Novosti, August 10, 1946

              i
4
STRANA 4
ŠTO ZNATE 0 KANADI
Historijske isprave Kanade
Ccmadian Citizenship Brcmch Secretary of State Dept Ottawa
QUEHEC ZAKONIK
(The Quebec Act) 1774
U prijašnjem jednom izdanju
razmotrili smo najglavnije značaj-ke
proglasa od 7 listopada 17C3
Tamo je bilo spomenuto kako ne-koja
pitanja a naročito Sto se tiče
zakonodavstva sudova i Indijana
ca nisu bila riješena na zadovolj-stvo
prem je lJritanija imala na-kanu
i to je bio njezin prvi poku-i- aj
da se uvede odgovornu upra-vu
za dobrobit naroda u osvojenim
zemljama Sjeverne Amerike
Kroz sljedećih jedanaest godina
očito su se pokazale manjkavosti
i nedostaci ovoga proglasa U tim
istim godinama nastalo je trvenje
i nesporazumi izmedju vlade u
Londonu i trinaest kolonija u
Americi Sto je u stvari bio pred-znak
američke revolucije za slo-bodu
Kroz cijelu ovu zbrku i su-protna
mišljenja imperijalni pro-blemi
su stalno bili ozbiljno prou-čavani
I onda su sva ta prouča-vanja
i višegodišnja iskustva na-šla
mjesto u drugoj historijskoj is-pravi
Kanade koja je poznata pod
imenom Quebec zakonik (the Que-be- c
Act) od 1774
I ova isprava je takodjer bila
i oštro napadana kao i odlučno
branjena Ali se općenito priznaje
da je bila od znatnog utjecaja 1
pomoći za cijeli razvitak Kanade
kakova je danas I'a kao takova i
ova Isprava je vrijedna da se o
njoj i o njezinim nekojim stavka-ma
nelto reče
1 GRANICE
Kako smo vidjeli prije tako
zvana granica "I'roclamation Li-n- e"
dijelila je Quebec posve od bo-gate
sa krznom unutrašnjosti S
tim se najme namjeravalo održa
ti ogromnu rezervu za Indijance
u srcu kontinenta AH kroz to vri-jeme
koje je od 17G3 godine pro-ll-o
jasno se je pokazalo da se
pravilna uprava i vladanje u tim
predjelima nije moglo provesti
pod onim okolnostima kakove su
postojale
U stvari ti krajevi su bili skoro
bez ikakove uprave Quebec zako-nik
dao je Kanadi pravo na upra-vu
tradicionalnog zapada to jest
svo zemlje koja se nalazi sjeverno
od Ohio I to je omogućilo uspo-stavu
uprave ovih prostranih pre-djela
pa se je opet počela razvi-jati
trgovina krzhom koja je u
glavnom bila usredotočena u Mon-Uval- u
Kako u ono vrijeme tako i kas-nije
optuživalo se Britaniju da je
ona to učinila samo za to da se
ondainjim trinaest kolonijama
onemogući razvitak na zapad a
Ito su ove kolonije smatrale za
svoje pravo Ali nije bilo tako jer
naročita stavka u Quebec zakoni-ku
a odnoseći se na te kolonije
kale ovako: — "ništa od ovdje
navedenoga odnoseći se na grani-ce
Quebec provincije ne smije na
bilo koji način utjecati na granice
bilo koje druge kolonije" Prema
tomu tu nije bilo ni znaka da se
od tih kolonija oduzme bilo išta od
njihovog pravnog teritorija
2 ZAKONODAVSTVO
Proglasom bilo je predvidjeno k će Quebec imati skupštinu na
sličan način kao i druge kolonije
u Sjevernoj Americi Ali kako smo
već prije spomenuli skupit i ne se
sa cijelo vrijeme od 17C3 do 1774
nije sazivalo Razlog tomu je bio
ito su prvi governori i Murrav i
Carleton Jasno uvidjeli da ako oni
to učine to će se cijela uprava i
vladanje Kanadom predati u ruke
engleskoj manjini
A prema (Juebec zakoniku ta
stavka o skupštini je posve izos-tavljena
To je učinjeno hotimično
s razloga da se i francuskoj veći-ni
dade pravica Ali zemlja time
nije ostala bez zakonodavstva A
d& se i tomu doskoči uvedena je
daleko djelotvornija mjera nego
li je bila ona tek na papiru u
proglasu Najme govemor i vije-će
dobilo je moć da može stvarati
zakone a u vijeće su mogli biti
imenovani jednako i Francuzi i
Englezi Time je naravski bilo ot-voreno
mjesto u vijeću i za rimo-katolike
Za tu svrhu bila je u Kanadi sa-stavljena
nova prisega kakove se
tražilo od svakoga Javnoga služ-benika
Jer stari način prisege bio
Je sastavljen tako da je isključi-vao
rimokatolike od Javnih poslo-va
Dočim prema novom sastavu
rimokatolici čiste savjesti mogli
su se primati Javne službe
Prema tome izjednačenje rimo-katolika
bilo je sa (Juebec zakoni-kom
provedeno u Kanadi za preko
pol stoljeća prije nego li u samoj
Engleskoj
3 CRKVE
Takodjer je nastalo pitanje da
li su stari zakoni koji su odredji-vat- i
crkvenu desetinu još uvijek u
krijeposti pa je i crkva u tom
pogledu bila u neizvjesnosti Que-be- c
zakonik je crkvenu desetinu
potvrdio kao zakonitom pa je ta-ko
nestalo svake dvojbe a crkva
je znala kako u tim stvarima stoji
Ali crkvenu desetinu prema Que- -
bec zakoniku moglo se ubirati sa-mo
od rimokatolika doČim prote-stantska
manjina je bila od te oba-veze
oslobodjena
4 PRAVNI SUSTAV
Imali smo prilike vidjeti pravnu
zbrku koja je nastala pošto se na-stojalo
u Kanadi uvesti u svemu
samo "engleske zakone" I posta-lo
je jasno da je potrebno poduze-ti
neke mjere kako iz te pravne
zbrke načiniti red a cijela zbrka
sastojala se skoro posve u civil-nom
pravu — to jest u pravu ko-je
se odnosi na nekretnine i na
baštinu (Juebec zakonik je pred-vidio
da kriminalni zakon Engle-ske
i civilni zakon Francuske uz
dodatke governora i njegovog vi-jeća
imadu važiti za Kanadu Ka
ko se je engleski kriminalni za-kon
pokazao razmjerno dobro u
(Juebecu to nije bilo zapreke da
se s njim proslijedi Ali civilni za-kon
ili pravo je bila posve druga
stvar liilo je umjesno da se opet
uspostavi francusko civilno pravo
pošto je većina naroda davala ovo-mu
prednost Ali britanska vlada I
nije imala nakane da liši engleske
trgovce to jest manjinu civilnog
prava na koje su oni bili priučeni
Jer to bi značilo da ih se lišava
prava na "habeas corpus" (pravo
da se uhvaćeni ima preslušati za
24 sata) dalje sudjenje po poroti
u civilnim parnicama kao i trgo-vačkih
zakona koji su se već dav
no uvriježili u britanskim zemlja-ma
Jedno riješenjc u tom po-gledu
bilo bi da se za sve to pre-vidi
u samom (Juebec zakoniku
Ali je postojala bojazan da bi se
na taj način ili previše ili premalo
moglo učiniti a da se udovolji
mjesnim prilikama A onda bi u
pomanjkanju britanski parlamenat
opet morao poprimati drugi zako-nik
a da se stanje ispravi
Pa je radi tih razloga bilo od-lučeno
da mjesni francuski i en-gleski
narod zapravo governor i
vijeće pronadje način koji će za
jednako biti prihvatljiv Nu treba
naglasiti da britanska vlada nije
imala nakane da englesku manjinu
liši prava na "habeas corpus" pa
sudjenja po poroti u civilnim par-nicama
te uporabe njihovih vlas-titih
trgovačkih zakona
5 POREZI
U britanskom carstvu e Je bilo
dobro ukorjenilo načelo da se po-reze
ne može raspisivati niti ubi-rati
ako to nije odobreno po iza-branom
zakonodavstvu Ali za ono
vrijeme u Kanadi nije bilo tako
izabranog zakonodavstva pa pre-ma
tomu poreze se nije moglo za
konito ubirati Onda je ovo pitanje
riješio britanski parlamenat tako
da Je poprimio drugi zakon koji
Je poznat pod imenom "the (Jue-bec
Revenue Act" ((Juebec porez-ni
zakon) Ovim zakonom nalože-n- e
su bile carinske pristojbe i bilo
Je odredjeno da gostione i krčme
moraju imati dozvole za koje će
se plaćati I tako na taj način bili
su uvedeni porezi
6 OPĆA OPAŽANJA
(Juebec zakonik imao je za za-daću
da riješi neobičnu skupinu
problema za upravu Ovaj zako-nik
bio je sastavljen i poprimi jen
u parlamentu upravo u predvečer-je
revolucije koja je išla za odci-jepljenje- m
od imperije trinaest
kolonija u Americi koje su se na-lazile
uzduž obale Atlantika Rilo
bi čudo kada bi ljudi ikada mogli
stvoriti kakav zakon bez griješa-k- a
Tako i (Juebec zakonik u tom
pogledu nije bio iznimka
Tako je Carleton imenovao samo
Francuze za francuski dio u svoje j
vijeće i time je pobudio nezado-voljstvo
medju žiteljstvom On
nije ništa poduzeo da se francuski
civilni zakonik nadopuni i ispravi
osiguranjem za engleske trgovce
"habeas corpus" sudjenja po po-roti
u civilnim parnicama te sa
njihovim trgovačkim zakonima
On je takodjer zadržao u tajnosti
činjenicu da je britanska vlada
imala nakanu dati njima ovu prav-nu
zaštitu Ovo je ogorčilo engle-sku
manjinu Ali ipak općenito
uzeto (Juebec zakonik dao je veli-ke
usluge
Jedan historičar koji je struč-njak
za ono doba izrazuje svoje
mišljenje o ondašnjoj situaciji
ovako: "Prem da se francusko ži- -
STIHOM KROZ
DEMOKRACIJU
Iz Grčke nam čudna čuda kažu:
Fašisti će dobit apanažu
Takmiče se Sofulis i Skobi
tko će Grke bolje da porobi
Nekoć slavna bogata lielada
sad je zemlja bolesti i glada
i gdje evala kultura je stara
danas hara rulja Burandara
Mitolozi kažu da na Kreti
nekoć bje Je jedan tiran kleti:
Minotauro i otac mu Minos
aP danas je gori — Damaskinos
žrtava je Grčka zemlja mala
i previše u tom ratu dala
ali za ste ne će druge plate
no — Englezi da se kući vrate
Italija zemlja od limuna
svakojakih fašista je puna
Jasno jer još doživjeli niste
da fašisti ganjaju fašiste
Sjećamo se ko da j' bilo juče
vikali su: "Evviva U Ducel"
A sad vidiš već "a prima ista":
Drugi napjev ali pjesma ista
Usred Kima njihovi ministri
započeli maštati o Istri
ali da se baš i onesvijeste
nikad više od Trsta — Trieste!
Holandezi zna se vole Javu
a još vise bakar naftu kavu
pa da ne bi izgubili trope
u pomoć si zovu filantrope
Ovi su se — jasno — odazvali
na pomoć im svoje trupe dali
pa šta možeš neg' vjerovat pobro
da je sve to za sveopće dobro!
(Iz Kerempuha)
Pravedan sporazum medju
saveznicima omogućiti
će pravedan
(Prenos sa strl)
preko kojih je prošao rat i nepri-jateljska
okupacija sa svim stra
hotama i razaranjima treba osi
gurati odgovarajuću oštelu na ra
čun agresora jer ih je on opusto-šio
i jer se one same neće moći uz
dići iz ruševina Ovo je prema
mišljenju jugoslavenske delegaci-je
jedini pravilan put ako se hoće
da konferencija uspije Samo time
će agresija biti pravedno kažnje-na
Jugoslavenska delegacija stoga
smatra da ne može biti nikakve
popustljivosti prema agresiji i ag-resivnom
imperijalizmu Jugosla-venska
delegacija se slaže sa onim
govornicima koji kažu da treba
pokazivati dobru volju u odnosu
prema narodima jučerašnjih ag-resivnih
zemalja kako bi im se
dala mogućnost demokratskog
preporoda Ali ta dobra volja tre-ba
se odnositi na demokratska i
prirodna prava čovjeka i naroda i
ne treba se manifestirati u tome
da se jučerašnjem neprijatelju
popušta tamo gdje je on vršio i
još uvjek vrši nasilje nad drugim
narodima
Bilo bi potpuno nepravilno sma-trati
da je moguće udobrovoljiti i
privesti jučerašnje agresorske
zemlje na put mira i demokratske
suradnje na taj način što bi im se
ostavio dio ranije nepravedrs do
bivenog plijena kao što su na pri-mjer
tudji nacionalni teritoriji
Takvo popuštanje bi samo podhra--
nilo sile agresije i potvrdilo u nji-ma
uvjerenje da sila može biti us-pješno
sredstvo Jedne osvajačke
politike
Rilo bi veliko zlo za konferen-ciju
ako bi subjektivni interesi
pojedinih savezničkih država po
čeli potiskivati objektivna mjeri-la
Razumije se da pod takvim ug-lovima
pravedan mir nebi bilo mo-guće
postići U pogledu jugosla-vensko-talijans- ke
granice na pri-mjer
predlog mirovnog ugovora s
Italijom kojeg je podnijelo Vijeće
ministara vanjskih poslova osni-va
je u glavnom na tako zvanoj
francuskoj liniji Francuska linija
zamijenila je etničku liniju tako
zvanom etničkom ravnotežom
Francuska linija znači negaciju
onog osnovnog zašto su se borili
naši narodi u sveopćoj borbi pro-tiv
fašizma agresije i
ugnjetavanja Francuska
linija oduzima slovenskom i hrvat-skom
narodu mogućnost da bude
teljstvo Kanade nije moglo pret-voriti
u englesko ali se je moglo
razviti u iskrene i vjerne podani-ke
da je Britanija uspjela predo-bi-ti
njihova srca pružajući im
NOVOSTI
THE W F D Y AND THE W0RLD T0DAY
HL THE NEEDS OF FJC-SERVICEM-EN
SOLDIERS DEPORTEES
RETURNED PRISONERS OF WAR ETC
One problem arising from the
vvar is particularlv acute at the
present time In many countries
of the United Nations there are
vast numbers of young people
who through their direct partici-patio- n
in the fightmg against the
enemy are novv faced with the
urgent problem of rehabilitation
Voung demobilized soldiers who
have been away from their fami- -
lies lor many years are novv re-turni- ng
home prisoners of var
are back in their homes after
years of isolation survivors of the
nightmare concentration camps
live again as human beings
amongst other human beings
slave labourers are free partisans
are novv back at their jobs or in
regular armies Many are in poor
health many are crippled
AH these young people need
special care and special facilities
their education and training has
been interrupted thousands of
them have been vvithout nevvs of
conditions and developments in
their ovvn country for several
years of their life in some
cases they have not only forgot-te- n
the meaning of a democratic
way of life but have been subject
to long periods of fascist influ
ence
In addition there are now young
people in the armies of the United
Nations vhose conditions and fa-cilities
should be such as this
special service deserves
Ali these young people must
have appropriate facilities and
help if they are fully to be reha-bilitate- d
if they are to make up
mir
imperijali-stičkog
ujedinjen u svojim nacionalnim
državama u okviru FNRJ i pre-pušta
znatne njihove dijelove po-novnom
ugnjetavanju od strane
talijanskog imperijalizma
Predlog mirovnog ugovora sa
Italijom odrezao je Trst od nje-govog
jugoslavenskog zaledja
Oduzimajući Jugoslaviji Trst
predlog mirovnog ugovora pravi
još dalje nepravde On stvara ko-ridor
izmedju Trsta i Italije koji
oduzima Jugoslaviji etnički potpu-no
čisti slovenski teritorij On da-lje
oduzima Jugoslaviji znatan dio
Istre gdje takodjer u većini živi
jugoslavensko stanovništvo
U ekonomskom pogledu pred-log
mirovnog ugovora ne daje Ju-goslaviji
nikakvih garancija da će
njoj biti nadoknadjen barem kako-tak- o
razuman dio ogromne štete
koju su talijanski fašizam i impe-rijalizam
prouzročili za vrijeme
rata kada su dvije i po godine dr-žali
pod okupacijom jednu trećinu
Jugoslavije Sve to je u toliko teže
razumjeti kada se zna da je Ju-goslavija
samo u ratu sa Italijom
izgubila preko 400000 mrtvih Ja-sno
je da takve uMove ne može
prihvatiti zemlja koja je dala lak-te
žrtve u borbi protiv fašističkih
osvajača
Jugoslavija Je daleko od pomi-sli
da želi nekome nametati svoju
volju Ona je to dokazala svim
svojim dosadanjim postupcima i
zato jugoslavenska delegacija i da
nas izjavljuje da je njezin jedini
cilj postići pravedan sporazum sa
svojim saveznicima u ratu u pog-ledu
mira sa Italijom U tom smi-tr- a
da bi glavni zadatak konferen-cije
bio taj da omogući najpunije
pretresanje argumenata zaintere-siranih
savezničkih država sa ci-ljem
da se postigne suglasnost sa
tim neposredno zainteresiranim
državama
Samo pod takvim uslovima mo-gle
bi preporuke ove konferencije
imati realnu vrijednost pri stva-ranju
mirovnih ugovora Jugosla-venska
vlada i svi jugoslavenski
narodi smatraju da su dužni zau
zeti takav stav pred licem 1700
000 mrtvih sinova i kćeri naše
zemlje koje je Jugoslavija izgu
bila u ratu protiv Iterlin-Ri- m oso
vine
U borbi protiv neprijatelja nje-zini
su borci padali s čvrstom uv-jerenjem
da se bore za konačno
oslobodjenje svih svojih naroda a
to znači za princip kojeg su u svo-jim
deklaracijama proglasile ve-like
sile za vrijeme rata U tom
smislu još jednoć izražavam tople
želje jugoslavenske delegacije da
jamstvo za njihovu vjeru za nji- - ova konferencija uspješno obavi
hove zakone i običaje i za njihovu svoj posao To će biti još jedna i
narodnost te da im je dala vladu ' odlučujuća pobjeda savezničkih na-ko- ja
bi štitila njihove interese — roda pobjeda mira i suradnje me-jedno- m
riječju u svenu slobodu dju narodima nad ostacima agre-d- a
ostanu ono što jesu To je bila i sije koji nastoje unijeti razdor
nada iz koje je proizašao (Juebec medju snage koje su svijet obra-zakon- ik
jnile od fašističkog barbarstva
I
for their lost training receive
proper medical care suitable
training and jobs pensions and
so on
Already youth organizations
have shovvn what they can do in
initiating tremendous activity for
reconstruetion as in France Po-lan- d USSR Yugoslavia Cze-choslova- kia
and the other war de-vast- ed
countries There are also
tremendous construetion and re-li- ef
problems in such countries as
India vvhere the shadovv of famine
and disease again hangs over the
vast land Indian students especi-all- y
have saved thousands of lives
through their efforts
Those countries vvhich have been
more fortunate also realize their
responsibilities and the youth
organizations have done much to
give aid in a material and practic-a- l
vay to youth and students
abroad
These are the major issues
vvhich were discussed by the
Executive Committee and on vvhich
it was agreed to promote cam- -
paigns as videly and as intensely
as possible Already World Youth
Week has shovvn the keenness
vvith vvhich young people have re-spon- ded
to this call
Strah nas je bilo da nisu
sa fašistima
AVindsor Ont — Od onda kad
su krvožedne nacističko-fašističk- e
armije počele sa borbom protiv
slobodoljubivih naroda a naročito
protiv naše rodne domovine trep-ti- li
smo od straha da nije netko
od naših u starom kraju zalutao i
otišao na stranu fašizma — da se
v JlisfiBDHiiiB
JOZEFINA TAK US
bori protiv oslobodilačkog pokre-ta
i vojske tj protiv napretka i
demokracije
Ali nakon su mračne fašističke
sile totalno poražene i uspostavili
pismene veze sa rodbinom u staroj
domovini doznajemo tko je sura-djiva- o
sa neprijateljem a tko je
sa Narodno-oslobodilačko- m voj-skom
Osobito nas talijanskog po-rijekla
kao i ostale Jugoslavene
koji se nisu nikad slagali sa faši-stičkim
režimima bio je strah da
netko od rodbine nije bio sa oku-patorima
1 domaćim izdajnicima
Jest bilo ih je ali malo Naposlje
tku takvi su platili pred narodnim
sudom za svoja zločinačka djela
Ja sa ponosom čitam listove ko
je dobivam od svojih iz domovine
Osobito me vesele listovi mojih
nećakinja čije slike šaljem sa mol
bom na uredništvo Novosti da ih
uvrste pa da čitaoci vide mlade
partizanke koje su se borile sa pu-škom
u ruci protiv zloglasnog ne-prijatelja
One su bile teško ra-njene
u ljutim borbama isto tako
i njihov bratić Krsto Spiranco ko-ji
je bio u NOV U partizanskom
odjelu je Jozefina Takus i njezina
sestra Zora One su rodom iz Gor-njeg
Obriježa Slavonija Jozefina
je sada samo 19 godina ali je znala
zašto re bori Danas kad je slo-boda
izvojevana ona će kao i os-tala
omladina nove Jugoslavije
znati i umjeti braniti tu slobodu
koja je potocima njihove krvi iz-vojevana
Mi koji smo bili u Kanadi za
vrijeme prošlog rata ipak nismo
fizički i materijalno stradali već
smo imali priliku da radimo i ne-što
zaradimo Sada dužnost i pa-triotski
osjećaji naprama našoj
staroj domovini nalažu nam da od
ove svoje male uštede pružimo
svu moguću pomoć našim junač
kim narodima koji su se borili za
slobodu svih nas
Tony i Katarina Raskiera
Zorine slike ne iznašamo pošto
se od nje nije mogao uč t klišej
— Ured
PREPLATNIČE OBNOVI
PREPLATU
'MMM™- - m m m nj OBJAVE
TORONTO ONT
Odsječna sjednica održati će se
u ponedjeljak dne 12 aug u 8 sati
na večer umjesto u nedjelju u 2
sata poslije podne kako se obično
održavaju naše sjednice
Promjena je učinjena radi toga
Što se u nedjelju održava piknik
kojeg će posjetiti mnogi naši čla-novi
a nekoji su čak i zaduženi da
na istom rade pa smo uslijed toga
bili prisiljeni učiniti ovu izmjenu
Ne zaboravite u ponedjeljak u 8
sati na večer na S8G Ontario St
Cijene proizvodima u
Jugoslaviji se sni-žavaju
Beograd — Ministar financija
i zamjenik predsjednika privred-nog
Savjeta Sreten Žujović dao je
izjavu u vezi sa odredjivanjem je-dinstvene
cijene pšenice i sniže
njem cijena nizu industrijskih
proizvoda
Rlagodareći pojačanoj snazi dr-žavnog
i zadružnog sektora i nje
govoj intervenciji na tržištu kao
i planskoj intervenciji države kod
formiranja cijena stvoreni su us-lo- vi
za izjednačenje cijena pšeni-ci
i za sniženje cijena nizu indus-trijskih
artikala za potrebe sela
Sniženju cijena industrijskih
proizvoda pristupilo se da bi se
seljacima osiguralo snabdjevanje
tekstilom poljoprivrednim oru-dje- m
i vještačkim djubrivom po
što pristupačnijoj cijeni u cilju
bolje obrade zemljišta i podizanja
poljoprivredne proizvodnje Do-bar
dio ovih proizvoda prodavati
će se ispod cijena koštanja Raz-liku
izmedju cijene koštanja i pro-dajne
cijene pokrivati će država
prihodima sa drugih sektora pri-vrede
I najkraćem roku biti će done-seno
riježenje o sniženju cijena
poljoprivrednim spravama alati-ma
i mašinama za 30 posto vješ-tačko- m
djubrivu za 25 posto i vu-nenim
tkaninama za 10 posto
Sarnia Ont Nedavno smo
čitali u Novostima apel Smričani- -
iiia u aauaui uu iiaiuune iiiuuiu- -
ce iz Smrike za financijalnu po-moć
radi obnove čitaonice Isti
list tj apel primila je i obitelj
Bobuš a vjerujem da ga je primi-la
i većina Smričana u Kanadi i u
Sjedinjenim Državama
Rez svake dvojbe mogu reći da
je apel pručitao svaki Smričanin
po par puta pa zato potrebno
pisati o sadržini već nastojati da
se pokrene akcija za pomoć Na-rodnoj
čitaonici Ja ću niže izložiti
moje a ostali drugovi i dru-garice
preko naše štampe
komentiraju usvoje ili sugeriraju
što oni misle da bi bilo potrebno
poduzeti da akcija uspije čim bo-lje
U prvom redu smatram da je
potrebno napraviti sabirne liste za
ovu narodnu stvar da se odredi
Rim — Fašističke bande u Na-pulju
i drugim gradovima Italije
naprežu sve sile u borbi za pov-ratak
omražene monarhije i starog
fašističkog režima Njihove pod-zemne
aktivnosti u Rimu Napulju
Milanu i drugdje svjedoče da faši-sti
okupljaju svoje razbijene sile
i pripremaju napad na vladu ako
ih vlada prije ne spriječi
Glavni operativni štab se nalazi
kod njihovog priajtelja Franka u
Spaniji
Za vrijeme prošlih izbora tali
janska reakcija je uz aktivnu po
moć vrhova katoličke crkve poli
šala vratiti život u stare fašisti-čke
forme Talijanski narod je sa
75 posto glasova za republiku od
govorio da se monarhija više nika
da nesmije pojaviti Na ovom pi
tanju bili su jedinstveni kršćanski
demokrati socijalisti i komunisti
Referendum je stvorio re-publiku
strašno je ogorčio sljed-benike
monarhije Apel kralja
Umberta na njegove sljedbenike
da spriječe "urotu" protiv prijes-tolja
trebao je biti znak za usta-nak
monarhista u svim talijan-skim
gradovima naročito u južnoj
Italiji Njihove pobune su sprije-čene
prije nego su zauzele maha
Podzemne fašističke organizaci-je
u Italiji sastoje se iz bivših
okorielih fašističkih oficira i dru- -
Jgog ološa iz Mussolinijevog reži
mJ&ML&M
Subota 10 augusta 194G
Los Angeles Gal USA
Mjesno Narodno Hrvatsko Vije-će
održavati će četvrti piknik
na 18 augusta u Hrvatsko-ameri-kansk- oj
dvorani 330 S Ford Blvd
Bašća se otvara u 10 sati prije
podne a počimlje u 730 na
večer
Pored raznih jestiva biti će i na
ražnju pečene janjetine i raznog
pića Takodjer će biti raznih šala
i veselja kao i prošlih godina
Vijeće održava godišnje sam
jedan piknik za dobre i plemenite
svrhe u ovoj zemlji i u staroj do-movini
pa očekujemo da će nas
posjetiti sva braća i sestre mjesta
i okolice
Toronto Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će svoju redovi-tu
sjednicu u ponedjeljak 12 augu-sta
u 8 sati u večer u Macedonsico-bugarsk- oj
dvorani 38C Ontario St
Pozivaju se svi članovi Vijeća
da budu prisutni pošto imamo
rješavati važnih stvari
JAVNA ZAHVALA
Vancouver U C — Braćo i se-stre
ja vam se najljepše zahvalju-jem
preko naše narodne novine —
Novosti na prilozima koje ste pri-ložili
kad sam sabirala za ljepoti-cu
piknika a za pomoć siročadi u
Jugoslaviji
Za pomoć one dječice čiji su
očevi i majke dali svoje živote za
oslobodjenje naše domovine
ja sam sakupila $95705 Radila
sam neumorno znajući da radim
za svetu i nadasve potrebnu stvar
A vi ste se na moju molbu svi
odazvali svijesni činjenice da je
to vaša sveta dužnost
Najljepša hvala svima na sva-kom
i najmanjem prilogu a naro-čito
hvala mojim Karlovčanima
su najviše nastojali da Kar-lovčan- ka
bude pobjednica JoS
vam se svima najljepše zahvalju-jem
u ime one dječice kojoj je na-mjenj- ena
ova pomoć
Stavka Kralj
0 APELU NARODNE ČITAONICE U SIUIRIKI
HRVATSKO PRIMORJE
nije
misli
neka
toga
koji
svoj
ples
stare
koji
jednoga ili dvojicu drugova koji
će primati novac i rukovoditi sa
akcijom tako da se akcija cen-tralizira
Ja bi predložila drugove:
Ivana Matešića i Mihu Burica iz
Montreala Oni bi takodjer trebali
napisati članak u Novostima o ak-ciji
i navesti svoje adrese radi
dopisivanja i savjetovanja Ja mi-slim
da bi na ovaj način bilo mno-go
bolje sabirati pomoć nego po-jedinačno
jer organizirani rad je
uvjek uspješniji nego neorganizi-rani
Na ovaj način su radila i druga
braća i drugo i iz Hrvatskog Pri-morja
pak su im bile akcije us-pješne
Sida braćo i drugovi na
vama je da odlučite Drug Matešić
je dao apel Narodne čitaonice da
se objavi u Novostima pa je zato
njegova dužnost da se stavi na
čelo akcije Sve vas pozdravlja
M F Robuš
[ Podzemne aktivnosti talijanskih monarhista
ma U otkriću jednog središta fa-šističke
organizacije ustanovljeno
je da se sva talijanska reakcija
pridružila ovim terorističkim
bandama
Olll
U srijedu 14-o- g augusta održa-vati
će se sjednica ogranka SK1I
u vlastitim prostorijama na 243
Beach Rd
Redovita sjednica koja se je
imala održavati prošle srijede bi-la
je odgodjena radi važnih lokal-nih
stvari stoga je potrebno da se
sve članstvo odazove sjednici ovo-ga
puta
Sjednica počimlje u 780 rta ve-čer
Illllllllllllllllllllllllimilllllllllllltmil
KUĆA NA PRODAJU
Velika i sagradjena je naročito
za trgovinu Raspolaže sa velikom
ledenicom sušionom mesa maši-nom
za pravljenje kobaska itd
Za sve informacije obratite se
na:
ALFRFI) C SCinVARTZ RA
GERALDTON ONT
iiiiiiiiimiiimiiiimiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiii