Novosti, October 18, 1947

              STRANA 2 NOVOSTI Subota 18 oktobra 1947 NOVOSTI MILIJUNI SIROMAŠNIH SVE
SIROMAŠNIJI ŠAČICA Published every Tuesdav Thursday and Satuiday by the -
Novosti Publishing Company
In the Crcatian Language BOGATIH SVE BOGATIM
Anthorlzed as Second Class Mail Tost Office Department OtUva
f2krzi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
cn the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dvije konvencije - dva
različita puta
U posljednjih par tjedana održane su dvije konvencije
središnjica kanadskog sindikalnog pokreta Najprije je održa-na
konvencija Trades and Labor Congress-- a u Hamiltonu a
tjedan dana kasnije konvencija Canadian Congress of Labor
u Torontu
Obe konvencije održavane su u danima velikih ekonom-skih
i političkih problema kod kuće i u svijetu Održavale su
se u vremenu kad je federalna vlada ukinula gotovo svu
kontrolu cijena i tako otvorila put monopolističkim interesima
za novi juriš na ionako težak položaj cjelokupnog stanovniš-tva
u vremenu kad reakcionarne sile svijeta ugrožavaju svjet-ski
mir
Obzirom na ovakve prilike konvencije sindikalnih središta
imale su naročiti značaj Od njih se očekivalo da će naći
pravilnu ocjenu općeg stanja u zemlji i u svijetu te prema
tame odrediti novi program i nove zadaće u borbi za očuvanje
svjetskog mira i podizanje blagostanja naroda kod kuće
Kad bi pomenute konvencije bile vodjene isključivo inte-resima
sindikalnog pokreta naroda Kanade napose nebi tre-balo
mnogo govoriti na ovom mjestu Medjutim to nije slučaj
kod ni jedne od spomenutih konvencija Jedna i druga kon-vencija
imala je svojih manjkavosti Na te nedostatke i po-grešan
put mora se ukazati One se moraju Istaći kako bi ih
organizirani radnici pravilno i na vrijeme uočili i na vrijeme
spriječili
Jedna od najvećih grešaka leži u tome što se ruje dovoljno
posvetilo pažnje jedinstvu i bližoj suradnji jednog i drugog
zanatsko-unijsko- g središta To je pitanje zapostavljano Što-više
ustupalo se mjesto razbijanju umjesto gradjenju jedin-stva
sindikalnog pokreta Popuštalo se pred onim elementima
koji su došli na konvencije ne da grade jak i jedinstven sindi
kalni pokret pokret koji bi mogao odoljeti sve većoj i agresiv
nijoj navali krupnih interesa a zataškivao glas onih predstav
nika članstva koji su govorili o većoj slozi i jedinstvu
To je zapaženo na jednoj i drugoj konvenciji Konvencija
Trades and Labor Congressa koja se razvijala u priličnoj
harmoniji i koja nije nasjela reakcionarnim namjerama jednog
dijela delegata ipak nije posvetila ovom važnom pitanju do
valjno pažnje Nije dovoljno reagirala na pokušaje jednog
dijela dejegata koji su došli na konvenciju sa očitom namje-rom
da preko "crvenog strašila" skrenu konvenciju od kon-struktivnog
rada Neprijatelji nisu uspjeli to je točno ali samim
time što se dopuštalo ubacivanje ovakvih rasprava što se
dopustilo jednom dijelu zagriženjaka da na konvenciji izliju
svoju i svojih predpostavljenih žuč na najborbeniji dio orga-niziranih
radnika učinjena je greška
I pored svih manjkavosti konvencija Trades and Labor
Congress-- a je usvojila niz važnih i dobrih rezolucija i zaklju-čaka
Med) u najvažnije svakako spadaju: osuda Pat Sullivana
renegata i izdajnika organiziranih pomoraca osudjena je vla-dina
politika u odnosu prema cijenama i nadnicama i postav-ljen
zahtjev da vlada ponovno uvede kontrolu cijena i po
država zahtjev za veće nadnice radnika kritiziran je novi
radnički zakon i u vezi toga usvojena posebna rezolucija u
kojoj se predlažu nadopune
Jedan od najvećih i po narodu Kanade najkorisniji za-ključak
konvencije je svakako ona rezolucija koja govori o
vanjskoj politici federalne vlade U toj rezoluciji se od vlado
traži da prekine sa "Trumanovom doktrinom" i "Maršalovim
planom" da se tjesnije poveže sa Sovjetskim Savezom i dru
gim zemljama koje rade za mir i blagostanje u svijetu To je
kruna svih dobrih zaključaka ovog velikog zanatsko unijskog
središta
Opetujemo bilo je manjkavosti i nedostataka na ovoj
konvenciji no ipak nisu bile toliko krupne i očite kao na
-- konvenciji Canadian Congress of Labor u Torontu Gotovo na
svim osnovnim pitanjima konvencija CCL je bila pocijepana
dok je vodstvo ovog središta stvarno odlučivalo u svemu
slufeći se pri tome zastrašivanjem i podmetanjem "crvenog
strašila" svagdje gdje su predloži vodstva i unapred stvorene
mašine zapinjali Konvencija je bila najviše pocijepana baš
na onim pitanjima preko kojih je konvencija TLC u Hamiltonu
sa lakoćom prelazila Ovdje imamo u vidu sve one štetno
rezolucije i odluke koje su usvojene kao: rezolucija odnoseći
e na kanadske vanjske probleme pravo komunista u sindika-tima
političkim akcijama pa i na samom izboru budućeg
vodstva središnjice Gdje god se vodstvo osjećalo slabo ma-šina
Je ubacjla pitanje "komunizma" crvene diktature nare-djenj- e
iz Moskve i t d
Cijela tri dana konvencija se zadržala na ovim pitanjima
Cijela tri dana cijepate se redove središnjice stvarao antago-nizam
i nezadovoljstvo da bi se udovoljilo reakcionarnim
pogledima vodstva konvencije Pa buduć se nije moglo izravno
osuditi naprednih ideja i zemalja u rezoluciji se reklo da se
"osudjuje komunistički i kapitalistički imperijalizam" Da bi se
pako spriječilo daljnje kritiziranje reakcionarnog vodstva sre-dtfnji- ce posebice predsjednika Mcehera reklo se u rezoluciji da "napredni radnici nisu lojalni sindikalnom pokretu" jer da
Cijene robi su danas veće nego
su bile ikada u posljednjih 25
godina I profiti su veći nego su
bili ikada u historiji ove zemlje
Grupa ljudi koja posjeduje tvorni-ce
željeznice rudnike i druga
bogatstva ove zemlje još uvjek
nije zadovoljna Ona hoćenove i
joj veće profite pa makar radi
toga i kožu svlačili sa naroda
Uzmimo za dokaz nekoliko pri-mjera
kako rastu njihovi profiti:
Od Januara do augusta ove godine
vlasnici CPR i CNR (željezni
čarske kompanije) napravili su či-stog
profita prevažanjem putnika
i tereta 492455000 dolara A to
je dva I pol puta vize nego 1939
godine Jesu li zadovoljni? Nisu
Vlasnici željeznica traže da im se
dozvoli povisiti cijenu prevoza za
30 posto
Canada Packers — jedna od klao--
ničkih kompanija gdje radnici
Strajkuju za veću nadnicu — pro-dala
je 153 milijuna funti mesa
manje 1940 nego 1945 godine pa
ipak je napravila za 14 posto vile
profita Dućani koje ima velika
Simpson kompanija po raznim
krajevima zemlje napravili su pre-ko
10 milijuna dolara profita tj
povećali su svoj profit za 15C posto
od predratnih godina
Masscv Harris kompanija koja
ima svojo tvornice u Torontu I
drugdje napravila je više od Jest
milijuna dolara profita ili blizu tri
puta više nego u predratnim godi
nama
Velika International Paper kom-panija
je svoj profit povisila na C7
milijuna dolara ili za pet puta viJo
nego 1939 godine
Dalje Consolidated Mining kom-panija
jo napravila 39 milijuna
dolara blizu 10 puta više nego
1939 godine Ovakav ili sličan po-rast
profita je zapažen kod svih
drugih velikih kompanija Zahva-ljujući
vladi premijera Kinga ko-ja
je do sada već ukinula gotovo
svu kontrolu cijena krupno kor-poracije
prolaze kroz dane naj-većeg
prosperiteta Njima je vlada
Jovanović bio povezan
sa izdajničkom
emigracijom
Beograd — Povodom sudjenja
Dragoljubu Joanoiću "Horba"
ističe da je pred narodnim sudom
neslavno završena politička kari-jera
jednog samozvanog "seljač-kog- "
odje
"Svojo neprijateljsko istupanje
prema narodnim vlastima — kale
"Borba" — i veze sa inostranim
agentima Dragoljub Jovanović je
pokulao prikazati kao "dobrona-mjernu
kritiku" Medjutim objaš
njavajući zašto se okrenuo na dru-gu
stranu Jovanović je morao pri-mati
da je on kao "trgovac koji
gubi na Jednom poslu pa hoće da
nadoknadi štetu na drugom"
U ovom priznanju vide se motivi
koji su rukovodili Dragoljuba Jo-vanov- ića
On Je vidio da je i gubio
svaki oslonac u narodu Okrenuo
se stranim imperijalistima i izdaj-ničkoj
emigraciji preko notornog
izdajnika i ustaškog preteče Ma-ček- a
Aktivnosti Jovanovića podu-darale
su se i sa akcijama tako
zvanih "zemljoradnika" u emigra-ciji
s memorandumom Gemeta Di-mitro- va
Mačeka Milana Gavrilo- -
vića i Ferenca Nagya
Činjenica Sto se po nalogu svo-jih
inostranih savjetnika a u cilju
formiranja "seljačkog bloka" po-vezao
sa Subašićem Sutejoi Sno-je- m
i sličnima jasno pokazuje da
tu nije bilo riječi ni o kakvom se-ljačkom
bloku nego prosto o bloku
onih koji nastoje pod svaku cijenu
povratiti si izgubljene pozicije ko-je
su Imali u bivšoj Jugoslaviji"
vodja
pružila mogućnost da se koriste
ne samo povećanim proizvodnim
kapacitetom kanadske industrije
nego i neograničenim izrabljiva-njem
naroda
Uzet ćemo još nekoliko primjera
od 1939 do danas Ovaj
puta ćemo se uvjeriti kolike su
razlike u cijenama onim stvarima
koje narod svakog dana troši
Prije rata
Maslac 23
Kruh
Jaja
Slanina
Cou'dina (steak)
CaJ „
ivava
03
31
23
23
37
23
Serer 03
Mlijeko 10
Ukupno $183
danas
---
62
- 70
- 49
- 99
- 63
- 09
-
$110
Ovo je razlika u cijenama po-menu- tih stvari od 1939 godine
sto se 1939 godine moglo kupiti
za 18 j danas treba $110 f J
danas treba $233 He nego 1939
godine Cijeno su prema ovomo
poskočile za nekih dva i pol puta
A nadnice?
Doduše i nadnice su se povisile
negdje vize negdje manje a ne-gdje
skoro nikako Ali komu se
nadnica povisila za dva i pol puta
kao Sto su se povisile cijene od
1939 godine? To sami radnici naj-bolje
znaju Oni najbolje osjećaju
koliko je njihova nadnica u uspo-redbi
sa cijenama danas slabija
nego bila kada je počeo rat
Ali nadnica nije smanjena samo
visokim cijenama Treba još uzeti
u obzir kako se danas redovito i
na veliko odkida za Income tax
(porez na dohodarinu) plaćanje
besposlenirkog oiguranja itd I to
je veliki teret kojeg radnici nose
na svojoj mizernoj nadnici Dru-gim
riječima — narod mora pla-ća- ti
za rat u kojem su kanadski
kapitalisti grnuli ogromne profite
Nuzgred budi rečeno kanadski ka-pitalisti
(tako je bilo i sa ameri-čkim
i drugim) nisu htjeli izme-dj- u
1939 I 1910 godine proizvoditi
municiju za 5 posto profita Oni
su svoj profit povisili na 300 posto
i tako još više obogatili
Kad nema više profita iz ratne
proizvodnje oni grnu profit na ra-čun
ekonomskog života Širokih ma-sa
naroda I još uvjtk nisu zado-voljni
Cijene skaču I dalje Po-robi
javajući narod bez kraja i kon- - J
t--u Krupni interesi i ne misie o
nekoj stabilizaciji cijena Štoviše
ima Jo i danas takvih vlasnika
industrije koji svoju robu zadrža-vaju
od trilSta i čekaju dok dobiju
priliku da podignu cijenu JoS više
Ovakav jurlS na ekonomski po
ložaj stanovništva se mora obu-staviti
Tko to može učiniti? Vla-da
u Ottawi sigurno neće Ona je
na strani monopola daje Jednu
privilegiju za drugom Neće niSta
učiniti ni provincijalne vlade Sa
ovih strana se ne može očekivati
nikakva pomoć u obrani od napada
na sadanje i buduće interese Jiro--
FRONTOVCI KRIŽEVACA
GRADE CESTU
Križevci — Od konca prošlog
mjeseca rade članovi Narodne
fronte u Križevcima na popravku
ceste duge 5 km Sada se obalja-ju
pripremni radovi i dovozi se ka-men
iz kamenoloma koji uda-ljen
km od grada Za prijevoz
služe konjske sprege a neito i ka-mioni
Dosada Je prevezeno preko
kubnih metara kamena Pred-vidjen- o
da se cesta popravi do
kraja mjeseca rujna
Osom toga se omladina Križe-vaca
obvezala da dnevno raditi
dva sata na nadogradnji učiteljske
Škole koja treba da se dovrši u što
kraćem roku
navodno primaju naredjenja iz Moskve Ako se htjelo i dnlje
zadržati ovo središte pod krilom CCF partije opet je bilo po-trebno
da ističe "opasnost" od komunizma i t d
Jasno je da ovakva politika jednog sindikalnog pokreta
nije i nemaše biti od interesa radnika Podje li jedan sindikalni
pokret putem dijelenja i uske suradnje kapitalistima zajaši
li taj pokret na onog konja kojeg mu podmetnu kapitalisti i
drugi reakcionara — onda takav sindikalni pokret nije i
nemože biti od koristi radnicima niti cijelom narodu Kanade
Takav sindikalni pokrst nemože voditi pravilne i po radnike
korisne borbe Jer onog časa kad osudi onaj borbeni ele-men- at
u svojoj sredini otupljuje oštricu koja ga čini jakim i
radničkim To je put klasne suradnje a klasne borbe
Radnici organizirani u jednom i drugom središtu su duini
i pozvani da paze na ova skretanja današnjeg vodstva Po-zvani
da osude ovakvu štetnu politiku i sačuvaju svoju
sindikalnu organisaciju sebe i svoje interese za inter
šačice reakcionarnih
godine
69
13
16
je
mu
je
18
50
je
će
se
sa
ne
su
aa ne
kih masa naroda Ne preostaje dru-go
nego osloniti se na vlastite sna-ge
na snage radnika farmera
ljudi srednje klase i ostalih sloje-va
čiji se ekonomski položaj dnev-no
pogoršava U narodu leži ogro-mna
snaga i ta snaga može ako
se ujedini oko zahtjeva za sniža-vanje
cijena i uvadjanje ponovne
kontrole spriječiti ovaj juriš i po- raziti planove daljnjeg porobljava
nja Narod treba prisiliti vladu
dok je još vrijeme da sazove iz-vanredno
zasjedanje parlamenta i
da u dogovoru sa narodnim posla
nicima postavi nove zakone za kon-troliranje
cijena veću nadnicu po-digne
mirovinu starcima osakaće-nim
itd Pred nama su samo dva
puta — put ekonomske sigurnosti
ili nove krize koja je već eto pred
vratima
Antikomunizam zavjesa reakcije
Najnoviji broj časopisa "Novoj
Vremja" objavio je uvodnik pod
naslovom "Antikomunizam — div-na
zavjesa reakcije" u kojem se
izrredju ostalog kaže:
"Za pola godine postojanja Tru-manov- e
doktrine" izbilo je mnogo
dogadjaja koji su do kraja objelo-danili
njenu pravu suštinu Kao
što je poznato ova "doktrina" bila
je servirana svijetu u gustom sosu
sladunjavih izjava o odanosti stva-ri
demokracije i mira Medjutim
prekooceanski proroci u Isto su
vrijeme razvili otrcani barjak an- -
tikomunizma i time se prikazali u
pravoj boji Ali narodima koji su
jol nedavno vidjeli ovaj barjak
u okrvavljenim rukama Hitlera
Mussolinija 1 japanskih Imperija
lista nije moglo Izmaći iz vida I
da su to pseudodemokrati — vuci
u ovčjoj koži Sve Sto Je bilo skri
veno Isplivalo je na površinu I
pravi ciljevi antikomunističkog po-hoda
izašli su na vidjelo svjet-losti
nemilosrdnih činjenica
Pružanje pomoći Grčkoj i Tur-skoj
bilo je objavljeno kao prvi I
neposredni zadatak novog vanjsko-političkog
kursa Washingtona
Govorilo se da američki zajmovi
moraju ovim zemljama pomoći da
bi izliječile rane grčkog naroda potrebno je
prestane bestidno miješanje američkih
imperijalista unutrašnje stvari grčke
IZJAVA LONDONSKOM
Dopisnik Tanjuga javlja:
Itadlo stanica Demokratske ar-mije
Grčke u svojoj emisiji od 10
septembra objavljuje izjavu koju
je vrhevnl komandant Demokrat-ske
armije Grčk6 general Markog
dao 1 septembra londonsKom listu
"Tajms" General Markos je iz-med- ju ostalog izjavio:
"Možda ću razočarati izvjesne
ljude kada odmah u početku izja-vim
Jasno i otvoreno da Demo-kratska
armija Grčke ima samo
demokratske ciljeve i težnje i ni-
Sta više Ovi ciljevi I teinje mogu
se ukratko Iznijeti slijedećim rije-čima:
u zemlji na-cionalni
integritet i nezavisnost
mir s sporazum i
suradnja i s Istokom i s Zapadom
Kada govorimo o nacionalnom
integritetu i nezavisnosti onda pod
tim razumijevamo da su današnje
granice Grčke svete i nepovredive
U ovom pogledu za nas ne postoji
ništa drugo Ml ne pristajemo ni
na kakvo u naše unutra-šnje
stvari ma sa čije strane do-lazilo
Mi nećemo žaliti ni truda
ni žrtava da našu zemlju oslobodi-mo
od stranih intervencija i oku-pacija
koje su prouzrokovale tak-vu
katastrofu i nagomilale toliko
ruševina Mi nećemo otstupiti ni
pred čim da bi konačno učvrstili
našu samostalnost i suverenost
Vjerujemo najzad da će se s
potpunim uspostavljanjem i pošto-vanjem
suverenih prava s
našeg integriteta I naše
nezavisnosti stvoriti
perspektiva za jednu prisnu miro-ljubivu
ravnopravnu i demokrat-sku
privrednu i političku suradnju
i sa Zapadom i sa Istokom Ovdje
prirodno Velika Dritanija može
da zauzme kao i u prošlosti Jedno
od prvih mjesta
Uzrok današnje zle sudbine Grč-ke
leii u inostranom miješanju u
naše unutrašnje stvari — miješa-nju
koje je protiv volje našeg
naroda podiglo podupire i poma-že
monarhefašicam bi se izli-ječile
rane grčkog naroda potreb-no
je prije svega da prestane
Sammtri tn Thi Buli!
"Mediteiranean pstrol"
-
u
isplivaju iz mora kroničnih eko-nomskih
i političkih teškoća kako
bi čvrsto stale na svoje noge Pri
tomo prema službenim izjava-ma
imalo u vidu samo jedno — da
se grčkom i turskom narodu os-igura
"slobodan život bez primora-vanja- "
i da ovi narodi zaštite
od tobožnjo "komunističke opas-nosti"
Pojava "čuvenog" Marshallova
plana u svijetu zajedno s njego-vim
obećanjima ekonomske pomoći
Europi imala jo jedino cilj da
maskira golotinju "Trumanove
doktrine" Ali taj cilj nije postig-nut
Nudjenje američke pomoći us-lovlje- no
je ponižavajućim i opas-nim
uvjetima za narode koji cije-no
svoj suverenitet i slobodu Oče-kivanje
kredita iz Sjedinjenih
Američkih Država trajat će neog-raničeno
vrijeme Već i sami izgle
di za dobivanje takvih kredita po-staju
iž'dana u dan sve maglovi-tij- i
a američki uvjeti — sve stroži
i nemilosrdniji Žalosno ekonom-sko
stanje Engleske koju njeni
bezbrižni vodje sve više zapteću
u mreže Wall Streeta nimalo ne
oduševljava druge zemlje Zapad-na
Europa još nije dobila ni pare
na osnovu Marshallova plana ali
njenim teritorijalnim vodama već
Da se
da
u
GENERALA MARKOSA TAJMSU
demokracija
inostranstvom
miješanje
pošto-vanjem
optimistička
Da
inostrano miješanje koje sada tako
bestidno provode Makvcj Grisvold
i Itenderson Da bismo pomogli
u ovom pravcu predlažemo i spre
mni smo da primimo garanciju
nezavisnosti od strane
dinjenih nacija što je toliko masa
puta predlagao Centralni komitet
EAM-- a
Kako ostvariti naše cilje-ve
i težnje? — Našom borbom
Otišli smo u brda jer su nam to
nametnuli silom zločinačkim ubi-stvi- ma
Logičan zaključak koji
nam nameće Iskustvo borbe od dvi-je
i po godine jest da nećemo do-zvoliti
da ponovo budemo preva-reni
kao što se desilo u Varkizi
U Ateni je nedavno bila kriza
vlade Kako ova kriza tako i nje
zino rješenje pokazuju da I inter-ven- ti
i monarhofašizam zasad Is-ključuju
svaki narodno-demokrat-s- ki
izlaz iz grčke tragedije Ovo
nagoni nas da nastavimo borbu
do potpunog ostvarenja našeg dje-la
Naše kristalizira sada
u pravcu stvaranja slobodne Grč-ke
koja će imati svoj državni sta-tus
i svoju demokratsku vladu
Organizacioni dekreti i zakonoda-vni
akti koje je u posljednje vri-jeme
izdao Vrhovni štab Demokrat-ske
armije Grčke pretstavljaju
čvrstu osnovu i pokazuju svijetao
put demokratskoj obnovi Grčke
Zahvaljujući neprestanom pora
stu I neprekidnim uspjesima De-mokratske
armije Grčke ovaj na
put budi danas u nama pouzdanu
i osnovanu nadu Mi smo uvjereni
da ćemo ukoliko budemo jaci i
odlučniji utoliko prije natjerati
svoje protivnike da prime spora-zum
i kompromis koji su danas
nada I želja naroda Vi En-glezi
imate jednu poslovicu: "Gdje
postoji volja tu postoji i put" a
naša volja jest da u
Grčkoj pobijedi unutrarnji mir
red i spokojstvo Na"w borba utire
put pobjedi keja ima za simbol
demokraciju nezavisnost i mir
Negdje u brdima slobodne Grč-ke
1 septembra 197 godise
General Marko
zrnlnf Ni
se
se
ćemo
se djelo
krstare američki ratni brodovi i
ona je već prepuna američkih pred-stavnika
promatrača i ispitivača
Dez obzira da li su vojnici ili civili
oni se ponašaju bučno i bezobzir-no
kao da se nalaze u kući bankro-ter-a
čije se imanje popisuje za
dug Tako ustvari izgleda najnovi-je
evandjelje koje je dolar servi-rao
svijetu pod firmom borbe pro-tiv
komunizma Stvarni sadržaj
tog evandjelja je program neobuz
dane ekspanzije američkih mono-pola
plan uspostavljanja svjetske
dominacije američkog imperijali-zma
Ovaj program prijeti da po-robi
sve narode kako velike tako
i male On krije u sebi najveću
opasnost za mir i demokraciju U
tome nema ničeg slučajnog Anti-komunizam
već odavno služi kao
dimna zavjesa reakcije kojom ona
prikriva najkobnije zavjere protiv
demokracije Zar se može zabora-viti
čime je počeo Hitler7 Zar se
može zaboraviti uloga "čuvenog
pakta protiv kominterne" u otpo-činjanju
fašističke agresije u Eu-ropi
i Aziji?
Američki pretendenti na uprav-ljanje
narodima čitavoga svijeta
pošli su istom već ugaženom sta-zom
Njihovi ekspanzionistički pla-novi
nisu upravljeni samo protiv
Sovjetskog Saveza Oni prijete
mnogim zemljama i narodima U-stv- ari
antikomunizam je uperen
protiv temelja demokracije a nje-gova
zastava nosi smrt demokra-ciji
Nije slučajno što u Sjedinje-nim
Američkim Državama sve više
izbijaju na javnost fašističke ten-dencije
Nije slučajno što dolar-ska
demokracija najžešće napada
zemlje u kojima su se poslije rata
pojavili stvarni demokratski reži-mi
i gdje su postignuti najveći
uspjesi u poslijeratnoj obnovi
Izvlačeći iz starog arsenala boj-nu
opremu antikomunizma vall- -
grčko UJcJ "VfinT' ' J
i— i Iskustvo i zrelost
i
i
jedina
nepobjediva
Samo slijepi od rodjenja reak-cionari
no vide da porast snaga
komunizma predstavlja potpuno
zakonomjernu pojavu U najtežim
ratnim prilikama i pod fašističkom
okupacijom komunisti su se poka-zali
samopožrtvovni etojičkl i ne-ustrašivi
borci za slobodu i ne-zavisnost
naroda Zar bi mogli to
da zaborave narodi Europe i Azije
čiju samostalnost danas ugrožava-ju
novi pretendenti na svjetsku he-gemoniju?
Pa I u poslijeratnim
prilikama komunisti teže da zbiju
sve istinske demokratske snatre
sve stvarne pristaše slobode i na-pretka
koji su spremni da se odu-pru
intrigama reakcije i da dema-skiraju
potpaljivače novoga rata
kao i da brane stvar mira Zar nije
pravi razlog što neprijatelji mira
i demokracije bacaju najotrovnije
strijele protiv komunista to što u
njima s punim pravom vide naj-odlučnije
i nepokolebljive zaštit-nike
narodnih prava?
Poslije rata centar medjunared-n- e
reakcije prešao je na onu stra-nu
Oceana To potvrdjuju mnogo-brojne
neoborive činjenice iz sva
kodnevnog života Medjutim demo-kratska
javnost poklanja sve veće
povjerenje i polaže sve vife nade
u Sovjetski Savez koji parirajući
svojom čvrstom rukom udarce re-akcije
budno stoji na straži demo-kracije
mira i sigurnosti naroda
Za 30 godina postojanja sovjet-ske
držae više puta su ?e mijenjali
oblici ofenzive reakcije Nicale su
I antikomunističke i antisovjetske
"doktrine" "blokovi" I "osovine"
a politika Sovjetskog Saeza i da-lje
Je ostala nepromijenjena To
je politika mira prijateljstva i su-radnje
medju narodima Ona je
donijela ljubav I poštovanje cjelo-kupnog
naprednog čovječanstva
prema naj domovini Ona će 1
nadalje slutiti interesima mira i
napretka