Novosti, April 26, 1947

              1I
:
'A
Se
:i- -
SIRANA 2 NOVOSTI {Fašistička posla u Puli
PukEhed ev&ry Tuesday Thur3day and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
A&lhorhod as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
Itlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in tho Hegistry Oifice for tho City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Značaj Drugog Kongresa
Američkih Hrvata
Medju najvažnije pcHjeratne dogadjaje medju našim ise-ljenicima
u ovim zemljama spadati će i Drugi Kongres Ameri
čkih Hrvata
To je bila kako rekosmo u izvještaju veličanstvena mani-festacija
slavenske solidarnosti bratstva i jedinstva Amenkana-r- a
jugoslavenskog porjekla napose Još više to je bila mobili-zacija
hrvatskih iseljenika u Americi za mir za liniju pokojnog
Foosevelta — za progres
Važnost Drugog Kongresa Američkih Hrvata je tim veća i
značajnija što se održavao upravo u danima kad u Moskvi
vijećaju ministri vanjskih poslova četiriju velesila i Sto Ja Kon-gres
Jednoglasno usvojio rezoluciju sa kojom so traži pripojenja
Slovenske Komike Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji
Drugo odr?avcm je u danirm kad su apetiti pojedinih im-perijalističkih
sila porasli i kad su se nad svijet ponovno nat- -
murih oblaci nesigurnosti i ratne histerije U tako velikim i pre-sudnim
danima kad je mir u svijetu ponovno ugrožen i kad
mračne reakccnarne sile čine rve u svojoj moći da podijele
velike save7nike Amerikanci hrvatskog porjekla dižu svoj glas
u obranu mira stapajući se sa ostalim Amerikancima i drugih
mira ielećih naroda u jedan veliki narodni pokret čiji cilj Je mir
i blagostanje u svijetu čiji cilj je borba za liniju svog pokojnog
predsjednika Roosevelta u Americi
Treće Kongres je održavan u vrijeme kad američke reak-cionarne
sile jurišaju na američku demokraciju na interese
američkog naroda na njegov sindikalni pokret i na njegove
gradjanske slobodštine Kad se gradjane jugoslavenskog porje-kla
smatra drugorazrednim gradjanima kad im se ne dopušta
slobodno kretanje i kad se prijeti progonima i zabranom demo
kratskih ustanova naših iseljenika Kongres Američkih Hrvata
usteje i oeudjuje ovakvu politiku Posebnom rezolucijom ameri-čka
vlada je obavještena o jednom takvom primjeru u Fcrrelu
i zatražena istraga i postavljen zahtjev da se prestane proga-njanjem
Amerikanaca jugoslavenskog porjekla samo za to što
pripadaju organizacijama koje su nepoćudne ctanovitim cimer
čkim reakcionarcima
Četvrto Drugi Kongres Američkih Hrvata je održan kad
narodi nove narodne Jugoslavije ulaze u svoj prvi petgodišnji
plan za industrijalizaciju i elektrifikaciju zemlje kad se u zemlj
gradi i diže ono što je fašistički neprijatelj porušio Pozdravlja-jući
taj silni napor i radni polet Drugi Kongres se solidariie sa
novom narodnom Jugoslavijom i obećaje da će učiniti sve u
vojoj moći da pomogne narodima Jugoslavije u izgradnji svoje
sretne domovine i ujedno bude vjeran tumač istinskih prilika u
asmlji svojih otaca Osuda raznih fašističkih izbjeglica koji su
došli u ove zemlje nakon su okrvarili ruke i izdali narodne inte
rese da zavadjaju naš narod i da prilike u zemlji prikazuzju
prema svom ustaško-četničko-mačekovski- m nahodjenjima dala
je Kongresu poseban značaj i posebne dužnosti To je stvarno
početak organizovanog otpora svih Hrvata uključenih u Kong-resu
da zajedno sa braćom Srbima iz Vidovdanskog Kongresa
i Slovencima iz Šansa spriječe i sačuvaju naše iseljenike od
ustaško-četničke-mačekovs- ke zaraze koja se sklonula u ove
zemlje da ovdje nastavi sa svojom izdajničkom i anti-naredno- m
politikom
Peto od ne manje važnosti je Kongres za Hrvatsku Bratsku
Zajednicu koja se primiče svojoj Sedmoj konvenciji Sama činje-nica
da je na Kongresu bilo 174 delegata od raznih Odsjeka
Zajednice da je na njemu radilo i sudjelovalo ieet glavnih od-bornika
veći broj porotnika i urednik Zajedničara objašnjava
đa Je Hrvatska Bratska Zajednica bila dobro zastupana Ako
je usporedbe potrebno onda 174 delegata od Zajednice no
Drugom Američkom Kongresu prema 8 (osam) delegata m
odsjeka koji su bih na ustaško-mačekovsko- m Kongresu prošle
godine u Chicagu predstavlja da je članstvo Zajednice ostalo
vjemo Prvom Kongresu i zaključcima šeste konvencije Zajed
niče
Drugi Kongres Američkih Hrvata predstavlja snažan udarac
svim neprijateljima progresa i mira na svijetu On je posebno
veliki udarac hrvatskim ustašama mačekovcima i drugom na-rodnom
ološu koji se nada da će američke Hrvate pretvoriti u
pokorno roblje svojim sebičnim i anti-narodni- m ciljevima Ame-rički
Hrvati su još jednom uzviknuli svim neprijateljima nove
narodne Jugoslavije kao i neprijateljima naroda ove zemlje da
ostaju vjerni putu i tradicijama naroda od kog su potekli i
vjerni tradicijama Amerike i putu kojeg je pokazao pokojni
predsjednik Roosevelt Sa istom voljom i odlučnoscu kako su
za vrijeme prošlog rata bili borci proizvadjači oružja i davao-ci
krvi ili prodavači bosdbva sa onom istom odlučnoscu ame-rički
Hrvati će nastaviti i borbom za mir i progres Amerike i
svijeta
Odluke i odjek Drugog Kongresa Američkih Hrvata treba
dc se čuju i odjeknu u svakom mjestu široke Amerike i Kana-de
Te odluke treba da su put kojim će američki Hrvati nasta-viti
Te odluke treba da nadahnu svakog iskrenog Amerikanca
hrvatskog srpskog ili slovenskog porjekla sa novim ponosom
u već postignutu bitku i sa još jačom gorčinom zajedničke
borbe protiv svih onih koji na bilo koji način pokušavaju uma-njiti
ili satrti tekovine pobjede nad silama fašizma
Podje li se tim putem naprijed a poći se mora Drugi Kon
rjres Američkih Hrvata zabilježer će biti u historiji naših ie
lenika kao važan daadja
Na pitanju I'ule i u Puli impe-rijalistički
agenti su naročito pos-ljednjih
mjeseci pokazali svoje
pravo zločinačko lice Kad im je
postalo jamo da će Pula pripasti
Federativnoj Narodnoj Republici
Jugoslaviji oni su se dali na po-sao
Postupili su po prokušanim
fašističkim receptima: — ne birati
sredstva već pod svaku cijenu po-stići
cilj A cilj im je bio da sto
vise oštete i osiromaše Pulu da
napakoste njenom narodu da na--
nesu bilo kakav gubitak novoj Ju-goslaviji
I na tom zločinačkom poslu sje-dinili
su se svi neprijatelji naroda
od faSističkih zlikovaca u CLN-- u
od biskupa Radossija do okupator-skih
funkcionera do posljednjeg
skvađriste i civilnog policajca
Usprkos svim medjunarođnim
propisima usprkos Devinskom
sporazumu protivno svim mogu-ćim
slobodama o kojima vole di
pjevaju proroci tako zvane zapad
ne demokracije naša mučenička
Pula bila je osudjena da još je-dam- put
postane žrtvom fašističkih
pljačkaša i "demokratske gospode"
tipa Churchill Dowman i mnogih
sličnih Kan 1920 kan 9 septem-bra
1943 i u cijelom toku Narodno
oslobodilačke borbe radnici Pule
ustali su da brane svoj život Na-rod
Pule uspio Je da djelomično
suzbije divlju navalu agenata im-perijalizma
Uporedo s tim generali reakcije
udarili su u nove talambase Pro-kušani
sijači mržnje posluiili su
se još jedamput najpodlijim laži-ma
obmanama perfidnim splet
kama i klevetama i dodali svemu
tome zamamna obećanja U nji-hovim
kesama zašuštili su paketi
novih novcatih "metrolira" i zaz-veča- le
su zlatne funte Tako se u
Puli pronio glas o basnoslovnom
prekrasnom životu domovini Ita
liji i o užasima teroru gladi
uništenju koje da čeka Talijan1
Pule ako na vrijeme ne rapuste
ovaj kraj Uskrsli su mnogi Jere-mij- e
u stvari drumski razbojnici i
počeli su da obilaze gradine sta-rog
Divić-grad- a naričući du će ta
mo negdje preko mora sagraditi
novu Pulu i u njoj novu Arenu
Došli su bivši fašistički činnvnir
Jza njima svakojaki špekulanti pa
raziti i izroai društva varalico
Ijenčine i dangube Pritisnuti la-žima
pošli su za njima i maloduš-nic- i
sitni ispijeni malogradjam
bez jasnih životnih perspektiva
koji se još nisu odvikli da slijede
zločince Tada su neki izvadili ir
džepa čekiće i njima otkidali ko
madiće kamena sa starinskih ? idi
na Arene
— "Te ćemo kamenčiće ponijeti
u izagnanstvo da nam budu trajna
uspomena na ovaj rimski grad
njih ćemo postaviti U temelje nove
Pule koju ćemo sagraditi" — rekli
su fašistički demagozi
Zatulili su brodovi i ukrcali "iza-gnanik- e"
Medju njima ima lopovu
i zločinaca Oni odlaze jer znaju
da u novoj Jugoslaviji zločincima
nema života Ali medju njima ima
pojedinaca ni krivih ni dužnih
ljudi koji bi htjeli i mogli raditi
Reograd — Beogradka štampa
donosi tople članke povodom drug"
godišnjice smrti predsjednika Roo-sevelta
"Politika" piše da su
reakcionarni elementi SAD iskori-stili
smrt Roosevelta da bi otpočeli
Iteigrad Cjelokupna beo
gradska štampa pozdravlja K"diš-njic- u
potpisivanja
ugovora o prijateljstvu
"Politika" ističe da
ugovor predstavlja
najveći i najznačajniji uspjeh nove
Jugoslavije na polju medjunarod-nih
odnosa Ovim ugovorom polo-ženi
su osnovi buduće vanjske po-litike
nove Jugoslavije i od dana
potpisivanja ugovora novoj Jugo-slaviji
formalno Je zagarantirana
potpora bratskog Sovjetskog Save-za
u svim važnim medjunarođnim
pitanjima
Na svim medjunarođnim konfe-rencijama
Jugoslavija je u borbi
sa svoja prava uživala podršku
bratskog moćnog Sovjetskog Sa-veza
Povodom godišnjice potpisivanja
ugov-orna
sovjetski ministar vanjskih
poslova g Molotov uputio Je tele-gram
Jugoslavenskom ministri
vanjskih poslova Sitnicu
U telegramu se ističe da je ovaj
ugovor Joi više učvrstio prijatelj-stvo
ismedju sovjetskog i Jugosla-venskog
naroda Ovo prijateljstvo
predstavlja osnovu za dalje proši
renje saradnje i uzajamne pomoći
kao i za jačanje igurnosti i miri
u ov om dijelu Europe I
NOVOSTI
ali imaju tu nesreću da nisu pre-poznali
zločince Relativno pošteni
gradjani koji napuštaju Pulu rone
suze ostavljajući svoja ognjišta i
svoj grad Ljudi koji su se borili
sa životom znaju da ih tamo preko
čekaju samo stradanja instinktiv-no
osjećaju da za njih tek sada po
činje mukotrpan život pun neiz-vjesnosti
Ali ipak oni odlaze Od-laze
jer je fašistička propaganda
potpuno pomutila njihov razum
tako da nisu više u stanju da vje
ruju ni onome što vide Propast će
tako stotine egzistencija Ljudi će
se potucati po tudjem svijetu tra-žeći
bratsku ljubav i kućni prag
ali ga neće naći Kad se osvijeste
proklinjat će krivce svoje nesreće
Medjutim bit će prekasno
I tako okorjeli fašistički zlo-činci
imperijalistički agenti lik-tors- ke
i savojske ništarije podupr-ti
svojim novim gospodarima ta
sumnjiv i problematičan propa
gandni efekat u posljednjem tre-nutku
svoje vlasti u Puli zabijaju
nož u ledja i vode u nove nesreće
upravo one koji su ih i do sada
više ili manje slijedili — one ko-jima
bi bili dužni pomoći
Teško je naći izraz kojim bi se
pravilno odmjerila ovakva podlost
agenata "zapadne demokracije"
Medjutim ne prestaje sve na
ovome Ima pojedinosti koje do
kraja razgolićuju svu okorjelost i
bijedu zločinaca Zločin je svojstvo
fašizma ali podlost je uslov zlo-čina
Upravo najnećovječnija pod-lost
karakterizira imperijalističke
demagoge koji su krivi sa nesre-ću
koja nada zahvaća jedan dio
gradjana Pule
c _ "£Mr TU ift & &{ si
--' ttUfisr?M0fc& ' i
L- - I G~VBKJi
i -- ! i
Maj dan radnika monopslističkih
napredak
BEOGRADSKA ŠTAMPA POVODOM GODIŠNJICE
SMRTI ROOSEVELTA
Godišnjica Jugoslaven- -
sko-sovjels- kog ugovora
Jugoslavensko-sovjetsko- g
jugoslaven-sko-sovjets- ki
Jugo)venko-sovjeteko- g
borbu protiv svega onoga što je on
j postigao U vanjskoj politici ne-- I
zauzdane imperijalističke tenden-- i
čije došle su do izražaja Umjesto
se zbiju redovi na-roda
čine se pokušaji da se
S obzirom ovakve promjene
gubitak Roosevelta se sada
još vie nego prije dvije godine
! "Čorba" piše: Roosevelt je bio
{
dosljednji borac iskrene i lojalne
aradnje izmedju Sovjetskog Sa-veza
SAD i Velike DriUnije
samo da Je on bio borac za sarad-nj- u
već isto tako i borac za prima-nje
odgovornosti garanti ranja
i nacionalne nezavisnosti ma
naroda i svega onoga što su
postigli ogromnim naporima i žrt-vama
Mnogi dogadjaji koji su se
odigrali poslije Rooeeveltove smrti
a naročito od kraja rata potvrdili
su opravdani strah da će najistak-nutiji
predstavnici američke reak-cije
učiniti sve da unište demo-kratske
Rooseveltove tradicije
Americi Rooseveltovi nasljednici
pokušavaju danas da nametnu svo-ju
volju i dominaciju cijelom svije-tu
zamjenjujući jedinu i pravilnu
politiku kolektivne sigurnosti u
medjunarođnim odnosima politi-kom
bezobzirne intervencije koju
su prihvatili novi imperijalistički
agresori Trumanov posljednji go-vor
potvrdjuje ovo Ali usprkos
ovakvih snova koje stvara atomska
diplomacija i dolarska demokraci-ja
pravi demokrati Sjedinjenim
Državama i napredne snage u
svijetu neće se zbuniti ovim
Takva politika samo pokazuje da
njezini nosioci nisu izvukli pravil-ne
zaključke iz gorkog ratnog is-kustva
niti su se koristili bogatim
demokrat -- kim naljedjem im
je otavio Roosevelt
"I
Organizirani radnici svijeta sla-viti
će ovogodišnji Prvi Maj kao
šesdesetprvu godišnjicu ovog zna-menitog
radničkog blagdana To
je dan koji se porodio u žestokim
i krvavim borbama za osam satno
radno vrijeme su organizi-rani
izabrali kao svoj blag-dan
za proslavu ne samo borbenih
tradicija iz prošlosti nego i is-ticanje
svojih lozinki i zadaća u sa-dašnjosti
i planova u budućnosti
Kod nas u Kanadi a tako i po
cijelom sjevero-američko- m konti-nentu
sindikalni pokret ulazi u
vremena novih masovnijih i oštri-jih
borbi protiv onih koji organi-ziraju
planove za još veća porob-ljavanja
i ograničavanje demo-kratskih
prava naroda Cijene
dnevno skaču nadnice opadaju po-javljuje
se besposlica i nesigurnost
pred budućnošću Federalna vlada
u Ottawi se sprema parlamentu
predložiti osnovu zakona sa ogra-ničenje
prava zanatsko unijskog
pokreta Po novom zakonu radni-cima
će biti zabranjeno izaći na
štrajk prije nego "board of con- -
cilation" povede istragu o sporu u
industriji i podnese svoje preporu-ke
o tome što se ima činiti Poslo-davci
i vlasti imaju svojoj
strani snažnu buržoasku štampu i
druga sredstva propagande za raz-dvajanje
i obmanjivanje radnika
U nekojim sindikalnim organizaci-jama
pojavljuje se cijepanje kojeg
podstrekuju poslodavci Federalne
i provincijalne vlasti ništa ne čin
na programu socijalnog i ekonom-skog
osiguranja Na protiv vlasti
-:- -t w
--- ~ 7f J v f J" S V~t
v r r- -'- --ffii-ar sssm
Prvi je borbe protiv planova
za mir sigurnost i
da Ujedinjenih
razbi-ju
na
osjeća
Ne
slo-bode
lih
u
u
cije-lom
koje
Njega
radnici
za
na
Već početkom zime cijela engle-ska
javnost bila Je zabrinuta zbog
teškog položaja u industriji uglja
Zastoj u proizvodnji uglja uglav-nom
se tumačio time što u toj
industriji postoji veliko pomanj-kanje
radne snage Uslijed toga
zastoja prije nekoliko dana došlo
je do potpunog poremećaja u či-tavoj
privredi Velike Britanije
Električna energija potrebna sa
pogon svih industrija uglavnom
je obustavljena u cijeloj zemlji i
veliki dio poduzeća morao je sa
svim da obustavi rad
Tako je nastala neobična i na
ko paradoksalna situacija Usli-jed
pomanjkanja radne snage mo-ralo
Je da ostane bez posla preko
četiri milijuna radnika Isto tako
čudnu situaciju izazvala Je ova
krila i u političkom životu Velike
DriUnije Vinstin Cerćil Je u
Parlamentu okrivio "socijalizam'
sa ovu krisu i rekao da Je to sa-mo
jedan dokaz više da Je "soci-jalizam"
pokazao da nije u stanju
organizirati privredu nastojeći da
dokaie da su mjere Laburističke
vlade koja Je nacionalizirala rud-nike
uglja ustvari "socijalističke
mjere"
Medjutim bat ovi dogadjaji Ja-sno
pokazuju da kapitalizam čak
i kada pojedinih
industrija pokušava da uvede iz-vjesne
reforme u privredi nije u
stanju da izbjegne anarhičnost ni
krie u privredi Ovi dogadjaji su
ujedno značajni i sa predstojeću
ekonomsku krisu u djelom kapita-lističkom
svijeta
Kako zapravo stoji sa nestaši-com
radne snage u Engleskoj? Da
li u Velikoj Tftritaniji zateta nema
dovoljno radnika i kako je t
se isključivo brinu kako povisi' i profit monopolu u industriji
Sa svim tim problemima suočujii
se kanadski radnici na Prvi Maja
ove godine Radi toga nužno je
da u proslavama ovogodišnjeg Pr-vog
Mđja radnici i ostale progre-sivne
sile pokažu maksimum or-ganizirane
snage i volje za pro-gres
kod kuće za mir i prijatelj-stvo
u svijetu
HISTORIJA PRVI MAJA
Historija Prvi Maja povezana je
sa dugim i teškim borbama za
osam satni radni dan bolje radne
uslove i veću nadnicu Značaj Prvi
Maja proizlazi još iz onih teških
dana ekonomske depresije i panika
1873 godine kada je industrijska
depresija i besposlica obuhvatila
Sjedinjene Države više nego ikada
prije Potlačeni i porobljeni radni-ci
stupili su u borbu Sjedinjene
Države obuhvatili su valovi masov-nih
štrajkova i demonstracija Za-strašeni
snažnim pokretom radni-ka
poslodavci su protiv njih pos-lali
policijske sile i miliciju
Poslije depresije u sedamdese
tdimustrgiojadinauma n~~j in- - 'lT1Ponašao ih krmm za j- - r~vu frvHU
radnici su svoje organizirane re-dove
popravili i pojačali Tada je
zahtjev za kraće radno vrijeme
postao glavna njihove or-ganizacije
i borbe novih
radnika je stupilo u organizaciju
i pojačalo borbenu snagu za kraće
radno vrijeme
Na konvenciji kratko-trajn- e or-ganizacije
Industrial Drotherhood
1875 godine usvojena je rezolucija
za osam satni radni dan Dok u to
% njeme nisu postignuti nikakvi re-zultati
za osam satni radni dan i d'k se organizacija Industrial
irotherhood makla sa pozornice
P i--
nila se nova organizacija zva-n- i
Foderation of Organized Trades
ind Labor Unions To je bila pre-li
i a sadanje Američke Federacije
Kada Ova organizacija je okuplja-i- i
i ujedinjavala američke radnike
"k zahtjeva za osam satni radni in kojeg je na svojoj konvenciji
P'Mavila organizacija Industrial
Hi'itherhood Na konvenciji Fede-ratio- n
of Organized Trades and
Labor Unions 1884 godine u Chi- -
aK stvoren je zaključak da pos
ije "i'rvi Maja 1886 godine osam
Niti sačinjava legalni radni dan"
Na l'rvi Maja 1886 godine hi-ljade
radnika u većim industrij--ki- m
gradovima Sjedinjenih Dria-- n
izašlo je u demonstracije tra-žeći
uvadjanje osam satnog rad-nog
dana Oko 340000 radnika de-monstriralo
je u Chicagu Milwau-- k
e Detroitu Cinrinnati St Loui-m- i
New Yorku Philadelphiji I
nifnni gradovima
Radnici u Chicago energično su
podupirali taj zahtjev Poslodavci
su pokupili i protiv radnika bacili
sve snage policije detektiva mili-cione- ra
i drugih grupa sa razbija-nje
demonstracije Po ulicama Chi-cag- a
savladalo Je policijsko nasilje
i brutalnost
No sve to nije pomoglo Nitko
nije bio u stanju spriječiti borle
Zašto odjednom milijuni engleskih
radnika ostali bez posla
nacionalizacijom
moglo da prouzrokuje da preko
četiri milijuna ljudi bude izbače-no
iz proizvodnog
U oktobru 1916 bilo je u Engle-ko- j
20300000 za rad sposobnih
ljudi Od toga se nalazilo a vojsci
i mornarici 1570000 u industriji
za snabdijevanje vojske 480000 a
nezaposlenih Je bilo preko 1100-00- 0
uključujući ovdje i one koji
su se tek vratili is vojske To
znači da oko 3000000 ljudi nij
bilo zaposleno u produktivnom ra-du
Usprkos tome u pojedinim os-novnim
industrijama nije bilo do
radne snage uslijed loših
radnih uvjeta nedovoljnih nadnica
i nedostatka mašina i materijal
U Jednom dijelu enpleske štam-pe
već duže vremena se traži da
se povuku vojne snage is zemalja
u kojima engleski imperijalizam
drži svoje trupe i da se tako dob-rim
dijelom riješi ova "nestašica"
radne snage Takodjer se predlaže
da se poboljšaju radni uvjeti I po-dignu
nadnice u industrijama gdje
nema dovoljno radnika Ali vlada
e protivi podizanju nadnica Jer
tvrdi da će to da inflacije
i da su nadnice u posljednjih osam
godina previše porasle činjenica
je medjutim da Je realna nadni-ca
u odnosu na 1938 pala a da
su profiti kapitalista porasli
Kapitalisti tvrde da Je do krize
u industriji uglja došlo i radi toga
Uo su rudnici uglja nacionalizi-rani
Medjutim treba imati na
umu da ostala osnovna industrija
kao što Je na primjer industrija
čelika i industrija strojeva i ma-terijala
potrebnog za rudnike nije
nacionalizirana i da se neispravno
vr-- i ranodjela materijala Taku
privatna industrija može da zgrs
Subota 26 aprila 1947
7a (isaiii satni radni dan Na pro- tiv radnici su pobijedili Poslije
demonstracija 340000 radnika na
Prvi Maja 18SG godine oko 42000
radnika dobilo je odmah osam sat
ni radni dan dok je 150000 radni-ka
radilo manje satova nego rani-je
Na 3 maja 1SSC godine pred
ulazom u tvornicu McCormic Har-vest- er
kompanije u Chicagu poli
cija je otpočela batinanjem i pu- canjem na radnike koji su pred
tvornicom održavali sastanak Šest
radnika je ubijeno i mnogo je os- talo ranjenih
Medju radnicima u Chicagu za- vladalo je ogorčenje Slijedećeg da
na oko 3000 radnika se sakupilo
u Ilavmarket Square i održalo
protestnu demonstraciju Demon
st racija je bila mirna Ali prije ne-go
se završila umješala se policija
i rastjeravala radnike Neka nepo- znata osoba je tog časa bacila
bombu i ubila narednika policije
Odmah iza toga policija je pohva-talo
nekoliko radničkih vodja i ba
cila ih u zatvor Radnički vodje su
prošlog stoljeća ""V"1 traJa°
„n„vn„
zadaća
Hiljade
voljno
dovesti
umorstvo i osudio na smrt vješa-njem
Usprkos masovne obrane i
apela na vrhovni sud Sjedinjenih
Država nad trojicom je ipak izvr-šena
osuda a dvojica su osudjena
na doživotni zatvor Dvojica su
1893 godine pušteni na slobodu
Organizirani radnici svijeta ni-kada
nisu zaboravili historijskog
Prvi Maja 188fi godine niti onih
koji su tih dana položili svoje ži
vote za osam sati rada Na 14 ju-la
1880 godine u Parizu je održan
sastanak vodja radničkog i okreta
cijelog svijeta gdje je formirana
druga internacionalna organizaci-ja
radnika Delegati su sa najve-ćom
pozornošću saslušali prrdta
nike Američke Federacije Rada i
odglasali po predlogu da te Pni
Maj 1890 godine proglasi danom
medjunarodnih demonstracija za
osam satni radni dan Tako Je Prvi
Maj kros burne demonstracije i
krvave borbe sa svojim bogatim
tradicijama i historijom postao
medjunarodni radnički blagdan
Prvi Maj simbolizira trnoviti put
po kojem su se radnici penjali do
su stekli svoju današnju nagu i
svojim uplivom postali tako sna-žan
faktor u životu svake nacije
Ove godine organizirani radnici će
takodjer manifestirati svoju odluč-nost
u borbi za prngres i opću si-gurnost
MOSKVA — Kritizirajući bri-tanski
ekonomski sistem sovjetski
ekonomičar Eugene Varga ističe
da se ekonomsko stanje u Britaniji
neće popraviti sve dok se ne pri
stupi korjenitim reformama i dok
se ne rješi parazitskog karaktera
vladajuće klase i imperijalizma
Ekonomija je došla u krizu u kojoj
najviše pati radni čovjek Prije
rata više je ljudi u Oritaniji pos-luživalo
vladajuću klasu nego je
radilo u britanskoj poljoprivredi
su
stroja?
veće profite da špekuliše i sabo-tira
proizvodnju u nacionalizira-nim
industrijama
Kriza u industriji uglja i elek-trične
energije nije neka slučajna
i odvojena pojava u današnjem pri-vrednom
položaju Velike DriUnije
To je kriza mnogo dubljeg i dale-kosežnijeg
značaja Financijski
položaj Vel Itritsnije veoma je oz-biljan
Godine 1046 uvoz je bio
veći od izvoza sa 330000000 fun-ti
sterlinga a prihodi od ulogi
kapitala u prekomorskim zemlja-ma
od pomorskog transporta itd
bili su oko 280000000 što pred
stavlja deficit od oko 60000000
funti sterlinga Osim toga izdaci
za vojsku u stranim zemljama iz-nosili
su oko 300000000 funti
sterlinga a zajedno sa ostalim iz-dacima
u tim zemljama oko 350-0000- 00
To znači da je Engleska u
proboj godini imala deficit od
400000000 funti sterlinga
Ovaj deficit je do sada bio po-krivan
iz američkih i kanadskih
zajmova Veliki dio ove sume već
Je utrošen i svakome Je Jasno da
zemlja rte može neprekidno da po-kriva
svoje deficite vanjskim zaj-movima
Osim toga treba nagla-siti
da ovi sajmovi ne sluie samo
pokrivanju deficita koji Je nasUo
u trgovačkim odnosima Engleske
sa ostalim zemljama Jer oko 7S
deficita predstavljaju izdaci za
vojsku u stranim zemljama To
naći da se zajmovi upotrebljava hi
za financiranje vojnih avantura i
ugnjeUvanje drugih naroda a ne
sluie ni povećanju izvoza ni podi-zanju
životnog sUndarda narodi
Vlada smatra da se financijska
katastrofa moje i 7b jeci time Mo
(l'renot na tr 1)