Novosti, March 14, 1946

              &
BTRANA2 NOVOSTI Četvrtak 14 maiča 194G NOVOSTI ZANATSKE UMIJE JULIJSKE &KA
Publhed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti
In the Croatian
Publishing
Language
Company JINE U BORBI ZA DEMUICEAC
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Regristered in tho Registrv Ofiice for the City of Toronto
on the 24ih day oi October 1941 as
No 4G052 CP
Authorized as Second CIas Mail Post Office Department Ottawa
ADRESA: 20S Adeloide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
fc I I I -- — -- - ! ~—- - -
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tako se ne brani pravo Jugoslavije
na Trst g Stankovicu
U izdanju od 5 ožujka urednik Hrvatskog Glasa Petar
Stanković postavlja pitanje Trsta i Slovenskog Primorja u
pogrešnoj da ne rečemo štetnoj formi
Umjesto da prstom ukaže na opasnost koja prijeti Trstu i
Slovenskom Primorju od imperijalističkih prohtjeva stare tali-janske
diplomacije prohtjeva koji su do stanovite mjere po-državani
i u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama Amerike
Stanković zove u pomoć dopisnika konzervativnog lista iz
Londona "Sunday Dispatch" i pomoću njega pokušava objas-niti
da su Sovjeti "povukli" svoju potporu za tražbinu Jugo-slavije
da njoj pripadne Trst i sada "namjeravaju pomagati"
talijanski protuzahtjev tj da nagovore maršala Tita da ne
Jorsira sa svojim zahtjevima da Trst pripadne Jugoslaviji
Uzimajući ovu podvalu nekog dopisnika u "Sunday Dis
patch" kao gotov groš Stanković komentariše
"Sve nam to izgleda zbilja kao trgovina konjima ma ka
ko vi dragi čitaoci mislili Velesile se sa sudbinom malih naro-da
igraju — igraju sada više nego ikad prije Radi se tu o
"sferama upliva" a ne o pravima malih naroda Gospodin Vi-sinski
kao komunista je počeo koketirati sa imperijalistom gro-fom
Carandinijem Jer drži da bi Italija ako joj Rusija obeća
Trst mogla spasti pod sovjetsku "sferu upliva"
"Tito kao komunistički prvak — kaže dalje Stanković —
dakako sve je secovao na jednu kartu kao pravi trabant sov-jetski
ali izgleda da se toga trumfskog asa sada stavlja u
ruke signora Togliattia Nema dvojbe da će Tito po na-redbi
Moskve morati uvući rogove u sebe"
Mi nigdje i nikada nismo čuli ili čitali a to smo sigurni
nije ni Petar Stanković da je Sovjetski Savez zanijekao pravo
Jugoslavije na Trst ili da se pogadja sa bilo kime o sudbini
Trsta na štetu riaroda Trsta i Julijske Krajine To je obična pod-vala
kojoj je i Stanković nasjeo Podvala koja ide za time da
se ubije veliki upliv Sovjetskog Saveza kod naroda Jugoslavije
i drugdje Politika Sovjetskog Saveza u odnosu prema pravi-ma
naroda i samoodredjenju je opće poznata Ona je toliko
cijenjena kod malih naroda da su boi danas oči malih na-roda
uperen u Sovjetski Savez kao u zemlju gdje su želje i
principi malih naroda najviše poštivani O tome je već danas
suvišno govoriti
Nego svi znakovi pokazuju da se i Petar Stanković prik-luč- o
svojim starim prijateljima u borbi protiv Sovjetskog Sa-veza
i nove narodne Jugoslavije U toj borbi ncrravski ne bi
ra se sredstva ni načina samo da se što više ocrni Sovjetski
Savez i Jugoslaviju i narodnu vlast prikaže u najcrnijem svjetlu
Na ta] se način gospodine Stankovicu ne pomaže da
Jugoslavija dobije svoj Trst To je tjeranje vode na mlin im-perijalističkim
prohtjevima Italije na jednu i podržavanje
anti-sovjets- ke kampanje na drugu stranu
Njihova svrha i cilj
Na 3 veljače održali su sjednicu u Pittsburghu otpadnici
od Hrvatskog Narodnog Vijeća na čelu sa Butkovićem Po-red
Butkovića sjednici je prisustvovalo još par poznatih "vrti-kapa- "
kao Ladešić Golubić Petrak Palian i drugi
Na toj sjednici jasno se ispoljila njihova svrha i cilj a taj
je: borba protiv progresivnih narodnih sila u Americi i Kanadi
i pripremo za dolazeću konvenciju Hrvatske Bratske Zajednice
U to svoje anti-narodn- o kolo pozivaju sve nezadovoljnike
i protivnike nove narodne Jugoslavije koje sile bi prema zak-ljučku
sjednice "usredotočile sve naše narodne silo za očuva-nje
naših narodnih tekovina ovdje u Americi i za spontani (?)
otpor protiv komunističko propagande"
Na predlog Paliana sjednica je jednoglasno poprimila i
pozdravila dolazak po zlu poznatog Milana Petraka u izvršni
odbor tog šarenog anti-narodno- g društva A na predlog Roke
Golubića (onog istog Golubića koji je na prošloj konvenciji
Zajednice suze ronio i molio narodne delegate da ga izaberu
na bilo kakvu dužnost u Zajednici "jer nebudem li izabran
no smijem so vratiti u Pittsburgh") — sjednica zaključuje da
se povedo oštra akcija protiv urednika Zajedničara Vukclića
Ulazak Petraka u izvršni odbor tog društva kampanja
protiv pisanja i rada urednika Zajedničara borba protiv ko-munističke
propagande medju našim narodom i onda borba
protiv nove narodne Jugoslavije na čelu sa maršalom Titom
— to je svrha tog domobransko-prosvjetaško- g društvanca
Ako bi ovome nadodali tek par riječi iz sjednice iz McKee-sport- a
gdje je onaj šarlatan i nažalost podpredsjednik Zajed-nice
Ladešić rekao
da se moramo stiditi svakog onog Slavena koji saradjuje
sa vladom maršala Tita i kao takvog svakog treba prijaviti u
Washington jer Je štetan po američki narod — onda imamo
jasnu sliku tog anti-narodn- og društva- - društva koje se čak i
denuncijacijama prijeti
U to svoje društvo pozivaju sve nezadovoljnike i protiv-nike
nove Jugoslavije Skacan i Restek su već na pola puta
da šačicu svojih sljedbenika iz Kanade privežu uz ta Petrak-B- u
tko viceva kola koja voze ravno u ustaško-domobrans- ki ta-bor
"Hrvatskog Zbora"
No neide to tako lako Pošteni članovi Seljačke Stranke
koji su ostali vjerni nauci braće Radića odbijaju to šareno
anti-narodn- o društvo Ni savjest ni dostojanstvo im ne dopu-šta
da se povezu sa tim poznatim neprijateljima hrvatskog
naroda okupljenih oko ustaškog Zbora u Chicagu Oni znaju
da poći s Butkovićem i Petrakom znači poći protiv naroda
svog na domu Oni znaju da ih Butković i Petrak trebaju ne
za narodno bolje nego za izvodjenje svojih paklenih ciljeva
— potpune kontrole nad Zajednicom i Zajedničarom
Jeli to ekonomski pritisak
nad Istočnom Europom?
Na
je svo-ta
od 750 dolara kao kre-dit
za
Bila je da se tim kre
ditom
ma u hranu
i za na
žfrota i
dok se imalo u
vidu da šalju svo-je
u kad im to
Uzelo se
u obzir i to da će
robe u
imati za veću
u dok se
za
Ovako je tada
na stvari dok je sama vlada
sa
o
Kod ovog se je
na to komu je sve
ima prema
odluci
i
bilo je
dolara za
sprava i
Ako sve to od
još nam ostane svota
od 280 To
je kredit za
sa još nisu
je ovih dana dobi-la
u kredit od
i 250 Ovime
će
svotu od dvije
Ovo je velika svota No što je
u
je to što su ne
koje ratom zem
lje u u
cio sada jos
nije dobila u nije
ga dobila ni dok je Sov
trk ma-la
Mota od tri u
prema i
koja je dobila 150
Ovako je
toga što su
da su u Ka- -
nadi robe
ako so zato kredit
Zašto nisu dobile i dru-ge
u Jesu li uslo-v- i
tako teški da bi
Jesu li
Ili Je to možda
sa
i da se
vlade
tih od
i što u
stvari otvara široke za
veće tržište nego ikada u ovim
je to
da se vlade
na
Ili se daje veća
Ako nije tako zašto se tada
prema vodi takva
diskriminacija? To ko-- n
da je blok u
za
bloka No kako bilo
jasno je to da nas takva
neće za
kako go-vore
u Otta-v- i
i kako su za
Ali vlada nije
davati
kada u tamo
Što nam dakle Treba
nam
koja bi kredit i
svim
onim čija je
u ovome ratu Takav kre-dit
mora se davati bez
bi
bi zato jer bi s tim znat-no
nage
i Azije 1 ima-li
bi posla a sve
koji žele raditi
Kadi toga je
unija i snaga ove
O ZAJMOVIMA KANADA DAJE
STRANIM ZEMLJAMA
prošlom zasjedanju federal-nog
parlamenta odredjena
milijuna
nekoliko europskih zema-lja
namjera
omogući europskim zemlja
kupiti Kanadi odjeću
druge proizvode olakšanje
rodnog popravak ekono-mije
istovremeno
europske zemlje
proizvode Kanadu
jednoć prilike omoguće
istovremeno
odašiljanjem Europu Ka-nada
priliku proiz-vodnju
vrijeme pripremi
vlastitu rekonstrukciju
parlamenat gle-dao
otpočela raspravljati nekojim
europskim zemljama takvoj tr-govini
pitanja vrijedno
svratiti zajam
odredjen Francuska
tadanjoj primiti 242500000
dolara Holandija holandska Is-točna
Indija 150000000 Norveš-ka
30000000 Belgija 25000000
Cehoslovačka 19000000 Sovjet-skom
Savezu odredjeno
3000000 kupovanje
električnih opreme
odbijemo 750000-00- 0
uvjek
preko milijuna dolara
izgleda druge zemlje
kojima pregovori odr-žani
Britanija
Kanadi jedne mili-jarde
milijuna dolara
ukupni kredit stranim zemlja-ma
dostići milijar-de
naročito zapažljivo davanju
kredita ispuštene
druge opustošene
Europi naročito istočnoj
Europi Jugoslavija
kredita Kanadi
JoIjka
jetskom Savezu odredjena
milijuna odnosu
recimo Ilolandiji njezi-nom
carMvu
milijuna učinjeno uspr-kos
sovjetski predstav-nici
govorili spremni
kupiti ogromne količine
dobije potreban
kredita
zemlje Europi?
ugrozili njihov
nacionalni suverenitet?
kamati previsoki?
pokušaj zajedno Sjedinjenim
Državama Britanijom eko-nomskim
pritiskom odvrati
zemalja nacionalizacije in-dustrije
agrarne reforme
mogućnosti
zemljama? Možda pokušaj
zemalja istočne Euro-pe
prisili promjenu njihove po-litike?
možda
prednost zemljama zapadne Euro-pe?
istočnoj Europi
izgleda
stvoren ekonomski
naporima stvaranje zapadnog
političkog
politika
dovesti željama podržava-nje
"visokog uposlenja"
vladini predstavnici
obećavali vrijeme
izborne kampanje prošle godine
federalna oklije-vala
kredita zemljama is-točne
Europe vla-dale
monarhije
treba?
progresivna vanjska politika
davala ekonomsku
pomoć zemljama naročito
ekonomija najviše na-stradala
ikakvih po-litičkih
ambicija
Većina katwtdkog naroda poz-dravila
ovakvu politiku Poz-dravila
pojačale demokratske
Europe istovremeno
dovoljno Kana-dijanc- e
dužnost zanatskih
progresivnih
RASPRAVA KOJE
zemlje tražiti federalnu vladu da
primjenjuje takvu politiku u da-vanju
kredita stranim zemljama
Posljednjih tjedana federalna
vlada je u tom pogledu pošla ne
naprijed nego natrag jer je radi
drske anti-sovjets- ke kampanje
prestala proizvodnja za sovjetske
narudžbe u kanadskim tvornica-ma
Time je možda privremeno ili
stalno zatvoreno ogromno tržište
i spriječeno puno uposlenje hilja-dama
radnika
Davanjem pako kredita Ilolan-diji
od 150 milijuna dolara znači
da time pomažemo podržavati ho- -
Neutralizacijom Trsta ponovno bi procvali
talijanski imperijalistički prohtjevi
U beogradskoj Politiki objavljen
je članak dr Lojza Berce u kojem
opisuje svoje proučavanje pitanja
Trsta pa zaključuje da bi inter-nacionalizira- nje
Trsta kako se to
predlaže sa druge strane umjet-no
odvojilo taj grad od njegove
prirodne okoline u Julijskoj Kra-jini
i stvorilo ponovnu bazu tali-janskom
imperijalizmu za prodi-ranje
prema jugo-istočn- oj Europi
Internacionaliziranje Trsta —
piše Berce bilo bi u stvari "ničiji
teritorij" pod varljivom medjuna-rodno- m
zaštitom u kojem nebi
bilo dovoljno snaga da se odupru
intrigama susjedne Italije gdje
čak i poslije prividnog poraza fa-šizma
danas ponovno cvatu stare
imperijalističke ideje i težnje za
porobljavanje
On se osvrnuo na primjer kako
je bio internacionaliziran Dancig
koji je na laki način postao plijen
pruskog imperijalizma pod vod-stvom
Ilitlera Ako uzmemo u ob-zir
imperijalističke manevre u pri-premanju
baze za porobljavanje
tudjih naroda Trst pod okolnos-tima
internacionalizacije bi vrlo
u
Zagreb — Otkriće skrovišta
zlata ustaške "državne riznice" u
franjevačkom samostanu na Kap-tolu
koje poslije bezbroj drugih
činjenica još jednom jasno potvr-djuj- e
usku povezanost jednog di-jela
visokog katoličkog klera s us-taškim
razbojnicima baca još je-dan
trak svijetla i na vodeću ulo-gu
nadbiskupa Stepinca u protu-narodnoj
raboti klero-fašist- a Ovo
otkriće još bolje rasvjetljava dr-žanje
nadbiskupovo kroz cijelo vri-jeme
okupacije a osobito u nje-nim
posljednjim danima kao i u
razdoblju od oslobodjenja do da-nas
Poznato je koliko su ustaški
"ministri" u posljednjim danima
Pavelićeve "nezavisne" oblijetali
nadbiskupski dvor tražeći od Ste-pinca
da skloni njihovu pokretnu
imovinu jer im ulijed brzog na-diranja
Jugoslavenske armije pre-ma
Zagrebu nije više bilo moguće
odvući je sa sobom u inozemstvo
Na molbu ustaSkog "ministra"
drAlajbevivića Stepinac je tada
sakrio u Nadbiskupskom dvoru ar-hiv
"ministarstva vanjskih poslo-va"
i arhiv "županstva pri poglav-niku"
da tako spasi ove neobično
važne ustaške dokumente od očiju
narodnih vlasti Sam Stepinac pri-znaje
u svojoj kružnici koju je 17
prosinca 1945 uputio svećenicima
pokušavajući da se opravda i ski-ne
sa sebe krivnju koju više nije
mogao poricati da je taj arhiv
spremio u svoj dom "radi ratnih
opasnosti"
Osim ovog arhiva nadbiskup
Stepinac sklonio je u svojim dvo-rim- a
radi istih "ratnih opasnosti"
i pokretnu imovinu ustaških "mi-nistara"
Josipa Balena dr Ie
Cankija Petrića i drugih U tim
zadnjim danima neposredne "rat-ne
opasnosti" kad je Jugoslaven-ska
armija prispjela na prilaze
Zagreba ustaše su proširili vijest
da je zlato "državne riznice" ot-premljeno
u inozemstvo Istovre-meno
su predsjednik usta'ke "vla
de" dr Mandić te ministri Artu- -
ković Puk Bulat i drugi nekoliko
puta posjetili nadbiskupa Stepin
ca tražeći od njega savjeta i po-moći
Isti ovi ministri odlazili su
landsko carstvo i suzbijamo oslo-bodilački
pokret indoneskog naro-da
Time bi se jednim dijelom mog-lo
protumačiti i anti-sovjets- ku
kampanju koju je potpalila Kin-gov- a
vlada Sve to iziskuje potre-bu
razvijanja što šire moguće bor-be
za progresivnu stranu politiku
u kojoj se mora uključiti i dava-nje
odgovarajuće ekonomske po-moći
onim zemljama koje tu po-moć
od Kanade najviše trebaju i
koje su najviše prepatile u ovome
ratu
VilIiam Kashtan
lako postao plijen talijanskog im-perijalizma
U kratkom pregledu historije
dr Berce se osvrnuo na dobrovolj-no
podčinjenje stanovništva Trsta
madjarskoj dinastiji 1382 godine
što je bilp uvjetovano "historij-skom
potrebom" radi zaštite od
Venecijana koji su nastojali izo-lirati
Trst od njegove okolice da
bi ga mogli lakše uništiti i stvo-riti
nepodesnim za pristanište
Talijani su — kaže dalje dr
Berce uvjek dobro znali da se
Trst ne može održati na životu
ako se izolira od njegove okolice
Kadi toga oni su poslije prvog
svjetskog rata okupirali Julijsku
Krajinu kako bi taj grad odsje-čen
od centralne i istočne Europe
postepeno zamro i izgubio vrijed-nost
"U slučaju internacionalizacije
Trsta kako to predlažu nekoji lju-di"
— nastavlja dr Berce Trst
bi izgubio ne samo svoju okolicu
nego i njegova okolica izgubila
bi svoje ekonomsko i upravno sre-dište"
i i u franjevački samostan na Kan- -
tolu naročito ministar Puk i na-čelnik
njegovog ministarstva fra
Radoslav Glavaš koji je u tom sa-mostanu
i stanovao Poznato je
da Je dr Mandić sakrivanje usta-taško- g
zlata i dragocjenosti uz
ustaškog pukovnika Vutuca I boj-nika
Kralja povjerio baš ministru
Puku i fra Glavašu koji su tih
dana posjećivali nadbiskupa Ste-pinca
da od njega dobiju odobre-nje
da u franjevačkom samostanu
sakriju blago "državne riznice"
koje je sada tu i pronadjeno
Nadbiskup Stepinac koji se za
cijelo vrijeme okupacije svom si-lom
svog crkvenog autoriteta za-nimao
za održanje ustaške stra-hovlade
koji je zajedno s ostalim
protu-narodni- m svećenstvom u
svojim okružnicama i propovijedi-ma
blagoslivljao ustaške glaveši-ne
i uporno napadao Narodno-os- -
lobodilački pokret pokušavajući
do zadnjeg časa da najružnijim
klevetama i lažima koči borbu za
oslobodjenje i razbija jedinstvene
narodne redove povezao se s us-tašama
toliko usko da im je doz-volio
na posvećenom tlu sakriti kr
vavo zlato "državne riznice" koje
su ustaše opljačkali svojim žrtva
ma pa je čak i u svom vlastitom 1
domu sakrio arhiv i pokretnu imo-vinu
ustaških razbojnika koju cnl
više nisu stigli izvući iz zemlje
Kraj ovako uske povezanosti
nadbiskupa Stepinca s ustaškim
zločincima nije nikakvo čudo da
je on u zadnjim danima borbe za
Piie: M VEKKIć
Moskva Brzojavno Novosti-ma)
— Pozornost javnosti pos-ljednje
vrijeme cvraćena je na
borbu u Julijskoj Krajini protiv
fašističkih elemenata U ovoj bor-bi
važnog učešća uzimaju zanat-ske
unije koje su u vrlo kratkom
vremenu organizirale preko 70000
radnika i uredskog osoblja
Zanatske unije provode svoje
aktivnosti na osnovi jedinstva svih
demokratskih stanovnika te pokra-jine
na prvom mjestu slovenskih
hrvatskih i talijanskih radnika
koji su se jedinstveno borili u par-tizanskim
odredima Za vrijeme
od 40 dana poslije izgona Nije-maca
zanatske unije su aktivno
učestvovale u uspostavi narodnih
vlasti i izvodile plan za ponovnu
uspostavu brodogradilišta i mno-gih
tvorničkih poduzeća na pre-djelu
Trsta i Istre Ovaj plan či-ja
je bila zadaća da narodu omo-gući
što skorije nabaviti hranu za
popravak bijednog života tijesno
je bio povezan sa planom općenite
preizgradnje Jugoslavije sa kojom
je Julijska Krajina stoljećima ima
la zajedničke nacionalne ekonom
ske i kulturne interese Ali aktiv
nosti zanatskih unija Julijske
Krajine za popravak narodnog ži
vota bile su spriječene na onom
predjelu kojeg su okupirali sa-veznici
Zatim je sav narod sa za-natskim
unijama prešao u obranu
svojih političkih i javnih prava od
fašiličkih elemenata koji su se
koristili potporom nekojih pred-stavnika
savezničke komande Ta-ko
su u toj pokrajini koja je za
narodnu vlast "Ukidanje fašisti-čkih
zakona i uspostavu demokra-cije
žrtvovala 40000 svojih najbo-ljih
sinova i kćeri ponovno uvede-ni
fašistički zakoni Upravni 1
pravni organi izabrani po narodu
su raspušteni i te dužnosti preda
ne ljudima koji su godinama su-radjiv- all
sa talijanskim i njema-čkim
invazorima
U žestokoj borbi protiv ove ne-pravde
zanatske unije su dva pu-ta
pozvale radnike da izadju na
štrajk Karakter štrajkova i prili-ke
koje su ih izazvale živi su do-kaz
hrabrosti dosljednosti i oda-nosti
zanatskih unija u obrani rad-ničke
stvari
Prvi štrajk koji je otpočeo 28
septembra prošle godine pozvan
je kad su talijanski fašistički po-slodavci
nastali otpu'tati radnike
Otkriće franjevačkom samostanu Kaptolu baca još jedan
trak svjetla uporni protunarodni rad nadbiskupa Stepinca
mmmmmimmmm
I oslobodjenjc kad je čitav narod
napregnuo sve svoje snage za po-sljednje
odlučne bitke 8 okupato-rom
i njegovim plaćenicima okru-nio
svoj javni ral za okupatora
poznatom okružnicom od 24 trav-nja
1945 u kojoj s još pet usta-ških
biskupa izlijeva na narodno-oslobodilač- ki
pokret sav otrov svo-je
mržnje prema onima koji su u
tim danima zadavali zadnje udar-ce
krvavoj fašističkoj zvijeri kle-većući
narodnu vlast da sistemat-ski
progoni ubija i muči katoličke
svećenike 1 vjerenike
U isto vrijeme dok su za pro
gon vjere I svećenika ovako kle-vetali
narodne borce koji nisu šte-djeli
svoje živote za oslobodjenje
domovine od okupatora i njegovih
ustaško-četnički- h slugu Stepinac
i njegovi ustaški pomagači s bis-kupskom
mitrom nisu ništa podu-zeli
da spasu mnogobrojne žrtve
ustaškog noža nisu izustili nijed-nu
riječ prigovora svojim kolja-čkim
prijateljima koji su svojom
rukom medju stotinama tisuća
rodoljuba zvjerski pobili i veliki
broj svećenika što se nisu htjeli
prodati okupatoru nego su ostali
uz svoj junački i slobodoljubivi
narod
Sramotna rabota nadbiskupa
Stepinca i onog dijela odnarodje-no- g
i do srži pokvarenog visokog
katoličkog klera koji je nastojao
da u protu-narodno- m izdajničkom
djelovanju ne zaostane za svojim
vrhovnim biskupom nastavljena i
pod izgovorom da nema izgleda
za opstanak njihovih poduzeća
Protiv ovakog postupka tali-janskih
fašističkih poslodavaca
koji su provodili istu politiku sa-botaže
kao i talijanski tvorničari
u Italiji zanatske unije su pod-njel- e konstruktivni plan pred sa-vezničku
komandu U planu se
predvidjalo osnivanje upravnih vi-jeća
od radnika i predstavnika
pojedinih poduzeća i nekoji pred-loži
za rehabilitaciju poduzeća
Delegacija zanatskih unija tako-dje- r
je donesla predloge za uspo- stavu pokrajinskog industrijskog
vijeća da istraži mogućnosti or-ganiziranja
proizvodnje Ali na
žalost svi su ti predloži omalova-žen- l
i zabačeni
To je izazvalo opravdano ogor-čenje
medju radnicima Na kon-ferenciji
pokrajinskih gradskih i
tvorničkih odbora za raspravu po-stojeće
situacije predsjednik
štrajkovnog odbora je rekao: "Na-ša
industrija i naše kuće se nala-ze
u ruševinama i baš u času kad
treba da se najviše radi na pop-ravcima
otpuštaju se radnici pod
izgovorom da za njih nema više
posla Mi hoćemo raditi na obnovi
kao što se radi na obnovi u Polj-skoj
Jugoslaviji i Sovjetskom Sa-vezu"
Štrajkovi koji su zatim slijedili
obuhvatili su 200000 naroda go-tovo
sve radnike 1 druge uposleni-ke
Trsta i okolišnjih mjesta
Drugi štrajk bio je proglašen
pri koncu decembra iz protesta
protiv postupka šefa civilne upra-ve
koji je dao naredjenje za obu-stavu
"Primorskog Dnevnika" je-dine
slovenske novine u toj pokra-jini
Novina je zabranjena radi to-ga
što je objavila informacije po
pitanju imenovanja lokalnih škol-skih
učitelja i nadglednika koji
su bili medju narodom omraženi
za njihove pro-fašistič- ke aktivno-sti
Raspoloženje radnog stanov-ništva
u gradovima i selima Ju-lijske
Krajine izraženo je u poru-ci
ujedinjenih zanatskih unija ko-ja
je poslana generalnom zasjeda-nju
organizacije Ujedinjenih Na-cija
u London a u kojoj se medju
ostalim veli:
"Mi tražimo da Ustav nove Ju
goslavije postane naš Ustav ml
tražimo da postanemo dio države
za koju se naš narod borio i umi-rao
i izvojevao slobodu koju nam
ne može dati nitko drugi nego Ju-goslavija
"
na
na
poslije oslobodjenja razgoljena je
otkrićem u franjevačkom samo-stanu
u svoj svojoj odvratnosti
Sva dosadašnja otkrića narod-nih
vlasti o protunarodnom radu
fašističkog visokog klera Lisa-ko- v
posjet nadbiskupskom dvo-ru
sakrivanjem ustaških razboj-nika
po Kaptolu posveta "križar-ski
zastave" podmuklo i ustrajno
rovarenje nadbiskupa Stepinca
proti vnarodnih vlasti i njegovo
odbijanje svih širokogrudnih i do-bronamjernih
nastojanja najviših
narodnih predstavnika da se od-nos
crkve i države nostavi na
zdrave temelje — sve to sada no- -
staje još mnogo jasnije Stepinac
i drugi pripadnici onog dijela vi-sokog
protu-narodno- g klera koji
se — u težnji da potkopaju na-rodnu
vlast i da ometu napore
oko brze izgradnje i potpunog
uredjenja naše narodne države —
ne sustežu od nikakvog sredstva
razgolićeni su ovim novim nala-zom
na Kaptolu do srži svojih po- kvarenih farizejskih duša
Krvavo zlato ustaško "driavne
riznice" pronadjeno u kaptolskoj
grobnici otkrilo je ovu niskost
ovih vjernih saradnika okupatora
koji su se usko povezali s najgo
rim zločincima u cijeloj našoj po-vijesti
pa još i sada sanjaju o
povratku krvave fašističke vlada-vine
i svim silama nastoje omesti
nesmetano napredovanje naših na-roda
na putu kojim je došao do
slobode i koji ga vodi u sretnu i
ljepšu budućnost
Mladi katolički svećenici u Hrvatskoj pozdravljali su krvnika našeg naroda Pa veliča sa fašisti
čkim pozdravom — Ako laže koza ne laže rog