Novosti, December 21, 1946

              mnjjiii'ifcmiiteiiErifoi'imfi SHBHISSHH BSOSSStSSSSSlMBfniiBSffBJSBSBMHillSfBM
1
Četvrtak 19 decembra 1946 NOVOSTI STRANA 3 VANCOUVER SI JE ODREDIM KVOTU OD POLA
MILIJUNA DOLARA ZA NABAVKU MAŠINE
i
V Čitavom Jugoslavijom
gradi se i stvara
Na Sa narodna vlast je u ove
dvije godine obnove i izgradnje
izvela velika djela
Kako je izgledalo stanje u Hr-vatskoj
sredinom svibnja 1943
godine? Okrajci rastrganih 1
svinutih tračnica ležali su na sru-šenim
nasipima Veliki cestovni
mostovi ležali su u vodi
I'reko sto tisuća srušenih i ošte-ćenih
kuća preko deset tisuća ki-lometara
onesposobljenih cesta
i C00 sniženih mostova!
Sa svim tim nedaćama morala
se naia narodna vlalt uhvatiti u
koStac
Osnovna karakteristika tih ra-dova
bila je dobrovoljnost medju-sobn- o
takmičenje i pomoć čitavo
naroda
Kvo Sto govore o toine podaci:
U 1945 godini popravljeno Je
3 milijuna kvadratih metara tu-caničk- og
kolovoza 30000 kva-dratnih
m betonskog- - kolovoza a
kockama otaracan prostoi iznosi
4000 m2 Obnovljena je ogromna
količina propusta i nasipa Izra-ženo
u novcu: Ukupna vrijednost
radova na prometnim vezama ja
231 milijuna od čepa preko po-lovice
otpada na dobrovoljnu ra-dnu
snagu
I'odignuto je i obnovljeno oko
40 hiljada stambenih 10000 go-spodarskih
i 2000 javnih zgrada
U Dalmaciji i Lici koji imaju u
glavnom kamene kuće pokrivena
su garišta u Kordunu I Baniji
gradjene su u glavnom bajte a u
krajevima sjeverno od Save koji
su najmanje stradali u ljudstvu
imovini i alatu gradjene su novo-gradnje
Pitamo se s ponosom koja je
druga zemlja u razmjerno boljim
okolnostima imala takve uspjehe T
UJU smo u 194C godinu Struč-njaci
zauzeti terenskim radovi-ma
nisu mogli istodobno izraditi
definitivan gradjevni plan za
194G god Naša gradjevna indu-strija
se razvijala iz dana u dan
promet je postajao sve bolji po
daci su svaki dan rasli Naša
mlada gradjevna poduzeća nema-jući
iskustva morala su se oku-šati
s prvim poteškoćama na ra-du
morala su zadovolj'tl velikim
zahtjevima koji su se na njih po-stavljali
Trebalo je realizirati ogromne
kredite
Najveći dio njih predvidjeti je
za gradnju zgrada za podizanje
industrije i rješavanje stambenog
pitanja
Medju mnogobrojnim objekti-ma
koji se grade ističe se tvorni-ca
"Rade Končar" u elektrokom-binat- u
"ELIH" u Zagrebu pa
fotoindustrija DAI'H-ov- e garaže
u Zagrebu fećerna u Županji s
radničkim naseljem tvornica va-gona
u Urodu takodjer s radni-čkim
naseljem tvornica papira
na SuSaku duhanska skladiUa u
"SLOBODNA DALNLACIIA" DONOSI:
Vrgovcu hidroelektrana u Vino-dolu
Danas se joS uvijek osjeća po-manjkanje
stambenih objekata
500000 dinara dano jeza izgrad-nju
stanova K tomu Je na Sa na-rodna
vlast dala ove godine sto-tinu
milijuna dinara za izgradnju
porušenih mjesta 0a svota ra-zdijeljena
je po najteže oštećenim
okruzima Okruži dalje dijele
po kotarevima I mjestima pre-ma
poruienosti i potrebama ito
narod sam i odlučuje Seljacima
se daiu količine materijala u vri
jednosti od 4O00— 25000 Din ili
im se plaća stručna radna snaga
a izuzetno daju krediti
Ovdje Narodna fronta vrSi zna-tnu
ulogu Ona mobilizira radne
mase objašnjava osnovne crte
naSe gradjevne politike formira
gradjevne aktive koji mnopo pri-pomažu
pri izgradnji Bez Na-rodne
fronte ne bi na!a izgrad-nja
bila uopće moguća
Osposobljava se i gradi
C00 javnih zgrada u prvom
Škola pa zgrada za "kotarske
sne NO-- e sudove bolnice
prvi puta u naioj Historiji Krade
se brojne ambulante po selima
Time se Jasno polcazuje da je
briga naše narodne --vlasti oVco d-izanja
prosvjetnog i zdravstvenoj
života doista stvarnost
Takvo Je stanje na ostalim se-ktorima
naše gradje-vn- e djelatno-sti
Prvi put u historiji započeta
SA STRMOG
FRONTA MN Dl
Noranda Que — U petak 13
decembra izmedju 9 i 10 sati prije
podne došao je jedan vlak nato-varen
sa ugljenom u namjeri da
se preveze natovar na kompa-nijsk- o
vlasništvo Štrajkaški ko-mitet
je odmah oba-vjesle- n te je
mobilizirao od 250 do 300 Štraj-kaša
da se spriječi uvoz upcljm
u talionicu štrajkali u se oda-zvali
komitetu i koncentrisali se
pred samu lokomotivu Strojo-vodj- a
i sam u uniji a na drugu
ruku primjetio je silu I solidar-nost
Štrajkaša pak je stajao sa
lokomotivom neko vx-ijen- ie i oti-šao
natrag
U subotu 14 decemLraod 11 do
12 sati prije podne uspjelo je
kompaniji na svoje? vlasništvo
uvući dva vagona ugljena PoSll su
1 po treći ali je štrajkaškoj straii
doJIo pojačanje koje je spriječilo
uvoz ugljena
Policija kao i uvjek je na strani
poslodavaca i države Ali sa po-jačanjem
stražarskih straža ne-će
se smjeti uplićatl u krienje
štrajka koji se vodi za bolju pla-ću
i radne uvjete
J CeSić iasvjHitelj
0rz0~0z0- -
Zločini logoru Jasenovac
0-0+&Vt20--l-&00&Z-
004k
18
Kad se nijedan
atoćenik nije javio naložio je &akić da
mu se donese u kojem u bili
popisani vi Zidovi koji nalaze u Ja-senovcu
It toga je imenika prozvao 100
Jevreja pa kad su svi ovi stupili pred
njega odabrao je od oka 25 Jevreja te
ih osudio na zatvor u "Zvonari" što
anaci ima da umru od gladi
Prigodom proglašenja presude nasmija-la
su se dva Zidova Ito je opazio jedan
ustaša i prijavio Sakiću Ovaj je po-zvao
ta dva levreja k sebi naložio im
da kleknu te ih ustrijelio hitcem zati-ljak
Medju onih 25 Jevreja koji su str-pani
"Zvonaru" bilo je vise uglednih
Sarajlija: profesora advokata inži-njer- a
itd
Zemaljska je komisija utvrdila ovaj
jločin preeluianjem svjedoka Ilić Bran-ka
Kamh Sabetajcr Đakon Jakoba
Aleksić Arse i Zivković lovana
XIX
LIKVIDACIJA VEĆE GRUPE
U JABLANCU
Svjedok Breyer Oto posvjedočio je da
oko
redu
je planska izgradnja čitave mreže
motornih kolovoza za motorni
saobraćaj kojim će se znatno
olakšati i pospješiti promet do
bara a prema tome poboljšati ži-vot
Zagreb kao privredno sredi-ste
mreže ove će se godine pove-zati
s Varaždinom modernom ce- -
ment-makada- m cestom Budući
da se gotovo sve zagorske ceste
slijevaju na smjer Zagreb— Vara-ždin
to će tako čitavo Zagorje
imati brz i dobar spoj sa Zagre-bom
Otpočeto je gradnjom ce-ment-beto- nske
ceste Zagreb—
SuSak Posebno pak značenje ima
autoput Zagreb— Beograd promet
sjevernog dijela naše zemlje ko-jom
će se čitava Slavonija pove-zati
sa Zagrebom u cilju brzoga
prometa žitnih i mliječnih proiz-voda
te industrijskih produkata
Radovi su ove godine razvijeni a
fri11iA Xa rmAtna AnAi 11 Yiwl a
mah tako da će zaposliti oko
250000 radnika Veoma je važan
problem nai-- e primorske krajeva
kojima je budućnost podizanje tu-rizma
povezati dobrom i moder-nom
turističkom jadranskom ce-stom
Ove se godine izgradjuju
dionice Novi— Senj i SuSak— Met-ković
Dok smo lanjske godine gradili
uglavnom provizorne mostove ove
se godine prešlo na izgradnju
stalnih objekata Izgradjeno je
10 velikih mostova a u gradnji
ih je Jos 20 Medju njima se isti-ču
željezni most preko Kupe 2
mosta na SuSaku mostovi na
Dravi kod Ormoža Osijeka i
Virja te most na Savi kod Bos
Gradiške Izgradjeno je mnogo
propusta Jednako tako napre-duju
i brojna isuJenja i natapa-nja
u Dalmaciji obalie utvrde i
nasipi u Posavini i Podravini i je-dnako
se tako grade novi vodo-vodi
te brojni drugi vodoopskrbni
objekti
Svugdje naJa narodna vlast po-kazuje
svoju stvaralačku aktiv-nost
Za takvu vlast radnog na-roda
glasat će narodi Hrvatske 10
studenoga 1946 godine
Tvornica crijepa "Malija
Gubec"
Tvornica crijepa i opeka "Matl-j- a
Gubec" u Bedekovčini spada me-dju
najbolje tvornice u Jugoslavi-ji
jer je u pola godine izvršila
proizvodni zadatak za čitavu go-dinu
Radnici i namještenici ove
tvornice postigli su požrtvovnim i
marljivim radom od 7 mjeseci ono
što je bilo predvidjeno da treba
izvršiti kroz godinu dana Osim
toga oni su uspjeli još i da snize
cijene crijepu od dinara 3C5 na
185 Tvornica postoji već 46 go-dina
ali nikada nisu bili postignu-ti
ovako značajni uspjesi
t+ +&? 0 &twxttz0& rw snrx
u
"Imenik"
tamo
i
Va 0
e
da
u
u
je koncem kolovoza dopremljena u jase-novač- ki
logor — velika grupa Srba iz
okolice Okucana oko 700— 800 lica
Svjedok je vidio kada su ustaše na-tovarili
ove Srbe na velike čamce te ih
otpr&mili niz Savu do šume koja se
nalazi izmeclju Mlake i Jablanca Kako
je lgjorska Ekonomija u Jablancu imala
svoj zemljižte na koje je slala logora-še
na poljske radove držao je svjedok
da i ovi Srti idu tamo na rad Medju-ti- m
j kasnije saznao )d drugih zatoče-nika
da su ustaše sve te Srbe pobili na
obali Save Svjedok se sjeća da su se
ustaCki stražori koji su pratili zatočeni-ke
-- vratili noću u logor ali bez zato-ceni- ko
s
XX
DJELOVANJE POKRETNOG PRIJEKOG
SUDA U JASENOVCU U
RITINU 1944 GODINE
U mjesecu rujnu 1944 godine saznala
fe uprava logora preko svojih doušni-ka
dci u logoru postoje izvjesne grupe
Kitocnila leoje podržavaju veze sa li-cima
izvan logora Po tvrdjenju douJni- -
i iJvNQl
'jE7v --?v- im'm~ &— ri
Druga bihaćska brigada odlazi veselo na izgradnju omladinska
prugo Brčko-Banovi- ći Proslava novembra
u Geradionu
Geraldton Ont Na 3 de-cembra
održana je u našem ma-lom
rudarskom naselju proslava
obljetnice proglašenja FNll Ju-goslavije
Skupštinu je posjetio
sav na 5 narod i lijepi broj sla-venske
braće: Rusa i Ukrajinaca
te ostalih Slavena Glavni govor-nik
bio je major drug Branko Vu-kel- ić
socijalni atašej kod našeg
poslanstva u Ottawi
Drug Branko govorio je sat
15 minuta U svom govoru je go
vorio o herojskoj borbi naših naro-da
o njezinim tekovinama i o po-letu
naših naroda u obnovi i izgrad-nji
I'ublika je sa velikim zado-voljstvom
i odobravanjem pratila
Hrankov govor
Na apel predsjednika proslave
za božićni dar djeci palih boraca
sakupljeno je $25300 Novac je
poslan Vijeću Kanadskih Južnih
Slavena u Torontu koje će novac
otposlati u Jugoslaviju kao božić-ni
dar djeci
Poslije skupštine svi članovi Vi-jeća
su pgzvani na razgovor sa
Brankom u kuću tajnika Naše
vrijedne drugarice i sestre prire-dile
su kavu i raznih kolača pa
onako uživajući razvio se razgo-vor
i diskusija o raznim pitanji
ka te su grupe bile povezane $ parti-zanima
i stvarale pkm za pobunu i bijeg
iz logora
Uprava je logora odlučila da formira
pokretni prijeki "sud" koji će provti
istragu i sudjenje u ovom slučaju
Luburić je povjerio ustaškom sucu dr
Prpiću Mihovilu Prpić je bio neobično
okrutan i sa svojim agentima Sttdar
Milom Primorac Silvestrom Pavičić Pet-rom
Neovčić Lajčom Kvesić Stipom i
Pehar Nikolom vodio "istragu" upotre-bljavajući
sva sredstva torture: mlatili
su žrtve batinama gnječili im prste za-badali
igle ispod nokerta pržili golo tije-lo
sa "let-lampom- " (lampom za lotanj
kojom se služe limari) zasljepljivali vid
tzv "svjetlom" itd Istraga je trajala ne-koliko
tjedana pa su Prpić i njegovi
drugovi mnogo zatočenika unakazili
Čemu je služio ovaj "sud" pokraj
utvrdjenih činjenica da su ustaški zlo-činci
nekoliko stotina hiljada ljudi bez
ikakva osnovana razloga bez ikakva
postupka i bez ikakvog ma l ustaškog
sudjenja na najgroznije načine pobit —
nije jasno
Uostalom kakav je bio taj "sud" kako
je "sudio" vidi se najbolje iz iskosa sa-moga
fratra — ustaše Majstorovima-HHpovic- a
koji je bio i čkm toga "suda"
i koji je po ovoj Komisiji saslušan dne
29 VI 1945 u zapisniku br 2006 Filip©-vi- ć
je medju ostalim iskazao:
" '" '" " i " i _
I
fikYafJSBBBbW
i lJi
t i
i
29
—
i
ma Svaki od nas želio je da pre-ko
druga Branka nešto dozna i
pita o svom rodjenom kraju od-nosno
kako su se držali tokom os-lobodilačke
borbe Drug Branko
budući pozna krajeve u kojima
smo se rodili pripovjedao nam je
o svemu koliko su mu bili poznati
krajevi 1 pojedine osobe
ZA IlOŽIćM DAR JECI DARO-VALI
SU SLIJEDEĆI
Po $1000: Geo Cvitković Joso
Fajdetić Janko Frkonja Ivan Ku-ča- n
Jack Držaj Matt Ilutala Gr-ga
Lazarević Jan Penchev Sam
Valainof Tony Basa Jack Zubak
Po $500: Nikola Pavelić Niko-la
Klobučar Nikola Kupina Mile
A Spoljarić Mate ćop Joso Kle-menč- ić
Ani Aleksić Ivan Dasović
Jerko Mikulić A Gospodarek
Fred Filik W Pavlichuk Joe De-renč- ić
T Popović P Ordov S
Sterinchuk A Forman S Bay-ehu- k
A Ugrin XI Fenchuk XI
Stasuk P Rasko J Karpuh
Po $400:
Po $300:
XI XIichov
B Daikov
Po $200: Joja Bašić A Zubak
K Karuluk F Sawchuk„ S Sta-ehu- k J Lasuk L Oreiković P
Vancouver B C — Od osnutka
Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
mnogo se doprinijelo za pomoe
nalem narodu u staroj domovini u
novcu i i bi Ali jedno što je naj-glavrt- je
jeste to da su se inicija-tivom
Vijeća organizirale radne
grupe koje namjeravaju poći u
domovinu i pomoći našem junač-kom
narodu u izgradnji nove indu-strije
i obnovi stare
Grupe su organizirane pred ne-koliko
mjeseci Održavano je dos-ta
grupkih sjednica na kojima se
uiskusiraio kako poći u domovinu
žto ponijeti sobom U glavnom
smo znali da nam treba ponijeti
alata i otpremiti mašinerije koju
bi morali sami nabaviti I za tu
-- vrhu judi hu obećavali neki dio
c cg novca dok su veće svote svo-je
u tede mislili ponijeti sobom
kad podju u domovinu
L pogledu ovog našeg pothvata
t to je nama svima poznato) pos-ia- li
smo svoje delegate u domovi-nu
da se po razgovore i dodju do
-- porazuma po tom pitanju sa na-rodnim
vlastima Od tih delegata
dvojica su se povratili u Kanadu
t odmah po dolasku mi smo traži-li
da jedan od njih dodje k nama
u Vancomer Pošto delegat nije
mogao odmah doći došao je naš
glavni tajnik Vijeća drug XIioiić
l'o dolasku druga XIiošića Mje-sno
Vije je sazvalo skupštinu
gdje je drug Miošić pročitao pis-mo
narodnih vlasti koje je posla-no
preko delegacije za grupe i za
cijeli naš narod ovdje I pišu nam
da će naš narod i narodne vlasti
rado dočekati iseljenike koji se
povrate u domovinu odakle smo i
otišli Pošto nam je osiguran raJ
i pošten život nije potrebno (kaže
se u listu) nositi novac sobom u
d'epu nego je potrebno ponijeti
a a i mašine I 6vaki onaj koji
uloži novac u grupu za koji će se
kupiti alat i mašinerija pomaže
sebi 1 svom narodu a svoje nov-čane
uložke dobiti će natrag Onaj
koji ostane ovdje a posudi novac
grupi biti će mu povraćen Jedino
sa privremenom posudom pomaže
našem narodu u podizanju gospo-darstva
za bolji i sretniji život
svog naroda
Poslije nakon je pročitano pis-mo
drug Miošić je rastumačio
mnogo loga na čemu nismo bili
dovoljno informirani Nakon sve-ga
objašnjenja uzeli smo na disku-siju
pismo i govor druga MioJića
U diskusiji smo uzeli učešća i slo-žili
se potpuno sa memorandu-mom
te poveli ozbiljno pitanje što
mi možemo učiniti u korist reče-nih
grupa i njihova polaska u do-movi- nu
Došli smo do zaključka
da se Sto bolje poradi u upisivanju
članova u grupe Takodjer smo
jednoglasno u vojili kvotu tj sa-kupiti
$50000000 (pola milijuna
dolara) za kupnju alata i mašine-rije
za grupe koje podju u domo-vinu
Na skupštini i odmah drugi dan
obećano je $15100000 Znači do
Leanović A Sidaruk
Po $100: S Kuma N ćop B
Alek
Najljepše se zahvaljujemo dru-gu
Branku na posjeti i svima pri-lagačima
na božičnom daru djeci
Geo Cvitkotić
"U 1944 g u mjesecu rujnu bio sam
Član prekog pokretnog suda u Jasenov-cu
a članovi su bili Mataja Josip usta-ški
satnik Milković Martin ustaški nat-poručn- ik
Ličanin i Dinko Sakić ustaški
natporučnik iz Bos Broda Mi nismo su-dili
nego samo potpisivali osude Osude
je izradjivao i nama davao na potpis
dr Prpić Mihovil šef pravosudnog odje-la
za područje Jasenovac Tako sam
potpisao smrtne osude civilima iz Du-bi- cs
mislim 17-ori- ci a koji su bili optu-ženi
radi veze s partizanima Ovih 17
obješeno je u Dubiti Napokon potpisao
sam kao član prekog suda 8 smrtnih
osuda u Novskoj željezničarima te su i
ovi obješeni Sva ova vješanja izvršena
su u jedan dan i sve je osude izradio
dr Prpić Mihovil a sama izvršenja uči-njena
su na raznim mjestima kako sam
naveo''
Niti se je dakle vodila rasprava niti
je "sud" donosio presude nego je jedno-stavno
uprava slala svoju odluku na
potpis članovima ovoga "suda" Sa ne-što
manje ili više razlike u proceduri
takvi su medjutim bili i svi ostali ustaški
pokretni prijeki sudovi koji su po raz-nim
krajevima naše države a na teri-toriju
tzv NDH vršiH teror ubijaju na
hiljade nevinih žrtava
Cjelokupan rezultat ovog "sudjenja" u
rujnu mjesecu 1944 u Jasenovcu nije Fili- -
bar početak Na skupštini je iza-bran
Široki odbor koji će voditi
sav rad Isto smo doli do zaključ-ka
da bi ovdje u Vancouveru
(zbog udaljenosti Toronta) bila
centrala ili točnije rečeno središ-te
unrate z B C i Albertu ali
ćemo imt' stalne veze sa Glav-nim
izvrsnim odborom u Torontu
Sa ovim ćemo olakšati rad našem
vodstvu u Torontu
Drugi dan nakon skupštine sa-stao
se izabrani odbor i ratpodje-li- o
rad na nekoliko pododbora a
to su: financijski legalni admini-strativni
i za narudžbu alata i
mašinerije
I sad nam ništa drugo ne preos-taj- e
već onaj koji misli peti u
domovinu da m prijavi u Jednu od
grupa i uloži sav svoj novac u
grupu koji će mu biti isplaćen
čim stigne u domovinu One pa-triote
koje JoS ne misle Ići u do-movinu
ili možda ne misle nikako
neka pozajme novac grupama No-vac
će im biti povraćen Za ulože-ni
novac svatko će dobiti priznani-cu
i certifikat od Vijeća Svaki
onaj koji misli pomoći ili pravo
reći pozajmiti novac grupama ne-ka
to učini čim prije
Sjedište ovog našeg odbora na-lazi
se u Hrvatskom Prosvjetnom
Domu u kancelariji Vijeća Ako
netko želi pismene Informacijo
neka na ovaj naMov i adresu piše:
Vijeće Kanad Kih Južnih Slavena
fOO Campbell Ae„ Vancouver
B C Ste čekote i money orders
vadite na: Council of Canad'an
South Slavs Ueconstructlon Pund
Ja bi apelirao na sve one koji
misle poći u domovinu sa prvom
grupom da se prijave odmah Oni
koji još ne misle neka pozajme
novac ito čim prije da se prva
grupi opremi Sto bolie l podle čim
prije odnosno da snjom pošalje ito
više mašinerije Za sve otale in-formacije
obratite se Vijeću u
Vancouver na gornju adresu To
Je sve za sada
Joso Orcsković: predsjednik Lo-kalnog
Vijeća Kanadskih Južnih
Slat ona u Vancouveru
PRILOŽILI ZA GIMNAZIJU U
PISAREVINI
Windwr — Niže su imena pri-laga- ča
ža gimna-ij- u u Pisarevini
koja nisu objavljena u prošlom iz-vještaju
sa ostalim prilagačima:
XIr i XIrs Nick Daniel priložili
' $1500 Sakupila drugarica Ana
Selinger Iz Nev Vorka $1600 Ne-ka
se ovaj ispravak uzme u obzir
Tajnik
AKO MI NAPUSTIMO INDIJU
DRUGI ĆE £E USELITI"
London 18 Dec — Markiz od
Iinlithogov-- a stari torijevac u
kući lordova reče: "Ako ml napu-stimo
Indiju drugi će se uelili —
a taj drugi neće biti nitko do Sje-dinjenih
Država Amerike" Ovako
ovaj stari torijevac rjeftavn pita-nje
slobode naroda Indije Ne oba-ziraju- ći
se na njegovo mišljenje
vodje Hindusa i Muslimana u In-diji
prijete Velikoj Britaniji da će
naskoro prekinuti ve veze i od-nose
sa njom i otpo&ti životom
slobodne 1 nesavisne zemlje
pović-MaJ3torov- ić u cjelosti iznio u svome
cit iskazu
Utvrdjeno je slušanjem svjedoka
Kamhi Sabetaja iz Sarajeva MagHć Mi-ška
iz Vrapca i Danon Jakoba iz Zagre-ba
da je na osnovu presude ovog "su
da " obješeno 31 lice
Svjedok Danon Jakob bio je prisutan
kod egzekucije svih osudjenika U dl
zapisniku pored ostalog iskazuje:
"Da su svi ovi zatočenici bili mučeni
znam po tom što sam ih vidio gdje idu
u zgrada zapovjedništva s pletenim ži-cama
a kad su ih ustaše vodili s pre-slušavanja
vidio sam da se vuku pre-mlaćeni
Jedan grobar koji je pokapao
žrtve pričao mi je da je vidio tijelo
Hebac Remzije kad ga je svukao Tijelo
je bilo izgoreno od platnena let-Iam- pe
Sakić Dinko član "suda" nazvao je to
sredstvo mučenja "V-l- " i hvalio se pre-da
mnom u brijačnici da je "V-l- " uspio
Drugi dan sam morao da gledam vje-šan- ie
pa sam čuo kako je Primorac
Suvestar zapitao zatočenika Hadžiju
prije nego ga je objesio da li mu opra-šta
što ga je tukao a ovaj mu je odgo-vorio
da mu to neće nikad oprostiti
Noto je Primorac rekao Hadžiji kad MU
je već bio stavljen oko vrata konope
"Do vidjenja na drugom svijetu"
(Nastavit će se)
I