Novosti, May 11, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI
PubHfe©d everv Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosji Publishing Companv
In the Croatian Language
Auihorized as Second Class Mail Post Offire Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Oifice for the City ol Toronto
on the 24th day ol October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelcride St W„ Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcride 1642
Dopisi be potpisa se ne uvrSćuJu — Rukopisi se ne vraćaju
Konferencija u Parizu
Konferencija ministara vanjskih poslova velike četvorice
održava se upravo u vrijeme kad su savezničke oružane sile
pred godinu dana sa istoka zapada i juga rušile posljednje
tvrdjave fašističke jazbine u Europi
Zajednička težnja za pobjedom nad fašističkim silama
osovine ujedinila je sve slobodoljubeće narode u jednu veliku
savezničku koaliciju koja se obavezala da će zajednički su-radjiv- ati
ne samo za vrijeme rata nego i u miru — za podrža-vanje
mira i sigurnosti u svijetu
Konferencija ministara vanjskih poslova u Parizu no pola-J- e
temelje budućem miru 1 sigurnosti — kako to znadu reći
cni koji bi rado reviziju ranijih sporazuma Ne temelji mira
položeni su na ranijim konferencijama velike trojice — u falti
i Potsdamu naročito Sadanja konferencija ministara vanjskih
poslova tek je tijelo koje bi na osnovu zaključaka u Jalti i Pots-damu
razradilo i razčinilo odluke na pojedine djelove — rje-šavajući
svaki sporni slučaj posebno ali opet u duhu ranijih
zaključaka velike trojice
Preko svega konferencija je od naročite važnosti i od nje
mnogo ovisi kakav ćemo imati mir kakvu sigurnost i do koje
mjere će se odstraniti uzroci koji bi mogli narušavati taj mir
i pogoršati odnose izmedju pojedinih zemalja
Konferencija ministara vanjskih poelova u Parizu je pred-hodnic- a
skoroj mirovnoj konferenciji koja će se takodjer odr-žati
u Parizu
Medjutim konferencija u Parizu se ne razvija u onoj har-moniji
i u onom pravcu kako to žele slobodoljubeći narodi sa-vezničkih
zemalja naročito narodi Europe Izgleda da 3U troji-o- a
ministara došli na tu konferenciju spremni da stvaraju re-viziju
ranijih ugovora Izgleda da su došli sa gotovim planom
o diktiranju mirovnih ugovora pojedinim zemljcma na Balka
kako njihovi sadanji interosi kako snagama
želja naroda ranijih konferencija- - stvar braće
velike trojice
Prema Jugoslaviji i njenim narodima već do sada uči-njena
nepravda Na primjer umjesto da ministri vanjskih pos-lova
pripremaju ugovor za Italiju na osnovu spora-zuma
u Jalti i Potsdamu — gdje odredjeno kakve se mjere
moraju poduzimati prema poraženim fašističkim zemljama ob-zirom
na reparacije i iskorjenjavanje ostataka fašizma — pre
ma Jugoslaviji se postupa kao da jo bila na strani osovine a
Italija na stremi saveznika
Na pitanju Trsta zapelo odmah prvih Ne treba
tumačiti da Trst jugoslavenski i da Jugoslaviji pripada da
su ga oslobodile jugoslavenske partizanske jedinice od fašis-tičkih
da Jugoslavija u ovom ratu više žrtava nego
Francuska Engleska i Amerika pojedinačno — ah treba pod-vući
da eventualno predavanje Trsta Italiji nepoštiva-nje
principa za koje smo se borili u ovom ratu znači raskida-nje
ranijih ugovora da znači sijanje sjemena za daljnje rato-ve
i nemire u onom dijelu Europe Davanje Trsta Italiji znači-lo
još i umirivanjo i privezivanje Italije uz anglo-američ- ki
blok a protiv Sovjetskog Saveza i zemalja btočne Europe
I na pitanju kontrole plovnog Dunava zapinje na konfe-renciji
Sjedinjene Države potpomognute po Velikoj Britaniji
traže internacionalizaciju Dunava Sovjetski Savez se tome
protivi i kaže da kontrola Dunava treba biti u rukama onih
zemalja kroz koje teče Prema predlogu Sjedinjenih Dr-žava
Dunav bio svačiji više nego onih zemalja koje imaju
pravo na njega drugim riječima pitanje Dunava bi se rje-iil- o
obratno željama naroda u Podunavlju — što nije ni u su-glasju
odluka u ni u duhu Atlantskog Čartera
Ovo su samo dva od istaknutih pitanja koja čekaju na
pravilno rješenje i dva pitanja na kojim Sjedinjene Države i
Velika Britanija žele pazarit na svoj račun ne po željama na-roda
i ranijih odluka velike trojice
Raspadne li se konferencija ministara vanjskih poslova
bez da rješi ova vitalna pitanja onako kako se to mora
odgovornost će snositi one sile koje zastupaju to nepravilno
rješenje
HRVATSKI DAN U
JUŽNOM ONTARIU
Sedmi jula će dan Hrvata Iz Južnog Ontaria Toga
dana okupiti će so nekoliko hiljada hrvatskih radnika —
sve doljo od VVindsora pa goro do Sudburv
Sastat ćo se i tako brojni manifestirati će svoju soli-darnost
sa novom Jugoslavijom
Pripreme su u toku Naši tamburaški i pjevački zboro-vi
kraljice govornici hrana iznenadjenje provoz-na
sredstva — svo je to predvidjeno Sve so sprema
da u narodnim nošnjama uveliča ovaj Prvi Hrvatski Dan
u Julnom Ontariu
Pripremajte so za Hrvatski Dan vi iz Južnog Ontaria
a iz Sjevernog dodjito nam u goste
"1
Ve! kidop
po cij
Moskva (Brzojavno Novosti- - osjećaj pa su stoga činili sve Sto
ma) — Posjetom maršala Tita je bilo moguće za spriječava- -
Poljskoj i čehoslovačkoj prošlog
marča manifestirano je veliko pri-jateljstvo
i slavenska solidarnost
izmedju naroda Jugoslavije Polj-ske
i čehoslovačke
Ove tri zemlje koje se nalaze na
zapadnom dijelu slavenskog svije-ta
imale su jednaku sudbinu u
prošlosti Sve tri su stoljećima bile
podvržene udarcima raznih agre-sorsk- ih
država koje su na njih
gledale kao na plijen One su ta
kodjer bile dugo vremena porob-ljene
i pokazale veliku snagu ot-pora
i odlučnosti za obranu njiho-ve
slobode i U naj-novija
vremena glavni neprijatelj
koji je prijetio nacionalnom op-stanku
naroda ovih zemalja bio je
njemački imperijalizam koji je u
ovom ratu namjeravao potpuno
j uništiti narode Jugoslavije Polj
ske ćehoslovačke kao i Sovjet-skog
Saveza Zahvaljujući snazi
njihovog otpora a na prvom mje-stu
vojnoj vještini Crvene Armije
i njezinim pobjedama nad fašisti-čkim
agresorima narodi ovih tri-ju
slavenskih zemalja izbjegli su
potpuno nacionaln) uništenje
Mase slavenskih naroda bile su
uvjek duboko ispunjene osjećaji-ma
slavenske solidarnosti Temelji
tog osjećaja bili su zajednički in-teresi
malih slavenskih naroda sa
interesima velikog naroda bratske
Rusije Neprijatelji su uvjek radi-li
na tome da umanje i unište taj
u
za
Nema jednog pošte- - od strane organizacija:
koji odsjek HBZ
se ne slaže je Trst jugoslaven-ski
i da treba pripasti Federativ-noj
Narodnoj Republici Jugosla-viji
Naša emigracija ovdje nastoji
nu onako to traže ne je to svim svojim pomoći pra
odnosnih ili zaključaka na vednu naše u staroj
ma
je
mirovni
je
je dana
je
je dala
znači
bi
Dunav
bi
Ili
Jalti
rješiti
biti
solisti
već
vi
im
da
domovini (osim onih kojima su
Mačk i Draža pomračili mozak)
Brojni apeli upućeni su kroz po-sljednji
mjesec dana kanadskoj
vladi u Ottawu od strane naših ise-ljeničkih
organizacija da podupi-re
Jugoslaviju po Trsta
Takovi apeli upućeni su sa 19
javnih zborova priredjenih
27 marča po Vijeću Kanad-skih
Južnih Slavena kojima je
prisutvovalo izmedju 7 i 8 hiljada
osoba
Desetine brzojava otišlo Je na
sekreterijat Vijeća Ministara
Vanjskih Poslova za mirovne ugo-vore
u London a posljednjih dana
na konferenciju ministara vanjskih
poslova u Pariz
Radi se na tome da se upozna
što veći broj ostalih Kanadjana sa
Jugoslavenskim zahtjevima Do
danas je kao rezultat toga 45 ka-nadskih
organizacija usvojilo re
zolucije podupirući priključenje
Trsta Jugoslaviji
Ovdje donosimo kratki pregled
što je zadnjih 5 tjedana pod ruko-vodstvom
Vijeća Kanadskih Juž-nih
Slavena učinjeno po pitanju
Trsta premda nisu potpu-ni
Skupštine koje smo gore spo-menuli
održane su u slijedećim
mjestima: Sudburv (prisutno?)
Timmins Schumaeher i So Portu- -
pine (prisutno 800) Kirkland La
ke (1000) Larder Lake (G5) No- -
randa (200) Val d'Or (300) Ma-lart- ic
(60) (51 C) St
Catharines (80) Welland (250)
Toronto (500) Niagara Falls
(100) Thorold (450) Windsor
(350) Sault Ste (200)
Port Arthur (500) Edmonton
(300) Vancouver (1200)
Održana su četiri radio govora
i to: Arthur Timmins St
Catharines i Niagara Falls
Izdano je specijalno izdanje Bul- -
letina u 15000 primjeraka od če-ga
je 10000 razdj'ljeno po koloni
jama a 600 otišlo redovitim čita
teljima U tom bio je po- -
dulji profesora Tavlora o
Trstu
Nekoliko manjih mjesta gdje
nije bilo prilike održati skupštinu
napravili su peticije i sakupljali pot
piše koje su poslali u Ottawa-- u
To su: Kississing (16 pot-pisa)
Drantford Ont (23 potpi-sa)
Cranbrook B C (19 potpi-sa)
Beardmore Ont (42 potpi-sa)
Eburne B C (47 potpisa)
OtUwa Ont (22 potpisa) Victo-ri- a
B C (136 potpisa) Ka puška --
sing Ont (22)
Posebne rezolucije su
NOVOSTI Subota 11 maja 1946 os stvari mira
m svijetu
VLADISLAV RIBNIKAR O POSJETI MARŠALA TITA
POLJSKOJ I ČEHOSLOVAĆKOJ
nezavisnosti
nje bratskog jedinstva svih slaven-skih
naroda Neprijatelji su tako
djer radili na tome kako bi što vi-še
nahuškali jedan slavenski narod
protiv drugoga i izazvali medju-sobn- e
borbe
Iskorištavajući antl-demokrat-s- ke
režime i šovinističke tendenci-je
medju Slavenima neprijatelji
su često uspjevali prouzročiti tr-venja
I stvarati zidove izmedju
jednih i drugih Podijeljeni u
fazne "sfere uticaja" imperijalis
tičkih država rastavljeni politi-čkim
i vjerskim uvjerenjima sla-venski
narodi su godinama bili ig-račka
u rukama imperijalističkih
sila
Poljska čehoslovačka i Jugo-slavija
bile su formirane poslije
prvog imperijalističkog rata ali
bile su formirane kao baza impe-rijalističkih
sila u njihovoj borbi
za napad protiv Sovjetskog Save-za
Svaka zapreka stavljena je na
put političkim ekonomskim i kul-turnim
odnosima izmedju malih
slavenskih i velikog brat-skog
ruskog naroda U vremenu
izmedju dva svjetska rata učinje-no
je mnogo pokušaja za uništenje
zar Si Sovjet-koj- a
barem nebi veze 8°S Saveza Upravo veličan- -
Sov- - nerazori- -
jetskom Savezu bratstvo
organizacije promicanje kultur-- ! Oslobodjenje
nih veza
demokratskog života Nas doprinos borbi
Trst
I
nog čovjeka u Kanadi 814 Val d'Or Zve'za
pitanju
prili-kom
podatci
Montreal
Mane
Tort
izdanju
Klan
poslane
zemalja
K odbor Vi-jeća
J Nanaimo C
Vijeće Mt Park Alta Vijeće
Geralton Ont Vijeće Port Col-bor- ne Ont Vijeće Port Alberni
C
Brzojavke Sekretarijatu Vijeća
poslova mi-rovne
ugovore u London poslate
su strane ovih organizacija (po
daci ograničeni):
Vijeće Port Arthur Vijeće So
Torcupine Vijeće Port Colbor-n- e
Primoraca Montreal
Savez K Srba Montreal Vijeće
Montreal odsjek HBZ Mon-treal
Hrvata Montreal
Zveza K Slovencev Montreal S
K Hrvata Porcupine
Toronto
Glavni ured razaslao je
rezoluciju na više 300 radni- -
te
stotina organizacija Prema
Izvještajima tu su rezo-luciju
sada poprimile
organizacije 1 unije:
28 Udruženja
jinskih Kanadjana
Workers
Val razbojnicima
International Brotherhood of
Workers local B1271
Headlev and
Mili Workers Union local 856
International Brotherhood of
Pulp and
Vorkers Union 29
United Brotherhood of Carpen-ter- s
and Joiners 730
i
B
International Ass of Machinists
lodge Riviere-du-Lou- p Sta
Quebec
International
Leo
samo- -
and Savvmill Workers
Union 2786 Arthur
Ont
International Chemical
Union 161
Letter Carriers Union branch
8 Ont
Textile VVorkera
Toronto
207 Brother-hood
of Railvvav Emplovees
(CCL)
International of
AIrcraft and Agricultural
Workers Union local 199
Ont
Iz K J Slavena
jfqWB9P?"P
i Bugarskoj AH istinska
slavenska solidarnost nije se mo-gla
ni bez takvih veza i
narodima i
Bjelorusije stvari reakcija je
tim organizacijama pokušavala iz-graditi
blok protiv Sovjetskog Sa-veza
i slaven-sku
solidarnost
Ovako su male slavenske zemlje
postale predmet proga-janj- a
i natezanja izmedju
država i fašističkih
ćehoslovačka je prodana
Njemačka je zatim os-vojila
Toljsku I Jugoslaviju i kra-tko
nakon oborila se Sov-jetski
Savez To je bila borba svih
slavenskih naroda protiv
— borba u kojoj se
počelo podizati slavensko
bratstvo i Tod utica-je- m
patriotskog rata Sovjetskog
Saveza protiv njemačkih
počele se unu-tarnje
snage u svim
i stupile u junačku oslo-bodilačku
borbu protiv zajedni
čkog neprijatelja
Narodni oslobodilački pokreti u
Jugoslaviji Poljskoj i čehoslova-čkoj
bili su ideološki tijesno pove- -
osjećaja slavenske solidarnosti velikom borbom
imala sla- - u toj
venskim narodima u Rtvenoj borbi porodilo se
Uspostavljane su vo sviju Slavena
za slavenskih naroda
izmedju slavenskih naro- - j 0d fašističkih invazora i usposta-d- a
u Poljskoj čehoslovačkoj Ju- - Va istinskog
svjesnog slijedećih
našeg
Članak
Slovencev Sudbury
K Slavena B
B
ministara vanjskih za
od
jako
grupa
739
S K
So Vijeće
Vijeća
od
drugih
dobivenim
do
ogranaka Ukra
ustaški
Toronto
Nickel
Paper
Que-be- c
Lumber
Workers
United
106
Division Canadian
Ca-tharines
Rusije
literarno
zapad-nih
-- agresora
Hitleru
agresora
istinsko
solidarnost
agreso-ra
aktivizirati
zemljama
velikom
u slavenskim zemljama omogućilo
je masama naroda da slobodno
kroz svoje demokratske organiza-cije
izraze svoje zajedničke osjeća-je
I sada je svijest slavenske sol-idarnosti
uhvatila tako dubokog
korjena da je bratstvo
naroda postalo takav faktor na
kojeg se mora računati u medju-narodn- oj
politici
Znajući to je jasno zaš-to
je posjeta maršala Tita slaven-skim
zemljama podigla toliko odu-ševljenje
medju naro-dima
One masovne manifestacije
su pozdravile maršala Tita i
(Prenos na strani 4)
Nacionalno pitanje Jugosla
viji svjetlosti narodno
oslobodilačke borbe
NAŠA NARODNO OSLOBODILAČKA BORBA
FEDERATIVNO UREDJENJE
napose
Naši
veliku
naše
u
u
koliko
u
o
silno
u
u dr-žavi
u
u
o
u
a
se o
u
svoje u koliko
u
u
Franjevački samostan
Kaptolu staro je ustaško
gnijezdo
Franjevački Kap-- " nl-to- lu
u ovih dana ' franjevci ovakve gozbe
nečuveni zločin samo u svom samostanu
no- - Oni su nnslcrhl li vi- - čkih unija uiko gn]ezdo# ! i u domovima
slijedeće
goslaviji
slavenskih
othranjeni mnogobrojni zloglasni
fratri-ustaš- e ostalima i us-taški
"načelnik" fra Radoslav
Glavaš te po zlu poznati fra Ke-rub- in
Šegvlć je Još vrije
me stare Jugoslavije po klero-fa- šl
prema
St ri nt ' svoju su fratri Iz svojih
~ vi_o uionivi w lt _J 1AI1I —I and Labor tvrđećl đa I ™
nđai I nlsmo nego Goti da za ovaj
tako nlciinarifu
Mili and Smelter na5e domovine po Svapskim hitle-nlo- n local QueJ reskim njihovim
Electrical
Plate Mine
Headlev B C
Sulphite Mili
local Edmon-sto- n
N B
local
City local Vancouver
C
berta
local
local
Kingston
Union
Toronto
Automo-bile
V
zamisliti
sa Ukrajine
U
spriječiti
Fašistička
toga na
fašisti-čkih
su
slavenskim
sa
posve
slavenskim
koje
otkri- -
nlloAla ih Rvniim
koji
T
I vi 5c nlnVSa
Mine
Ii
slugama i uvlačenje naših sinova
u rat protiv svoje slavenske braće
u Sovjetskom Savezu
Kad su našu zemlju porobili us
taški izrodi u tom su se samosta-nu
stalno priredjivale raskošne
večere I koje poziva-ni
razni ustaški "ministri" drugi
glavonje taj način na-stojali
su crkveni poglavari čim
tjesnije povezati s cijeli
franjevački red
Jedna od takvih večera bila je
priredjena u rujnu 1944 godine
Toj gozbi prisustvovali
franjevački provincijali iz cijele
"nezavisne su tu uz provi-ncijala
zagrebačkog Modesta Mar--
uncica i provincijal DosansKi
ixngsnoremens no Miil0f t provincijai dalmatin
Associauon inorolđ M Petar Grabić I provincijal her- -
Local 7296 United Mine cegovački Petrović provin-Worke- rs
of Cadomln cijal dubrovački Bonifaclje Pero-Alber- ta
local 7295 Blalrmore sve oce" I velik
Alberta local 7478 Kavdee Al- - broj iz zagrebačkog
Port
Toronto
local
Union
St
Istinsku
čim
svi
Uili
jvru- -
Uni
vić
stana medju kojima je bio I pročel-nik
odjela za bogoštovlje fra Ra-doslav
Glavaš sakupili su se na
ovu raskošnu gozbu u samostanu
"prosjačkog reda sv Franje" i
bezbrojni ustaški glavonje čelu
s predsjednikom ustaške "vlade"
dr Mandićem Bili su tu "min-istri"
Artukovlć Tot Balen Hefer
Zebić FrkoviĆ Makanec Canki
Dumandžić TortIĆ I drugi
Uz potoke vina i svakojake fra-tarske
djakonije sakupljene za tu
iz svih samostana zagreba-čke
provincije došlo Je do medju-sobno- g
bratimljenja I držale su se
bezbrojne u koj'ma su
fratri kadili ustaškim "ministri-ma"
kao i ustaški glavonjo svojoj
fratarskoj braći"
u
u
I
RADE PRIBIČEVIĆ
(Nastavak 5)
Predodjeni po Komunističkoj
Partiji naši se narodi ustan-kom
spašavaju od Istrebljenja
— ustanak Je spas za
Srbe u Pavelićevom pašaluku
jer bi inače bili uništeni svi do
posljednjeg narodi stva-raju
modernu vojsku i to
novi tip vojske izgradjen na
principima dobrovoljne mobili-zacije
i snabdjevanja na prin-cipima
naoružanja otimanjem
od neprijatelja Junaštva i pat-nje
vojake zabilježiti će hi-storija
kao jedno od najvećih
oplodjenja ljudske volje i ljud-skoga
duha ne samo našoj
nego i svjetskoj historiji
Najveća postignuća naše borbe
nisu toliko prostrana oslobodje-n- a
područja borbeno
bratstvo i jedinstvo naših naro-da
kao osnov nove Jugoslavije
Prevedena na politički jezik
ostvarenja su našla izraz his-torijskim
zaključcima Drugog
zasjedanja AVNOJ-- a stvara-nju
demokratske federativne Ju-goslavije
To je naš najveći po-litički
uspjeh i novo oruž-je
borbi do potpunog oslobo-djenj- a
Život više naroda jednoj
na temelju slobodnog ud-ruživanja
moguć je samo fe-derativnoj
državnoj zajednici
jer takvo] zajednici svaki na-rod
odlučuje svojim posebnim
stvarima i interesima svojoj
užoj jedinici svi skupa brinu
i donose rješenje zajedni-čkim
poslovima
Svaki narod jednoj federa-tivno]
zajednici slobodno sam
uredjuje prilike
ne prelazi djelokrug cjeline
a ako taj dio protuslovi cjelini
— on se ima cjelini podrediti
Jer Je interes cjeline preči od In-teresa
posebne jedinice i jer
krajnoj liniji interes cjeline
na
samostan na Svojim ustaškim ljubimcima
kojem je su prire-ve- n
skrivanja kr-- djivali
votn itctoIL-- a etam val!
diljem zemlje više 'ta odgojenl i nom njihovim Poz- -
medju
za
ml 1r
je
d'Or
na su
njihovi Na
ustašama
su
America
Uz te
na
zdravice
skromnoj
ta
nata je stvar da su zagrebački fra
u tom pogledu bili naročito
darežljivi funkcloneru us-taškog
"ravnateljstva za Javni red
i sigurnost" šuklju koji je bio
glavna izmedju samostana i
fch tw tičkoj Štampi propagirao ustaša Njega
Council (unije Ameri- - Sotsku teortJu' P?
čke Federacije vati Slaveni i pijanku koju
654
452
G56
ureda
gozbe
i
Union i
"časne
fratara
i
gozbu
njevcl
veza
razbojnik priredio prije svog bije-ga
Iz Zagreba kojem je svojim
zlodjelima ostavio bezbroj crnih
uspomena
Kraj ovakve povezanosti ustaš-kih
razbojnika sa svojom "čas-nom
braćom" na Kaptolu nije ču-do
da su njima povjerili i svoju
pljačku da s njom financiraju us-taške
ostatke koji se skrivaju po
našim šumama pod imenom "kri-žara"
Tim istim fratrima ustaše su
uostalom povjerili i opljačkane pi-saće
mašine I radio-apara- te koji
su još prije pronadjenl na samo-stanskom
tavanu a cijelom je Za-grebu
poznat slučaj s dva vagona
razne napljačkanc hrane koju su
ustaše pred svoj bijeg dali ovim
fratrima da je razdijele njihovim
porodicama
P R
1 sl l
5M£U-CMMN- Y S&vv
znači i interes dijela
S druge strane sigurnost za-jednice
omogućava slobodan
razvoj 1 sigurnost dijelova Za-to
je obrana zajednice prven-stveno
zadatak i interes svih na-roda
skupa i cijele savezne dr-žavne
zajednice
Federativno načelo predstav-lja
najdemokratskije načelo jer
svaki narod ima svoje posebne
organe zakonodavne i izvršne
vlasti za svoja posebna pitanja
a zajedničke organe za opće
stvari zajednice Pri tome je is
ključeno majoriziranje i ugnje-tavanje
Velikom Oktobarskom Revo-lucijom
pobijedilo je federativ-no
načelo u bivšoj Rusiji i os
tvaren je SSSR Bilo je progla-šen- o
načelo samoodredjenja do
odcjepljenja a nitko se nije od-cjep-io
nego svi žive u slobod-noj
zajednici braneći je kao že-nicu
oka davajući divan primjer
cijelom svijetu da nekih 200 na-rodno- sti može živjeti u jednoj
državi kao u porodici I dok je
carska Rusija bila tamnica koja
je disala memlom i kamenom
dotle je SSSR velika I lijepa ku-ć- a
puna zraka I svjetla u kojoj
svatko ima svoj stan a svi sa
pod jednim krovom
Doduše i kod Anglo-sakson- a
je na drugoj osnovi provedeno
načelo federativne organizacije
države i načelo samouprave i
tome dobrim dijelom oni mogu
zahvaliti za svoja velika knl-turno-politi-čka
stvaranja
Po federativnom uredjenju
Srbi u Hrvatsko] ulaze u hrvat-sku
federativnu jedinicu Pita se
kakav će biti njihov položaj
Nema sumnje da će biti ravno-pravan
Dio ustanka i oslobodi-lačke
borbe je zajednički dio Sr-ba
Hrvata i svih naših naroda
Jedni bez drugih nebi mogli
učiniti ništa a svi skupa su
stvorili čuda Zajednička borba
skupocjena prolivena krv i svje-t-li
grobovi ovog svetog domo-vinskog
rata proželi su naše
narode dubokim uvjerenjem da
ih je samo jedinstvo spasilo i
da će ih ono i održati Demo-kratsko-federatlv- ne
institucije
Jugoslavije pružiti će ravno-pravno- st
i ne-slaventk- im ma-njinama
a kako nebi onda osi-gura- le
jednaka prava Srbinu u
Hrvatskoj ili Hrvatu — Bunjev-cu
u Vojvodini Iznad svih fe-derativnih
jedinica lebdi ti će
duh zajednice a ona će kao do-bra
mati budno paziti đa svi
njezini sinovi žive u ljubavi i da
uzajamno paze na sebe i da se
pomažu jer je to uslov sreće i
napredka cijele zajednice Naj-zad
naši će narodi gigantski
koraknuti širokim putem zna-nja
i blagostanja pa će baklja
prosvječenostl žarko obasjati i
tamne kuteve u kojima bi se JoS
mogle kriti sjene prošlosti i ne-razumijevanja
Naša narodna oslobodilačka
borba spasila je naše narode
od smrti prekalila je i očelićila
njihov duh slila sve potoke u
korito moćne rijeke na čijoj
gladkoj površini okupana sja-jem
sunca plovi sjajna galija
naših naroda — k pobjedi bu-dućnosti
I sreći
Da nije bilo narodne oslobodi-lačke
borbe okupator bi nas po-moću
naših izdajnika uništio i
ml bismo se medju sobom sami
istrebljivali na najveće zado-voljstvo
Hitlerovih osvajača i
nebismo svijetu mogli pokazati
ništa drugo To bi bilo strašno
pa 1 naša sudbina nikoga nebi
ganula
(Nastavit će se)
Opasno područje
I ii hmm$~r
I jjji " BJjfJ f ji_lft_li ~
"No sjeda} molim te na petrolejske polje izazvat ici medju-narod- ni
konflikt"