Novosti, December 12, 1946

              i
P
STRANA 2 NOVOSTI
Publishcd every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4S052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Sto o nama misle i pišu u
Jugoslaviji
"Vjesnik Rada" broj 6 za mjesec oktobar posvetio je odu-lj- i
članak našim iseljenicima u Kanadi U tom članku se u
glavnom govori o radu i pripremi naših izeljenika za odlazak
u stari kraj o velikom doprinosu kojeg smo do sada prido-nje- li
i o našim nastojanjima da još više doprinesemo u izgrad
nji naše stare domovine Važniji dio inače opširnog članka pod
naslovom: "Život i rad naših iseljenika — novi primjer ljubavi
i odanost prema narodnoj državi" donosimo na ovom mjestu
sa željom da se naši iseljenici upoznaju i još jednom uvjere
da naši na domu visoko cijene naš dosadašnji rad i da će još
više cijeniti naš skori povratak Oni će u našem dolasku gle-dati
pripomoć u radu na obnovi porušene zemlje gledati će
želju i gotovost da zajedno s njima nastavimo izgradnjom svog
starog doma i svojo mlado i sretne države
U vezi svega toga "Vjesnik Rada" piše:
Život i rad naših iseljenika
NOVI PRIMJER LJUBAVI I ODANOSTI PREMA NARODNOJ
DRŽAVI
Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena
u Torontu uputilo je ne-davno
u domovinu delegaciju od
pet članova stavivši joj u duž-nost
da sa Vladom FNRJ pove-de
pregovore o povratku nalih
iseljenika iz Kanade organizo-vani- h
u zadružne grupe Iselje-nici
u Kanadi koji su već do sa-da
na najjasniji način pružili
veličanstvene primjere povjere-nja
i ljubavi prema novoj Ju-goslaviji
i njenim rukovodioci-ma
i ovoga puta vrlo ubjedlji-v- o
daju dokaza kako treba i ka-ko
se najefikasniju može pomo-ći
"stari kraj" Vratiti se u no-vu
Jugoslaviju doći kući posli-je
godina i godina mučnog pre-bijanja
pod iMlovima bestijalne
eksploatacije u rudnicima nikla
srebra zlata ugljena i kojeku-l- a
nije smatraju naši "Kana-djani- "
dovoljno Vratiti se u
otadžbinu noseći spremu zna-nje
i iskustvo stručnog kvalifi-kovano- g
radnika — joS uvijek
je malo Nova Jugoslavija re-aon- uju
naši iseljenici u Kanadi
očekuje od nas daleko vise ona
Je nasu narodna i mi moramo
da joj pružimo sve najviše Za-to
su se oni prvi od svih jedini
od sviju do sada udružili u
grupe zadruge na profesional-noj
osnovi sa željom da svu
svoju uitedjevinu ulože u alat
radionice maline i sličan ma-terijal
i tako potpuno oprem-ljeni
žele doći u "stari kraj" u
svoju istinski svoju i prvi put
U historiji — narodnu otadžbi-nu
Naiih u Kanadi je malo Sve-ga
d 25000 Emigracija mlada
ifelivši se posije prvog imperi- -
jalistlčkog rata Želja za pov-ratkom
kako vele prispjeli de-legati
kao i Memorandum Vije-ća
Kanadskih Južnih Slavena
rezultat je oduševljenja i vjere
U novu Jugoslaviju jasne per-spektive
sigurne i srećne buduć-nosti
u izmjenjenim odnosima
"starog kraja" saznanja da se
vračaju u dc novinu u kojoj su
za uvijek nestali uzroci iskoriš-ćavanj- a
klase po klasi čovjeka
po čovjeku dok s druge stra-ne
ostati u Kanadi znači biti
oaudjen na postepenu ali sigur-nu
propast ostati u Kanadi
znači nadalje danomice ostav-ljati
dijelove svoga život po
raznim rudnicima na korist po-jedinaca
kapitalista svih boja
"Sreeni smo da jednom možemo
raditi za sebe da plodove svoga
truda uživamo mi mi koji
proizvodimo mi koji stvaramo
a to nam je moguće u današnjoj
Jugoslaviji jer osnovno je
Sto nas je navelo da se organisi-ratn- o
za povratak u staru domo-vinu
da svojoj braći i sestrama
u Jugoslaviji pomognemo u ob-novi
i izgradnji rasorene i po-rušene
domovine Naš narod
je u svojoj borbi protiv tirani-na
stranih i domaćih dao ne-procenj- ive
žrtve Vi ste dali sto-tine
hiljada života i prepatili ne-čuvene
muke i stradanja za slo-bodu
kako svoju tako i za slo-bodu
čitavog slobodoljubivog
čovječanstva I danas kada vi
podižete razorena sela i grado-ve
popravljate ceste i Željezni
ce i u procesu obnove i izgrad-nje
stvarate novo ljudsko druš-tvo
u kome će svaki pošten i
radin čovjek živjeti životom do-stojnim
čovjeka naša je dužnost
da vam pomognemo da doprine-semo
svoj obol da bismo i mi
jednom zajedno sa vama dijelili
vašu sudbinu sudbinu naroda
Titove Jugoslavije"
Problem povratka u grupama
diskutovan je medju iseljenici-ma
prilično dugo Rukovodeću
ulogu odigralo je iznad svega
zaslužno Viječe Kanadskih Juž-nih
Slavena dok je i sveukupna
iseljenička štampa najveći broj
svojih stranica posvetila pita-nju
povratka iseljenika iz Kana-de
Ne manju ulogu odigrale su
i drugo progresivne radničke or-ganizacije
naših iseljenika u
Kanadi Vratiti se organizova-n- o
planski i u grupama a biti
opremljen raznovrsnim alatom
znači najstvarnije pomoći rod-nom
kraju u obnovi 1 izgradnji
znaci suviše najbrže se prila-goditi
novim uslovima života
"starog kraja" I zato je Vijeće
Kanadskih Južnih Slavena do
sada organiziralo slijedeće gru-pe:
gradjevinarsku ribarsku
šumarsku poljoprivrednu ka-menolom-sko
- gradjevinarsku
metalsko-zanatlisk- u ugljenoko- -
pačku dok su mnoge druge u
procesu formiranja Grupe pri-maju
u članstvo radnike odnos-ne
struke a dozvoljen jetpristup
i nekvalifikovanim radnicima
Namjera je pojedinih grupa da
pripadnici svake grupe dodju
u domovinu zajedno i ukoliko
bude moguće odnosno ukoliko
to bude od opite koristi da po-jedine
grupe zadrže svoje jedin-stvo
i "fizionomiju" i po dolas-ku
u domovinu Skoro sve gru-pe
do sada formirane izradile
su svoje planove kao i prijedlo-ge
u pogledu t oga rada no u
svakom slučaju spremne da se
podrede potrebama planovima i
sugestijama narodnih vlasti u
domovini
Grupa gradjevinara ima do
sada 140 članova a upis novih
članova vrši se neprekidno U
njoj je zidara tesara stolara
kao 1 drugih gradjevinarskih
radnika Predvidjena svota nov-ca
za alat i maline ove grupe
iznosi do sada 90000 dolara
Grupa namjerava da pomogne u
izgradnji stanova kola bolni-ca
i drugih zgrada a želi da po-digne
radionicu za proizvodnju
vrata prozora podova cement-nih
blokova itd Ribarska grupa
ima namjeru da nabavi ribar-ske
brodove mreže i druge po- trepštine za ribolov dok obećana
i predvidjena svota za kupovinu
potrebnog pribora iznosi za sa-da
C1500 dolara I tako redom
Sve ostale grupe posjeduju ta-kodj- er
odredjeni kapital za na-bavku
neophodnog alata i ma-lina
koji bi se donio u Jugosla-viju
Osnovni cilj svake grupe
jeste: ito vi Je malina sto više
alata Sto vile stručnjaka sve
za obnovu sve za izgradnju svo-je
domovine! Zbog toga svaka
grupa ima posebni fond u koji
I
Memorandum pljeske
Federacije Rada
DITLESSIS GOVORI
GLUPOST
Quebec City 7 Dec — Vlada
premijera Duplessisa primila je pro
Slog tjedna delegaciju Federacije
Kada provincije Quebec Delegaci-ja
je vladi podnijela memorandum
za nadopunu radničkih zakona od-noseći
se na popravak nadnica bo-lje
radne uslove kraće radno vri-jeme
pravo na nesmetano organi-ziranje
sindikata itd
Nakon je delegacija saslušana
premijer Duplessis je odgovorio
da provincija Ouebec "ima bolje
zakone nego bilo koja druga pro-
I vincija u Kanadi" Pa kako bi ti
zakoni ostali takvi kakvi jesu
Duplessis je rekao da provincija
mora imati svoje zakonsko pravo
On je spreman suradjivati sa dru-gim
provincijama po pitanju rad-ničkih
zakona ali samo do stano-vite
granice
Odgovor Duplessisa izazvao je
duboko ogorčenje medju delegaci-jom
Tvrdnje da provincija Quc-be- c
ima najbolje radničke zakone
dok su radnici provincije najslabi-je
plaćeni radnici u Kanadi znači
govoriti o glupostima Kad j
Duppleseis osjetio kako delegaci- -
ja protestira protiv takovih tvrd-nji
obećao je da će predloge uze-ti
u obzir i predati na proučavanje
Ništa nije obećao da će postojeće
zakone popraviti
su
Sudjenje Stepincu i pravedna
osuda koju je za njegov izdajni-čki
zločinački i protinarodni rad
izrekao nad njim najvili sud hr-vatskog
naroda bili su u svijetu
dolarske demokracije i svuda ta-mo
gdje njezin uticaj previadjuje
Iovod za novu jo5 bjesomučniju
kampanju upravljenu protiv na Je
zemlje
Sama činjenica da se na pita
nju Stepinca pokrenula protiv
Jugoslavije čitava jedina široka
i složena aparatura laži kleveta
i mržnje služi nam upravo kao
dokaz više kao nova potvrda ne-sumnjive
i goleme krivice bivšeg
zagrebačkog nadbiskupa S druge
strane na tome pitanju otkrivaju
se joi jednom sve reakcionarne
namjere u odnosu na nalu zem
lju planovi i težnje onih krugova
u svijetu koji u slobodnoj i neza-visnoj
Jugoslaviji vide prepreku
na putu za ostvarenje svojih ne-zasitnih
imperijalističkih i poro-bljivačk- ih
ciljeva
Razumije se Vatikan je preu-zeo
ulogu predvodnika i zvanič- -
nog redatelja u toj bučnoj i ni-malo
pobožnoj hajci koja treba
da posluži kao uvod u inscenaciju
jednog savremenog krstaškog po-hoda
ne samo sredstvima Štampe
radio emisija crkvenih beseda
poslanica i papinskih enciklika
već i putem lirokih političkih ak
čija protivu "istočnih nevjernika"
Kao po komandi katolički li-stovi
"Oservatore Romano" "Ka-tidijan- o"
"Indipendente" Catho-li- c
Herald" "Catholic Times"
"Tablat" i druge koje je uskoro
široko prihvatila Herstova i sli-čna
štampa počeli su da pune
svoje stupce otrovom mržnje i
kleveta protiv naše zemlje i na-lih
naroda i hvalospjevima "bož-jem
ugodniku" "dobrom pastiru"
i "dobrom patrioti Stepincu" U
obliku raznih "rezolucija" i "pe-ticija"
javila su se za riječ čak i
nekakva mistična udruženja sa
opskurnim nazivima za koja ni-kada
ranije nismo ni čuli da po-stoje
kao ito je to "Druitvo sve-tog
imena" u Nevv Vorku ili "Di-rektorsko
vijeće Viteza svetog
Kolumba" u Kngleskoj zatim
"Kongregacije svetog kolegiju- -
ma" "Svete rimske rote" i slično
Javili su se za riječ na liniji te
svaki član obavezno ulaže odre-djen- u
svotu novca Minimum je
6(M( dolara a prosječni ulog do
sada prelazi 1(0)0 dolara ma da
ima i onih koji su spremni svu
svoju uitedjevinu uložiti u fond
svojih grupa u nadi da će im
ga driava refundirati kao Ito
ima i takvih koji se za sada ne
misle vratiti ali su pripravni da
svojim kapitalom pomognu gru-pe
prilikom kupovine malina i
alata Vrijedi spomena slučaj
iseljenika Makedonaca medju
kojima ima priličan broj vlas-nika
hotela i ugostiteljskih rad-nji
a koji su izrazili spremnost
da svojim prilozima pomognu
izgradnju hotelijerstva u domo-vini
U Memorandumu Vijeća Ka-nadskih
Južnih Slavena upuće-nom
Predsjedniltvu Vlade F N
U J kaže se da je broj pov-ratnika
velik da ih je nekoliko
NOVOSTI
I
KS I}x&a 4tv bu4 rt
i
Svršetkom posljednjih itraj- -
kova (osim Norande) u auto-mobilskoj
čeličnoj električnoj
Šumskoj i drugoj industriji
štrajkova je koje su predvodila
oba zanatsko unijska središta
— CIO i AFL — završene su
prve posljeratne bitke kanad-skih
radnika Iz rezultata ovih
štrajkova moguće je sada po-vući
nekoliko važnih pouka i
zaključaka Ovo je potrebno ne
samo zato da bi se ocijenilo po-stignuća
nego i za pouku i pri-mijenjiva- nje iskustva za dalj-nje
predstojeće borbe koje suo- -
čuju radnike dolazeće godine
Najglavniji cilj kanadskih
radnika poslije rata bio je kako
povisiti nadnice i sravnati ih
sa cijenama robe Svi ostali
zahtjevi bili su manje ili više
od drugorazredne važnosti Ve-ća
plaća i pojačanje kupovne
snage stanovništva bilo je pi-tanje
koje je zanimalo većinu
Kanadijanaca To je dolazilo od
tuda Ito su se skraćivanjem ra-dnog
vremena i premještanjem
na druge poslove poslije rata
nadnice snižavale
I'relaz na nižu nadnicu u
posljeratnom vremenu pogodio
je desetke hiljada radnika Že
iste jedinstvene akcije biskupi
nadbiskupi kardinali crkveni ve-likodostojnici
iz cijeloga svijeta
Ali oni ne drže samo propovjedi
sa amvona Oni sazivaju konfe-rencije
za štampu priredjuju ve-čere
sa zdravicama lalju "ana-teme"
vrle "ekskomunikacije" i
svom snagom potežu zvona mi- -
stifikacije hulkanja i laži
Kardinal Grifin vestminster-sk- i
nadbiskup kako javlja "Daily
Mail" traži od engleske vlade
ništa manje nego da "preokrene
svaki kamen da bi nadbiskup bio
olohodjrn" To isto od svoje
vlade zahtjeva kanadski kardi-nal
James a liverpulski nadbi
skup dr Richard Domer smatrao
je za potrebno da se obrati di-rektno
Organizaciji ujedinjenih
nacija Spelman poznati Nevv
Vorlki kardinal sa Hollyvvood-sko-reklamn- o
senzacionalističkim
nadimkom "leteći biskup" odre-dio
je već zgradu u Nevv York-- u
koja će nositi firmu "Memorial
Stepinac"
Inače u ovoj planski i smišlje
no organiziranoj kampanji koju
svim sredstvima svoga razgrana-to- g
aparata i prilično rafiniranog
iskustva a uz svesrdnu pomoć i
podršku svih neprijatelja mira i
demokracije sprovodi Vatikan
postoji upadljiva i ne slučajna
analogija sa izvjesnim već po-znatim
pojavama na nedavno odr-žanoj
Konferenciji Mira u Pari-zu
Poput Kvata i brazilijanskih
delegata zamaskiranih sličnim
"demokratskim" frazama pred-stavnici
katoličke crkve iz tih ili
susjednih zemalja koje su od Eu-rop- e
i europskih prilika daleko na
desetine hiljada kilometara po
stali su najgriatiji pobornici one
simDouene nemisiere koja se
zove "Zapad" i njezini patetični
"zaštitnici" od "preteče političke
snage koja se liri preko granica
Jugoslavije i rasprostire preko
geografskog političkog i čak filo-zofskog
prostora koji je poznat
kao Istok "
Tako prema vijesti agencije
Reuter australijski kardinal Džil-ro- j
u svome govoru koji Je povo-dom
presude Stepincu održao čla
novima Katoličkog udruženja po-štanskih
radnika u Sydney-- u
tvrdi da je "dominacija boljševi
hiljada a da bi fond grupa do
sada formiranih dosegao iznos
preko milijun dolara
Najnoviji oblik pomoći origi-nalni
vid doprinosa u izgradnji
i obnovi nale zemlje preduzet
od strane iseljenika u Kanadi
a koji su i do sada u ramim
akcijama doprinijeli vrlo mno-go
poslavši u domovinu robe u
vrijednosti oko 300000 a u nov-cu
oko 500000 dolara zaslužuje
najljepše priznanje Nije nikak-va
slučajnost da su narodne vla-sti
shvativli pravilno pothvat
naših "Kanadjana" odmah po
dolasku delegata Vijeća predu-zel- e
sve potrebno kako bi se
akcija nalih iseljenika ito prije
ostvarila I tako sa punim pov-jerenjem
nali iseljenici u Kana-di
mogu gledati na mjere i sred-stva
koje preduzima narodna
vlast da bi najbrže ispunila nji-hove
želje
► --- +
eđ štrajk©vstlft borbi
'minorna ljeta feseni 1946
ne i nevjesti radnici su ovu
promjenu najviše osjetili Živo-tna
skupoća naglo je počela ra-sti
i odalečivati se od nadnice
Naročito je poskupila hrana i
druge najnužnije potrebe
Pod takvim okolnostima rad-nicima
nije preostajalo drugo
nego postavljati zahtjeve za ve-ću
nadnicu koja će osigurati
veći stupanj života i dati na-rodu
bolju socijalnu sigurnost
Snažan zanatsko unijski po- kret i iskustva iz borbe koja
su nagomilana prije i u toku
rata omogućilo je organizira-nim
radnicima da na sebe pre-uzmu
svu odgovornost i ulogu
u ovoj velikoj nacionalnoj bor-bi
za neposredne zahtjeve ne
samo radnika nego i cijele
nacije
U naporima da bi se postiglo
taj veliki cilj radnici su se mo-rali
uteći metodama najoštrije
borbe Poslodavci su svagdje
odbijali povisiti nadnice vlada
je ukidala kontrolu i cijene robi
su se dizale velikom brzinom
učinjeni su svi pokušaji za ra-zbijanje
i slabljenje zanatsko
unijskog pokreta federalna
vlada zajedno sa vladama pro-vincija
Ontario i Quebec otvo- -
Zašto neprijatelji Jugoslavije
prijatelji Alojzija Stepinca
zma" u Jugoslaviji potpomognu-ta
"priznanjem savezničkih vla- da" Kardinal Džilroj je vrlo ne-zadovoljan
i ljut što su listovi
objavili da su sudjenje i presuda
bili pravedni "Potrebno je do-daje
on mudro da se ima na
umu da Jugoslavija leži iza
"gvozdene zavjese " čilenski
kardinal Karl Rodrigues iskori
stio je priliku da povodom "ne-pravednog
postupka prema za-grebačkom
nadbiskupu" u ime
"čilenske hijerarhije" izrazi "nje-govoj
svjetlosti svoju bezgranič
nu sinovlju odanost " Primas
Argentine kardinal Kopelo kako
javlja agencija Franspres preko
telegrama pridružuje se papi "u
bolu zbog neopravdane osude
preuzvišenog Stepinca" U slič-nom
tonu održao je u brazilijan-sko- m
parlamentu govor socijal-demokratski
poslanik opat Ama-ra- l
Gurgel itd
Svim tim izjavama govorima
peticijama i sličnom zajedničko
je dosljedno izbjegavanje da se
konkretno spomene ma i jedno
djelo u nizu mnogih za koja je
Stepinac dobio pravednu kaznu
naroda Taj stav istovremeno
skoro potpuno odgovara onoj li-niji
obrane koju je Stepinac po- -
kuiao da postavi tokom sudjenja
Ni jedne riječi o tome da je Ste-pinac
svim silama pomagao kr-vavi
ustaški režim da je davao
sankciju crkve poznatoj komediji
ustaškog tzv sabora da je bio
član famoznog "Odbora trojice"
koji je rukovodio zločinačkim na-silnim
prekrštavanjem Srba da
je bilo po odobrenju pape vrhov-ni
vojni vikar ustaške vojake da
su biskupske konferencije orga-nizirali
ustaški koljači kao što
Je to Juco Rukavina da je tekst
za biskupsku poslanicu koju je
potpisao Stepinac napisao ravna-tel- j
ustaške propagande Ivo Itog-da- n
da je na sve načine poku-šavao
da spasi ustašku tvorevinu
NDH kada se na pragu Zagreba
nalazila oslobodilačka Jugosla-venska
armija da je od Pavelića
primio na čuvanje ustašku tzv
"državnu arhivu" da je u samo-stan- u
na Kaptolu pod oltarom
bilo sakriveno krvavo zlato zla-tne
vilice prstenje satovi oplja-čkani
od naroda u pomahnitalim
koljačkim pohodima ustaša da
su katolički svećenici u svojoj ve-likoj
većini s oduševljenjem pri-hvatili
ustaški režim i činili nje-govu
glavnu intelektualnu snagu
da su podlije osobodjen]a u nad-biskupov
dvor dolazili ustaški od- -
nadhisku-- 1
zastava da je ukratko Kaptol
u Zagrebu bio organizacioni
tar i štab križarske tero-rističke
organizacije i stiečište
svili nada u intervenciju iz vana
Sa ovakvim svjesnim prećutkiva-nje- m
ovih krvavih konkretnih
činjenica nedopušteni
pokulaj da se proces proti Ste-pinca
pred svjetskom
proces protiv katoli-čke
crkve kao rezultat prosrona
katoličke crkve u Jugoslaviji Me-djuti- m
poznato je da je čitavim
razvojem I sadržajem sudjenja
dokazano upravo suprotno tj da
(Nastavak na str 3)
reno je stala na stranu poslo-davaca
a protiv radnika po- državana je kontrola nad nad-nicom
povilica nije bila dozvo-ljena
najprije iznad 5 centi a
kasnije iznad centi po satu
stalnom podizanju cijena robi
vlada nije nikad prigovarala
visoki porezi na nadnicama
ostali su na snazi policija je
napadala na štrajkaške straže
sudovi Drevva i Duplessisa su-dili
su Strajkujućim radnicima
radi "kršenja zakona o štraj-ku"
Tako je Izbijao na povr-Sin- u
sve otvoreniji sukob izme-dj- u
radnika i krupnih interesa
u našoj industriji
Dok su vlasnici industrije po-stupali
po svojim još unaprijed
odredjenim planom pokazavši
neobičnu solidarnost izmedju
sve reakcije radnici su u po-četku
borbe bili nešto spori I
razjedinjeni Trebalo je dugo
vremena dok se razradio pro-gram
odnoseći se na nadnice
kraće radno vrijeme i druge za-htjeve
Glavno vodstvo obih
unijskih središta nije
u početku stalo na čelo borbe
za veću nadnicu Razvijanje ko-ordinacije
u radničkim borbama
bilo je takodjer dosta sporo Pa
čak i onda kad je borba bila
na najvećem vrhuncu istup
svih zanatskih unija nije bio
pravilno uskladjivan No
svih manjkavosti pokret za
veće nadnice okupio je oko sebe
Široke sekcije kanadskih rad-nika
Prem nije bilo dovoljno
učinjeno ni u tome da se
opća narodna potpora radni-čkom
pokretu da ta potpora
bude u harmoniji sa ciljevima
sveg stanovništva ipak je na-rod
u svakom lokalu izražavao
solidarnost i pomagao radnike
na štrajku Tako je borba za
veće nadnice stvarala snažan
pritisak kojem se ni vlasti nisu
mogle oduprijeti
Vlada koja je podigla kon-trolu
sa cijena najnužnijih po- treba uključiv hranu odjeću
pokućstvo itd morala je odstu-pili
Najprije je kako je već
rečeno odobrila povišicu od pet
centi po satu a kasnije 10
Radnici nisu mogli prihvatiti ni
jedno ni drugo jer su cijene joi
uvjek -- bile daleko oI
U nekoj industriji vlada i
poslodavci su imali uspjeha
Jedan dio vodstva zanatskih
unija slijedio je politiku mirne
nagodbe sa poslodavcima po
pitanju 1 drugih unij-skih
zahtjeva To je značilo
se najosnovnijih interesa
radnika i popuitanjc poslodav-cima
To se najbolje odrazilo u
niklenoj Industriji gdje su
se lokalni vodje International
Mine Mili and Smelter Vork-er- a
unije u Port Colborne i Sud-bur- y
nagodili sa kompanijom
za 8 i 10 centi povilice po
satu To je bio najgori spora-zum
u ovoj zemlji kada se
uzme u obzir monopolistička-snag- a
INCO i njezini ogromni
Nešto slično učinila je
KONFERENCIJA ŽENA
Na konferenciji Anti-fašističk- ih
Žena IJeograda i Zemuna koja je
održana prigodom godišnjice osni-vanja
Medjunarodne Demokratske
Federacije Žena Mitra Mitrović
žena ministra prosvjete N R Sr-bije
govorila je o važnosti i ulosi
ove organizacije Ona izjavila
da su principi za koje se boci ova
medjunarodna ženska organizaci
ja istovjetni sa načelima za koje
se bore anti-falistič- ke žene Jugo-slavije
Mitra Mitrović je pozvala sve
žene u borbu protiv fašizma u 5pa-ni- ji
i da pomognu demokratskom
pokretu u Grčkoj protiv kojeg se
nemilosrdno oborila grčka reakci-ja
Pozvala je žene u borbu protiv
ugnjetavanja kolonijalnog naroda
za uništenje fašističkih ostataka
za zaštitu majki i djece naročito
onih majki i djece koja su teiko
pogodjena ratom i fašizmom
1 xtll J t bjegli zločinci da je u f T T„ „„1 L„li „„„ 1111 1 MtlOT ie oglasila da reakciji
cen
ubojni
i
povezan je
javnosti
prikaže kao
10
zanatsko
uspr-kos
dobije
nadnica
nadnica
od-ricati
profiti
je
neće uspjeti razbiti medjunarodno
jedinstvo žena koje se bore za
progres Usprkos svih pokušaja
reakcije da to učini medjunarod-no
jedinstvo demokratskih žena
postaje sve čvršće razvija se i sve
više mobilizira žene čitavog svije-ta
Danas ova mdjunarodna žen-ska
organizacija broji oko 80 mi-lijuna
članica
Sa ovog sastanka poslana je
tajnici Medjunarodne Demokrat-ske
Federacije žena u Parizu re-zolucija
u kojoj se odaje prizna-nje
radu federacije i izjavljuje da
će žene Jugoslavije ispuniti sve
zadatke koje federacija bude pred
njih postavila
Utorak 10 decembar 1946
i željezničarska unija
Uza sve manjkavosti pokret
za veće nadnice postao je mno-go
borbeniji izgradio jedinstve-nij- e
vodstvo ujedinio radnike
sa ostalim stanovništvom I u
svakom štrajku postigao važnu
pobjedu za radnike i cijelu na-ciju
To prvi puta u hfcstorji ka-nadskog
radničkog pokreta us-postavljen
je nacionalni koordi-nacioni
odbor za veće nadnice
Trebalo je uložiti velike napore
dok se takav odbor uspostavio
u CIO i uključio sve prisajedi-njen- e
unije Odbor je Igrao
važnu ulogu u borbi za veće
nadnice
One unije koje su imale od-lučno
progresivno 1 Jedinstve-no
vodstvo kao unija šumskih
radnika u BC mornara po ka-nadskim
jezerima i u tekstilnoj
industriji provincije Quebec
pridržavale su se općeg nacio-nalnog
zahtjeva o povišici nad-nice
Njihova borba Je u pokret
za veće nadnice udahnula novu
čvrstinu i izdržljivost bez koje
bi pobjeda bila nemoguća Po
višica šumskim radnicima u IlC od 15 centi po satu poka- - -- zala je svim radnicima diljem
zemlje da se nadnica može po- visiti više nego daje federalna
vlada U oči onako velikog te-rora
i propagande mornari su
takodjer izvojevali značajnu
pobjedu Oni su ne samo uni-štili
štrajkolomačku taktiku
poslodavaca nego i postigli
više nego koja druga unija
Radno vrijeme sniženo je sa
84 na SC Fatl tjedno bez sniža-vanja
plaće Na protiv njihova
plaća je povišena za 20 posto
od čega je 12 posto stupilo na
snagu odmah poslije sporazu-ma
a ostalo će stupiti na sna-gu
kasnije
Prem su radnici Itrajkoval!
sve po četiri mjeseca 1 više
niti jedna borba nije bila izgu-bljena"
Mada se morala po-vući
sa svojim odredjenim pla-nom
o povišici nadnice kojeg Je
odredila za industriju Svi nje-zini
odbori diljem zemlje mo-rali
su odobriti povišicu nad-nice
od 15 do 18 centi po satu
štrajkovne borbe prošlog lje-ta
i jeseni donijele su povišicu
plaće za nekih 500000 radnika
Zahvaljujući borbenoj čvrstoći
radnika u šumskoj čeličnoj
električnoj gumenoj automo-bilskoj
tekstilnoj i metalnoj
industriji povišicu nadnice do-bi- lo
je stotine hiljada radnika
koji nisu štrajkovali Radnici
na željeznicama klaonlčkoj
brodogradililnoj kemičkoj ni-kel- noj
ugljenoj tekstilnoj 1
drugoj industriji dobili su po-višicu
bez štrajka Povilica
bila bi nedvojbeno veća da su
se svi radnici i sve unije pridr-žavale
koordiniranog nacional-nog
zahtjeva odnoseći Se na
nadnicu
Zanatsko unijski pokret u
Kanadi je izašao mnogo jači
iz štrajkovne borbe ovog ljeta
i jeseni Vlasnici industrije su
mislili da će tokom dugih štraj-kova
unije oslabiti i izgubiti
volju za daljnju borbu i zahtje-ve
ali dogodilo se obratno
Radnici su se borili snažnije
nego ikada ranije Postojala
je i veća suradnja izmedju dva
zanatsko unijska središta nego
ikada ranije Jedna stvar pre-ko
koje se ovdje ne mole preći
a da se ne spomene je to Sto
reakcija nije mogla predobitl
za sebe ratne veterane koji su
se odlično držali u svim štraj-kovni- m
borbama
Horba za veću nadnicu stvo-rila
je plodno tlo za daljnje ra-zvijanje
i porast zanatsko unij-skog
pokreta Hiljade neorga-niziranih
radnika pristupilo je
i sada pristupa u svoje unijske
lokale
Sve su to pozitivni rezultati
u nedavno završenim borbama
Krupni interesi nisu mogli po-moću
provincijalnih i federal-nih
vlasti ostvariti svoje cilje-ve
Plan za povratak na staro
predratno stanje je spriječen
Pa usprkos svih uspjeha rad-nici
jo5 uvjek niu postigli sve
što je potrebno Itorba za ču-vanje
i povišicu današnjih nad-nica
borba za veću kupovnu
snagu radnog naroda i viši stu-panj
života nije još poh jedila
Moramo znati da se krupni in-teresi
nisu odrekli svojih pla-nova
za povratak na staro
Prve bitke kanadskih radni-ka
i radnog naroda općenito u
završene Sada su u toku pri-preme
za drugi stupanj borbe
koju će voditi radnici u obrani
interesa naroda
J H S