Novosti, July 17, 1947

              I I
l-
-l r
STRANA 4 NOVOSTI Četvrtak 17 jula 1947
SLUŽBENI OBJED MUHE PRENOSE BOLESTI OBJAVE w w m i
UPUTE ZA SUZBIJANJE MUHA U SELJAČKOM
HUMORESKA PETRA LUBENSKOG GOSPODARSTVU
Zvono je oštro zazvonilo u pred-soblju
Serafima Aristarhovna po-juri
prema zrcalu i prospe puder
Martin Martinović poče se vrtjeti
oko ttola i brisati prstima prašinu
s tanjura Samo sinčić Vovka sna-fa- o
se i pojurio u predsoblje da
otvori vrata
— Je li tata kod kuće? upita
ga došljak ugodnim tenorom
Na vratima je stajao muškarac
atletskog rasta u proljetnom ka-putu
vatiranih ramena i šeširom
u ruci
— Tata! radosno poviče Vovka
— Dodji brže! Došla je ona budala
Spretne ruke tate i mame po-grabi- vše
Vovku i gurnuše ga u
robu
— A-a-a-- a! Stjepane Ivanoviću!
Izvolite izvolite! — zapjevao je
dobroćudno tata istu rujući svoj
okrugli trbuščić
— Moja žena predstavi tata
Serafimu Aristarhovnu Pružajući
gostu ruku Serafima Aristarhov-n-a
pogleda ispod oka muža prije-tećim
pogledom
2bunjen Vovkinim pozdravom
Stjepan Ivanović došao je ipak k
eebi i nasmijao se
— ženu boli glava kćerka se
priprema za ispit pa mi nemojte
zamjeriti što ću sam s vama obje-dovati
— ispričao 6e gost
— Ništa ništa! Objedovat ćemo
po domaći — uslužno prihvati
Martin Martinović
Vovka je stajao pokraj ormara
hladećl masnico koje Je dobio pri-likom
nepredvidjenog letenja pre-ko
sobe
Trljajući ruke Stjepan Ivanović
energično skine kaput i udje u
tobu
— Kako Je kod vas zgodno! reče
veselim pogledom razgledajući
sobu
Mora se medjutim napomenuti
da je stan bio vrlo loš Kuća je
bila prastara zub vremena odra-žavao
se na ormaru otrcanom di-va- nu
pa čak i na stolu na kome
je bilo mnog' njura staklenki
tanjurića s kot com ikrom i si-rom
Stjepan Ivanović spusti se na
prvu stolicu
— Ah nemojte tamo rekla je
Serafima Aristorhovna — to je
dječje mjesto
Stjepan Ivanović premjesti se
na drugu stolicu Stolica zaškripi
i slomi se Gost se jedva zadržao
na jednoj nozi i umalo što nije
povukao sto sa stoljnjakom i sve
što se na njemu nalazilo
— Umirite se — hrabrio je do
400 jaja zapreuzvišenoga
U Trstu ima 30000 nezaposlenih
— to znači preko 10ri čitavog
pučanstva toga grada Uez ikakvog
socijalnog osiguranja za slučaj ne-zaposlenosti
tih 30000 ljudi ih i
fa svojim obiteljima u najvećoj
bijedi
U Trstu doduše "ima svega"
izlozi u prepuni jestvina i tek-stila
i luksuznih cipela ali u du-ćane
vrlo rijetko dolaze mušterije
Jer je sve to blago za izabrane za
one koji zaradjuju na tudjim žu-ljevima
ili u crnoburzijanskim po-slovima
Crna burza dominira Tr-stom
Gotovo sve namirnice naba-vljaju
se na crnoj burzi Cijene ra-pid- no
rastu U jednoj godini cijene
SU i na crnoj burzi i u trgovinama
porasle od 80 do 100£ a nadnice
SU U tom istom periodu povišene
jedva za 10% Za te dezolatne
prilike krivnja je u prvom redu
na savezničkoj vojnoj upravi koji
Je savršeno zapustila problem pre-hrane
snabdijevanja i trgovirc
Princip t zv "slobodne trgovine"
ta uprava poštuje u tolikoj mjeri
da je pljačka radnog naroda po-stala
potpuno legalnom Sloboda
crne burze garantirana je već sa-mom
činjenicom da su najznatniji
njezini snabdjevači visoki savezni-čki
funkcioneri i članovi civilne po-licije
a oni do robe dolaze vrlo
često i jednostavnim načinom
Postoji doduše jedna ustanova
kojoj je zadatak da se brine o pre-hrani
pučanstva To je "Sepral"
koji je prava nakarada od ustano-ve
Osnovan je još za vrijeme fa-šizma
zato u njemu caruju stari
fašistički korumpirani elementi
prisno povezani i samo sa crnom
burzom i s onom političkom reak-cijom
koja špekulira s bijedom
tršćanskog gradjanstva i priželj-kuje
direktnu američku "interven-dju- "
I onda kad "Sepral" uspije
nabaviti neke namirnice postupa
s njima na način koji je u naj-manju
ruku karakterističan
"Sepral" je prošlih dana nakon
dugoc vremena došao do vagona
masti Kako ju je "Sepral" podi-jelio?
Evo nekih brojaka: 6000
maćina — nisam se udario!
Serafima Aristarhovna očima je
gutala svog muža a Martin Marti-nović
zbunjeno se vrtio i dok gost
nije gledao krvnički je štipao Vov-ku
Objed je nestajao sa stola ludom
brzinom Serafima Aristarhovna
gledala je u usta gosta i u taktu
škljicala zubima Dok je gost gu-tao
votku Martin Martinović uz-disao
je i brisao suze Za njega
nije ostalo nijedne kapi
Razgovor je tekao tromo Gott
je imao zavidan apetit jeo je kao
mahnit i mjesto razgovora vrtio
glavom
Kad se nakusao pročačkao je
vilicom zube ispružio se na stoli-cu
stisnuo Vovku izmedju nogu
i gledajući mu oštro u oči upi-tao:
— Dakle debeljko reci mi za-što
sam budala?
Dječak kome je godila pažnja
tatina načelnika spremno odgovo-ri:
— Tata je rekao mami: "Kad
dodje ona budala treba mu baciti
malo prašine u oči"
Tata i mama sa užasom su se
pogledali
— Izvrsno reče načelnik i još
više se raspoloži
— A što je još kazao tvoj tata ?
Rojeći se da ne će stići ispričati
sve što zna Vovka je na brzinu
referirao:
— Tata kaže da ništa ne radite
samo potpisujete neke papire
da biste već davno izletjeli da tata
za vas ne tegli
Dršćućom rukom Martin Marti-nović
htjedne pograbiti Vovku ali
je Stjepan Ivanović čvrsto držao
dječaka medju nogama
— Uzalud se uzrujavate — reče
Ivanović svojim ugodnim glasom
— Iskrenost nije mana Dječak je
dobro odgojen Nema svatko toli-ko
hrabrosti da kaže istinu u oči
Kad bih imao suradnike tako is-krene
i otvorene kao što je vaš
sin posao bi tekao mnogo bolje Vi
Martine Martinoviću zaglušiste
uši cijelom svijetu da sam neza
mjenljiv hvalite moje rukovod
stvo a kad tamo ja samo potpi
sujem papire! Hvala sinčiću mno
go si ti pomogao?
Stjepan Ivanović ne mogaše vi-še
izdržati i odjuri prema predso-blju
Zgrabi kaput i potrči stubi-štem
Odozgo se čuo histeričan
glas Martina Martinovića:
— Halo! Šešir! Šešir ste zabo-ravili!
kg dakle C25r't predano je odmah
"Kršćanskom savezu talijanskih
radnika" kojima dirigira biskup
Santin ma da bi pravilno raz-dijeljeno
na tu organizaciju otpalo
jedva oko 59r Ostatkom masti
"Sepral" je snabdio činovništvo
"Lyd Triestlno" "Navigazione Ad- -
riatica" "Hanca d'Italia" i još ne-ke
slične reakcionarne ustanove a
od tih količina najviše su dobili
direktori i akcioneri Za radnike
koncerna "CRDA" kojih ima
11000 "Sepral" je odredio 800 kg
masti Pa to je razumljivo: radni-štvo
u brodogradilištima toga kon-cerna
izrazito je antifašistički ras-položeno
— i zašto da im se dade
više od 7 dekagrama masti po gla-vi!
Da su oni kršćanski demokrati
ili neofašisti dobili bi i po 3 kg a
možda i više A da su reakcionarni
kanonici ili biskupi dobili bi po
50 kg
Osim masti dobio je "Sepral"
prošlih dana i 128000 jaja na ko
jima se mnogo oskudijeva Opet
je podjela bila u znaku "zapadne
demokracije"
Na 11000 radnika u brodogra-dilištima
otpalo je 11000 jaja da-kle
jedno jaje po osobi ali je zato
na Trgovačku komoru otpalo 2800
jaja za desetak gospode vijećnika
Saveznička vojna uprava podigla
je sama za oficire 5G0O jaja Čla-novi
"Kršćanskog saveza talijan-skih
radnika" dobili su po 20 jaja
po osobi a samom biskupu Santinu
"Sepral" je dotatio ni manje ni
vi od 1400 jaja! "Ranca d'Italia"
dobila je 2800 jaja to jest 46 na
osobu Takvih je velevažnih šovi-nističkih
i kapitalističkih gnijezda
koje je "Sepral" bogato obdario
bilo više I konačno nekoliko dese-taka
tisuća jaja bacio je "Sepral"
na crnu burzu
Ovih par podataka jasno kara
kterizira prilike koje danas vladaju
u Trstu Iz tih nekoliko primjera
jasno vidimo u kakvim se rukama
danas nalazi grad čiji se interesi
štite i kakav je položaj širokih
slobodoljubivih masa Trsta
(im)
Svako godišnje doba ima "svoje"
bolesti U ljeto se osobito rado
šire križa i trbušni tifus a kod
dojenčadi i male djece ljetni pro-ljevi
Vrlo važan uzrok širenju tih
bolesti u ljetno vrijeme su i muhe
Još malo dana i u svakoj kući
na selu zujit će od muha kao u
kakvoj košnici Imade muha —
kao što znamo — i u gradovima no
na selu ih ipak ima najviše Evu
zašto: Muha leže svoja jajašca u
djubre razne otpatke gnjilo bilje
zahodske jame Iz jajašaca se naj-prije
razvijaju ličinke koje izgle
daju kao mali crvići a od ličinki
nastane odrasla muha za kojih če-trnaest
dana Muha živi oko mje-sec
dana a baš su nedavno opet
vršena ispitivanja te je ustanov-ljeno
da kroz to vrijeme može iz-leći
čak do 1500 jaja Na taj način
se od jedne jedine muhe koja je
prezimila u kakvom tamnom za-kutku
sobe ili štale namnoži to-kom
ljeta preko 100 milijuna mu-- a
Zdrava pamet odmah nam ka-že
što znači ubiti muhu u pro-ljeće
Time nismo "jednim udar-cem
ubili dvije muhe" nego čitave
rojeve koji bi se tokom ljeta od
nje namnožili
Kad bismo muhu pogledali na
povećalo (sitnozor mikroskop) rx
nožicama po vodi i nekoliko promi- -
JUGOSLAVIJA NA PUTU EKONOMSKOG
PREPORODA
(Prenos sa strane 2)
djenju To se baš i postiže os-tvarenjem
petogodišnjeg plana
U danima kada se mnoge ze-mlje
i to privredno mnogo raz-vijenije
od Jugoslavije nalaze
pred notom privrednom krizom
pred besperspektivnošću kada
su mnogi i mnogi radnici već
ostali bez posla a milijuni stre-pe
iz dana u dan da će izgubiti
posao narodi Federativne Na-rodne
Republike Jugoslavije
imaju otvorene i svijetle perspe
ktive Njih jasno otvara i osvjet-ljava
prvi petogodišnji plan
Dok je u kapitalističkim zem-ljama
sjenka gladi i bijede priti-sl- a
milijune radnih ljudi kod
nas su udareni čvrsti temelji
materijalnog i kulturnog pro-cvata
radnog naroda
Ostvarenje prvog petogodiš-njeg
plana označava potpuni
privredni i kulturni preporod
naše domovine Dovoljno je sa-mo
pogledati kako se kretala
industrija u staroj Jugoslaviji i
što smo naslijedili pa da taj
preporod bude jasniji Tako na
primjer industrijska proizvod-nja
stare Jugoslavije povećala
se od 1929 godine do 1939 za
svega 20 posto Znači prosječ-no
godišnje manje od 2 posto
Medjutim petogodišnji plan
predvidja povećanje industrij-ske
proizvodnje prema 1939 go-dini
za blizu 5 puta tj za bli-zu
500 posto A to znači da će
FNRJ u razvitku industrijske
proizvodnje ići za 19 puta brže
od stare Jugoslavije
Cime se objašnjava neupore-div- o
brži tempo razvoja indu-strije
i cjelokupne privrede u
VEZE JUGOSLAVENSKE OMLADINE DEMO
KRATSKOM OMLADINOM SVIJETA
časopis "Jugoslavija-SSSR- " u
svom posljednjem broju pod na-slovom
"Veze jugoslavenske omla-dine
sa demokratskom omladinom
svijeta" donosi članak u kome se
podvlači značaj inostranih brigada
na omladinskim prugama u Jugo-slaviji
za zbliženje napredne omla-dine
svijeta Na omladinskoj pruzi
Hrčko-Ranovi- ći radile su omladin-ske
brigade i grupe iz 16 zemalja
dok su jugoslavenske omladinske
brigade išle na rad u Poljsku Al-baniju
i ČehosloTačku
Ove godine narodna omladina
Jugoslavije pozvala je omladinu
svijeta da sudjeluje u izgradnji
omladinske pruge Samac-Sarajev- o
Na radovima već jesu ili su naja-vile
svoj dolazak brigade 1 radne
grupe iz Engleske Francuske švi-carske
Italije Spanije Austrije
Norveške Kanade Iielgije Alba-nije
Madjarske Grčke Rumunije
švedske I)anke Palestine i Au-stralije
Jugoslavenska omladina
upućuje svoje radne brigade u
Poljsku Čehoslovačku Rugarsku
Albaniju i Madjarsku
U članku se podvlači da reik
cionarni krugovi u svijetu nastoje
svim silama da spriječe dolazak
inostranih omladinaca u Jugoslavi
ju stvarajući smetnje oko izdava-nja
putnih isprava i prilikom pre-laska
jugoslavenske granice Tako
su anglo-američ- ke okupacione vla
površini tijela i u samoj utrobi
mnoštvo zaraznih klica — uzroč-nika
bolesti Ako u jednoj kući
leži bolesnik od grize pa se j?
muha zaprljala njegovim izmetom
ona je u stanju prenijeti bolest u
jednom danu na daljinu od jedan
do jedan i pol kilometra Kuhanim
jelom ne ćemo se zaraziti ali se
zato griza i tifus prenose zagadje-ni- m
povrćem voćem i drugim je-lima
koja se jedu nekuhana Naj-gore
je kad muha zagadi mlijeko
jer se zarazne klice u mlijeku ja-ko
brzo namnože Od takvog za-gadjen- og
mlijeka dojenčad i mala
djeca dobijavu ljetne proljeve opa-snu
bolest koja i kraj dobrog lije-čenja
jako često svrši smrću dje-teta
Sasvim potamaniti na selu muhe
— to nije moguće No to nije ni
potrebno Dovoljno je da s jedne
strane brižljivo čuvamo hranu i
jelo da muhe ne zagade a s druge
strane da ih ipak neprestano uni-štavamo
da ih bar bude što manje
Zbog toga treba posudje i hra-nu
zatvoriti u ormar ili ladicu ili
pokriti i omotati u čiste krpe Ta-ko
ćemo sačuvati jelo od gada i od
smrada a sebe od zagadjene hra-ne
To nije teško ni skupo! Povrće
i voće treba dobro oprati u čistoj
šli bismo na njenim vodu puta
FNRJ nego u staroj Jugoslavi-ji- ?
Prije svega time što su o-nn- na
retKtva za proizvodnju
prestala da budu svojina kapi-talista
Ona fu postala opće-narodna
svojina
Drugo — u vezi s tim što je
stvorena planska privreda koja
daje mnoga i mnoga preimuć-stv- a
u pored jen ju & Kapitalisti-čkom
privredom
Treće — ti novi ulovi stvo-rili
su mogućnost razvitka ne-zapamćenog
elana i radnog po-leta
kod najširih slojeva naroda
Sve su to prednosti u razvoju
privrede nove Jugoslavije Isko-rišćavan- je
tih 1 ostalih uslova
do maksimuma služi kao garan-cija
za ostvarenje plana Izvo-djen- je
prvog petogodišnjeg pla-na
je nova i velika bitka naroda
Federativne Narodne Republike
Jugoslavije AH naši su narodi
a pod rukovodstvom maršala
Tita vični velikim bitkama vič-ni
pobjedama u tim bitkama S
druge strane naš prvi petogodi-šnji
plan je iako sa grandioznim
zadacima potpuno realan Pri
njegovom razradjivanju uzete
su u obzir sve materijalne mo-gućnosti
i uslovi On je prora-čunat
na maksimalno iskoriJća-vanj- e
svih postojećih objektiv-nih
uslova I ovakvi narodi kao
što su naši a pod ovakvim dr-žavnim
i političkim rukovod-stvom
izvojevati će bez sum-nje
i ovu bitku Oni koji druk-čije
misle — samo će se gorko
prevariti kao što su se varali
i u prošlosti
Dr Mirko Markov ić
SA
sti pokušale da spriječe dolazak
danske omladinske brigade Ame-rička
napredna omladina još uvjek
ne može dobiti dozvolu američke
vlade za dolazak na prugu Isti je
slučaj i sa omladinom kolonijalnih
i polukolonijalnih zemalja kojima
imperijalisti na sve načine sprije-čavaj- u
povezivanje sa naprednom
omladinom svijeta
Veze jugoslavenske omladine —
kaže se dalje u Članku — sa demo-kratskim
omladinskim organizaci-jama
postaju iz godine u godinu
sve intenzivnije Jugoslavenska
omladina igrala je važnu ulogu u
ostvarenju suradnje omladine bal-kanskih
zemalja Još 1944 na kon
gresu omladine Macedonije u Sko-plj- u
delegati omladine balkanskih
zemalja sakupili su se da postave
osnovne linije ove suradnje U julu
1945 na Kongresu balkanske omla-dine
u Reogradu stvoreno je Vijeće
omladine balkanskih zemalja sa
zadatkom da pojača rad na zbliža-vanju
omladinskih organizacija
balkanskih zemalja U godini 194C
jugoslavenska omladina poslala je
preko 20 delegacija na sastanke
napredne omladine u Albaniju
Madjarsku Čehoslovačku Rugar-sku
Foljsku Englesku Francu-sku
Relgiju Rumuniju švicarsku
švedsku Holandiju i druge zemlje
dok su delegati iz 14 zemalja bili
na III Kongresu Narodne omladine
Jugoslavije
--I
jeniti Malo više posla ali mnogo
muke od bolesti uštedjeno! Naro-čito
treba muhe tjerati iz sobe
gdje leži bolesnik Svi dobro zna-mo
da ih je najlakše istjerati na
sunčanu stranu a iz zamračene
sobe i same bježe
"Od zla roda ne treba poroda"
veli narod Pametna poslovica vri-jedi
i za muhe Množenje muha
najlakše ćemo spriječiti ako im ne
damo prilike da nadju "gnijezdo"
za svoja jajašca Dvorište i kuću
držimo uredno otpatke i smeće
treba bacati u posebnu jamu do-bro
pokritu daskama Jedan mali
otvor je dovoljan da muha zadje
u jamu i tamo se namnoži Zahod
isto tako treba biti pokriven i ob-zidan
jer i tamo se muhe množe
Nuždu se ni u kom slučaju ne smi-je
vršiti na otvorenom Djubrište
neka bude samo na jednom mjestu
Svježe djubre treba ukopati u sta-ro
pokriti starim djubretom i do-bro
nabiti lopatom
Protiv odraslih muha već smo
spomenuli da ih osobito treba ta-maniti
u rano proljeće dok ih je
još malo Dobro sredstvo su muho-lovk- e
koje možemo kupiti u za-druzi
čim se jedna muholovka
napuni treba je spaliti i metnuti
novu Muhe uništava i ova otopi
na: pomiješaj 1 litru vode četvrt
litve mlijeka i dodaj 3 velike žlice
formalina koji možeš dobiti u apo-teci
uz malu cijenu Razlij to u
plitke tanjuriće i položi na mje-stima
gdje ima najviše muha Us-red
tanjura stavi komadiće kru-ha
da muha može na to sjesti
Ta otopina je otrovna i pazi da
je mala djeca slučajno ne popiju!
Najnovije odlično sredstvo protiv
muha je prašak DiDiTi To je onaj
isti prašak koji djeluje i protiv
ušiju Ako ga ima u apoteci to je
najbolje sredstvo Slični preparat
je i Pantakan otopina
Držimo se ovih uputa a naročito
sklanjajmo hranu od muha'
Dr Zvonko ASperger
UMRO VRBAN KRUŽIĆ
Port Arthur Ont — Javljamo
tužnu i žalosnu vijest braći i se-strama
diljem Kanade i Sjedinje-nih
Država da je na 21 juna
umro naš starina Vrban Kružić
Rodjen je 1880 u selu Zlobin Hr-vatsko
Primorje Od svojih mladih
dana živio je u iseljeništvu: No-voj
Zelandiji i Australiji U Ka-nadu
je došao 1901 godine Za svog
prebivanja u ovoj zemlji nalazio
se u ovom mjestu osim posjeta
rodnom kraju Na ovdašnjem bro
dogradilištu 1935 god bio je teže
ozledjen i onesposobljen za posao
Nije bio članom naših prosvjet
nih a niti potporne organizacije
ali je uvjek materijalno pomagao
našem narodu u starom kraju i za-govarao
interese radnika
Odar pokojnog bio je nakićen
sa mnogobrojnim vijencima i cvi
jećem svoje rodbine organizacija
i prijatelja što pokazuje da je
uživao ugled i poštovanje u na-šem
naselju
Mrtvi ostatci brata Kružića su
sahranjeni na 24 juna po obredu
rimokatoličke crkve Sprovodu je
prisustvovalo mnogo naroda Sa-hranjen
je na groblju St Andrevvs
gdje je pokopan i njegov sin i zet
Izvjestitelj
ZAHVALA
Mnogo se zahvaljujemo rodjaci
ma prijateljima i znancima koji
su položili vijence na odar moga
neprežaljenog oca i našeg djeda
i svima ostalima koji su nam bili
na ruku pri sahrani i dali svoje au-tomobile
za pogreb kao i onima
koji su nas tješili u našoj dubo-koj
žalosti Mnogo se zahvaljujemo
svima
Ožalošćena kćerka Dragica unu
čad Villiam Ernest i M Šubat
ATENA — Monarho-fašističk- e
bande i organi grčke vlade nasta-vljaju
sa vršenjem terora u Grčkoj
U Kozannu je streljan jedan gra- -
djanin a preki vojni sud u Ko-sturu
osudio je na smrt dvije žene
i dva muškarca U Evritaniji mo-narho-fašist- ička
vojska ubila je 12
zatvorenika koji su trebali biti
upućeni u izgnanstvo Iz raznih
univerziteta u Grčkoj otpušteno je
iz službe 245 profesora srednjih
škola 1GG učitelja pučkih škola i
41 prosvjetni činovnik Provokaci-je
Monarho-fašistički- h banda Grč-ke
idu i dalje 1 izazivaju nemire
na albansko-grčk- oj granici i onda
javljaju svijetu da su te provo-kacije
došle od strane Albanije
Na drugu stranu vijesti da re
preko Albanije šalju u Grčku čla-novi
raznih "internacionalnih bri- -
finiminsj Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će svoju redovi-tu
sjednicu u nedjelju 20 jula u
730 na večer na 112 Dalsam StN
Pozor Južni Ontario
Članovi Radnog odbora okruž-nog
piknika — proslave Julskih
ustanaka održavati će svoju sjed-nicu
u nedjelju 20 jula u 10 sati
u jutro u Partizanskoj dvorani
Hamilton Na ovoj sjednici će se
praviti obračuni i članovi razdu-zi- ti
pak je potrebno da svi budu
prisutni
Toronto Ont
Organizacija Saveza Kanadskih
Srba priredjuje izlet u nedjelju 20
jula u počast članova koji sa dru-gom
grupom odlaze u Jugoslaviju
na farmi Vaše Ognera
Autobusovi polaze izpred Mace-donsko-bugars- ke dvorane u 9 i 930
sati u jutro
Port Arthur Ont
Ogranci Radničke progresivne
partije održavati će zajednički pik-nik
u nedjelju 20 jula u Red Par-ku
Autobusovi će odvažati posje-tioce
na piknik od 1 do 330 srti
poslije podne ispred Current Rivcr
Loop
Pored ostalog biti će natjecanje
za ljepoticu piknika športskih i
drugih igara ukusne hrane i me-kog
pića
NanaimOj B G
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena i Zveza Kanadskih Sloven-ce- v
održavati će zajednički piknik
27 jula na dobro poznatom mjestu
— Nanalmo River Za dobru pod-vor- bu
i ostalo jamči odbor
S S Marie Ont
Odsjek C28 HDZ održavati će
svoju redovitu sjednicu u nedjelju
20 jula u 130 poslije podne u
Udruzi hrvatskog doma 242 We-llingt- on
St W
Na sjednici će se diskusiratl pi-tanja
koja su u vezi sa idućom
konvencijom Zajednice pak je po
trebno da sve članstvo bude pri-sutno
članstvo će na ovoj sjednici
dati preporuke delegatu
DETROIT MIGU
Hrvatsko pjevačko društvo "Sla
vuj" i Detroit tamburica sinfoni
održavati će zajednički piknik u
subotu 19 jula u WeIcome Parku
Svatko od našeg naroda u mje
stu i okolici je upoznat sa ovom
našom zajedničkom priredbom ko-ja
pomaže narodnu stvar i da će
imati vrlo ugodnu zabavu
Piknik počinje u 2 sata poslije
podne a trajati će do 2 sata u ju-tro
Welcome Park se nalazi kod
Livernois i 15'a Mile Road u Royal
Oak
Wellaii(] Ont
The Velland branch of the Ca-nadi- an
South-Slavi- c Vouth Fede-rati- on
is sponsoring a gigantic
picnic on Sundav July 20th on
Mr John Canjar's farm in WelIamL
This is a farevvell picnic to the
10 members of our local club vvho
are leaving the democratic ranks
of our Federation to Journey to
their beloved native land Yugo
slavia on S S Radnik
The picnic will commence at 1
P M
Anvone not knovving the location
of the picnic grounds is requested
to visit the home of Mr and Mrs
Vlasic 229 Rroadway Ave Wel-lan- d
South vvhere they'll obtairt
ali instruetions
Kirkland Lake Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će svoju redo-vitu
sjednicu u nedjelju 27 jula
u prostorijama Saveza Kanadskih
Hrvata Početak u 7 sati u večer
Na sjednici će se govoriti o pri-premama
za piknik koji će se odr-žati
3 augusta pa se očekuje da
će biti prisutno sve članstvo
Velland Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena priredjuje oprostnu večer
drugovima i drugaricama koji sa
drugom grupom putuju u Jugosla-viju
u subotu 19 jula u Ukrajin-skoj
dvorani Ontario St
Proveli smo posljednjih dvadeset
godina u ovoj zemlji živjeli brat-ski
i drugarski pak je časno i po-šteno
da naše drugove i drugarice
dostojno ispratimo i zaželimo Im
sretan put To ćemo učiniti samo
onda ako budemo prisustvovali
ovoj oprostnoj priredbi
Početak večere u 7 sati u večer
a ulaznina po osobi $100
Monlreal One
Odsjek 739 HItZ održavati će svoj
piknik u nedjelju 20 jula na posje-du
Marijana Polica Ville Lasalle
Ovo će biti u stvari sastanak za-jedničara
i pomladka pak se oče-kuje
veliki posjet Pored toga mi
ćemo se oprostiti sa braćom i se-strama
koji sa drugom grupom
odlaze u domovinu
Welland
)
Ont
Ogranak CSYF (jugoslavenska
omladinska organizacija) priredju-je
piknik u nedjelju 20 jula na far-mi
brata Janka Canjar RusovI će
odvažati posjetioce na piknik u 1
i 2 sata poslije podne sa ugla Se
dme Rroadvvay i KIng ulice
Naši su piknici obično dobro po-sjećivani
pak se nadamo da će i
sada biti iznad svakog očekivanja
New Toronto
Ogranak Saveza Kanadskih Hr
vata održavati će svoju redovitu
sjednicu u subotu 19 Jula u 7 sati
u večer na 04-3- 9 St Long Rranch
Ustaše pred sudom u Zagrebu
(Prenos sa strane 1)
ček bježe iz mije pred našom narodnom Armijom i kao
trajni neprijatelji naroda nastavljaju u inozemstvu svojom iz-dajničkom
rabotom Iako se ovdje vidi da kod njih nije bik)
ni truna neke svijesti niti pitanja kome je to od koristi Da li
zato gine hrvatski narod da li se 2ato prolijevaju potoci krvi
hrvatskog naroda? Oni uporno i zločinački nastavljaju taj rad
sve u cilju da se na bilo koji način dočepaju vlasti U isto
vrijeme dosljedno lazu izvrću istinu nabacuju se lažima i
klevetama na NOP
Evo što oni u to vrijeme pišu u svom listu "Pravica":
"HSS se ne bori za vlast kako to za sebe ističu ustale i
komunisti Tako su ustaše svojatali vlast za sebe jer su bili
u emigraciji komunisti jer su oni poveli borbu u šumi Svima
je pred očima vlast a o narodu ne vode brigu HSS jer je
ona niita drugo nego organiziran narod ne bori se za vlast
već zato da narod bude u mogućnosti da slobodno izabere
način i oblik vladavine kakav njemu odgovara"
Drugovi suci kad vidimo sve što se dogadjalo kad vidi-mo
što su sve stvarali što su sve kombinirali kako su uporno
narodni izdajnici ujedinjeni svim mogućim sredstvima po-mogn- uti
agentima iz čitavog svijeta kovali zločinačke planove
mi možemo danas zaključiti da zaista narodi Jugoslavije mo-raju
biti zahvalni svome maršalu Titu koji je stvorio i ruko-vodio
Jugoslavenskom armijom i Narodnom frontom te ujedi-nio
čitav narod stvorio tako moralno i borbeno jedinstvo na-roda
Jugoslavije Jer da toga jedinstva nije bilo svakako bi
gada" izmišljene su i lancirane u roai jugoeiavije a meaju njima i nrvatsti narod pali irtvont
svijet sa ciljem da se još jednom svih izdajničkih svih ovih strašnih kombinacija koje su fodaj-obma- ni svjetsko javno mijenjc i nici i njihovi imperijalistički agenti stvarali u to vrijeme
povoljnije rješi grčka optužba na
Vijeću Sigurnosti (Nastavit će so)