Novosti, April 08, 1947

              i
STRANA 4 NOVOSTI Utorak 8 aprila 1917 VANJSKA POLITIKA JUGOSLAVIJE
(l'rcnos s strl)
stvaranja nove i sretnije budućno-sti
za najšire radne mase naroda
u gradu i selu
ZAŠTO JUGOSLAVIJA IDE SA
SOVJETSKIM SAVEZOM
Sa nevjerovatnom upornošću
zapadna reakcija kleveće Sovjet-ski
Savez kako je on tobože stav-ljao
svoju ruku uticaja na male
zemljo u istočnoj Europi medju
kojima i na Jugoslaviju Jugosla-viju
opet kleveću da je običan sa-telit
i tako dalje Jugoslavija pa I
druge vemlje na istoku idu zajedno
Ka Sovjetskim Savezom ban zbo£
foga što znadu da on ne ugro!aj
njihovu nezavisnost Mi idemo 8a
Sovjetskim Savezom i poslije rata
bas zbog toga sto smo se duboko
uvjerili u to da od velikih savez
nih sila samo Sovjetski Savez ima
razumijevanja za naše patnje i ni-še
žrtve u velikom oslobodilačkom
ratu Mi i ostale male zemlje na
istoku Europe idemo zajedno 8a
Sovjetskim Savezom zbog toga što
smo se uvjerili da se od svih ve-likih
i malih saveznih sila na za
pada jedino Sovjetski Savez iskre-no
i uporno bori za učvršćivanje
mira u svijetu koji je narodima
ka potreban Mi idemo sa Sovjet-skim
Savezom zbog toga Sto iz
Sovjetskog Saveza čujemo stalno
glasove mira a to odgovara i na-šim
težnjama dok sa zapada stal-no
čujemo o atomskoj bombi i pret-njam- a
ratom Vidimo kako se En-gleska
i Amerika i neke druge
zemlje angažiraju u Grčkoj u In-doneziji
i Kini itd u gušenju na-rodnih
sloboda i demokratskih pra-va
Vidimo da američki imperija-listi
olvoreno prijete ratom zem-ljama
kojo neće da se pokoro nji-hovoj
financijskoj i Imperijalisti
čkoj diktaturi
No u isto vrijeme mi idemo za
Jedno i sa svima naprednim demo-kratskim
silama naroda na zapa-du
kojo lakodjer žele mir i prija-teljstvo
i sarad nju koje takodjer
vodo borbu protiv ratnih hušknča
u svojim vlastitim zemljama
0 ODNOSIMA IZMKDJU
JUGOSLAVIJE I AMERIKE
Nas stalno pitaju zašto nisu na-ši
odnosi naprimjer sa Amerikom
bolji Na ovo smo mi često odgo-varali
i danas odgovaramo da to
polmljšanje odnosa sa Amerikom
ne zavisi od nas Mi smo pokušali
svo da so ti odnosi poboljšaju Ali
što ml možemo ako američka am-rJ- e
basada na čelu sa ambasadorom
Patersonom nije učinila nijedan
takav gest koji bi omogućio prib-liženj- o
izmedju Jugoslavije I Ame-rike
Naprotiv ambasador Pater-- n
i njemu podredjeni službenici
činili su sve da se ti odnosi pogor-šaju
S jedne strane neprekidno
miješanje u naše unutarnje stvari
i pomaganje reakcije kod nas što
drugim riječima znači ometanje
konsolidacije naše zemlje s druge
strane neprekidno klevetničko iz- -
vjestavanjo američke javnosti o
novoj Jugoslaviji a isto tako po
svoj vjerovatnosti i nepravilno
obavještavanje američke vlade o
prilikama u našoj zemlji
Nama se često prebacuje da ml
ne cijenimo pomoć koju nam Je
pružila UNUKA poslije rata Po-nekad
izgleda a mislim da se ne
varam kao da nas se hoće ucije-nili
pružanjem izvjesne pomoći
našim narodima kao što Je to slu-čaj
sa pšenicom I slično Razumi-je
se da nije točno da mi ne cije-nimo
pomoć UNRRE Mi tu pomoć
cijenimo jer je ona vrlo dobro do-Il- a
našoj razorenoj i napaćenoj
zemlji Svi naši narodi ne smatraju
lu pomoć kao milostinju već kao
pomoć na koju imaju puno pravo
kao saveznik koji u zajedničkoj
barbi nije Medio nikakvih žrtava
sa pobjedu Ujedinjenih Nacija
Ako uzmemo odnos u ljudskim žr-tvama
to je apsolutna prevaga na
strani Jugoslavije u odnosu na
Ameriku
Dalje nali narodi: naši seljaci
radnici i narodna inteligencija ni-su
u ratu žalili svoje živote a ka-moli
imovinu Narod u mnogim
kolarima naše zemlje žrtvovao je
svojti imovinu: kuću stoku I sve
što Je imao pa zar da onda taj
narod nema pravo na pomoć Ako
netko ima pravo da predbacuje ne-što
odnosno da bude nezadovoljan
onda su to naši narodi Jer moraju
d sa ogorčenjem vide da naši za-padni
saveznici i u pogledu ishra
ne vode više računa o zemljama
čija Je žrtva bila naša zemlja u
ovom ratu nego o Jugoslaviji ko-ja
Je bila njihov vjerni saveznik
Držanje američkih službenih kru-gova
u pogledu daljnjeg slanja
namirnica pšenice i si za Jugo-slaviju
koje su tražili predstavnici
UNRRE Jer u Jugoslaviji osim
ratnih pustošenja uzastopce dvije
godine vlada velika suša Ni u
kom slučaju rij u skladu sa nji-hovim
hijavama kako davanje po-moći
zemljama postradalim u ra- -
tu ne zavisi od unutarnjih i politi
čkih prilika bilo koje zemlje
ZLONAMJERNA KAMPANJA
PROTIV JUGOSLAVIJE
Ovdje bi htio da kažem nekoliko
riječi o onoj — mogao bih skoro
kazati kampanji koja se sada zlo-namjerno
i vrlo tendenciozno vodi
u nekim zemljama protiv Jugosla
vije
Uzeo se je predmet pšenice Go-vori
se u toj štampi kako u Jugo
slaviji vlada strašna glad kako
Jugoslaviji preti katastrofa od gla-di
kako je Jugoslavija izvozila svo-ju
pšenicu i kukuruz a narod gla-duje
kako je jugoslavenska vlada
tražila 200000 tona od Amerike
pa čak i od Engleske da nekako
spriječi tu tragediju koja čeka naš
narod kako Jugoslavija izvozi svi-nje
i mat — i šta ja znam šta
sve — u inostranstvo
Ova dvoličnost u toj kampanji
koja je usko povezana sa izjavama
nekih oficijelnih krugova je jasna
i vidi se da Je tendenciozna da
hoće da naškodi našoj zemlji S
jedne strane otkazuju da pošalju
našoj zemlji pomoć a s druge stra-no
jadikuju koliko naša zemlja
strada I kako Joj prijeti
katastrofa (Smijeh u dvorani) U
čemu je stvar?
Drugovi Jugoslavenska vlada
odnosno ministarstvo vanjskih po-slova
preko pomoćnika ministra
tražilo je od američkog otpravnika
poslova da realno obavještava
američku vladu i saopći da se u
Jugoslaviji zaista osjeća nužda za
pomoć u hljebu I ništa drugo nije
tražila Nije vlada nikakav ofici- -
jalni korak poduzela Kod nas je
zaista potreba za hljebom jer smo
imali dvije godine uzastopice suše
jer su naročito nnjpagivniji kraje-vi
kao Lika Kordun Crna Gora
Cosna i Hercegovina pa I mnogi
drugi krajevi ostali potpuno bez
svega tako da mi danas moramo
činiti krajnje napore da taj
narod prehranimo Mi smo preko
ministarstva vanjskih poslova daii
znati saveznicima ne da pomoć mo
limu na koljenima nego da molimo
pomoć jer na nju imamo pravo
Ako se daje pomoć Njemačkoj i
drugim zemljama koje su bile u
ratu protiv nas i saveznika zašto
mi ne bi imali pravo na tu pomoć
Medjutim oni su taj naš zahtjev
pretvorili u propagandu kako smo
mi pali na koljena kako Jugosla-venska
vlada nije sposobna Jer da
dovela narod nn rub propasti
gladju čime žele da nam poruše
ugled u inoitranstvu i da dokažu
kako Jugoslavija nije konsolidira-na
i solidna država i to jednom
riječi da nam trebaju i ako ml
dozvolimo da nam budu tutori da
će nam oni dati 200000 tona žita
a mi drugovi tutora nećemo
VLADA ČINI SVE DA NITKO
NE UMRE OD GLADA
Mi smo činili sve što je u našoj
moći da u našem narodu nitko ne
umre od gladi Mi i danas pravimo
napore tražeći od njih koji imaju
da dadu hljeb da ga damo onima
koji ga nemaju i ako se u tom po-kaže
nerazumijevanje 111 zlobna
suprotstavljenja ja sam uvjeren da
će sav rtnš pošteni narod odobriti
i najoštrije naše mjere protiv onih
koji bi u ovim teškim časovimf
stali nama na put
Kao što sam rekao na kleveću
da izvozimo namirnice Konkretno
kažu da smo dali 20000 tona pše-nice
Rumuniji i 10000 tona Alba-niji
Drugovi u čemu Je stvar Pro-šle
Jeseni kada je čitavom svijetu
pa i nama bilo poznato da je u
Rumuniji teško i kritično stanje
da ima krajeva gdje narod zaista
stoji pred pogibelju da umre od
gladi tada Je došao kod mene lič
no sekretar rumunjske vlade i
umolio me da pomognem Rumu- - j niju pozajmicom Ja sam mu re-kao
da mu prodavati nemožemo
dapače nemožemo ni pozajmiti jer
nemamo ni sami a lad bi imali
nešto mi bi drage volje ne prodali
nego podarili Rekao sam mu da
ćemo mi Rumuniji pozajmiti i ako
je i nama potrebno On se s tim
potpuno saglasio i kazao da će zu
Rumuniju to biti ozbiljna pomoć
ako se u decembru spriječi glad
I mi smo Rumuniji pozajmili 20-0- 00
tona pšenice i kukuruza Sa-da
se u inostrantvu vodi kampa-nja
kako mi izvozimo hljeb pa za-što
da nam oni dadu hljeb Dakle
jedan humanitarni prijateljski
najčovječanskiji gest sa strane na-še
vlade iskorištavaju reakcioncrl
protiv nas i u našoj zemlji kako
ml raspikućno gazdujemo i u
vanjskom svijetu kako mi tobože
radimo protiv svoga vlastitog na-roda
Isti je slučaj i sa Albanijom
Albanija je bila naš saveznik u ra-tu
Njezini sinovi ginuli su na San-džaku
i zajedno se borili s nama i
na svojoj i na našoj teritoriji Me-djutim
zapadni saveznici koji su
trebali da Joj pomognu okrenuli su
Joj ledja Protiv nje se vodi bjeso- -
n u na kampanja Pa zar mi kao
nai'd koji zna šta znači stradanje
ostanemo na sve to pasivni i zar
može da nam se zamjeri što nismo
mopli mirno gledati kako albanski
narod napušten od sviju gladuje
i umire da bi lakše mogao postati
po njihovoj zamisli njihov plijen
Mi to nismo mogli i mi smo pomo-gli
albanskom narodu koliko smo
mogli i ako bude trebalo još će
mo mu pomoći
Prema tome izjavljujemo ovdje
danas da nije istina i da je obična
kleveta da mi izvozimo u inostran-stvo
namirnice pšenicu kukuruz
svinje mast i tako dalje Danas se
već brojke daju a mi nismo ni je-dan
kg masti izvezli i nećemo
nijedan kilogram izvesti dok sami
sebe ne podmirimo
Sve su to klevete sa jasnom ten-dencijom
Izjavljujem ovdje sveča-no
da nikad ni od koga nećemo
tražiti milosti nego samo pomoć
onu pomoć na koju smatramo da
imamo pravo Ne na našoj strani
nije bilo krivice da se odnosi sa
američkom vladom nisu poboljšali
jer zaista mi želimo da se ti odno-si
poboljšaju i činimo sve što mo-žemo
a u isto vrijeme očekujemo
da će se i sa druge strane poći
nama u susret
ODNOSI SA CUCKOM
Ima još jedno pitanje na koje
smatram za potrebno osvrnuti se
a to je: pitanje odnosa sa Grčkom
Od kako je narod te zemlje pomo-ću
inostrane intervencije izgubio
svoju slobodu i zemlja postala ig-račka
u rukama izvjesnih Imperi-jalističkih
sila odnosi su se po-goršali
Da se razumije — ne sa
narodom Grtkc su se pogoršali od
nosi već sa onima koji su grčkom
narodu nametnuti kao vlastodršci
Grčka vlada oklevetala je pred Vi- -
jećom sigurnosti Jugoslaviju Bu-garsku
i Albaniju da su one krivo
za gradjanski rat u Grčkoj da tri
balkanske zemlje pomažu grčka
demokratsku armiju i slično Do-sadašnja
istraga u Grčkoj dokaza-la
je da su optužbe Grčke vlade
pred Vijećom sigurnosti obični fal-sifikati
i klevete protiv Jugoslavi-je
Itugarske i Albanije S druge
strane ta je istraga otkrila pred
čitavim svijetom ono što se nije
nadala ni Grčka vlada ni njezini
tutori Otkriveno je bezvlašće i svi-repi
teror nad demokratskim ma-sama
Grčke i nad Maeedoncima u
Egejskoj Macedoniji Pokazalo se
da su potpuno točni svi navodi u
Memorandumu koji je jugoslaven-ska
vlada podnijela Ujedinjenim
nacijama o progonima Macedonaca
u Egejskoj Macedoniji ali koji je
tada bio odbijen jer nije uzet u
pretres da bi se stvar Ispitala
Ja se neću upuštati u daljnju
podrobnu analizu o tome tko Je
kriv za to što se danas dogadja u
Grčkoj ali dužan sam da odbijem
sve optužbe i klevete kojo su Izne-sene
protivu Jugoslavije kao neo-snovane
i sa tendencijom Materi-jal
koji je iznesen pred Komisiju
u Grčkoj dovoljno rječito potvrdju-j- e
to što sam rekao
Ali ima jedna druga stvar zbog
koje moramo biti na oprezu kad
je u pitanju Grčka U Grčkoj po-stoji
ne samo gnijezdo puno sve-mogućih
pokušaja provokacija sa
strane raznih monarho-fašist- a pre-ma
susjednim zemljama Jugosla-viji
Bugarskoj i Albaniji — već
je Grčka postala jedna od baa
imperijalističkih sila sa koje se
može ugroziti mir na Balkanu i u
svijetu Ja govorim ovdje o tome
prosto zbog toga da se zna o če-mu
se radi da se zna zbog čega
odjedamput takva briga izvjesnih
američkih krugova za Grčku i Tur-sku
zbog čega takva mržnja tih
krugova prema grčkim demokrat-skim
snagama
DA LI POSTOJE DVA BLOKA
DRŽAVA?
Drugovi poslanici reakcioneri
na zapadu obično govore o dva blo-ka:
zapadni i istočni To govore
oni koji žele rat Kad bi se ta nji-hova
tvrdnja obistinila onda bi
opasnost rata bila permanentna
jer blokovi i sadrže u sebi takvu
opasnost Ali danas moramo raditi
svim silama na tome da se te že-lje
reakcionera I ratnih huškača ne
obistine Danas u svijetu postoje
dva fronta: iako malobrojni ali
opasni front imperijalističkih rat-nih
huškača i ogroman front naro-da
u svim zemljama koji hoće mir
Tome frontu pripada nepobjediv
Sovjetski Savez tome frontu pri-pada
nova Jugoslavija Poljska
Čehoslovaćka Rumunija Bugar-ska
Albanija demokratske snage
Grčke Madjarske tome frontu
pripada ogromna većina naroda
Amerike Engleske Francuske
Italije i svih ostalih zemalja ne
samo u Europi već i u čitavom
svijetu
Neprekidna budnost i raskrinka-vanje
svih provokatora ratnih hu-škača
ratnih imperijalističkih ma-nevara
i tako dalje jeste najbolji
i najefikasniji otdik borbe aa učvri- -
ćenje mira u svijetu Jugoslavija
će ostati i dalje dosljedna dosadaš-njoj
liniji u svojoj vanjskoj politi-ci
i u borbi za učvršćenje mira i
tijesne saradnje sa svim zemlja-ma
koje tu saradnju prihvataju
jer sam uvjeren da ćete tu liniji
odobriti vi narodni poslanici i svi
naši narodi
U punom skladu sa nastojanjem
za svestranom saradnjom vlada
FNRJ rukovodila se u prošlom
periodu a to vrijedi i za buduće
rješenošću da osim političkih i
kulturnih uspostavi i najbolje mo-guće
ekonomske odnose sa svi-- n
zemljama koje to žele i koje su
prijateljski nastrojene prema no-voj
Jugoslaviji To se tiče u prvom
redu u odnosu na susjedne zemlj
U tim svojim nastojanjima vlada
Je postigla lijepe rezultate koji su
od neocjenjive važnosti za izgrad-nju
i mirni razvitak naše zemlje
Kao Sto je već poznato vlada je
1945 godine sklopila ugovor o pri-jateljstvu
i uzajamnoj pomoći sa
Sovjetskim Savezom analogne
ugovore sklopila Je 1946 godine sa
Republikom Poljskom Čehoslova-čko- m
i na koncu sa Republikom
Albanijom Osim trgovačkih ugo-vora
i kulturnih konvencija vlada
je sklopila I ugovore o tijesnoj
ekonomskoj suradnji sa Sovjetskim
Savezom i Albanijom U toj eko-nomskoj
suradnji predvidjeno je
stvaranje zajedničkih poduzeća od
kojih su sa Sovjetskim Savezom
već sklopljeni ugovori o zajedni-čkom
Dunavskom plovidbenom i o
zrakoplovskom društvu O stvara-nju
drugih društava sa Sovjetskim
Savezom pregovori su u toku Si
Albanijom stvoreno Je već čitav
niz zajedničkih društava kao što
su zajedničko društvo za naftu
pomorsku plovidbu za izgradnju
željeznica itd Osim toga vrlo Je
važan sporazum sa Albanijom u
pogledu Izjednačenja valute i o
ukidanju carinskih granica izme-dju
naše dvije zemlje
Sa Cehoslovačkom sklopljen je
vrlo opsežan trgovački ugovor
koji po svom opsegu i karakteru
predstavlja vrlo važnu ekonomsku
suradnju Izmedju naše dvije zem-lje
Sličan ugovor biti će ovih da-na
sklopljen I sa nekim drugim
zemljama kao na primjer sa Ma-ri
jarskom i drugim Postoji ugovor
sa Poljskom i u toku su pregovori
za novu razmjenu robe
Sa bratskom Bugarskom postoj!
redovna razmjena robe a prije par
dana sklopljen je i novi trgovački
ugovor To što do sada nije bio sa
Bugarskom sklopljen ugovor o
uzajamnoj pomoći i prijateljstvu
nije zavisilo od nas ni od Bugar-ske
vlade već je tome smetala si-tuacija
u kojoj se nalazila Bugar-ska
kroz sklapanje mirovnog ugo-vora
u Parizu Ali sada više nema
nikakve zapreke I u najkraćem ro-ku
naši odnosi sa Bugarskom će
se učvrstiti tako kako je to u Inte-resu
naroda obiju naših zemalja
ODNOSI SA DRUGIM
DRŽAVAMA
Oslm naprijed navedenih država
sa kojima mi stojimo u čvrstim
ekonomskim I političkim odnosima
moram spomenuti i susjednu Ru-muniju
sa kojom takodjer imamo
ne samo vrlo dobre političke odno-se
već i ugovor o razmjeni dobara
Dalje postoje sporazumi: sa
Francuskom o razmjeni robe i
sporazum o plaćanju sa Holandi-jo- m
sporazum o razmjeni robe i
sporazum o plaćanju sa Belgijom
sporazum o razmjeni robe i spo-razum
o plaćanju sa švicarskom
sporazum o razmjeni i o plaćanju
Vlada sada vodi pregovore sa
nekoliko drugih zemalja za skla-panje
trgovačkih odnosa sa Šved-skom
i švicarskom Vode se i pri
vode kraju pregovori 1 sa Italijom
Vlada FNRJ rastojati će da
uspostavi normalne trgovačke od-nose
i sa svim ostalim zemljama
koje to žele ako je to u interesu
naše ekonomije i ako postoje mo-gućnosti
da Izvrše svoje obaveza
Iz svega toga se dakle vidi da su
ostale uzaludne pakosne želje
reakcionera da novu Jugoslaviju
ne samo politički već i ekonomski
i kulturno izoliraju i onemoguće
njezinu izgradnju da onemoguće
njezin procvat
PET GODIŠNJI PLAN O INDU-STRIJALIZACIJI
I ELEKT
TRIFIKACIJI
Smatram naročito važnim pod-vući
činjenicu da je vlada u vezi
sa petogodišnjim planom poručila
u nekim zemljama razne mašine
za elektrifikaciju i industrijaliza-ciju
zemlje za mnogo milijardi di-nara
Time smo preuzeli na sebe
velike obaveze koje zahtjevaju
velike napore Jer ml ćemo od toga
moći malo platiti u devizama već
će se u glavnom preuzete obaveze
izvršavati kompenzacijom sa na-šim
proizvodima i sirovinama Sto
to znači ? To znači da moramo uči-niti
krajnje napore da bismo imali
dovoljno sirovina i proizvoda za
izvoz odnosno za plaćanje mašina
""'fr--"5'f!"- " ag--- ofJJJ W -- jWyjNT qmwyfi
i koje su nam potrebne to znači da
je potrebna velika štednja i racio-nalna
upotreba svih onih produka-ta
i sirovina koje izvozimo u cilju
kompenzacije za mašine to znači
da ćemo se morati prvih godina
petogodišnjeg izvršavanja plana
koječega i odreći kako bismo čim
prije ostvarili ono za čime težimo
to jest da stvorimo naprednu i bo-gatu
novu Jugoslaviju
Ako pogledamo posljeratni bi-la- ns
našeg izvoza i uvoza to on
izgleda u procentima ovako: uzev-ši
za bazu 100 posto 1945 godine
Uvoz u 1945 god 100 posto U 1916
godini popeo se je na 1498 posto
U 1947 god do 20 marča dakle
nešto preko dva i pol mjeseca
1074 posto u odnosu na čitavu
1915 god iznosi oko 450 posto
Izvoz: U 1915 god 100 posto u
1916 izvoz se popeo na 5301 posto
V 1917 (do 20 marta dakle dva i
pol mjeseca) 1169 posto u odnosu
na čitavu 1916 godinu iznosi pre-ko
760 posto Dakle vrlo brzo i ra-pid- no
raste i naš izvoz i naš uvoz
To znači da kod nas proizvodnja
ide sve boljim tokom
Sto to dokazuje ? To dokazuje da
smo u izvozu u stalnom i sve br-žem
porastu a osobito će taj po-rast
morati biti još brži i veći u
procesu ostvarenja našeg petogo-dišnjeg
plana
No moram da naglasim i to da
ne ide sve baš glatko kako izgleda
a prinudjen sam da ovdje ukazem
na neke slabe strane vanjske tr-govine
U prvom redu uslijed ve-like
tehničke zaostalosti naših rud
nika I mnogih fabrika i niko
proizvodnosti rada cijene koštanja
naših proizvoda sirovina i dr više
su od svljetskih cijena neke su
više od svljetskih cijena i za proiz-vode
Iste vrste To se osobito tiče
bakra i nekih drugih artikala koji
su medju glavnim artiklima za
Izvoz i ml moramo Iz socijalnog
fonda koji za to stvaramo u našoj
zemlji na račun drugih proizvoda
pokrivati diferenciju u odnosu na
svjetske cijene samo da bismo mo-gli
uvoziti i plaćati proizvode koji
su nam od preke nužde jer mora-mo
da izvozimo po svjetskim cije-nama
a naši troškovi proizvodnj
su veći od svljetskih cijena Znači
imamo specijalni fond sa kojim
vršimo ekvalizaciju Potrebno je da
se kod nas tehnička sredstva u do
bivanju tih ruda usavrše i da se
podigne produktivnost rada Osim
toga naša vanjska trgovina suviše
je spora i troma osobito u njezi-noj
unutrašnjoj organizaciji za br-zo
sakupljanje i pronalaženje onog
što možemo izvoziti dalje u pro-pagandi
i u umjetnosti plasiranja
naših proizvoda drugim riječima
nismo se još naučili trgovati i to
dobro trgovati
Iz napred Izloženog se vidi da
je nama potrebno radi razmjene u
Inostranstvu za mašine I drugo
više I jeftinije raznih ruda: bakra
olova boksita željezne rude ug-lj- a
itd A isto tako i više poljo-privrednih
proizvoda više duhana
pšenice kukuruza konoplje stoke
i drugih proizvoda koje bi mi mo-gli
izvoziti ako bi ih imali više
nego što su vlastite potrebe
Da bismo dakle uklonili tehni-čku
zaostalost ml ćemo najprije
morati učiniti ogromne napore
koji će prvih godina petogodišnjeg
plana biti najteži i onda postepeno
sve lakši i lakši u procesu indus
trijalizacije i elektrifikacije naše
zemlje u procesu podizanja naše T
poljoprivrede na viši stepen sa
nisko-produktivn- og na intenzivni
način obrade Zbog svega toga na-ši
su trgovački i ekonomski odnosi
sa inostranstvom od velike važno-sti
a u isto vrijeme oni zahtijeva-ju
od nas i velike napore da bismo
izvršili naše obaveze prema zem- -
'ljama od kojih trebamo razne ma
šine i neke sirovine i mnoge druge
predmete
Usprkos svih teškoća koje sam
gore naveo a to je samo Jedan
mali dio naša zemlja koraca upor-no
naprijed u svojoj izgradnji po-stizavajući
zadivljujuće uspjehe
blagodareći dubokoj vjeri naših na-roda
u tome da smo na pravom
putu blagodareći požrtvovnosti
rada širokih narodnih masa grada
i sela a naročito naše mlade ge-neracije
Blagodareći požrtvovnom
i upornom radu naših ljudi na po-lju
u fabrikama na putevima i
novim željezničkim trasama u rud
nicima na gradjevinama itd mo-žemo
biti uvjereni da ćemo svlada-ti
sve poteškoće koje stoje pred
Lackawana N Y
Naš poznati tambura 'ki zbor
"Sloboda" iz Wellanda davati t
koncert u Lackavvana High Siho
Ridge Rd u nedjelju 13 aprila
Koncert počima u 8 sati na večer
Pozivamo sve naše prijatelie "!
Lackavtane i okolice da posjete i
čuju ovaj glasoviti tamburašk
zbor iz Kanade '
OBJAVE
S S Marte Oni
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će svoju sjedni-cu
u nedjelju 13 aprila u 9 sati
prije podne u prostorijama Hrvat-skog
doma 244 Vellington St W
S S Marie Oni
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
imati će svoju redovitu sjed-nicu
u nedjelju 20 aprila u 9 sati
prije podne u prostorijama Hrvat-skog
doma 244 Wellington St W
Thorold Oni
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
imati ćće redovitu sjednicu u
nedjelju 13 aprila u Ukrajinskom
domu Početak u 2 sata poslije pod- -
T Pošto drug tajnik odlazi u do
movinu biti će biranje novog tajni-ka
zato treba da su svi članovi
prisutni na sjednici
Windsor Ont
Savez Kanadskih Hrvata održa-vati
će svoju redovitu sjednicu u
nedjelju 13 aprila u 2 sata poslije
podne u Ruskom domu 1220
Droillard Ud
S S Marie Ont
Odsjek 628 HBZ priredjuje bo-gati
banket u subotu 12 aprila u
prostorijama Udruge hrvatskog
doma Početak u G sati u večer
Ulaznlna $100 za odraslu osobu
a djeca COc I'oslIJe 9 sati biti će
ples
čisti prihod ide u korist odsje-čne
blagajne Umoljavaju se svi
oni koji imaju ulaznico na raspa-čavanj- u
da ih uruče prije banketa
odsječnom tajniku Poželjno Je da
prisustvuje sve članstvo odijeka
a takodjer pozivamo i članstvo
drugog bratskog odsjeka i ostali
naš narod
Windsor Ont
Ženski odjel pri Mjesnom Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena odr-žavati
će sastanak u srijedu 9
aprila kod druga J Popovlća 1143
HIckory Rd
Umoljavaju se drugarice koje
nisu predale Vijeću slika i adresa
djece radi Siljanja paketa da to
donesu na sjednicu tako da bi Ih
poslali Vijeću u Toronto
Takodjer se apelira na sve one
koje imaju ponošene ili novo rob?
a želo ju darovati djeci i našem
narodu da donesu na gore ozna-čenu
adresu
West Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
na svojoj prošloj sjednici na
preporuku Glavnog Izvršnog od-bora
Saveza imati će dvotjednu
kampanju za prikupljivanje novo
i ponošene robe te konzervirane
hrane koju ćemo poslati sa paro
brodom "Radnik" u Jugoslaviju
U tu svrhu održati će se masov-na
skupština u nedjelju 13 aprili
u 3 sata poslije podne u Ukrajin-skom
domu 281 Royce Ave
Prijatelji i drugovi koji ne mogu
donijeti svoje priloge na skupšti-nu
mogu ih uručiti drugu M Dra-ganu
(tel VA 13G0) a takodjer
on će sa svojim trokom doći p
pakete
kmla
Toronto Ont
Klubovi Radničke Progresivne
Partije u istočnom dijelu Toronta
održavati će bazar 11 i 12 aprila
u Macedonsko-bugarsk- oj dvorani
386 Ontario St
Na 11 aprila bazar počinje u 7
sati u večer a u subotu odmah po-slije
podne
Pozivaju se svi Jugoslaveni na
bazar koji će biti bogat sa raznim
stvarima a takodjer obe večeri bi-ti
će ples
Montreal Que
Jugoslavenski dom održavati će
svoju tromjesečnu sjednicu u pe-tak
11 aprila u dnmskim prostori-jama
Početak u 8 sati u večer Na
sjednici će biti podneseno tromje-sečno
izvjeće pak je potrebno da
sve članstvo bude prisutno
r Ont
Jugoslavenski pjevački zbor
"Sloga" održavati ćo proslavu svo-jo
cetlrlgodišnjice u nedjelju 13
aprila u Cehoslovačkom domu
1367 Drouillard Rd Početak u 8
sati u večer
U ime proslave "Sloga" će dati
prvoklasni koncert sa biranim pje-smama
a poslije će biti ples
Malartic Que
Napredne organizacije Hrvata
Srba i Slovenaca priredjuja zaba-vu
u nedjelju 13 aprila u Union
Hali (CIO) Početak u 8 sali u
večer Ulaznlna EOc
čisti prihod sa ovo zajedničke
zabave biti ćo za pomoć palih bo-raca
u Narodno-oslobodilaeko- ra
ratu
Ghicago I1IM USA
Sinjski klub održavati će svoju
diugu zabavu u nedjelju 4 maja u
dvorani Sv Jerolima 2801 Prin-ceto- n
Ave Dvorana se otvara u 1
sat poslije podne a program poči-m- a
u 230 Ulaznina 75c Program
ćo biti biran kojeg ćemo naknad-no
oglasiti
Mi Sinjani prisustvujemo gvimi
priredbama grada Chicaga kojo e
prlredjuju za dobre svrhe a oso-bito
kad su za pomoć našem juna-čkom
narodu čisti prihod sa ove
zabave ide za pomoć junačkom na-rodu
sinjskog kotara
Pozivaju se svi članovi i članice
ostali Sinjani Dalmatinci i Dal-matin- ke
i svi prijatelji našeg ju-načkog
naroda
Predsjednik: Martin Katić
Tajnik: Bozo Pavić
West Toronto Ont
Odsjek 961 HBZ održavati će
svoju redovitu sjednicu u nedjelju
13 aprila u 1 sat poslije podno u
Ukrajinskom domu 281 Royee Ave
SI Gatliarincs Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu u
nedjelju 13 aprila u 2 sata poslije
podno kod druga Rukavine 24'J
Lake St
h
SovIcki film Ivcn Grozni prikerzivati će se ovog jedna u Kino
hcaru ~ ColleSe nad Manning kerner JjJJjFjFj&jFjrjTjF'ji