Novosti, May 08, 1947

              i
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized m Second Član Hail
Izlazi svaki utorak četvrtak
Offke Ottawa
in the Registrv Office for the Qty of Toronto
on the 24th doy of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adeteide
Telephone:
Port Department
Registered
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Sretan vam put drugovi
i drugarice
Još nekoliko dana i prva grupa od 500 naših iseljenika kre-nuti
će parobrodom "Radnik" u svoju staru domovinu danas
novu narodnu Jugoslaviju
Pet stotina naših najboljih drugova i drugarica nas napu-šta
Odlaze nakon su s nama zajedno proveli deset dvadeset
i vile godina života i rada u Kanadi Napušta nas 500 članova
naSih radničkih organizacija 500 pretplatnika i graditelja naše
štampe 500 pionira našeg jezičnog pokreta
Sve su to tvrdi radnici koji su tokom svog bivanja u Ka-nadi
teškim i poštenim radom zaradjivali svoj svakidanji kruh
i tako postali dio kanadskog naroda
To je tek jedan mali dio
treća
svoju domovinu
su
odrekli svoje
i u jeziku
St Toronto 1 Ontario
ADelcdde
koju slijediti dru
i svoje gonjeni na
i radnice se nikada
su za vrijeme oslobodilačkog
Kanade
ga četvrta itd onih radnika i radnica koji su napuštali
staru svoj dom
cionalnim progonima socijalnom nepravdom i ekonomskom
bijedom su stari anti-narod- ni režimi podržavali nad
narodima To oni naši radnici
stare domovine koji
subotu
prva
koji
rata bili na strani naroda svog koji su oslobodilačku borbu
našeg naroda pomagali i bili njeni vjerni tumači u ovim zem
ljama To su prijatelji i pristaše nove Titove Jugoslavije kojoj
hrle u pomoć koju će izgradjivat sa kojom se ponositi i u
kojoj će ostati kao dobri prijatelji
hrvatskom
W
1642
grupa će
porodice
nisu
koju našim
će
Napuštaju nas teško ali svijesno i odlučno da pomognu
u izgradnji i obnovi zemlje u kojoj su se rodili Oni su svijesni
da ćemo i mi drugi netko prije netko kasnije za njima i da
ćemo se tamo naći na istom polju rada na kojem smo i u ovoj
zemlju bili zajedno Za to kad nam stišću desnicu kažu — dovi-djenj- a
u novoj narodnoj Jugoslaviji
Ne pretjerujemo dvadesetgodišnji rad i život u jednoj orga-nizaciji
za jednu stvar dvadeset godina dijeliti zajedno dobro
i zlo u Kanadi ostavilo je svoje Kroz tih dvadeset go-dina
i više povezali smo se tako da smo se osjećali kao članovi
jedne porodice da smo jedan drugog razumjevali medjusob
no se pomagali i uzdizali Postali smo kao jedna nerazdvouva
porodica
Prazninu koju ćete ostaviti u našim organizacijama kao
najaktivniji od najaktivnijih najbolji od najboljih teško će biti
popuniti Još teže će biti onda kad za vama otidje druga grupa
pa treća četvrta itd Osjetiti će to naša štampa i naše orga-nizacije
Osjetiti će se to na svim poljima naših dosadašnjih
aktivnosti Zbog toga i jest dužnost nas koji još ostajemo da
Krda više nego ikada budemo aktivniji i agilniji jer samo tako
moći ćemo donekle nadomjestiti vaš odlazak Mi ćemo se zau-zeti
da prazninu koju vi ostavljate popunimo novim redovima
naših radnika da izučimo nove kadrove dopisnika nove kul-tumo-prosvje- tne
sile nove organizatore - - jednom riječju da
popunimo rodove koji će vašim odlaskom ostati prorjedjeni
Mi se već bavimo mišlju da tamo kasnije stvorimo još
jedan korak naprijed u pravcu stvaranja ili bolje — stapanja
jednog drugog i trećeg nacionalnog pokreta (hrvatskog srp-skog
i slovenskog) u jednu organsku cijelinu u kojoj cjelini će
bratstvo i jedinstvo hrvatskih srpskih i slovenskih iseljenika
Još više dolasiti do izražaja i još više koristiti našem zajedni
čkom radu Prije ih kasnije mi ćemo poći na taj put jer to
želje i osjećaji svih iskrenih hrvatskih srpskih i slovensk 'i
ljenika U takvoj jednoj organskoj zajednici mi ćemo lakše r :
vijati naše nacionalne kulture i običaje graditi našu štim
i što je najglavnije u takvom jednom organskom jedinstvi
više ćemo učvršćivati pravo bratstvo i suradnju izmedju n
hrvatskih srpskih i slovenskih iseljenika Za danas pitanje
ganskog jedinstva možda nije neposredna potreba ali - --
kom dvije tri hiljade naših iseljenika u Jugoslaviju nosi za po
bom tu potrebu Tako spojeni na jednoj federativnoj podlozi
biti ćemo ujedno i otporniji navali hrvatske srpske i slovenske
kiateži koja dolazi u ove zemlje sve više da blaćenjem nove
narodne Jugoslavije i razvijanjem šovinističkih strasti stvara
mržnju medju nama da nas zavadja i izrabljuje za svoje anti-narod- ne
ciljeve
Tim pravcem mi idemo jer je jedino ispravan Na takvom
putu učvršćivanja i razvijanja bratstva i jedinstva svih naroda
Jugoslavije nalaze se i naši narodi u Jugoslaviji pak ćemo se
naći i mi u iseljeništvu prije ili kasnije Bratstvo i jedinstvo na-ših
naroda najveća je tekovina nove narodne Jugoslavije —
rekao je maršal Tito Bratstvo i jedinstvo jedina je garancija
sretnije i bolje budućnosti svih naših naroda Ono što vrijedi
za njih vrijedi i za nas
To neka bi bio naš zavjet vama drugovi i drugarice
A vi vas prvih pet stotina naših povratnika nastavite ra-dom
budite požrtvovani i vrijedni budite graditelji novog po-redk- a tamo u vašoj rodnoj zemlji kao što ste to bili njegovi gordi
zagovaratelji ovdje u Kanadi Možda tamo u svojoj staroj do-movini
nećete naći one pogodnosti kao što ste imali ovdje Ali
vi morate biti svijesni da ostavljate jednu jako industrijski
razvijenu zemlju zemlju gdje niti jedna bomba nije pala gdje
n ♦] j3dia kuća nije razrušena po neprijatelju gdje nema rame
siročadi udovica i majki bez svojih sinova i kćeri niti dva po- sto prema ljudskim žrtvama i gospodarstvenom uništenju kao
što je u Jincrlaviji Zbog toga vi i idete tamo da im pomognete
zaradit Y'? '-t- rn v vot da pomognete podignuti zemlju
Značaj drugog Kongresa
Američkih Hrvata i Hrvatica
Drugi Kongres Američkih Hrva
ta i Hrvatica je bio veličanstvena
manifestacija jedinstva i odlučno-sti
Amerikanaca hrvatskog porije-kla
protiv reakcije za narodnu
demokraciju i mir — onakova ma-nifestacija
kakova je Prvi Kongres
bio sa pobjedu u ratu nad fašiz-mom
Dlizu 600 delegata i delega-tic- a
koji su zastupali najrazno-vrsnije
američko-hrvatsk- e organi-zacije
od Atlantika do Pacifika
klicalo je svijesno i oduševljeno u
ime svojeg članstva svakom nag
lasku potrebe jedinstva velike tro
jice u organizaciji Ujedinjenih Na-cija
za iskorjenjivanje svih ostata-ka
fašizma u ratu protiv kojeg je
čovječanstvo dalo tolike žrtve i za
uspostavu i čuvanje trajnog na-rodnog
mira za kojim teže svi na-rodi
svijeta Ovo je osobito demon-strirano
urnebesnim aplauzom kad
je spomenuto ime Hcnry A Wal-lac- e
koji svojom odličnom borbom
za mirovni program Franklin D
Roosevelta izražava goruće težnje
i želje velikog američkog naroda
da u ratu razorenim zemljama po
mogne plugovima a ne topovima
Kongres je u punom smislu rije
či po svom sastavu i radu bio ve-liki
okup zastupnika naših narod-nih
organizacija muJkih i ženskih
koji su na njega došli iz svih kra-jeva
Amerike svijesni svoje duž-nosti
i velike odgovornosti kao
Amerikanci u ovom kritičnom času
čovječanstva odlučni da se koriste
svojim gradjanskim pravima za i?
pun javan je svojih gradjanskih
dužnosti Njih ni najmanje nije
smetalo niti suzdržavalo bezobuz-dan- o
plašenje s baukom komuniz-ma
znajući da se iza njega krij--
zavjera privilegovanih interesa i
reakcije protiv svih tekovima
američkog naroda i protiv teško
izvojevane narodne lobode u dru-gim
zemljama Oni su došli u Cle-velan- d
da manifestiraju i ispun
želje članstva svojih organizacija
Iako različitih socijalnih i politi-čkih
nazora i pripadnici raznovrs-nih
stranaka delegati i delegati
su bli potpuno jedinstveni na cen-tralnoj
točci oko koje se je kreta
sav dvo-dnev- ni rad Kongresa nai-me:
Kako američki Hrvati i Una-tič- e
kao sastat ni dio američkog
naroda moKU doprinesti najtiše
naporima da se Amerika čim pri-je
pora(i na domaći i vanjski pro
gram besmrtnog Kooetclta — lo-mači
za ekonomsku sigurnost i Š-iroku
demokraciju a lanjski za na-rodni
mir i prijateljske odnoe s
drugim narodima
Sve što je rečeno učinjeno i zak-ljučeno
na Kongresu proisteklo je
iz ove centralne točke s razumije
vanjem i uvjerenjem da o tome u
velikoj mjeri zavisi sudbina ne sa-mo
naroda Amerike nego i čitavog
svijeta Ovo je bilo izraženo u iz
vještajima govorima proglasu
pozdravima i rezolucijama A pra-vo
na ovo je bilo zasnovano ne sa-mo
na našoj gndjanskoj dužnosti
ponovni srsKirr
&HS 4stvxpJ77Je$Vnk
Prti ratni bogataš: — Kako si iz-držao
okupaciju?
Drugi ratni bogataš: — Izdržao
bih ja još pet okupacija ali ni
jedno olobodjenje
1
NOVOSTI Četvrtak 8 maja 1947
nego i na lojalnosti demokratskim
tradicijama i ustanovama Amerike
i na temelju naih ogromnih do-prinosa
u ratu protiv fašizma ko-je
je tajnik Narodnog Vijeća Fi-lip
Vukelić iscrpno opisao na Kon-gresu
Kongres je jednoglasno usvojio
program rada i borbe koji odgo-vara
ovoj centralnoj zadaći i nare-dio
Narodnom Vijeću Amerikanaca
Hrvatskog porijekla i Centralnom
Vijeću Američkih Hrvatica da ga
energično i ustrajno provadjaju u
život Ovo su glavne točke tog
programa :
1) Aktivno podupiranje sva
kog narodnog pokreta za pov-ratak
Amerike na Hooseeltov
program za trajan narodni mir
u saradnji s našim ratnim sa-veznicima
kroz organizaciju
Ujedinjenih Nacija i za njegov
Kconomic Bili of Itights
2) Svestrano podupiranje
radničkih i stih progresivnih
snaga za poraz protu-radnički- h
i drugih ne-američ- kih zakonskih
predloga pred Kongresom i dr-žavnim
legMaturama protiv
planirane natale na stianoro
djenc i protiv svih manifestaci-ja
anti-semitiz- ma i bijelog m-vinlz- ma
a za Fiir Employment
Practicc Act
3) l'čestvovanje u svim na-rodnim
pokretima i tražbinama
za niže cijene kontrolu stanari-ne
jeftine stanove i naobrazbu
za ratne veterane i program
zdravlja za sav narod Amerike
4) Kroz sve ove aktivnosti
priprema za predsjedničke izbo-re
iduće godine i za podupiranje
narodnih kandidata koji stoje
na programu Roo-ctel- ta bez
obzira na stranačku pripadnost
5) Ncunitna borba protiv
Parclićcvih ustaša i njihovih
saveznika osobito protiv ratnih
bjegunaca koji su doli u našu
sredinu zato što su se bojali po-ložiti
narodu Jugoslavije račun
za toj izdajnički rad tokom os-lobodilačkog
rata — izdajnički
rad kojeg sada žele nastat iti u
našim narodnim organizacija-ma
C) Aktitnije podupiranje
Ujedinjenog Odbora Jugoda-venski- h
Amerikanaca i Kongre-sa
Američkih Slavena većim
učestvovanjem u njihovom ra
du
7) Promicanjem boljeg razu-mijevanja
i prijateljskih odnosa
izmedju naroda Amerike Jugo-slavije
i drugih slavenskih ze-malja
za pomoć zajmotc i kre-dit
otim zemljama koje su naj-tiše
stradale u ratu protiv fa-šizma
podupiranje rada Ame-ričke
Udruge za Rekonstrukci-ju
u Jugoslaviji Hrvatskog Po-moćnog
Odbora i Američkog
Odbora za Pomoć Jugoslavije
Svi zaključci i želje Kongresa su
dostavljeni na odredjena mjesta
Predsjedniku Trumanu je javljeno
da američki Hrvati 1 Hrvatice za-stupani
na Kongresu iele da se
Amerika vrati na program velikog
Roosevelta i da podupire oporavak
naroda Jugoslavije od ratnih ruše- -
ina na t-m- elju njegovih Žrtava u
ratu protiv fašizma i njegovog do- -
lr m pobjedi Saveznika Henry
Tvullacc je obaviješten da može
latunati na našu neograničenu po-moć
u borbi za svjetski mir Vod-stvo
CIO i AFR je obaviješteno
da smo gotovi dati svaku pomoć
i učestvovati u svakom pothvatu
radničkih unija u njihovoj borbi
protiv ne-američ- kih zakonskih
predloga za veća gradjanska pra-va
i ekonomsku sigurnost radnog
naroda Amerike Nai narod u sta-roj
domovini je obavješten putem
kuće i njenu industriju kad niste mogli zajedno s njima sudje-lovati
u velikoj oslobodilačkoj borbi Odlazite u zemlju gdje ne-ma
više nacionalnog porobljavanja ni socijalnog izrabljivanja
kao ito je to bilo prije U zemlju punu radnog i stvaralačkog
duha u zemlju gdje nećete biti gledani kao "stranci" i kojoj
ne prijeti gospodarska kriza besposlica i strah od sutrašnjice
Odlazite u novu Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju
gdje vas čekaju vaša djeca i žene majke očevi braća i rodja-c- i
gdje vas čekaju svi narodi Jugoslavije i narodna vlast Svi
će oni u vama gledati sebi ravne i od vas očekivati ni više ni
manje nego ono što očekuju od sebe
Mi znamo da ćete vi opravdati i dati ono ito se od vas
očekuje Mi znamo da ćete vi biti na ponos našeg rada i na-šeg
pokreta ovdje Mi znamo da ćete vi biti vjerni tumači na-ših
prilika i silne ljubavi koju ogromna većina naših iseljenika
zajedno sa ostalim narodom Kanade gaji prema novoj narod-noj
Jugoslaviji i njenom velikom sinu maršalu Titu
Bih ste dobri gradjani Kanade pak se nadamo i očekujemo
da ćete biti i dobri gradjani nove Jugoslavi'e
Sretan vam put ar-iicv- i i drugarice
pisama njegovim j)rvacima o zak-ljučcima
koje smo prihvatili da po-mognemo
na svaki način u obnav-ljanju
njegove razrušene domovi-ne
Sada na svima nama leži jedna-ka
odgovornost da sve zaključke i
obaveze Kongresa izvadjamo u ži-vot
onako oduševljeno i odlučno
kako smo ih usvajali
Idući tjedan ćemo se osvrnuti na
druge važne crte ovog historijskog
Kongresa koji je napisao joi jed-nu
sjajnu stranicu u povijesti ame-ričkih
Hrvata i Hrvatica i joi jed-nom
dokazao da smo zaista dos-ljedni
potomci našeg junačkog hr-vatskog
naroda i lojalni zagovara-telji
demokratskih tradicija usta-nova
i interesa našeg velikog ame-ričkog
naroda
F Itorić
ivr'ni tajnik Narodnog Vijeća
Jugoslavenski ratni zIq-čin- ci
bježe u Siriju
Zvanični predstatnik Jugoslavije
zatražio njihoto izručenje
Kairo — Prema izvještaju ra-di- a
u Jeruzalemu zloglasni S
Muftić i IlarambaMĆ zapovjednici
njemačko-ustašk- e divizije "Hand-zar- "
stigli su u Damask Sirija
Njih traže jugoslavenske narodne
vlasti radi mnogobrojnih zločina
koje su počinili u istočnoj Dosni
Harambašić i Muftić uspjeli su
uz pomoć turskih predstavnika da
zajedno sa drugim ratnim zločin-cima
pobjegnu is Italije u zemlje
Dliskog Istoka U Damasku primio
ih je predsjednik sirijske vlade
koji ih je uzeo k sebi i poduzeo
mjere da i drugi slični zločinci pre-dj- u
iz Italije u Siriju
Zvanični predstavnik jugosla-venske
vlade zatražio Je vladu Si-rije
da hitno preda ove zločince
Jugoslaviji
U DJEČJEM DOMU U CRIKVE-NICI
SMJEŠTENO JE 153
DJECE PALIH BORACA
Crikvenica — Dječjem domu
"Nikole Cara" u Crikvenici smje-šteno
je 158 djece većinom siroča-di
palih boraca Sva djeca polaze
školu: osnovnu stručnu ili tedmo-Ijetk- u
Dom izdržava Zdravstveno- -
socijalni odjel U kružnog NU-- a a
pomažu ga i masovne organizacije
naročito AT2 Crikveničkog kota-ra
Žene svakog tjedna posjećuju
dom i tamo iiju i krpaju dječja
odijela
U domu se razvio živ rad u pio-nirskoj
organizaciji Postoji pio-nirski
odred sa fl četa Pioniri odr-žavaju
svakog tjedna usmene no-vine
Formirano je G kružoka u
kojima se djeca bave ručnim ra-dom
proučavanjem prirodopisa
povijesti itd u čemu im pomažu i
njihovi nastavnici
Lj R
ZDRAVSTVENE ZADRUGE U
VARAŽDINSKOM OKRUGU
OSIGURAT ĆE SELIMA
LIJEĆENIĆKU POMOĆ
Varaždin — U cilju što uspješ-nijeg
pružanja zdravstvene zašti-te
širokim narodnim slojevima
narodna vlast pristupila je osni-vanju
zdravstvenih zadruga
Zdravstveni odjel Okrutnog na-rodnog
odbora u Varaždinu prvi
će u Hrvatskoj pristupiti osnivanju
zdravstvenih zadruga I to u kn-tarevi- ma
Čakovec i Prelog Akti-visti
Narodne fronte tumače na-rodu
važnost ovakvih zdravstvenih
ustanova a narod odobravajući
ovaj korak narodne vlasti traži da
se zadruge ito prije osnuju Pred-vidjen- o
je osnivanje zadruga u sva-kom
selu Svaki član plaća mini-malni
mjesečni doprinos a ima
pravo primanja besplatne liječni-čke
pomoći u kotarskoj zdravstve-noj
stanici kao i u ambulantama
Predvidjeni su 14-dnev- ni posjeti
pojedinim zdravstvenim zadruga-ma
radi pregleda članova Dužnost
zadruga bit će da se brinu sa
asanadone radove
Osnivanjem zdravstvenih zadru-ga
omogućit će se i najširim slo-jevima
našeg naroda da uz mini-malni
mjesečni ulog od tri dinara
dobije nuinu liječničku pomoć
J UKUSA LEM — Jedanaest čla-nova
parašutskog puka britanske
šeste zračne divizije osudjeno je
za pobunu i kažnjeno sa zatvorom
nl 14 mjeseci do d ije godine
PREDAVANJE PREDSJEDNIKA OPĆESLOVENSKOG KOMITETA
GENERAL-MAJOR- A BOŽIDARA MASLARIĆA RADNICIMA
GLAVNE ŽELJEZNIČKE RADIONICE U SARAJEVU
Sarajevo — U glavnoj željez-ničkoj
radionici održao je preda-vanje
radnicima pretsjednik Op-iteslovens- kog komiteta general-majo- r
Iložidar Maslarić o temi:
"Novi slovenski pokret i njegovi
zadaci"
U predavanju je general-majo- r
Maslarić izmedju ostalog rekao:
"Naši slovenski narodi dugo go- dina težili su za jedinstvom slo-venskih
naroda da bi se zaštitili
od inostranih osvajača Neprija-telja
slovenskih naroda bilo je
mnogo i sa zapada i sa istoka i
sa sjevera Medjutim najveći i
najozbiljniji naš neprijatelj bio je
njemački imperijalizam Zato su
najbolji umovi slovenskih naroda
radili na tom da dodje do ujedi-njenja
slovenskih naroda da bi osi-gurali
svoj goli život očuvali svo-ju
slobodu i svoju nezavisnost Ju-raj
Kriianić Ljudevit Gaj i štro-smaj- er
sinovi hrvatskog naroda
borili su se na tome polju od
Slovenaca Prešern od Crnogora-ca
NjegoJ od Srba Svetosar Mar-kovi-ć
itd
Pa ipak pored svih tih napora
i muka nije došlo do ujedinjenja
slovenskih naroda Nije dolazilo
do ujedinjenja radi toga što su
tada kada su naši narodi težili za
jedinstvom slovenskih naroda bile
objektivne prepreke koje eu ome
tale to ujedinjenje Osnovna srne
tnja za ujedinjenje slovenskih na
roda bio je ruski carizam — car
ska Rusija Carska Rusija vodila
je zavojevačku politiku gušila je
druge neslovenske narode u Sred
njoj Aziji
Na drugoj strani druge sloven-ske
zemlje nisu imale svoje
narodne vlade nego su na narod
noj gruaci u nm zemljama ono
razne eksploatatorske klike nena
rodni režimi u glavnom ekspozi
ture stranih zavojevačkih vlada
Dakle ruski narod i drugi slo
venski narodi nisu imali uslova za
to ujedinjenje slovenskih naroda
Da bi se stvorili uelovi morale su
se sa narodne grbače ukloniti te
antinarodne klike Kuski narod je
to učinio u oktobru 1017 godine
kad jo pobjedila Velika oktobarska
socijalistička revolucija pod ruko-vodstvom
Lenjina-Staljin- a (Burni
poklici: Živio Staljin!)
"Ali dok je ruski narod u zajed-nici
sa nacionalno-ugnjeteni- m na-rodima
oborio carizam u carskoj
Rusiji dotle drugi slovenski narodi
nisu došli do narodne vlasti"
Osvrnuvši se na reakcionarni
stav nenarodnih režima u drugim
slovenskim zemljama prema mla
doj Sovjetskoj državi sa vrijeme
intervencije 14 imperijalističkih
država general-majo- r Coiidar
Maslarić je Istakao stanje u slo-venskim
zemljama poslije prvog
svjetskog rata
"Dok je ruski narod izvršio pro-mjene
i stvorio uslove za ujedi-njenje
drugih slovenskih naroda
dotle tih uslova u drugim sloven-skim
zemljama nije bilo U tim
uslovima dočekali su slovenski na-rodi
drugi svjetski rat
Ilitler je objavio de su Nijemci
iša rasa koja treba da upravlja
cijelim svijetom i da su Nijemci
ti koji su stvoreni samo zato da
budu nacija gospodara a druge
nacije i narode nacisti su progla-sili
za niže rase i niže narode Nai
Slovene postavili su Nijemci i
Ilitler u posljednju rubriku Ilitler
je riješio da jedan dio slovenskih
naroda treba uništiti a ostali dio
ostaviti da kutuči na njegovim la-tifundija-ma
koje je htio da orga- -
nizuje u slovenskim zemljama
Pored toga Ilitler je imao u
svom programu da uništi Sovjet-ski
Savez — oslonac i nado svih
slobodoljubivih naroda
Ali kada je Ilitler 1041 godine
pošao na Sovjetski Savez on se je
u svom računu grdno prevario
Sovjetski narod primio je tu bor-bu
iako nije bio željan rata jer
je bio zainteresovan da u miru ia-gradj-uje
svoju zemlju Jer je sa
vrijeme Sovjetske vlasti postigao
ogromne uepjehe jer Je uspio da
izgradi socijalizam i spremio se
da predje na višu etapu socijali-zma
— na izgradnju komunizme
(Huran pljesak)
1 tada je prozvučao glas iz Mos-kve
glas koga su radnici i ugnje-ten- i
narodi uvijek rado slušali jer
su znali da je to glas koji hoće
svima ugnjetenim i svima potište-nim
donijeti slobodu znali su da
to govori srce i razum radničke
klase Pmsvučao je glas pretsta
vnika svih Slovena koji su se na-šli
tada u Moskvi U avgustu odr-žan
je prvi seslovenski miting u
Moski Taj seslvenski miting
bio je poziv Slovenima da podju
u borbu protiv fašističkog pori -
bljivača U svom programu on je
govorio ovo:
"Braćo podjarmljeni Slovi ni
stojimo pred smrtnom opasnoMu
kucnuo je čas kada se čitav sla-venski
svijet treba ujediniti radt
što skorijeg uništenja fašizma III
se ujedinjujemo kao jednaki sa
jednakima i naša je žnrka i sve-opš- ta težnja da se slavenski na
rodi kao i svi drugi narodi mirno
i slobodno razvijaju u okviru svo- jih država Odlučno i čvrsto odba-cujemo
ideju panslavizma kao re-akcionarni
pravac koji je supro- tan virokim radarima jednakosti
naroda i nacionalnom resvitku
svih država (Hurni poklici: Živio
Sovjetski Savez!)
Takav je bio program sloven-skog
pokreta koji se je stvori n
toku drugog svjetskog rata Ili
smo se ujedinili kao jednaki Ka
jednakima kao potpuno ravnopra-vni
da se možemo slobodan
razvijati a odbacujemo takvo
ujedinjenje slovenskih naroda bo-je
bi bilo fpod ruskom carskom
kapom
Slovenski narodi u druuim po-robljenim
zemljama u Poljskoj
ćehoslovačkoj Jugoslaviji i D
garskoj primili su taj poziv i pu- sto su bili izdani od svojih ne-narodnih
režima oni su pofli u
borbu rame uz rame sa sovjet-skim
narodom protiv fašističkog
porobljivača Sovjetski narod sa
svojom junačkom Crvenom Armi-jom
(dugotrajni poklici: fivjeU
Crvena Armija!) kndii je mnogi-ma
izgledalo da će Ilitler pobije-diti
cio svijet - zadalo je još
pred kraj 1941 godine osjetne uda-rce
njemačkoj vojsci i svim onim
satelitima koji su je pratili na
sovjetsko-njemačko- m frontu
Pod Staljingradom krajem 1941
godine i početkom 1943 nastao je
prelom uopšte u ratu
Poslije Staljingrada Kurska
Orlova i Kijeva njemačke armije
idu više i više na zapad dok j
definitivno Crvena Armija uda-ril- a
glogov kolac u samu jazbina
njemačkog imperijalizma — u
Cerlin
Ali ta slavna junačka Crvena
Armija ne samo da Je vodila vojne
operacije na svome frontu nego
je ona kad je očistila svoju ze-mlju
od njemačkih zavojevača do-brovoljno
prešla svoje sovjetske
granice — ne u cilju osvajanja
tudjeg zemljišta nego u cilju po- maganja i pomoći drugim porob-ljenim
narodima i našim sloven-skim
narodima Slavna i junačka
Crvena Armija pomogla Je oslo-bodjen- je
Poljske pomogla je oslo-bodjen- je
Ćehoslovačke pomogla
je oslobodjenje Bugarske Republi-ke
Crvena Armija je kada Je do-šla
u Jugoslaviju rame uz rame
sa našom slavnom Jugoslaven-skom
Armijom vodila borbu sa
oslobodjenje Jugoslavije (Uuren
pljesak) Sovjetska armijo nije
samo pomogla slovenskim narodi
ma Sovjetska Armija pomogla Je
i drugim neslovenskim ali demo-kratskim
narodima Sovjetska Ar-mija
pomogla je oslobodjenje Ra-muni- je
Madjarske i Austrije a
sa svojim udarcima koje je nano-sila
Nijemcima na istoku ona je
pomogla oslobodjenje i zapadnih
evropskih demokratskih i slobodo-ljubivih
naroda Poslije sjajnih po-bjeda
Crvene Armije onda se otvo-rio
drugi front na zapadu (burni
povici: Tako je!) Dakle udarac
sa istoka našao je svoga odjeka
na zapadu
Ta borba koju je vodio sovjet-ski
narod imala je odjeka i u dra-gim
slovenskim zemljama Najja-ča
borba koju au vodili slovenski
narodi to je bita borba u Jugo-slaviji
Naši narodi u toku dru-gog
svjetskog rata dalazo po
svom učešću po akcijama po sa-moprijegoru
i odlučnosti u prvi
red slobodoljubivih naroda
Drug Tito je postavio teše trn
samo oslobodjenja naših naroda na
novoj bazi nego i ujedinjenjo sva
naših naroda
Sam II svjetski rat unio je fco-rekti- vc
u onaj program koji je
prozvučao 1041 godine u Moskvi
Prema tom programu novi sloven-ski
pokret sastojao se u barbi pro-tiv
okupatora i njihovih pomaga-ča
za oslobodjenje i ujedinjenje
slovenskih naroda sa nezavisni
nacionalni život i demokratske
uredjenje Taj pokret bkt je kon-sekventno
antifašistički i doslje
dno demokratski pokret Ali kad
mi danas govorimo o novom slo-venskom
pokretu i o njegovom
programu mi moramo da kaftV
mo još ovo: da nije bilo ačee-- t
radničke klase u borbi za ostobo-djeij- e
da ne bi Mb vidite ni
novog slovenskog jokreta Zbog
oepa ? I' sa jvmeivim dnitvu
(Prcnos na sir 4)
£--
a
I