Novosti, July 15, 1947

              4'
tr
-- 1
"4
"Mr
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 15 jukr 1947 NOVOSTI
PubJiihed every Tueday Thursdav and Saturdav by the
Novosti Publishing Conipany
In the Croatian Language
Auttorieed Secoađ Class Mali Post Office Department Ottavva
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Beglstrv Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADKESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontarlo
Telephone: ADekdde 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Mi želimo da nas narod
Kanade razumije
U VVindsoru živi i radi jugoslavenski ratni zločinac Vera
Potkonjak
Došla je u Kanadu prije šest mjeseci iz Kaira
Po čemu je ratni zločinac? N
Prema vlastitom priznanju ona je kao četničldnja klala
hrvatsku djecu četiri godine i prijeti da će ih opet klatil
List u kojem je to pisala svojom vlastitom rukom nalazi se
kod nas u uredništvu i biti će reproduciran za javnost
Dakle ratni je to zločinac sa okrvavljenim rukama do la-ka- ta
U to nema dvojbe
Prema ugovoru postignutom medju velikim saveznicima
u Ialti stoji da se ratni zločinci po svršetku rata predaju za
Istragu i sud onim zemljama gdje su zločine počinili
Vera Potkonjak počinila je zločin u Jugoslaviji i prema
svim zakonima i ugovorima ona bi trebala biti uručena jugo-slavenskim
vlastima radi daljnjeg postupka
Umjesto da se tako postupi omogućava joj se dolazak u
Kanadu gdje se pred kanadskom javnošću hvali kako je klala
i kako će još klati djecu
Mi sada pitamo kanadsku javnost što bi i kako bi se
osjećali kanadski predstavnici i kanadski narod u opće kada
bi se u Jugoslaviji slobodno kretala i još prijetila ona osoba
koja bi dvije godine dana prije toga klala našu kanadsku
djecu? Što bi prosječan Kanadijanac rekao o zemlji koja bi
davala utočišće onom koji bi imao krvlju naše djece poprs
kane ruke
Nebi se osjećao dobro i tražio bi od svojih vlasti da se
poduzme sve legalne mjere da se taj ratni zločinac dobavi u
Kanadu i odgovara za svoje zločine
To je upravo ono što tražimo i mi hrvatski srpski i sloven-ski
iseljenici u Kanadi Tražimo od kanadskih vlasti da se taj
ratni zločinac preda jugoslavenskim vlastima gdje neka od-govara
za počinjene zločine I ništa vise
Mi na to imamo pravo Mi imamo pravo da protestiramo
kod kanadskih vlasti što je uopće dopušteno ovakvom zločin-cu
da dodje u Kanadu Mi imamo pravo da upozorimo kanad-ske
vlasti da se medju "raseljenim licima" koja će ovog ljeta
dolaziti u Kanadu nalazi još takvih ratnih zločinaca Mi imamo
pravo da kanadske vlasti upozorimo na širenje laži protiv
Jugoslavije i mržnje medju našim iseljenicima od strane onih
koji su se doselili ovamo kao "političke izbjeglice" a koji su
Inače bili u neprijateljskom taboru kroz cijelo vrijeme prošlog
rata
Mi imamo pravo na to jer iako smo gradjani Kanade iako
živimo u Kanadi porijeklom smo one zemlje i onog naroda
gdje su takvi zločini počinjeni i na koju zemlju se nabacuje
najvećim blatom od strane onih kojima je naša Kanada otvo-rila
vrata
Nali osjećaji su time povredjenl Naša emigracija — emi
gracija koja je kroz cijelo vrijeme rata žrtvovala sve za
pobjedu Kanade i saveznika emigracija koja je dala hiljade
dobrovoljaca za kanadsku voisku koia je dala na stotine litara
svoje vlastite krvi za kanadsku vojsku koja je kupila preko i
pet milijuna dolara vrijednosti ratnih bondova koja nije dara
niti jednog izdajnika ili dezertera i koja je bila primjer požrt-vovnos- ti
i odanosti savezničkoj stvari u vrijeme rata — ta naša
emigracija se osjeća povredjena Medju tu našu emigraciju
ubacuje se danas fašistička nauka baš po tim izbjeglicama
kojima su kanadske vlasti otvorile vrata
Mi ne tražimo ništa za sebe što nebi bilo svoje i ostalom
narodu Kanade Mi tražimo više razumjevanja prema pitanji-ma
naših iseljenika i nedopuštamo da se samo tako vrijedjaju
naši osjećaji Mi ne dopuštamo da se na ovakav način vrijedja
ponos i čast naša Nisu se naši sinovi borili na raznim fronto-vim- a
za to Nisu naši iseljenici žrtvovali sve za Kanadu za
to da bi oni koji su bili protiv Kanade i saveznika poslije
pobjede došli u Kanadu i ovdje legalno pljuvali na obraz na-šeg
iseljenika
Mi tražimo više razumjevanja od strane kanadskih domo-rodaca
prema iseljeničkim pitanjima koja nemogu biti odvo-jena
od ostalih pitanja naroda Kanade Od organizacija crka-va
novinstva i drugih ustanooa Kanadijanaoa tražimo da se
vile upute u naše stvari pak će lakše razumjeti i naše pro-bleme
Sigurni smo kad bi kanadska javnost bila upućena u
tvor radi koje se naši iseljenici zgražaju i protestiraju kad bi
bila upućena da se u Kanadi nalazi onih koji su klali djecu
za vrijeme rata — da bi se ta kanadska javnost priključila
našem zahtjevu i protestu
Mi protestiramo protiv dopremanja ratnih zločinaca u
Kanadu
Mi tražimo od vlade da se oni zločinci koji se već nalaze
na kanadskom tlu protjeraju
MACEK I IZDAJNIČKO VODSTVO HSS--a PRIPREMALI SU
OKUPACIJU ZEMLJE I PATNJE NAŠIH NARODA
aby Killers
IN CANADA
" I have knifed Croatian children and
will do it aain "
This i the content ol i letter tvritten to Novosti a Canidian Croatian paper
Toronta This letter wjj tvritten by i womm who now livcs in our hir city
of VVindior
This womjn s member of the Chefnik vvhich is th ume i the Croatian
Peasant Parfy aj ll at th Utchi (HiMer's police Croatia during the enmy
occupationl These organi utions unđtr the Ujadership of Or Mladen Cuinto are
novv pfetitioning th Federal Government at Ottjwa for the enty of 10000 of these
fjscur Croatian remnantt mro our countrv
Another organizarion the Serbian National Defense is alsa pctitionmg the
Federal Government at Ottavva far the enfrv of another 10000 fascist Serbs into
our country Thn would make a total of 20000 fasom of the same ttnpe as the
vvoman mentioned above
W are appealinc to ili Cinadians become alert to the danger that is
htrent in this move by smili fitcist (roupi puttinf preuure on our Covernment
Our appeal u cspeoa'lv direeted to the mothers sweethearts and vvives of the
thousands of our best men who fought these fascists a standstill and defeated
them Do youwant to sce these 20000 faseufs attowed into Canada' We are
convinced th at your antwer it NO!
VVelJ do net štand dly by Inform your Membcr of Parliament today and let
him know that you demand the Government immodiafely issue a stafement that
thcy will not allow these fasasts into Canada
Vrite to Hon Mr Paul Martin M P or Mr Don Brown MP at the Parlia-ment
Buildingi Ottawa Ontario No postite requird
South Slav Committee
Letak kojeg su naši iseljenici u VVindsoru dijelili po kućama
i obavjestili gradjane VVindsora da se u njihovom gradu nalazi
jedan ratni zločinac
Jugoslavija na putu ekonomskog preporoda
U petogodišnjem planu tako-dje- r
je posvećena specijalna
pažnja zanatstvu Vrijednost za-natskih
proizvoda i zanatske u-slu- ge
podignuti će se od 12
milijardi dinara u 1939 godini
do 18 milijardi dinara u 1951
godini Plan odredjuje konkret-ne
mjere pomoći zanatstvu u
snabdijevanju sirovinama ala-tom
za rad i tome slično Tako
će se na primjer do 1931 godine
osigurati zanatstvu alata i ma-šina
u vrijednosti od 750 miliju-na
dinara kao i odgovarajuće
sirovine goriva i maziva
Što to znači? To znači da se
naša industrija neće razvijati
na štetu zanatstva kao što je
slučaj s razvojem kapitalističke
industrije već obratno: razvoj
industrije će omogućiti i razvoj
zanatstva U staroj Jugoslaviji
u kapitalističkom načinu proiz-vodnje
zanatstvo je samom za-konomjern- ošću razvitka kapita-lizma
bilo osudjeno na propa-danje
Prevlast zakona vrijed-nosti
koji se ispoljava u nemi-losrdnoj
kapitalističkoj konku-renciji
neminovno vodi razara-nju
osnovne mase zanatlija Mc-djuti- m
u novim odnosima pro-izvodnje
kakvi su stvoreni u
FNIJJ zanatstvo ima mjesto i
mogućnost razvoja kao jedna od
karika u cjelokupnom lancu pri-vrede
To ono nije podvrgnuto
razaranju i pauperizaciji većeg
dijela zanatstva već obratno
ima mogućnost razvoja i napre-tka
Perspektiva zanatstva ve-zana
je za razvoj zadrugarstva
što će znatno olakšavati spro-vodjen- je
plana to jest uključe-nje
zanatstva u svakodnevno
planiranje cjelokupne narodne
privrede
Isto tako elektrifikacija i in-dustrijalizacija
naše driave zna-či
i veliki polet u razvoju poljo-privrede
Petogodišnji plan od-redjuje
primjenu savremene me-tode
i povećanja proizvodnje u
vim granama poljoprivrede
Kroz ostvarenje plana biti će
dostignuta i u glavnim grana-ma
poljoprivrede nadmašena
predratna proizvodnja za 20 po-sto
U tu svrhu izvestiće se ve-liki
melioracioni radovi Izvr-šiti
će se odvodnjavanje pod-vodnih
močvarnih terena na po-vršini
od 400000 hektara i time
dobiti nove površine prvenstve-no
za povećanje proizvodnje na
oranicama U isto vrijeme a
radi postizanja većih i sigurni-jih
prinosa žitarica industrij-skih
i drugih kultura sprovesti
će se navodnjavanje na površini
od 400000 hektara prvenstveno
u iitorodnim i suptropskim ra-jonima
i na taj način će se po-većati
navodnjavana površina za
10 puta prema 1939 godini Za-sijana
površina će se povećati
za 77 milijuna hektara Plan
odredjuje povećanje prinosa
pšenice po hektaru 15 posto ku-kuruza
20 posto Površina indu-strijskog
bilja će se povećati za
24 puta a prinosi za 8 — 30
puta prema predratnim i na taj
način osigurati sirovine pre-hranben- oj
tekstilnoj industriji
industriji ulja i industriji gume
Plan predvidja da se u sto-čarstvu
do 1951 godine dostigne
i premaši predratni broj stoke
Kod goveda premašiti predrat-no
stanje za 1C posto kod svi-nja
za 71 posto kod ovaca za
46 posto
U sklopu općeg razvoja pri-vrede
plan odredjuje i veliki raz-voj
svih vrsta transporta Tako
će se na primjer u toku 5 godi-na
izvršiti definitivna obnova
ratom oštećenim saobraćajnih
objekata i sredstava i izgraditi
nova u vrijednosti 72C milijardi
dinara Obnoviti će se i predati
saobraćaju 450 lokomotiva nor-malnog
kolosjeka i 130 lokomo-tiva
uzanog kolosjeka Staviti
će se pored toga u promet 200
novih lokomotiva 14500 novih
teretnih kola itd 300 kilometa
Usluga neprijateljima mira
Prošlo je nekoliko mjeseci od
zatvaranja prvog poslijeratnog
Slavenskog Kongresa i kada još
uvijek slavenska javnost nastavlja
da živo pretresa probleme slaven-skog
pokreta Kad Kongresa je
ugodno odjeknuo slavenskom de-mokratskom
štampom Ipak se s
vremena na vrijeme čuju neiskreni
glasovi koji paraju uho
Tako je pred malo vremena is-tupio
u časopisima "Višegrad" i
"Apostolat sv ćirila i Metodija"
dr Jozef Vasica profesor iz Pra-ga
Pošteni profesor je dostojno
oprezan da bi pod uslovima koji
vladaju u demokratskoj Čehoslo-vačk- oj
otvoreno odricao značaj
Slavenskog Kongresa i njegovih
odluka kao što bi to moglo biti
negdje drugdje na primjer u da-našnjoj
Turskoj ili Grčkoj Ipak
su istupi dra Vaske po pitanju
Slavenskog Kongresa održanog u
lleogredu takovi da umanjuju zna-čaj
njegovih riješenja
Preko istupa Vasice ne mole se
preći šutke takodjer i zbog toa
što je i on sam učestvovao na Kon-gresu
u Iieogradu Oni koji šire
članke Vasice koriste se tom či-njenicom
što Je autor bio prisu-tan
u Recgradu da bi čitaoci odlu-čno
povjerovali njegovim tendenci-oznim
rasudjivanjima o nazorima
slavenske demokratske Javnosti
Ako se odbaci raskošna fraze-ologija
kojom obiluju članci Va-sice
odjednom će vam postati ja-sna
zamisao autora On nedvosmi-sleno
izjavljuje da je Kongres
imao manifestacioni a ne radni
karakter Ovu javnu klevetu na
Slavenski Kongres dopunjuje Va-sica
nizom ispada uperenih protiv
pojedinih delegacija i zemalja koje
su učestvovale na Kongresu
Vidi se da je Vasicu "iznenadilo"
što se u sastavu ruske delegacije
I
in
to in
to
£ NVumnljiv st d"kaza optuZb"
protiv najviših ustaških funkcio-ner- a
na ćelu s Pavelićcvim zamje-nikom
ustaškim "vitezom" min:-stro- m
i zapovjednikom oružanih
snaga t zv "NDH" Stavkom Kva-terniko- m komentirana je već na-široko
u našoj štampi Danas vise
u našoj zemlji a ni u svijetu 3
čak i medju krugovima sumnjivog
političkog kriterija nitko ne su-mnja
u to da je ta grupa zločina-čka
i da ne treba drugog procesa
dokazivanja a da bi bili bjelodani
njihovi delikti Naš narod ih po-znaje
sve on je upoznat potpuno
ne samo sa širinom zločinstava
svih fašističkih slugu već on zna
de u detalje izdaje cjelokupnog
izdajničkog društva — kako onog
javnog kome je na čelu bio Pavelić
tako i onog tajnog kojega je maj-stor
bio Maček i reakcionarno vod-stvo
HSS-- a Danas čak bilo kakvi
novi dokumenti o zločinima izdaje
to ustaško-mačekovs- ke sprege ni-su
kvalitativno nikakva novost ne-go
samo još jedan dokument na
gomilu materijala u rukama na-roda
protiv nacionalnih izdajnika
uopće To je čak jasno i narodima
čitave Evrope a i drugih zemalja
jer se na njihovom terenu vodi
ogorčena borba za raskrinkavanje
fašista preobučenih u demokrat- -
sko ruho koji se krvavo bore zu
uspostavljanje novog fašizma na-stojeći
da u isti čas ne budu ras-krinkan!
No i nakon toliko dokumenata
i nakon logičnosti da u okolnosti-ma
narodne borbo protiv fašizma
pritajeni izdajnici evoluiraju u ot-vorene
I bezgranične da zajedno
s njima vrše zločine — u inozem-stvu
a još poneko i u našoj ze-mlji
mogao bi si postaviti pita
ra željezničkih pruga normalnog
kolosjeka biti će elektrificirano
Dovršiti će se gradjenje zapo-četih
željezničkih pruga u dužini
od 400 kilometara Izgraditi će
se nove pruge u dužini od 1J500
kilometara i započeti će se iz-gradnju
kolskih puteva koji će
odgovarati savremenom auto-mobilskom
saobraćaju a u čemu
je Jugoslavija bila jedna od naj-zaostalij- ih
zemalja u Europi
S ostvaranjem prvog peto-godišnjeg
plana FNKJ će po-sta- ti indutrijki razvijena i u-M- ari
bogata zemlja Izvodje-nje- m
plana povećati će se na-rodni
dohodak od 132 milijarde
dinara u 1939 godini do 255 mi-lijardi
dinara 1931 godine A
vrijednost ukupne proizvodnje
povećava se od 1165 milijardi
u 1939 na 2667 milijardi u 1951
godini što znači premašiti vri-jednost
predratne proizvodnje
za preko 2 'A puta
(Nastavit će se)
nalazio i mitropolit Nikolaj Jozef
Vasica je pripadnik klerikalnih
krugova Ćehoslovačke i zato Je
njegov interes za crkvenoreligioz-n- e
probleme potpuno razumljiv
Ali ondje je riječ o zaboravljivo-sti
koja nije slučajna
Svima je poznato da Je mitro-polit
Nikolaj slavenski radnik i
da je učestvovao na nekoliko sve-slavenskih
mitinga održanih u Mo
skvi Zbog toga je teško shvatiti
zašto je odjednom to iznenadilo
dr Vasicu Dr Vasica ovdje nije
iskren To "iznenadjenje" bilo mu
Je potrebno da bi postigao vrlo
ružne ciljeve naime da se izazove
sumnja o slobodi religije u SSSK-- u
i Jugoslaviji Prirodno odabiranje
popularnog slavenskog radnika
mitropolita Nikolaja za člana sov-jetske
delegacije na Kongresu Va-ic- a
oba svoja članka označava
"ruskim gestom" šta više Vaski
{e tobože sigurno poznato da j
"taj ruski gest uticao na unutra-šnje
srpske poslove" pošto j Mar-šal
Tito u decembru imao razgo-vore
sa patrijarhom Gavrilom Ka-ko
Je to bilo uoči dolaska sovjetske
delegacije Vasica već smatra go-tovom
činjenicom da je to uticaj
Moskve "na srpske poslove"
Jednom je Vaica otkrio svoje
prave simpatije Primjećuje se da
samo jedan čovjek u današnjoj Ju
goslaviji pobudjuje u njemu osje-ćaje
bratske ljubavi To je biv
zagrebački nadbiskup zakleti ne-prijatelj
rtove demokratske Jugo-slavije
jedan od najreakcionarnl-ji- h
knezova rimske crkve koji Je
osudjen od suda za zločine protiv
driave I Vasica uzima u zaštitu
tog najopasnijeg državnog zločin-ca
izjavljujući: "Ne ćemo prestati
da se nadamo da će pravda pobije-diti
nad terorom ulice (?) pod
koji su potpali sudovi"
nje kako je ipak na pr konkretno I ček je nao da je Kvaternik ustaja
moguće da Kvaternik i -- svi ostali — to priznaje
ustaški ministri zajedno sa hitlo-rovce- m Kascheom tako vjerno bli-sko
i informirano govore o Ma-ček- u
Košutiću Pernaru i drugi-ma
o politici vodstva bivše HSS
prije rata i za vrijeme rata —
Zar Maček sa svojim saradnicima
ipak nije bio protiv ustaša zar
Maček nije bio za slobodu hrvat-sku
ako radi ničeg ono radi svoje
vlasti šteta je što takav nije pri-sustvovao
raspravi protiv ustaških
ministara te da mu Kvaternik
Košak Alajbegović Kulenović
Navrati) Perčević i sam zlikovac
Von Kasche održe lekciju o pita
nju "politika bivšeg vodstva HSS"
Takav čovjek prije svega morao bi
konstatirati da je naš narod već
davno saznao da je Maček stari
izdajnik da je još davno prije
rata (dakle ne po prvi put zbog
opasnosti partizana-komunist- a ku-ko
bi to htjeli prikazati neki "pri-jatelji
Hrvata") uhvatio vezu sa
fašistima — sa Italijom i Njema-čkom
da je već tada potpuno "ri-ješen- je
hrvatskog nacionalnog pi-tanja"
gledao u predaji zemlje Ita-liji
ili ako ne to onda drugom
fašističkom partneru a sam sa
svojom klikom da dobije djeliće
vlasti i da na taj način osigura
"dugu" i "sigurnu" vladavinu
Uporedo s tom spoljačnom politi-kom
— direktnim oslonom na fa-šizam
na talijanske i njemačke
imperijaliste najljuće neprijatelje
naše zemlje Maček je već tada u
redovima svoje stranke i hrvat
skog naroda energično čistio sve
napredne sinove sve one koji su
bili za principe demokracije za
istinsko riješenje nacionalnog pi-tanja
u bratstvu s ostalim naro
dima Jugoslavije U isti čas Ma-ček
je pregovarao s predstavnici-ma
velikosrpske klike o podijeli
vlasti da na taj način zajedno
učvrste sistem tiranije u čitavoj
Jugoslaviji koji se snažno počeo
tresti pred narodnim pokretom
Dakle Izdaja je već tada počela
Evo šti o tome po sadržaju pri-čaju
optuženi ustaški zlikovci: —
Košutić potpredsjednik bivše HSS
išao je u Italiju i posjetio Musso-linij-a
Košutić i drugi išli su
na Bečki velesajam da bi vidjeli
mogućnosti privredne suradnje
Maček je nekoliko puta slao u
Italiju grofu Cianu ing Canelutti-j- a
sa ovlastima da pita pod koju
cijenu bi Italija htjela uzeti Hr-vatsku
pod svoju upravu Grof
Ciano je ostavio svoj dnevnik l
izjava Carneluttija kompromitira
Mačeka a i frapira one koji bi ga
danas pored sve izdaje htjeli bra
niti
grof zločina
no Je doslovce zabilježio ovo: "Sa
stanak s Carneluttijem koji se up
ravo vratio iz Zagreba On potvr
djuje Mačekovu odluku da otkloni
svaki sporazum s Beogradom (!) i
da sprema pobunu Mi smo se spo-razum- ili
i u jednom memorandu-mu
obuhvatili slijedeće točke: 1
Italija će financirati Mačekovu
hrvatsku pobunu sa 20 milijuna
dinara 2 On preuzima da pri-premi
revoluciju za 4-- C mjeseci 3
On će brzo pozvati talijanske tru-pe
da osiguraju red i mir 4 Hr-vatska
će se proglasiti nezavisnom
državom u konfederaciji sa Rimom
imat će svoju vladu ali njezino
ministarstvo vanjskih poslova i
narodne obrane bit će zajedničko
s Italijom 5 Italiji će se dozvoliti
da drži oružane snage u Hrvat-skoj
i tamo će imati po jednog
namjesnika kao u Albaniji C Pos-lije
izvjesnog vremena odlučit će-mo
o mogućnosti ujedinjenja pod
jednom glavom"
Uporedo s tim aktom vanjske
Mačekove politike u Banovini Hr-vatskoj
koja je tada stvorena na
osnovu sporazuma Cvetković-Ma-če- k
zavladao je do tada nevidjen
gotovo lasistiCKi teror aiaeeK je
zajedno sa šubašićem po prvi puta
u našoj zemlji po uzoru na Italiju
i Njemačku organizirao logore
trpajući u njih najborbenije na-rodne
sinove a pored toga na či-sto
rasnoj osnovi poput Nijema-ca
— Židove Da bi mogao to sta-nje
održati Maček je osnovao "za-štitu"
u koju su ušli najreakcio-narni-ji
profašistićki elementi
"Zaštitu" je osnovao Kvaternik
— to Kvaternik sam priča Sa
da sigurno nije čudo zašto je Kva-ternik
kao notorni germanofil i
fašista bio upoznat u svaki korak
Mačeka i njegovih suradnika Ma- -
U toj zlobnoj replici pojavljuje
se odjednom bez maske pred
Joief Vasica — reakcionar i kle-vetnik
On se slučajno otkriva na
taj način da bi se na istom mje-stu
ponovo sakrio pod maskom
prijatelja demokracije i pobornika
progresa
Vasica ogromnu želju da
ocrni zemlju u čijoj prijestolnici
se održao Kongres Pokazuje se
da je za sve vrijeme trajanja Kon-gresa
ovaj doktor svega jedanput
(Prenos na str 4)
sam Kvaternik a
Kvaternik je znao za sve Mače-ko- ve namjere Maček je Kvaternl-k- a
Frkovića Todta i druge ekspo-nirane
ustaše postavio na najodgo-vornija
mjesta u banovini Hrvat-skoj
Uporedo sa zaštitom do-lazi
čitav sistem organizacija za-jedno
sa mačekovsko-ustaško- m
štampom koja je takodjer sve vi- le dobivala fašistički karakter Za-datak
čitavog toga mačekovskog
sistema bio je propaganda šovini-stičke
mržnje medju našim naro-dima
razbijanje narodnog jedin-stva
što je bilo najveća usluga
budućim gospodarima koji su sa
spremali i čekali učinak razaranja
pete kolone koja je preko legalnih
njemačkih poslanika u Mačeku i
ostalim izdajnicima u Jugoslaviji
imala legalne suradnike (Prija-teljstvo
Mačeka s Von Herrenom
i td) Za ulazak Mačeka u jugo
slavensku vladu na čelu sa Cvetko-viće- m ustaški zlikovac Kvaternik
kaže dalje da su on i svi ostali
ustaše u tom času bili uvjereni da
Maček ide u vladu s tim da se
čitava jugoslavenska politika ori-jentira
prema fašističkoj osovini
Zaista tako je i bilo — vlada je
potpisala trojni pakt
Posebno poglavlje u Mačekovoj
izdaji jesu historijski datumi 27
ožujka 1941— dan kada je voljom
svih jugoslavenskih naroda srušen
trojni pakt i 10 travanj kada su
fašističke trupe ušle u Jugoslaviju
i Slavko Kvaternik proglasio usta-šku
vlast i t zv "NDH" Iako su
27 ožujka Maček 1 drugi izdajnici
u vodstvu HSS-- a jasno vidjeli vo-lju
svih naroda da se bori protiv
okupatora Maček je 10 travnja
na ruke Kvaternika dao izjavu
kojom poziva hrvatski narod na
pokornost i službu novoj okupa-torsko-ustašk- oj vlasti Kvaternik o
tome ukratko rečeno kaže ovo —
da bez "zaštite" ne bi mogao ra-zoružati
jugoslavenske vojske i
uspostaviti "NDH" On odmah na-doda- je da Mačeka nitko nije pri-silio
na davanje izjave — nju je
slobodno formulirao August Ko-šutić
potpredsjednik HSS-- a 1 Ma-ček- ov prvi suradnik
I cjelokupna daljnja mačekovska
pripovijetka o "zatočenosti" dr
Mačeka kod ustaša i Nijemaca
lažna je i perfidna politika izdaj-nika
— ustaša i mačekovaca zaje-dno
u namjeri da bi se Maček ne-kompromitiran
sačuvao za buduća
potrebe fašizma u našoj zemlji To
se jasno vidjelo u času već veliko-ga
razmaha narodno-oslobodilač-k- og
pokreta kada Maček poziva
hrvatski narod da šalje svoje si
nove u domobrane pomoćnike us- -
26 svibnja 1939 godine Cia-- 1 taša u vršenju nad
nama
ima
naro
dom nazivajući ih pravom hrvat
skom vojskom O tome govore op- tuženi ustaški ministri o tome go-vore
brojni dokumenti koji su pali
u ruke naroda još za vrijeme oslo-bodilačke
borbe
I kako je narodno-oslobodilač- ki
pokret iz dana u dan jačao tako
se povećavala zaplotnjačka aktiv
nost Mačeka i mačekovaca a sve
po direktivi njemačkih okupatora
čija vlast Je svakog dana posta-jala
nesigurnijom Na toj liniji
razvoja izdaje kombinirali su ma-čekov- ci
i ustaše u t zv puč koji
je trebao da preobuče ustaše u do-mobranske
uniforme koljačima da
dade firmu demokrata te da 3e
sve to stavi u službu anglo-ame-rikana- ca
i uništi narodno-oslobodilač- ki
pokret 1 ta prevara naroda
zahvaljujući narodnoj borbi i oru-žanoj
snazi nije mogla biti ostva-rena
U tom času hrvatski narod
u licu Jugoslavenske armije imao
je svoju snažnu vojsku koja je
ona u stanju spriječiti taj zlikova-čki
manevar Ta izdaja ne samo da
je spriječena nego potpuno ras-krinkana
pred hrvatskim naro
dom isto kao i zločini samih usta-ša
Na koncu Mačekova iedaja za-vršila
se njegovim bijegom u ino
zemstvo zajedno sa koljačima Pa-veliće- m
Luburićem Moškovom i
td i td s tim da se svi zajedno
stave u službu stranih imperijali-sta
zakletih neprijatelja nove Ju-goslavije
i slobode uopće Maček
zajedno sa Krnjevićem te a Iz-dajničkim
emigrantima velikosrp-ske
reakcije dana potpuno proda-ni
stranom imperijalizmu nastav-ljaju
borbu protiv hrvatskog na-roda
protiv njegovog bratstva sa
ostalim narodima nove Jugosla-vije
Proces protiv ustaških zlikovaca
s Kvaternikom na čelu koliko god
je vrlo lako dokazao njihove zloči
ne i opravdanost narodne kasne
koja će ih stići Još jedanput je
i pred našim narodom podvukao ve
ličinu izdaje koju je nad nastat
narodima izvršio Maček I reakcio-narno
vodstvo HSS Ta isdaja je
tolika da niko pošten čak i u ino-zemstvu
ne će nasjesti manevru
proigranih političara i zločinaca
nad našim miroljubivim demo-kratskim
narodima
SĆ
ft
i