Novosti, September 09, 1947

              £M
im
iir#
' §
%
EvCT? fWW
ANA 2 NOVOSTI Utorak 9 septembra 1947 NOVOSTI
Published every Tueedav Thursday and Saturday by tho
Novosti Publishing Company
In tho Croatian Language
Afithorteed a Second Clai Mail Post Office Department OtUa
2kzi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Regiitered in the Registrv Office for the City of Toronto
cn the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St Wf Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kakvu slobodu za Hrvatsku
zagovara Krnjević
Redoviti dopisnik mačekovskog "Hrvatskog Glasa" dr Ju- -
rioa Krnjević osvrnuo prošlom broju i na indijsku "neza-- 1 pušku izvjesnom Vasiliju na
visnost"
Po njegovoj logici Indija je postala slobodnom zemljom
"Englezi su — kaže Krnjević — konačno pristali ne samo da
napuste Indiju bez proljevanja krvi nego još i pomažu Indijan-cima
kako da najbolje počnu svoj nezavisni život Prenos
vlasti je proveden u tolikom prijateljstvu da su Indijci
odlučili zadržati Engleze prvo vrijeme kao zapovjednike
svoje vojske i nekoliko guvernera u najvažnijim indijskim pro-vincijama"
Dakle u rješenju indijske "nezavisnosti" Krnjević gleda
način koji bi se mogao primjeniti i na Hrvatsku odnosno Jugo-slaviju
Drugim riječima: Jugoslaviji bi mogle biti strane
trupe jugoslavenska vojska bila bi izučavana po oficirima
strane zemlje stranci bili bi guverneri najvažnijih provincija
Jugoslaviji štoviše imali bi i podkralja koji bi takodjer bio
stranac strani kapital bi i dalje ostao apsolutni gospodar
domaće industrije- - narodi Jugoslavije (po uzorku nametnute
borbe izmedju Hindusa i Muslimana) rješavali bi svoja pitanja
oružjem samo za to da stolica glavnog gospodara bude osi-gurana
i t d "Indija je — kaže Krnjević — pokazala put" —
! mi bi taj put trebali slijediti
Još samo jedno što nam je gospodin Krnjević zaboravio
reći je pitanje: koja bi to strana sila bila koja bi preuzela ulogu
Engleza u Indiji i primjenila na Jugoslaviju?
Eto takvu slobodu zagovara Krnjević s njime i ostali
mačekovci za Jugoslaviju To je pojam njihove slobode To je
obrazac po kojem bi oni rješavali pitanje Jugoslavije
Daleko vam kuća od naše gospodo služnička Narodima
Jugoslavije ne treba vašeg služničkog savjeta Oni su uredili
svoju kuću i bez vas
"Slobodna" štampa
O slobodi štampe razbacuje se u ovim zemljama na veliko
Kad god neprijateljima slobodne štampe ustreba vole se po-segnuti
za "slobodom" štampe ovim zemljama kako bi se
sa tom "slobodnom" štampom nabacili na slobodnu štampu
drugim zemljama štampu slobodnu i nezavisnu prikazuje
se samo ovdje ili bolje na zapadnoj polutki dok po drugoj
polutki posebice zemljama Istočne i Centralne Europe šta-mpa
kalu nije slobodna ni nezavisna
O tome koliko je slobodna i nezavisna štampa ovim
zemljama možda će najbolje posvjedočiti nedavni dogadjaj u
Torontu Kanada
Torontovski gradski ori (Board of Control) donijeli su ne-davno
odluku da kanadskom radničkom dnevniku "Tri-buni"
zabrani postavljanje stalaka (kutija) po uglovima grad-skih
ulica Usput budi rečeno takve stalke (kutije) sa kojih
se gradjani služe novinom nakon kutiju bace odred) nu
svotu novca imaju postavljene tri druga torontovska dnevnka
Toronto Star Globe and Mail i Toronto Telegram Znači toron- -
tovske buržoaske novine imaju pravo radnička novina nema
pravo
Koje pravo imaju druge novine na postavljanje kutija
Zar su one gospodar gradskih ulica Zar one plaćaju posebni
porez na to? Net Rečene novine postavile su svoje kutije skoro
na svakom uglu gradskih ulica ali nikada gradskim očima
nije palo ni na kraj pometi da to zabrane Nikada se iz toga
nije palo ni na kraj pameti da to zabrane Nikada se toga
Uberalaca ili konzervativaca Ali danas kad je i radnička
novina postavila slične kutije na nekojim uglovima danas
dolaze gradski oci i zabranjuju i to ne svima nego samo rad-ničkoj
štampi Zabranjuju za to što im radnička štampa smrdi
što ta štampa nemilosrdno razotkriva njihove antinarodne pla-nove
i zagovara interese radnika naroda Kad bi "Daily
Tribune" bila torijevska ili najmanje novina Liberalne partije
onda nebi bila zabranjena na gradskim ulicama Ovako rad-nička
je i treba ju zabraniti da ne kvari "businessa" ostaloj
štampi — da ne tumači narodu istine
Niti gradski nadzorni odbor niti bilo koje drugo tiielo
nema zakonske podloge da zabrani prodavanje radničke šta-mpe
na torontovskim ulicama
Metode kojima se utekao torontovski gradski odbor ba
čuju rasnu suitu na iouco razvucanu aemoKraciju u Kcmaai
To su metode s kojima su se služili Hitler i Mussolini
Ako gradski od ne vole radničke štampe to ne znači da
tu štampu ne voli narod Toronta To još ne znači ni to da
mogu donoJaU zakone po svojoj volji i braniti slobodu štampe
Gradjani Toronta na oprez Ne ustanete li obranu svog
prava pogledu štampe danas nemojte biti iznenodjeni ako
suita taj isti odbor donese odluku i zabrani slobodu dogovora
i zbora
Evo i ovo neka bude još jedan primjer koliko je štampa
slobodna u ovim zemljama razvikane demokracije
DA i m on arfoo -- fašist! su
krivi za stanje u Grčkoj
Beograd — Osvrćući na kon-ferenciji
za štampu na "dokument"
koji je američko ministarstvo vanj-skih
poslova objavilo 23 augusta
i u kome ono ponalja poznate kle-vete
grčke monarho-fašističk- e vla-de
o tome da tobož sjeverni su-sjedi
Grčke podržavaju grčku de
mokratsku armiju jugoslavenski
zvanični predstavnik je izjavio da
je očigledno da američkoj vladi ni
je stalo do smirenja na Dalkanu
ni do mira
Jugoslavenski predstavnik je
podvukao da su sav materijal koji
je sakupila Anketna komisija i da
su sve činjenice s kojima se ona
upoznala dokazali svu neosnova-nos- t
optužbi grčke vlade Sve Sto
je Anketna komisija u svome iz-vještaju
mogla da konstantira o
tobožnjoj oružanoj pomoći Demo
kratskoj armiji ivodi se na tvrd-nju
da je izvjesni Lazaros dao jed- -
se u nu i
u
u
a
u
u
u
u
se
u
a
iz
—
u
u
se
priču o tome da je izvjesni Pro
kop — za koga se čak nije usta-novilo
da uopće postoji — dobio
municiju iz Jugoslavije Pri tome
prvi svjedok Vasilija na pitanje
zašto mu je Lazaros dao pušku
odgovorio je: "Da se obranim od
vukova ukoliko na njih naidjem"
grčki svjedok nuta od partizana koji su došli
koji je pričao o tome da je Prokop
dobio municiju iz Jugoslavije svje-dočio
je pred Anketnom komisijom
ma da ga je grčki sud osudio na
smrt i ma da su njegovi drugovi
koji su zajedno s njim bili osudjeni
odmah nakon presude bili streljani
Sam Valtadoros je izjavio više
puta da je bio primoran da optu-žuje
Jugoslaviju samo zato da bi
spasio svoju glavu
Očigledno je se na osnovu
takvih "dokaza" ne može
da je Jugoslavija davala oružanu
pomoć grčkoj Demokratskoj armiji
Očigledno je podvukao je jugo-slavenski
predstavnik da se ame-ričko
ministarstvo vanjskih poslo-va
ne solidariše sa izmišljotinama
klevetama grčke lade protiv
Jugoslavije radi brige za grčki na
rod i u cilju da mir i sigur-nost
na Balkanu Jugoslavenski
predstavnik izjavio je zatim da je
američko ministarstvo vanjskih po-slova
u svojoj spomenutoj izjavi
isto tako u potpunosti ponovilo
izmišljotine grčke vlade u pogledu
graničnih incidenata Po tome pi-tanju
Anketna komisija je vodila
anketu ma da na jedan čudnovat
način i sa Još čudnovatijim zaklju-čcima
Grčka vlada je navela
graničnih incidenata protiv Jugo-slavije
a Komisija je ispitala sa-- 1
mo četiri Pri tome u zaključcima
većine Komisije o tome nema ni
jedne riječi
S druge strane jugoslavenska
vlada podnijela Je dokumentiran
materijal o 79 graničnih provoka-cija
koje su grčke vlasti izvele
protiv Jugoslavije ali Anketna ko-misija
nije našla vremena da "is-pita
makar i jednu od tih provo-kacija
Medjutim usprkos toga u
zaključcima većina Anketne komi-sije
o problemu povreda granice od
Jugoslavenski zvanični predstav-nik
izjavio je zatim da poslije sve
ga toga nije ni malo čudnovato što
je francuska delegacija u Anket-noj
komisiji odbila da potpiše za-ključke
većine i da su kolumbijska
i belgijska delegacija ma da su
potpisale zaključke učinile ozbilj-ne
rezerve Očigledno je da ame
ričko ministarstvo vanjskih poslo-va
o svemu tome šuti ne zato Sto
mu to nije poznato već zato Ito
se jasno pokazuje tko je pravi
krivac za tešku situaciju u Grčkoj
tko su tvorci provokacija i zbog
čega ih oni čine
Zvanični jugoslavenski pred-stavnik
izjavio je zatim da je 3
druge strane Anketna komisija
morala da konstatira da "je od-mah
poslije oslobod jenja Grčke
jedna mala slavenska i samurijan-sk- a
manjina u Makedoniji i u Epi-ru
bila irL a represalija Osim
toga mnogobrojni svjedoci izjavili
su pred komisijom da 9U monarho-fašističk- e
bande iz svjeverne Grčke
vrSile napade na jugoslavensku
granicu grčko pogranično ita-novništ- vo
i to upravo u mjestima
Katoklinon i Agija Paraskeva to
jest u mjestima koja su prema Cal
darisovim optužbama bila napad- -
Drugi Valtadoros I da
da
tvrditi
i
učvrsti
43
i
Dr Vladimir Bakarič
o incidentu Lanišću
Zagreb — Predsjednik vlade
Nil Hrvatske dr Vladimir Baka- - j
nć pitanja koja mu jučer bre upava- - dopisnik Tanjuga postavio u vezi
incidentom u Lanišću u Istri
kojom je prilikom ubijen svecem1
Bulešić a ranjen svećenik Ukmar
izjavio je da je incident prema
raspoloživim podacima posljedica
jedne vrlo vješte smišljene i do-bro
pripremljene provokacije koju
vlasti u Istri nisu pravovremeno
prozrele
Dr Bakarić je izjavio da je u
Pazinui u Istri prije izvjesnog
vremena održan sastanak svećeni-ka
družbe Svetog Pavla koji je
sazvan povodom dolaska dr Uk-ma- ra
izaslanika biskupa Santina
iz Trsta na kome je zaključen rad
krizmanja djece i odlučeno da se
spriječi kumovanje ovim osobama
koje su "neprijatelji Po-sije
toga različiti protivnarodni
svečenici razmilili se po Istri
i počeli sa pripovjedaonice sva
usta propagirati kako pripadnici
Jugoslavenske armije omladinci
koji su radili na Omladinskoj pru-zi
itd nisu dostojni da kumuju
djeci Jasno je — naglasio je dr
Bakarić — da se na ovom sastanku
nije radilo o zaUiti poštovanja '
crkvenih pošto je uobiča-jen
način kako se roditelji djece
upozoravaju kakve su osobe po-željne
za kumove Ako se još uzmo
u obzir da u vojsci koja se nalazi
u Istri ima preteian dio katolika
a kod omladinaca sa pruga tako- -
strane grčkih vlasti posvećuju tri djer onda je jasno da motivi
strane i to j-di-no
u cilju da bi se ] toga sastanka bili traženje povoda
dokazala nevažnost incidenata za incident
Kf--&HSJSS- B m '"FflKSlđBMiALiA ŠffvVTE:
& vpsj] ___flssssssssssssssssssssT
ftoSB vSaHSH I I I i I fS SaSSsftSSHflHRRSSR fah
bSbV K2SJLAMfsSlHM9HPSflS9H9Sl svilSSSHi
Dok buržoaki dnevnici imaju pravo radničkoj ne štampi brani po-stavljanje
ovakvih kutija ulice Toronta
iz Jugoslavija Svjedočanstva u
tome smislu dali su svjedoci Apo-stol- os
i Joanides a o istom je go-voreno
u memonrandumu Eamovog
odbora Florinskog kotara
čitavi svijet mogao poslije
završetka ankete uvjeriti — pod-vukao
je na kraju jugoslavenski
predstavnik — da su glavni krivci
za tešku situaciju u Grčkoj s jed-ne
strane vlada SAD sa svojom
politikom brutalne intervencije u
unutrašnje grčke stvari i s druge
strane monarho-fašis- ti i njihov
bestijalni teror protiv grčkog na-roda
i nacionalnih manjina Ame-ričkoj
vladi nije stalo do smirenja
na Dalkanu ni do mira Naprotiv
sve što je američka vlada podu-zela
i ito poduzima u Grčkoj
kako putem svoje delegacije u An-ketnoj
komisiji tako preko svoje
delegacije u Vijeću sigurnosti
predstavlja direktnu i otvorenu in-tervenciju
u unutrainie crčke stva- -
ri Takva politika je u potpunoj
suprotnosti sa načelima Povelje
Ujedinjenih nacija i ona predstav-lja
ozbiljnu prijetnju miru U od-nosu
na Jugoslaviju ta politika
predstavlja samo JoS jedan pokušaj
da se ošteti njezin prestiž prestiž
jedne države koja brani mir i me--d
juna rodnu suradnju
u
Dr Bakarić je zatim rekao:
"Vješto sastat I jena maska upje- -
na je In '4 A fflffe a! M n M a I Sli n X # 2E A ln i potene mecenike a
sa
crkve"
su
na
kanona
su
na
se
la je budnost t lasti koje se u
"vjerka" pitanja niu htjela mi-ješati
"Ali ovo još nisu bile sve pri-preme
za incident u Lanišću Isti-na
i tamo su glavni povod narod-nog
negodovanja bile riječi takvih
svećenika kao Sto je Tek da borci
Armije ne mogu kumovati ili kao
što je Bulešić da omladinci sa
Omladinske pruge ne mogu biti
kumovi ali Je za opseg incidenta
i njegov krvavi svršetak bilo od-lučujuće
nešto drugo Bila je or-ganizirana
i naoružana kolcima i
kamenjem grupa ljudi koja je tre-bala
da osigura provodjenje takve
linije Ta je grupa i počela fizički
napad na prisutne gradjane koji
su tražili objašnjenje i protestirali
protiv odluka o neprimanju ku-mova
Bez oe grupe i bez tih na-pada
na gradjane stvar bi se si-gurno
svršila samo na opravda
nim protestima kao na primjer
u Tinjanu i bez krupnih incidenata
"I sam izbor mjesta Lanišća
govori o smišljenim pripremama
Notorno je u čitavoj Istri da u
tome mjestu postoji jedna dosta
jaka grupa ustaški nastrojenih
elemenata koji su naravno od-mah
spremni da u ovakvoj provo-katorskoj
akciji sudjeluju i da
je dalje proširuju Ti su elementi
i sačinjavali onu naoružanu
"zaštitu"
"Poduzete mjere osiguranja I
neocekivanost samog dogadjaja
imale su za posljedicu da Je sukob
u prvi mah prošao bez krupnijeg
razmaha Tek posije izvjesnog
vremena možda dva sata saku-pi
a e ogorčena masa naroda po- -
iv m i u još većem broju i onda
k dogodio incident o kome je iz-ia- o
zvanično saopćenje Prisutna
milicija nije bila u stanju da pri
jo' i incident ovakvog obima Uz
velike napore uspjelo Je da se
spasi život Ukmaru
"Naravno da su nam ovakvi
incidenti nepoželjni i nadamo se
više neće ponoviti jer ćemo sve
provokatorske poteze najradikalni-je
suzbiti"
Na pitanje dopisnika Tanjuga
da U su točne vijesti nekih tali-janskih
novina da vlasti u Istri
nisu dopustile da se ranjeni Uk-mar
preveze u Trst nego da je
prevezen u bolnicu u Rijeku dr
Bakarić je odgovorio: "Ukmaru
je ukazana hitna Ijekarska pomoć
Ljekari nos uvjeravaju da će pre-boljeti
Naravno da se nije moglo
dopustiti njegovo prcvoženje u
Trst On Je uhapšen zajedno s
ostalim učesnicima incidenta i
njegovim organisatorima i biti
će predat sudu"
TIRANA — Službeno je Javlje-no
da su pred konac prošlog mje-seca
grčki monarho-fašis- ti izveli
fi novih kopnenih pomorskih i
zračnih provokacija na albanskoj
južnoj granici Od kopnenih naj-veća
provokacija izvršena je 28
augusta kada je jedan odred grč-kih
vojnika otvorio mitraljesku va-tru
u pravcu albanskog teritorija
Na albanski teritorij je otvorena
vatra i iz grčkih minobacača Gra-nate
su padale 300 metara u du-binu
albanskog teritorija
ise!j@2aslka p£Ee 5 sada
(Svršetak)
Na liniji privlačenja iseljeni-čkih
uštedjevina odnosno vraća-nja
povjerenja iseljenika u jugo-slavenske
banke i Jugoslaviju
kao državu leži institucija "ise-ljeničkih
dinara" uvedenih 1939
godine "Iseljenički dinari" do-bivaju
se — kako se kaže u
izvještaju Narodne banke za
1939 god — na taj način Sto
iseljenici svoje devize prodaju
do 25 posto za transfer inostra-nih
zamrznutih dinarskih potra-živanja
u našoj zemlji pri čemu
porodice iseljenika dobivaju
znatno povoljniji kurs Medju-ti- m
ni ta mjera nije urodila
znatnim uspjehom: povjerenje
iseljenika bilo je izgubljeno
To dokazuje i činjenica da su
pomoći koje su iseljenici i nji-hove
organizacije ukazivale po-jedinim
forumima u domovini
bile sve manje Dok su prvih go-dina
iseljenici pomagali neke
akcije i organizacije u domovini
kasnijih godina te su pomoći
lagano ali sigurno opadale Gle-dajući
u iseljenicima izvor po-moći
mnoga su se društva i
ustanove obraćale iseljeničkim
organizacijama ali su često do-življavala
da ih se kratko odbija
Iseljenici su gubili vjeru i u
političke organizacije i u stran-ke
u domovini
Iznimku čini radnički pokret
čiji je ugled i uticaj medju ise-ljenicima
rastao
IV
Izbijanje drugog svjetskog
rata svelo je iseljeničke doznake
na minimum a okupacijom Ju-goslavije
bila je prekinuta sva-ka
veza sa domovinom Za cijelo
to vrijeme iseljenici nisu mogli
slati ništa u domovinu unatoč
ogromne volje i vruće želje da
pomognu svoju domovinu u nje-nim
najtežim časovima
Već prvih dana okupacijo Ju-goslavije
pa čak i za vrijeme
onih par dana rata Jugoslavije
sa silama osovine u mnogim
našim iseljeničkim naseljima
osnovani su odbori za pomoć
domovini gdje su sakupljana
znatna novčana sredstva Ne-mogućnost
da se pomoć dostavi
u domovinu usmjerila je njihovu
aktivnost na pomaganje drugih
antifašističkih snaga prije sve-ga
Crvene Armije Već sakup-ljena
novčana pomoć domovini
ležala je deponirana u bankov-nim
trezovima sve do konca
rata A u to vrijeme našim je
narodima i te kako bila potre-bna
ta pomoć
Jedan mali dio pomoći bio je
upućen izbjegličkom logoru u
Ell-Shat- tu ali l ta pomoć" je
slata u materijalu koji Je često
stigao na odredište kada su iz-bjeglice
bili već stigle u oslobo-djen- u
domovinu JoS manji dio
pomoći bio je pod kraj rata po-slat
našem predstavništvu u
Londonu
Da je našim iseljenicima bilo
omogućeno pomaganje Jugosla-venskih
partizana nema sumnje
da bi pomoć koju bi uputili bila
daleko veća
Pokret za pomoć domovini koji
se medju našim iseljenicima raz-vio
tokom narodno-oslobodilač- ke
borbe ostat će kao svijetla tačka
u trajnoj uspomeni naših naro-da
bez obzira što se ta pomoć
Gradjanstvo protestira
protiv kontrolnog
odbora
Toronto C Sept — Gradjani To-ronta
raznih zvanja i političkih
uvjerenja strogo protestiraju pro-tiv
kontrolnog odbora koji je za-branio
držanje novinskih stalaka
kanadske radničke novine Dailjr
Tribune tamo gdje se nalaze stalci
i drugih novina Medju onima koji
su digli svoj glas protesta su sve
ćenici advokati članovi parlamen
ta vodje raznih gradjanskih orga-nisaci- ja
urednici novina i časopisa
itd
Prošlog četvrtka kad se doznalo
o zaključku kontrolnog odbora de-legati
Toronto Distriet Labor
Council (AFL) su usvojili reioluci-j- u
i strogo osudili diskriminaciju
protiv radničkog dnevnika Kon-trolni
odbor — kaže se u rezoluciji
— nema pravo braniti narodu da
čita onu novinu koju želi Kadi
toga mi najstroži je osudjujemo
ovakvu odluku kontrolnog odbora
i
nije mogla manifestirati u nov-čanom
ili materijalnom obliku
Pomoć na političkom polju koju
su nam oni ukazali tokom oslo-bodilačkog
rata vršeći dužnost
branioca naših interesa tolika
je da se uopće ne može upore-cli- ti
sa materijalnom pomoći ko-ja
nam je ukazivana sa druga
strane
V
Poznavajući pravo stanje u
domovini velika razaranja i pu-stošenja
i ogromnu oskudicu
naši iseljenici očekivali su da
će odmah poslije oslobodjena
moći pomoći kako svoje porodi-ce
tako i narod i domovinu kao
cjelinu To im je uostalom bila
želja tokom cijelog rata Medju-tim
ovo nisu mogli sprovesti u
djelo Prve novčane doznake u
domovinu iz SAD stigle su sep- tembra 1940 preko londonskih
banaka 194G a direktno iz Ka-nade
istom u martu 1910 Pita-nje
slanja novčanih doznaka iz
nekih država (npr Brazilije)
nije riješeno sve do pod kraj
194C godine
Prema podacima Narodne
banke tokom godine 1945 u do-movinu
Je stiglo C278 novčanih
doznaka na ukupno američkih
dolara 44903178 Tokom 194G
g unišlo je ukupno 88057 nov-čanih
doznaka na 591389083
američkih dolara i 7394 dozna-ke
na 2G3005181 engleskih
funti Pretvorimo li gornje svoto
u dinare vidjet ćemo da je sa
105G32 doznake od oslobod jenja
do konca 194G od iseljenika u
domovinu stiglo nešto preko 384
milijuna dinara
Mnoge od tih doznaka upuće-ne
su raznim ustanovama u do-movini
i zahvaljujući njima da-nas
se gradi cio niz dječjih do-mova
bolnica domova kulture
fiskulturnih stadiona i drugih
objekata
Van svake je sumnje da je
pomoć koju su iseljenici uka-zali
svojim porodicama i domo-vini
od velike koristi I da je na51
narodi u veliko cijene
U novoj Jugoslaviji nestalo je
onog otimanja banaka o Iselje-ničke
uloške Danas se vile ne
vodi borba izmedju raznih ise-ljeničkih
banaka koje su se ko-ristile
iseljeničkom mukom Fi-nancijska
politika nove države
osigurava u punoj vrijednosti u-lo- žak
svakog štedite pa tako i
iseljenika
Sve te kao i druge tekovine
narodno-oslobodilač- ke borbe uli-jevaju
povjerenje iseljenicima
bez obzira na bjesomučnu kle-vetničku
harangu koju razni re-akcio- neri
i domaći izdajnici Sire
protiv naše domovine Novčane
doznake porodicama i ustanova-ma
ulošci iseljenika kod narod-nih
banaka u stalnom su pora-stu
Može da izgleda kao da Je po-moć
koju iseljenici ukazuju sa-da
svojoj domovini manja nego
što Je to bila ranije To ni u kom
slučaju Iseljenici su se — uzevši
u obzir prilike koje su vladale
u domovini koja je kao rijetko
koja država stradala od rata i
okupacije — bili orijentirali u
pravcu pomaganja odjećom obu-ćom
alatom mašinerijom i dru-gim
materijalom Velike svote
novca sakupljene za pomoć do-movini
upotrebljene su za ku-povanje
materijala koji je u-mje- sto
gotovog novca poslat u
domovinu Dovoljno je spome-nuti
jedan primjer da su se naši
iseljenici u Kanadi obvezali da
sakupe 2 milijuna dolara i da za
njih kupe mašina i alata koje
će poslati u domovinu a takvih
primjera ima mnogo
Tek kada se uzme u obtir po-moć
koju su iseljenici poslali u
materijalu koja je u ovom po-gledu
daleko daleko veća od
novčanih doznaka moći ćemo
ocijeniti koliku su ogromnu po-moć
iseljenici ukazali svom na-rodu
i domovini u obnovi
J Japunčič
Pamuk umjesto kukuruza
Sarajevo — Ove godine zasa-djen- e
su u NR Bosni i Hercegovini
prvi put veće površine pamukom
Prošlogodišnje probno iaijavanje
dalo je dosta dobre rezultate
Usprkos sušnoj godini na jednom
hektaru zemlje dobilo se oko 1200
kg pamučnog vlakna sa sjemenom
U cilju stimulacije sijanja pamu-ka
driava je seljacima kta avans
Uprava Daily Tribune se spre- - I 2WO dinara po jednom hektaru
ma poslati delegaciju pred općin-- 1 U čitaoj Hercegovini na podra-sk- u
upravu u Torontu i tražiti da ) čjima gdje pamuk mole da uspje-s- e
sabrana za održavanje stalaka va sijati će se u buduće parruk
po gradu odmah ukine umjt-st- o kukuruz
x
IP
sr
ff
ST