ujedinjenja Poznati
su sudbeni procesi svima nama
jer nas je koštalo ogromnu svotu
novaca
Nećemo se iznenaditi jednom
kad se svrši ovaj njegov poslednji
atak sudbene zabrane da će on
pokupiti svoj torbaV sa Forbes
St i nastojati da izbije tlo Luki
Samardžiji sa stolca da se tamo
ugnijezdi Cutkovićev obraz to mo-že
podnijeti I mi moramo biti na
oprezu Već se znaci pokazuju da
se našu II B Zajednicu pocijepa
U tome moglo bi nastradati nekoje
više kulturnog
Windsoru
tivna i svojevremeno planirana što
će bez dvojbe unapred osigurati
uspjeh
Dramatski zbor Je jedan od os-novnih
faktora u našeg ogranku
To mora biti poznato svakom čla-nu
i članici Kad to razumijemo
naravski Je potrebno da Je zbor
brojčaniji jer će svoju dužnost
mnogo lakše izvršavati odnosno
upoznati naše iseljenike sa raznim
pozorišnim komadima iz našeg na-rodnog
života i Narodno-oslobodi-lač- ke
borbe
Na godišnjoj sjednici razni od-bori
će davati izvješća svoga radi
1947 godine a vjerojatno će se
stvoriti i plan rada za 194S Ja
vjerujem da će se povesti i riječ
o kulturno-prosvjetno- m radu Na
ovom polju naših aktivnosti 194S
moramo biti mnogo aktivniji A
da akcije budu što uspješnije po-trebno
je da sve članstvo prisust-vuje
godišnjoj sjednici koja će se
održati prve nedelje u mjesecu
januaru i donese proučene predlo- -
ge i sugestije
A Muić tajnik dramatskog zbo
ra
Polvrdjuju primitak naše
pomoći
Hamilton Ont Imam dužnost
da izjavim svim prijateljima koji
su dali priloge za pomoć poprav- -
ka škole u Rrestovači da sam pri-mio
potvrdu na poslanih 2&W di-nara
i na jedan poslani paket škol
skih potrepština Drugovi od Skol-- 1
skog odbora potvrdjujući primitak
kažu: i "Primili smo 2586 dinara za po--
pravak škole i namještaja Tako- -'
djer je primljen jedan paket a I
će putem napretka
Butkovićevom reakcijom
naše članstvo Ovaj čovjek slabog
odgoja i kad nije saradjivao sa
ustaškim i Pavelićevim pristaša-ma
u vrijeme rata on nije bio nji-hov
protivnik i sada je isto što
je bio kad je snjima saradjivao
Nismo zaboravili bojazan njegovu
pred C konvenciju kad Je osjetio
pomanjkanje povjerenja našega
članstva i kad su mu se tresle
gaće dao se na putovanje u za-grljaju
20 brazda onog vremena
i trošio na turneji novac a da ni
pet riječi nije progovorio za orga-niziranje
hiljade ondašnjih stanov-nika
u redove HDZ Njega je tišti-l- a
druga briga
Sto je on sve poduzimao da osu-jeti
pozitivni dio glavnoga odbora
kroz zadnje 4 godine? Nije to po-trebno
iznašati kad nam je svima
poznato On se je uhvatio brata
Vukelića jer on nije mogao svoj
radnički i ljudski karakter podvrći
njemu i preko pravila II HZ hiri-m- a
demagoške avanture Ivana
Dutkovića
Sedma konvencija i zdrav razum
naših delegata dali su znati ska-kavcu
i njegovim kaponjama taj-nim
i javnim da više nije vino
po staroj cijeni Popada nesvjesti-ca
šeprtlju i laća se najnižih sred-stava
i sudbene zabrane bez stida
Uzrooi alkoheSi
Kad se piše o alkoholu obično
se izlaže štetno djelovanje žesto-kih
pića na zdravlje i radnu spo-sobnost
No potrebno je osim toga
uočiti i prave duboke razloge al-koholizma
Gdje je uzrok koje su
to zle sile koje ljude nagone na
piće?!
U kapitalističkom društvu alko-holičari
su većinom dolazili iz re-dova
siromašnog i iskorišćivanog
proletarijata Tako su prema jed-noj
starijoj statistici pili alkohol
rudari u 100% vozači u 91% pe-kari
u 90% drvodjelje u 8G% zi-dari
u 83% mehaničari u 71%
sluge u G7% trgovački pomoćnici
u 54% a poštansko-telegrafe- ki
službenici u 43%
Iz tih podataka se vidi da je
alkoholizam bio najjače raširen
ondje gdje je radnik vršio najteži
rad i gdje mu je — to statistika
doduše ne kaže — plaća bila naj-manja
Čovjek po svojoj prirodi
teži da nakon rada ima odmora
da dodje u društvo da se zabavi
i razonodi Teške životne prilike
nedovoljna Jednolična prehrana
nedostatak svake kulturne zaba-ve
koja nije bila pristupačna siro-mašnim
slojevima bijeda u kući —
sve je to činilo začarani krug
koji je upravo nagonio proleterske
mase da u alkoholu traže zabavu
i razonodu Jedan veliki pisac koji
Je sam jedno vrijeme bio podlegao
alkoholizmu opisao Je to u svojim
uspomenama:
"Na svakom koraku kroz svijet
u kome sam živio mamio me al-kohol
Milo Je nemoguće da po-bjegnem
Svi su putovi vodili k
njemu!" (J London)
Proiivodjači a Još više prepro-davači
alkohola crpili su iz toga
oduvijek vrlo veliku novčanu ko-rist
S razvitkom industrije silno
se povećao broj potrošača alko-hola
pa su se i alkoholna pića po-čela
proizvoditi tvornički te se ta-ko
stvorio snažan "alkoholni kapi-tal"
kome je bilo u interesu da
široke mase troSe što više alko-hola
Taj alkoholni kapital imao
je i političku moć: finski parla-men- at
je već 1907 godine donio
zakon o zabrani alkohola ali ga
tadašnja ruska carska vlada na
zahtjev Francuske nije potvrdila
Francuska je naime jedan od glav-nih
proizvadjača vina na svijetu
I u kolonijalnim osvajanjima
služile su se vladajuće klase alko-holom
Prvi žitelji nove Engleske
(današnje Amerike) stvorili su og-romne
imovine od trgovine crnač-kim
robljem koje su k poval i zn
burence rakije Rakija Je pridoni-jela
da Je indijansko stanovništvo
u AiurlH irotnra nntmino rw1nln
v cartkoj Kuriji duplja „
u sjevernim krajevima kupovali su
od urodjenika skupocjena krsna a
u zamjenu su davali alkoholna pi-ća
Takvih primjera moglo bi se
navesti još mnogo
sitnim kolskim potrepštinama ko- -
je su razdjeljene medju djecu
Toliko sam imao da izjavim
Joe IVbir J
i obraza kako bi protiv svih de-mokratskih
načela nanio štetu i
zao glas našoj narodnoj organiza-ciji
Dez razlike draga moja braćo
kako vi gledali na pojedinog člana
sa političkog uvjerenja ili vjer-skog
gledišta Zajednica ovako ne
može na pred ona gubi ugled i
ako se nadalje prepusti jednoj
manjini da tako radi ona će ne-minovno
nazadovati a ona je u
prošlih nekoliko godina izvanred-no
lijepo napredovala Ona je za-snovana
na demokratskim načeli-ma
za odmijene svrhe bratstva
i čovječnosti Ruku na srce ne
griješite duše i javno pripoznajte
da ovaj čovjek kojega smo hranili
već 20 godina našim krvavim žu-ljevima
počinio je mnogo zla i
nepravde nama čudnovata figura
i nedosljedna šeprtlja uz svojih 20
brazda zloglasnog bivšeg uredni-ka
Zajedničara i tucet ustaških
prijatelja on osniva blok u našoj
Zajednici
Medjutim Dutković se ljuto va-ra
da će Zajednica poći njegovim
reakcionarnim putem Naša će Za-jednica
poći putem napretka
Josip Milošević
član odsjeka C0 HDZ i stari
poznavaoc grešne duše
Alkoholizam nije samo zdrav-stveni
i socijalni već i gospodar-ski
problem Ogromne količine hra
njivih živežnih namirnica uništa-vaju
se i pretvaraju u alkohol Ta-ko
je god 1913 u carskoj Rusiji
utrošeno za proizvodnju alkohola
blizu 300000 vagona krumpira i
po 25000 vagona Ječma kukuruza
i riže
No gospodarska šteta od alko-hola
ne dolazi samo zbog toga
što se korisna hrana pretvara u
štetni alkohol Gospodarska šteta
nastaje i 7ato što zbog alkohola
opada kakvoća rada raste izostaja-nje
od posla povećavaju se nesre-tni
sl"čsjvi jednom riječju
opada proizvodnja Godine 1914
na početku prvog svjetskog rata
zabranjena Je u Rusiji prodaja al-koholnih
pića Jedno poznato rusko
gospodarsko društvo ispitalo je tom
prilikom 172 poduzeća 8 214G15
radnika i ustanovilo da se izo-stajanje
smanjilo za polovicu dok
Je proizvodnja muškaraca tekstil-nih
radnika porasla za 3C posto-taka
a kod metalurgijskih radnika
čak za 114 postotaka Suvremena
istraživanja u SSSR pokazala su
da je iza blagdana izostanak rad-nika
2—4 puta veći nego inače
Današnji trudbenici aktivni gra-ditelji
i upravljači svoje zemlje ne
traže više "zaborav" u alkoholu a
drugarske zabave i priredbe kul-turno-prosvj-etni
rad i fiskultura
daju dovoljno prilike za lijepu i
korisnu razonodu
Održana sveslavenska
konferencija u
Va! d'Oru One
Val d'Or Que — Na C decem-bra
predstavnici slavenskih narod-nih
organizacija održali su prvu
konferenciju na kojoj se povela
i a prava o zajedničkoj suradnji po
svim pitanjima koja se odnose na
na iseljene Slavene
Pored bratskih ruskih 1 ukrajin-skih
organizacija bile su zastu-pane
naše organizacije po slijede-ćim
predstavnicima: M Naglić
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena
P Hećimović odsjek HDZ J Pe-tanj- ak
ogranak Saveza Kanadskih
Hrvata J Kebe ogranak Zveze
Kanadskih Slovencev i potporno
društvo "Uled" te J Sečan ogra-nak
Hrvatske Republikanske Selja-čke
Stranke
Na konferenciji Je zaključeno da
se održi Svenla venski koncert na
26 Januara 1!M8 u znak slavenske
solidarnosti Na koncert ć biti
pozvane sa pozivom i ostale sla-venske
narodnosti u naseij koje
nisu zastupane a prireJJfvanjj
koncerta
Nadamo se Moga dana imati
predstavnike i iz drugih naselja
"Kad se bratska rca slože i olo-vo
plivat mošt'"
Izvjestitelj