Novosti, April 17, 1947

              F#
mM
STRANA 2 NOVOSTI INJEMACKA MORA PUTEM
— ssr'bT b8 (ISTINSKE DEMOKRACIJE I MIRA
In the Creatian Language
Aotbortzeđ a Second Clas Stali Post Office Department Ottaa
Iđi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Hegktered in the Regi&trv Office lor the City of Toronto
on the 24th day ol October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W„ Toronto 1 OnUste
Telepbone: ADelaide 1&42
Dopisi bez potpisa 8 ne uvricuju — Rukopisi se ae vračaju
Hitlerovi prijatelji brane
Trumanovu politiku
Charles E Lindberg čuveni američki avijatičar po duši
prijatelj fašizma obožavatelj Hitlera i jedan od onih Amerika-naca
koji su dobili visoko Hitlerovo odlikovanje koji je prije
sedam godina proputovao Ameriku od obale do obale zago-varajući
lzolaaomstičku politiku Sjedinjenih Država pohvalio
ic govor predsjednika Trumana pred Kongresom i u cjelosti
odobrio Truman-Marshallov- u vanjsku politiku
Lindberg je dao svoju izjavu o novoj američkoj vanjskoj
politici na dan poslije druge godišnjice smrti velikog Franklin
Delano Rooficvelto koji ga je jednoć nazvao Copperhead (iz-dajnik)
Bez da je jednom riječju izravno spomenuo Trumana Lind-berg
je ponovno rekao da Sjedinjene Države moraju "graditi
zapadnu civilizaciju" protiv Sovjetskog Saveza
"Možda će biti nužno upotrijebili i vojnu silu" — kaže
Landberg "ali ni u takvom slučaju nikakva cijena nećo biti
previsoka"
Lindberg duboko žali što je poražena Hitlerova Njemačka
"Porazili smo eto nacističku Njemačku" — nadodaje Lindberg
"samo da bi time pronašli kako smo pojačali komunističku
Rusiju"
Nacistička vlada i cijeli onaj barbarski sistem bila je du
beko pri srcu osjećajima i željama Lindberga On je govom
kako je pred sedam godina uložio velike napore putujući po
zemlji sa zadaćom da spriječi ulazak Sjedinjenih Država u rat
protiv Hitlerove Njemačke
Ali danas taj isti Lindberg ruje više protiv ulaska Sjedinje-nih
Država u rat On otvoreno ističe svoju želju za rat Sjedinje-nih
Država protiv Sovjetskog Saveza On to potvrdjuje kad ka
že "možda će biti nužno upotrijebiti i vojnu silu" Niti jedan
istaknuti Amerikanac nije tako očito i otvoreno simbolizirao
hitlerizam kao ovaj nacistički prijatelj
On je već odavna prijatelj nacizma Još 1938 godine pri-mio
je nacističko odlikovanje kada je za uslugu nacistima go-vorio
svijetu da Njemačka može pomoću Goeringove avijacije
uništiti svaku opoziciju u Britaniji Sovjetskom Savezu i Fran-cuskoj
Brzo iza toga Lindberg je održavao fašističke govore
uveličavao nacizam i na svakom koraku pomagao Hitlera On
je zagovarao ujedinjenje Sjedinjenih Država Britanije i Nje
mačke za jedinstveni napad na sovjetski teritorij i uniltenje
eBijcitela}i hordi"
Lindberg je bio glavni pisac nacističke biblije "Scribners
Commentator ' čiji je glavni urednik neki Ralph Townsend
poslije zatvoren kao japanski agenat Dvojica nacističkih pod-konzu- la
su potvrdili da su oni snabdjevali fond za ovaj čašo
pis u kojem je pisao Lindberg
Ovaj zagovaratelj fašizma je brzo ostao zapažen medju
američkim reakcionarcima i postao njihov omUjenik On se
naročito istakao svojim napadima protiv Zidova i protiv pro-gresa
općenito
Reakcionarna štampa u Sjedinjenim Državama je u nebe-sa
uzdizala Lindberga njegove fašističke govore i aktivnosti
Organ nacističke grupe "National Vorkers League of Detroit"
nazvao je Lindberga kao "savremenog čovjeka"
Kada su Mikado i Hitler proglasili rat Sjedinjenim Drža
vama Lindberg se povukao U to vrijeme on je izgubio i ona
avijatičku prednost kada je moćna Crvena Armija i avijacija
1941 god uništavala fašističke horde pred Moskvom
U decembru 1945 godine Lindberg se ponovno javio ~
štampi sa molbom za spas njegovog starog prijatelja Hermanj
Georinga On je rekao da medjunarodni sud u Numbergu ne
ma "osjećaja ni sažaljenja"
Sto će reći predsjednik Truman za ovog novog prijatelja
koji hvali njegov plan i intervenciju u jugo-istočn- oj Europi?
dio će reći američki narod koji zna da je taj isti Lindberg
bio odlikovan po Hitleru kolajnom za "posebne zasluge za
njemački narod"
Ovako eto pojavljuju se na svjetsku pozornicu oni isti
Hitlerovi prijatelji kojima su tokom rata bili pritučeni rogovi
boi radi njihovog otvorenog branjenjenja fašističke osovine
na čelu sa Njemačkom Pojavljuju se da medjunarodnoj reak-ciji
učine joi jednu uslugu u neprestanoj borbi protiv našeg
velikog saveznika Sovjetskog Saveza protiv demokratizacije
i oslobodjenja jednog dijela europskih zemalja medju koje
spada i nosa Jugoslavija i protiv progresa američkog i ostalih
naroda svijeta
Odobravati Truman-Marshallov- u vanjsku politiku danas
znači odobravati nove ratne zapletaje znači napuštanje poli-tike
predsjednika Roosevclta
Ako takvu politiku odobravaju razni Lindbergi Churchilli
Vandenbprqi to još ne znači da ju odobrava i američki narod
T
Moskj — aSilo se mjes"
dana od kako ministri vanjskn
poslova četiriju velikih sila redo-vito
održavaju zasjedanja u Mos-kvi
Prem je postignut sporazum
na nisu konferencijskih točaka
još uvjek se osjećaju različita mi-šljenja
po pitanjima od općenite
važnosti Narav tih razlika biti
će nam jasnija kada se baren
ukratko upoznamo sa stanovištem
Holotova i drugih sovjetskih de-legata
Neophodno je da se narodima
Sovjetskog Saveza i drugdje u
Europi zajamči sigurnost i omo-gući
da dobiju reparacije na koje
imaju pravo dok njemački narod
mora dobiti priliku da u buduće
iivi i da se razvija kao mirolju
biva demokratska nacija To je
najglavnija zadaća koju ova kon-ferencija
mora odrediti i kojoj je
sve ostalo podredjeno Sa ovim u
vidu Sovjetski Savez je ocrtao
konkretne mjere za rješenje nje-mačkog
problema
Mjere Sovjetskog Saveza uklju-čuju
demilitarizaciju Njemačke
naročito uništenje njemačkog rad-nog
industrijskog potencijala i us-postavu
kontrole četiriju velikih
sila na Ruhr demokratizaciju Nje-mačke
pogotovo iskorjenjavanje
junkerskih imanja predaju podu-zeća
industrijskog monopola u
ruke njemačke demokratske drža-ve
čuvanje jedinstva niemačkoe
naroda sa samo-upravo- m provin-cija
točnu i pravovremenu ispla
tu reparacija putem odstranjiva-nja
tvornica i poduzeća koja Nje-mačkoj
nisu potrebna za mirno-dobn- u
industriju i putem izruči-vanja
robe iz tekuće proizvodnja
konačno poduzimanje mjera za
razvijanje poljoprivrede i mirno-dobsk- e
industrije koja je u Nje-mačkoj
dovoljno jaka da mole udo-voljiti
domaćim potrebama i ti
reparacije
Drugi učesnici na konferenciji
u Moskvi se no slažu ovim pred-lozim- a
Sovjetskog Saveza Pogo-tovo
se ne slažu predstavnici Sje-dinjenih
Država i Uritanije Prva
razlika medju ministrima pojavila
se po pitanju demilitarizacije Mi-nistri
Marshall i l!evin smatraju
da Je demilitarizacija u glavno!
završena Oni stoga ne žele podu-zeti
ozbiljnih mjera za punu lik-vidaciju
Hjemačkog intnog poten-cijala
Takodjer se protive kon-troliranju
Ruhra po četi Hm veli
kim silama
Stanovište angloameričke dele-gacije
pokazuje da oni nisu ras-položeni
prema zahtjevu za istin-sku
demokratizaciju Njemačke i
stog razloga sistematski sabotira
ju iskorjenjavanje junkerskih ima-nja
u njihovim okupacionim zona-ma
zapadne Njemačke Ne poka-zuju
sklonosti ni za nacionalizira
nje njemačke industrije Protiv
sovjetskog predlogn za ujedinjenu
Njemačku oni predlažu cijepanj
Njemačke osnivanje tako zvan
"federalizacijo"
Plaćanju njemačkih reparaci ia
zemljama koje su opustošene po
hitlerovskoj ratnoj mašini u toku
rata anglo-američ- ka delegacija se
takodjer protivi sa najfantastični-ji- m
izgovorima Slušajući njihove
gao vjerovati da oni iele pomoći
nevinoj Njemačkoj koja je bila
žrtva invazije
A se tiče razvijanja njema-čke
mirno-dobs- ke industrije Anglo-A-merikanci
čine sve to mogi
da to pitanje što vise zamrse ka-ko
bi se barem veći dio ako ne
se čovjek
prvog
NOVOSTI
a njemuki tatrn industrijski po-tencijal
sačuvao pod izgovorom
mirno-dobs- ke industrije
Dobiva se takav utisak kao da
umjesto Njemačke koja je poslije
prvog svjetskog rata učinila sve
u sabotiranju reparacija i
njezine ratne industrije tu
dužnost sada poslije drugog svjet
skog rata na sebe preuzimaju
Sjedinjene Driave i Velika Bri-tanija
što je pozadina ovakvom stano-vištu
anglo-američk- ih sila?
konferencijskom zasjedanju ol
marci Marshall je rekao da ne
Sjedinjene Driave protive politi
ci koja će pretvoriti Njemačku u
natrpani čopor ili kaznionu u sre-dištu
Europe Ovo je u kratko
formulacija argumenata se
obično služe Amerikanci i Britan-ci
u tumačenju njihovog zaštićiva-nj- a
Njemačke Kad bi doista bilo
tako kako tvrde nebi bilo
teko postići sporazum na njema-čkom
problemu Sovjetski Savez
nebi mogao dozvoliti da se Njema-čku
pretvori u "natrpani čopor ili
kaznionu" Sto Sovjetski Savez
želi je to da se Njemačka drži
na vlastitim nogama i osigura nor
malan stupanj života za svoje sta-novništvo
Pa i sami američki
stručnjaci mogu Marshallu doka-zati
da je proizvodni stupanj ko-jeg
predlaže Sovjetski Savez (10
do 12 milijuna tona metala godi-šnje
na primjer) dovoljan da za-jamči
normalan stupanj života i
isplatu reparacija Kad se Anglo- -
Amerikanci protive sovjetskom
predlogu za rješenje njemačkog
problema onda oni moraju imati
neki sasvim drugčiji razlog
Kakav razloK bi mogao biti ?
Priča o dvadeset austrij-skih
žandara
Celovec — Organ austrijsko so-cijaldemokratske
stranke "Neuo
Zeit" koji izlazi u Celovcu objavio
Je članak pod naslovom "HegunJ-sk- i
žandari" u kojem iznosi slučaj
20 žandara koji su čuvali zatvore
u llegunju u Gorenjskom Ovi žan-dari
— prema pisanju lista "Neue
Zeit" — nosili su hranu i poštu za-tvorenicima
i time se ogriješili o
disciplinu te su po naredjenju
Resentera bili strijeljani
List ističe da se radi mahom o au-strijskim
žandarima koji u svo-jim
radom pridonijeli borbi protiv
nacizma i dali Austriji pravo da
se moie pozvati na svoje žrtve u
borbi protiv fašizma i tratiti odr-žanje
starih granica u Koruškoj
Medjutim list ne navodi nijedno
ime ovih žandara
Negdašnji zatvorenici iz Degu-nj- a
izjavljuju da nikome u logoru
nije bilo poznato o nekoj pomoći
austrijskih žandara koji su čuvali
logor već su naprotiv Austrijanci
bili najgori krvnici i mučitelji zat
vorenika Zaista je Jedna grupa
žandara pomagala zatvorenike ali
to nisu bili austrijski već luksen-burš- ki
žandari koje je Njemačka
htjela da za vrijeme rata Sto više
udalji od njihove domovine Grupa
Luksenburžana je uhapšena i zat-ore- na
a petorica su strijeljani
Osim toga treba istaknuti da e
Austrijanac Klanzer kao koman- -
argumente neupućen čovjek bi rao-- J dant logora naročito istakao ok
što
Nu
oni
rutnošću
Iz ovoga se Jasno vidi da aus-trijske
i koruške vlasti pokušavaju
{Mirnoću tudjih žrtava dokazati da
je i Austrija sudjelovala u otporu
protiv Hitlera i da prema tome
ima pravo da i dalje ugnjetava
KoruJke
Uvredjen i ponižen Butković
Ivan D Butković pogreškom predsjednik HBZ našao se
jako uvnjedjen što ga urednik Zajedničara nije ama baš ni-kako
spomenuo prilikom opisivanja svečanosti održane u po-čast
deset pobjednika prošle kampanje u Rankinu
' Uvredjen i ponižen" Butković osuo je tešku paljbu zbog
toga na urednika Zajedničara Vukelića predbadvajući mu i
nebo i 2emiju Prosto pao čovjek u histeriju tako da mu već i
kekoška na bunjištu smeta
Kad u istom broju Zajedničara na trećoj stranici Vukebć
nastavlja sa opisom te velike svečanosti Znači dakle u nas-tavcima
opisuje predmet Dakle u redu U tom drugom nastav-ku
spominje se i Butkovića kao glavnog govornika Prepriča-va
se čak i uveličava pojedine stavke njegovog govora —
iako medju nama budi rečeno — Butković toga poštovanja
nije zaslužio jer za tu kampanju nije ništa i koko se
čuje on baš on je kriv da posjeta u Rankinu nije bila veća
Nego što iz ovoga proizlazi Protzkm to da "uvredjen" i
ponižen" Butković nije mogao dočekati ni drugog nastavka
članka vec brzo "iskoristio" priliku pak "udri" po Vukeliću
s lijeva i s desna
Zaletio
dolazi drugi
čuva-nju
kojima
ge-nerala
Slovence
učinio
pak eto Nije znao da iza nastavka
Uazja-njenj- i- tog razloga može se
naći u nedavnom govoru predsjed-nika
Trumana kojeg je američki
ambasador u Londonu Mr Levvis
Douglas nazvao "jednim od najve-ćih
dokumenata u američkoj hi-storiji"
Govor predsjednika Tru-mana
je u stvari proglas za navalu
na savremenu progresivnu demo-kraciju
u svijetu Profesor Harold
Laski je u jednom članku koji je
objavljen u talijanskoj novini
"Avanti" 29 marča otvoreno izja-vio
da je politika predsjednika
Trumana najveća prijetnja miru od
kada je nestalo Hitlera Upravo tu
se mora tražiti razlog anglo-ame-rič- ke
opozicije na konferenciji u
Moskvi
Ako se Sjedinjene Države spre-maju
voditi kampanju protiv sila
demokracije i ako je Britaniji
spremna podupirati tu kampanju
očito je da miroljubiva i demokrat
ska Njemačka neće biti po volji
tim zemljama Na protiv njima'
je potrebna reakcionarna šovin-istička
Njemačka koja će služiti
ka najamnik anglo-saksonski- m silama Pošto se takva Njemačka
može ponovno oživiti samo sprije
čavanjem demilitarizacije i demo-kratizacije
posve jc jasno zašto
Anglo-Amerikan- ci stoje za "fede-ralizaciju"
Njemačke i zašto se
protive uništenju njezinog ratnog
Potencijala Na istom zasjedanju
31 marča Mr Devin je našao za
shodno reći da ako se ne prihvati
britanski program po pitanju Nje-mačke
da se on neće smatrati
odgovornim obzirom na demilita
rizaciju industrijskih poduzeća
Na zasjedanju ove konferencija
ministri vanjskih poslova Hritaru-j- e
i Amerike stalno ponavljaju ka-ko
je njihova najveća želja podr-žavati
jednodušnost na njemačkom
problemu To je odlično Sovjetski
Savez takodjer želi jednodušnost i
sa svoje strane je spreman učiniti se što je moguće ia se to posti-gne
Pa onda radi čega zapinje?
Francuska je do sada podržavala
neke vrste kolebljivo stanovnište
na konferenciji no nadati se je
da će konačno podupirati prcdlog
za demokratsko rjeJenje njema-čkog
problema
Sjedinjene Države i Britanija
dužne su napustiti svoju uporno i
uskogrudno stanovište po pitanjj
Njemačke i njezin problem rješa-vati
sa gledišta općih interesa na-roda
sa gledišta organiziranja do-ista
miroljubive i demokratske
Njemačke Na tom putu naići će
na puno razumijevanje i jednodu-šnost
sa Sovjetskim Savezom Ako
pokažu dobru volju i spremnost
neće biti poteškoća čineći to Sje-dinjene
Driave i Britanija će do-prinijeti
veliki dio u postavljanju
čvrstog temelja za uništenje svln
uzroka njemačke agresije i uva-djan- je
trajnog demokratskog mira
po cijelom svijetu
I Tatgin
"JE2" ĆITA STARE KNJIGE
RASPIS" — BIROKRATIMA
Jednom se zapali u obližnjem
selu neko seno šta li Dodje pan-dur
i javi to kapetanu Paji "če-kaj"
eli mu kapetan pa uzme
neki zbornik i stane prelistavati
zaintačivši uza svaki list "Požar
poiar požar" Pandur u nestrplje-nju
žuri ga: "Gospodine šta će-mo?
— gori tamo!" — "Čekaj"
jki lista dalje i ponavlja: "Požar
Iožar" — "Izgore gospodine! šta
ćemo?" reče žurno i drugi pandur
utrčavši u kancelariju "Pa neka
gori šta ću mu Ja ovdje nema ni-kakva
propisa!" odgovori kapetaa
čisto srdito i baci zbornik u kraj
Miloian GUmć)
(Iz JeJa)
NARODNA
A laj nam se popravilo stanje
Svakog dana reakcije manje!
Nema vise gulaša i mita
ait' se žandar po sokaku kita!
Vedro nebo Nigdje ni oblačka
otkad nesta Perke 1 Mačka!
Seljak ore a udarnik radi
Omladina nove pruge gradi!
Veseli smo Si smo dobre volje
Svakog dana narodu je bolje!
KOJI JE OVO JEZIK?
Prodavnica Granap broj 19„ Iz-dala
jc 7-V-1- 940 slijedeći račun:
"2 kom Gezime hobla od 21 mm
2 kom štemajsna bet fame 10 nn
1 kom lahbenkla od 5 mm
2 kom fuksane testere sa hr-bato- m
od 390 mm
2 lahsega od U mm
3 para fiašeneuga za natezanje
žice sa gvozdenom rolnom"
Jasno kao dan
(Iz Ježa)
OKTAVO t£?W
i£- - w cot int0 dim- -
Only one nie—-- - Holly Acres the crowđ
" "" _— 7£liILCl "" ►-"- — (PC Carieioiu -- - carV
Women He sa ia & t to pay afford - - bc mothers'
i oi miKi jmm --—"~m—"
a —~~ - Bimm:fc&tvmrESTtH — i
KAIMTVL lloKaNta wdsta
za proizvodnju nočan sume itd
koja su privatna svojina i upotreb-ljavaju
se za iskorištavanje na-jamne
radne snage za izvlačenje
viska vrijednosti iz najamnog rad-nika
— jesu kapital
Radnici lifeni sredstava za
proizvodnju i sredstva za život da
ne bi umrli od gladi moraju da
stupo u najam kod kapitalista i
moraju da prime njihove uslove
zaposlenja
Kad unajme radnike kapitalisti
ih eksploatiraju tako što ih obave-zuju
da rade 12 10 8 sati na dan
— već prema tome kako je u do-tičnn- oj
zemlji uobičajeno ili zako-nom
utvrdjeno Za ovaj svoj rad
radnici dobivaju plaću (najamni-nu)
koja odgovara vrijednosti
možda C do C radnih sati Nepla-ćenih
2 3 A 5 C sati predstavlja-ju
izvor kapitalističkog profita
izvor obogaćivanja kapitalista
Tako bogatstvo u rukama kapi-talista
postaje kapital
Svaki kapital najprije postoji u
vidu novca Kapitalist koji raspo-laže
novcem kupuje za nj stroje-ve
i sirovine unajmljuje radnike
stavlja ih za posao i tako se bo-gati
Sredstva kojima raspolaže sitni
vlasnik i s kojima on sam radi da
bi održao sebe i svoju porodicu i
da bi eventualno uvećao svoj
imetak — nisu kapital Jer ne slu-že
za isisavanje najamnog radni
ka
(sto tako ni sredstva (rudnici
tvornice itd) koja su svojina na-roda
1 od kojih prihodi idu u korist
naroda a ne u privatne džepove
— nisu kapital
Da bi izvjesna bogatstva (sred-stva
za proizvodnju novčane sume
itd) bila kapital ona moraju biti
takva privatna svojina bilo poje-dinaca
bilo udruženja koja služi
za iskorištavanje tudjeg najam-nog
rada za izvlačenje iz najam-nog
rada dobiti koju prisvajaju ti
pdvatni vlasnici
KAPITALIZAM je prirredni si-te- m društveni poredak gdje vlada
kapitalistička eksploatacija
DK2AVM KAPITALIZAM —
jc takav sistem u kome država
uzima pod svoju kontrolu privatno
— kapitalistička poduzeća ujedi
njuje ih i upravlja njima
Elemente državnog kapitalizma
imamo i u državnoj svojini kapita
lističkih držaa gdje kapitalisti-čka
država u korist kapitalista
uiima na sebe gradnju izdržavanje
i upravu poduzeća koja nisu u
stanju da izgrade pojedinačni ka-pitalisti
Sistem državnog kapitalizma
svojstven je monopolkoj fazi ka-pitalizma
kada klike najkrupnijih
kapitalista preko državnog apa-rata
obuhvataju čitavu privredu
kontroliraju je ukidaju radnička
praia propisuju nadnice i cijene
— se to u korist postizanja sto
većeg profita za kapitaliste uopće
a u korist financijske klike napose
"U kapitalističkoj državi držav-ni
kapitalizam znači da se kapital
smatra državom i da se manje
kontrolira u korit buržoazije a
protiv proletarijata U proleter-skoj
držai on postaje koristan
za radničku klasu s ciljem da se
da otpor jož uvijek jakoj buržoazi-ji
i da s bori protiv nje" (Le-nji- n)
0 državnom kapitalizmu moglo
bi se dakle govoriti samo tamo
gdje postoje kapitalistička podu-zeća
koja su pod kontrolom drža-ve
ili su njena svojina
ORGANSKI SASTAV KAPITA-L- A
— je razmjera u kojoj se ne- -
Četvrtak 17 aprila 1947
ki kapital prima razMJenosti
tehnike — dijeli na postojani
(konstantni) dio tj dio uložen u
kupovinu sredstava za proizvod-nju:
zgrade mašinerije sirovim
pomoćne materije 1 tako dalje i na
promjenljivi (varjabilni) dio tj
dio koji se ulaže u kupovinu nidn
snage (najamninu)
Industrijski kapital uvijek mo-žemo
da vidimo utjelovljen u po-duzećima
tvornicama itd koje ra-de
i proizvode Tu imamo zgrado
strojeve sirovine itd U sve to ulo-žen
je kapital Ali da bi strojevi
radili i sirovine bile preradjne u
proizvod potreban je živi rad rad-nik
Njemu kapitalist mora plaćati
najamninu Dakle on mora da dije-li
svoj kapital na dva dijela: na
dio kojim će kupiti sredstva za
proizvodnju i na dio kojim će pla-titi
radnu snagu Koliko će on od
svog kapitala uložiti u kupovinu
radne snage to ne zavisi od nje-gove
dobre volje nego od toga s
koliko sredstava za proizvodnju
moie da operira jedan odtedjen
broj radnika i koliku masu sirovi-na
može on da preradi tj kolika
Je vrijednost sredstava za proiz-vodnju
koja otpada na jednog rad-nika
Gdje se radi na običan ručni
način tamo na Jednog radnika ot-pada
manja masa sredstava za
proizvodnju pa i manja vrijednost
nego li tamo gdje se radi s krup-nim
strojevima i gdje radnik zbog
toga može da stavi u pokret sred-stva
za proizvodnju u daleko većoj
v rijednosti
Tako će u prvom slučaju možda
kapital od 1 milijun moći da se po-dijeli
na 600000 uloženih u sred-stva
za proizvodnju i 600000 ulo-ženih
u radnu snagu dakle u srnz-mje- ri
Jedan prema jedan U dru-gom
slučaju će možda 1 milijun
morati da se dijeli na 900000 ulo-ženih
u sredstva za proizvodnju a
samo 100000 uloženih u radn-- i
nagu dakle u odnosu 9 prema 1
Ta srazmjerna dioba kapital
na postojani i promjenjljivi koja
proizlazi iz tehničke savršenosti
proizvodnje jeste organski ništav
kapitala U našem primjeru sastav
prvog gdje je srazmjera i prema
1 daleko je niži od sastava drugog
gdje je srazmjera 9 prema 1
POSTOJANI (KONSTANTNI)
KAPITAL Je onaj dio ukupnog ka
pitala koji se ulaže u nabavku
tredstava za proizvodnju Pošto se
u procesu proizvodnje vrijednost
sredstava za proizvodnju snmo
prenosi na proizvod u onoj mjeri
u kojoj se ona trofe pri proizvodje-nj- u ta vrijednost ostaje nepromi-jenjena
ona ec u istoj veličini po-javljuje
kao dio vrijednosti proiz-voda
Ne mijenja svoju veličinu
Postojana Je
KISELA VODA I BENZIN
Jugoslavija ima raznih mineral
nih voda od radenske do arandje-lovačk-e
pa i dalje na sjever i jug
lienzin u zemlji skoro nemamo
Našli smo ga zaad još malo i uvo-zimo
ga iz inostranstva
Za benzin su potrebne naročite
bušalice pumpe kuke cjevi lien-zin
treba još i rafinovati i smjesti-ti
u cisterne Kada iz inostranstva
dolazi na benzin se plaća i carina
ltensin medjutim staje u Iteo-grad- u
C50 dinara a bukovička ki-sela
voda staje 9 radenska 10
Pita se šta bi stajao Htar benzi-na
kada bi bilo u Jugoslaviji nekih
benzinskih velikih izvora Jer kfee-I- a
voda sipa samo u boce i ništa
više
(Iz Jeia)