000124 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i w NOVOSTI Subota 16 marča 1946 THANA 4 TEKLA SAVA MUTNA I KRVAVA Banja Luka VERKA ŠKURLA ILIJIĆ 19 Sta se tu moglo učiniti nego — glavom bez obzira — pobjeći iz Banjaluke? ja pobjegoh kao bez duSe iz netreine Banjaluke po-bjegoh noću iz ukletoga grada što ga uttaSe — teiko nje-mu — stadoše naduvati i proglašavati po svojim fanfaro-nim- a budućom "metropolom" Pobjegoh pobjegoh iz kobnoga toga grada i proteći će dosta hladnoga Vrbasa dok se ja opet leđnom budem usudila pojaviti u Banjaluci Odonda ja se pune četiri godine ne osmjelih maknuti zemljom ni nadesno ni nalijevo Jednom u zoru Jednom u zoru sred onoga neobično studenog januara godine 1942 uhapsiše nas ustaše Zapravo oni dodjoše oko jedan sat u noći ali se ne usudjivahu ući misleći bogzna kakvo se tu zavjere kriju i kakve ih zasjede čekaju A to je moja mama molila Boga i čitala do u male ure svoje mnoge molitvenike paleći kandilo Kad bonuse u kuću ona se ustašama nasmija: "Oho pa tu je više pušaka nego nas!" Potrpaše nas u auto pošto šofer ljuto opsova da je toliko čekao sobi svi iz kuće- I nadjosmo se u nekoj naloženoj - moja mama jedna mala gimnazijalka naša nećakinja pa Niko-la} i Andre} dva bugarska studenta naši podstanari i ja U toj pretoploj sobi — nama koji kod kuće nismo imali ni komadića drva — nije bilo loše Detektivi bijahu ispava-ni izumljeni odmoreni od jurnjave za žrtvama pa su se i šalili na račun neke "guvernante" koja bijaše optužila svo-ga nevjernog zaručnika da je "hulio na Poglavnika" što Je zaručniku uspjelo demantirati i još optužiti nju "radi klevete" A u nekom udaljenom kutu mrštila se neka ljepotica i odguravala od sebe jednoga zajapurenog ustašu I ona je imala zaručnika kojega je voljela ali ga je taj usta-ša dao strijeljati Ona je medjutim toga ustašu optužila radi ucjenjivnja ali on se pretvara nekim "špijunom " U stvari je samo jedno: on je u nju odavna zaljubljen ali ona ga ni-kad nije htjela i vazda ga ovako od sebe odguravala Sta da tu radimo? Promatrali smo komešanje detektiva Hu koliko ružnih nosova niskih čela krivih pogleda! A ne-kakav je iz Šibenika pa se sve hvali svojim plivačkim uspje-sima Ali kako ga nitko nije slušao stade on po svome no-tesu nešto tražiti Izvadi sličicu: — Evo ovo je onaj isti koji je komponirao: "Ca je lipo u Splitu živit!" Na te se riječi trže nekoliko mladih Židovki u sobi jer e znalo da je tu pjesmu složio neki mladi splitski Jevrejin krojač ali se nikako nije doznalo kako li je neretni mladi Splićanin naletio u notes toga detektiva Jednoj od tih mladih Židovki tumačila je moja mama — ne gubeći vremena — tajne naše svete vjere ali je mla-da patnica bila nedavno pokrštena — Ali to mi nije ništa pomoglo gospodjo Mene — ka-ko vidite — gone s ostalima makar sam kršfena — Kako da nije pomoglo? Sta je tjelesni život dijete mo-je? Duša duša! Na vašoj duši blista sada sveti znak križa i ništa ga ne mole zbrisati: — Poaledat ću samo jedno ima li tamo na petom katu koji otvoren prozor samo takvi skokovi spašavaju Ži dove Moja je mama pograbi za ruke aU u toj 6as nastade velika strka i ču se zveket lanaca — Odmetnici I Komunisti! Oni sul Svi detektivi istrčaše napolje "Mein Gottl zcvapi "guvernanta" a u tobu ubaciš petoricu teiko okovanih ljudi l počeše im žandari skidati lisičine s ruku Premda su im se detektivi na sve moguće načine ru-gali — "nek vam pomogne Joša" to jest Staljin — oni su na sve to bili ravnodušni samo su trljali svoje nažuljale ruke Bijahu blijedi iscrpljeni obrasli bradama Ti su ljudi već mjeeedma čamili negdje po tamnicama Slavonskoga Bro-da a sad su ih dognali na prijeki sud u Zagreb Bijahu grozničavi i umorni odmah čučnuše na pod PoustoJe kad počeše agenti od njih uzimati podatke Ime Presime Vjera — Sta? Sva petorica katolici? Sramota? Robijaši ni da okom trenu Kako je koji istupao da tiho kazuje podatke o sebi sveti j — za se — oblikovao po jedan savršeni ljudski tip u svemu svojem ljudskom i patničkom dostojanstvu: Jedan plav kao Nordijoc Njemu se primače agent s revolverom: — Ovdje ima još jedan metak a taj je za te Po syoj je prilici govorio istinu Drugi u željezničarskom kožuhu izgledaše kao Rus A Jedan bijaše neobično lijep i nježan otmjen svi se uhap-šeni- ci u sobi u njega zaljubiše Bijaše mu blijedo lice samo po rubovima osuVa tanka bradica kao ikonu nekoga mla-dog svetitelja Bio je student agenti su mu se rugali "dok-tore" i okrivljivali ga da je on zaveo sve On učini gest da bi pio vode i mi svi segnusmo za vrčem Kontrast izmedju lica tih optuženih i onih što ih optu-žuju porašavaše Djelovaše potresno (Nastavit će se) DJECA KANADE ZA DJECU JUGOSLAVIJE Creighton Mine Ont — Lokal-no Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena održalo je 3 marča krabulj-n- u zabavu za koju su bile raspi-sane dvije nagrade za najljepšu i najružniju krabulju Pošto nije bilo odraslih krabulja došlo je u izbor četvero djece i njima je po-djelje- na nagrada od $500 Najružnija krabulja je bio mla-di Vlado Saftić i Rozi Ribić a naj-ljepše Jane Stanić i Shirlev Ribić Na naše najveće iznadjenje mladi Vlada vraća svoj dio nagrade i kaže: "Ja moju nagradu dajem za našu sirotinju u kraju' tako isto 1 ostalih troje djece Kažu neka njihova nagrada bude za pomoć siromašne djece u staroj domovi-ni Najljepša vam hvala djeco kao i vašim roditeljima koji su vas odgojili Isto se najljepše zah valjujemo svima posjetiocima koji su sa svojim učešćem doprinjeli uspjehu zabave Čisti prihod je bio $371f za po-moć našem narodu u staroj domo-vini o ZA Ccmadian Branch of State Dept Kad je u rujnu 1939 izbio drugi svijetski rat Kanada je dobila zadaću da gradi brodove i da ih gradi Sto najviše Stručnjaci se upute da iznadju kakve su prilike u tom pogledu pa su na svoje iz-nenadj-enje pronašli da gradnja brodova za Kanadu nije nikakova nova stvar nego da je to za nju zapravo stvar prošlosti A ako se sada gdje Sto gradi to je skoro kao nekakovo čudo Pokazalo se da je u Kanadi bila na mrtvoj točki već tako dugo da je većina kanadskog naroda i zaboravila kako je grad-nja brodova u ovoj zemlji nekada bila znatna industrija Još u dru-gom dijelu devetnaestog stoljeća tamo oko 1870 kanadska su bila poznata po cije-lom svijetu Zapravo u ono doba Kanada je bila na trećem mjestu što se tiče brodova u svi-jetu a na četvrtom mjestu po bro-ju svojih vlastitih brodova u Kanadi siže skoro za oko dva stoljeća unatrag kad su brodogradilišta I skverovi bili rasijani po obalama Nova Scotia pokrajine te po St Law-renc- e rijeci Tu su se gradile gla-sovite hitroplo%ke za prevoz čaja kao 1 za opću trgovinu po cijelom svijetu Nu to su bila dakako vremena kad se je brodove gradilo iz drva Ali kad su se pokazali veći jači i bržiji brodovi iz čelika kanadski drvenjači su morali pa su tako i kanadska brodogradilišta redom sa pozornice Prije početka ovoga rata samo vrlo mali broj brodica za razono-du i nešto trgovačkih brodova bilo je gradjeno u Kanadi pa je prema tomu i vrlo mali broj Kanadjana bilo zaposleno u ovoj vrsti rada Ali sada u ovom drugom svjet-skom ratu Kanadjani su se morali sjetiti svoje prošlosti izkazati svoju sposobnost u brodogradnji i pokazati da je Kanada još uvijek pomorska zemlja I gradnja bro dova postala je jedna od najglav- - nijih zadaća ratnoga napora Ka nade Kad se je počelo sa radom prve su bile izgradnjeno ladje pratilice za pobijanje pod-mornica Onda su došli na red te-retni brodovi kojih potreba je bila prešna da se nadomjeste gu-bici usljed ratne djelatnosti Tomu se udovoljilo Onda kako se ka-nadska ratna mornarica pojačava-la i sve više uzimala djelatnog učešća u ratnim na Atlantiku bila je i sve veća po-treba za ratno brodovlje Kanad-ske su udovoljile i ovoj potrebi Poslije toga a prije invazije u Europi Kanada je do-bila nalog za veliki broj povećih barki za Kanada je i tom nalogu udovoljila U vrlo kratkom vremenu bro-dove se gradilo skoro svuda kuda bi se samo okrenuo u Kanadi I ne samo na oceanskim obalama nego i na tisuće milja u unutraš-njosti zemlje Već zapuštena gra-dilišta koja nisu vidjela radnika kroz desetke godina iznenada su oživila Sa svih strana Kanade dijelovi za brodove dolazili su na gradilišta JOSO ŠARIĆ I MAKICA PAVIČIĆ PALI SU U BORBI KAO PRAVI HEROJI PISMO IZ LOVTNCA LIKA Niže objavljujemo list kojeg je dom Ovi ostali su se pokorili sud- - primio drug Dane Pešut iz Van couvera od Stjepana šarića koji je bio u Kanadi List glasi: Smokrić 8 194fi Dragi druže Dane Rez svake dvojbe znadem da ste vi u Kanadi pratili preko štampe ili radia na-šu borbu i stradanja i ta vam je stvar prilično jasna 0 tome neću pisati nego ću ti odgovoriti na postavljena pitanja Prvo kako su se naši Smokrića-n- i vladali za vrijeme borbe? U prvih mah svi su skorom bili za Nezavisnu Državu Hrvatsku ali su brzo uvidjeli da su na krivom putu i počeli su prilaziti na stranu Narodno-oslobodilačk- og pokreta i vojske I bilo je ustaša koji su se borili za fašizam do zadnjeg da-na ali usta'a-koljač- a nismo imali nego tri koji su već odgovarali za svoja djela pred narodnim su- - Što znate Kanadi? iliiMl''fc'WS BRODOGRADNJA NIJE NOVOST KANADU Citizenship Sccretary Ottawa brodogradnja brodo-gradilišta gradnje Brodogradnja ustupiti ponestajala neprijateljskih podhvatima brodogradnje Iskrcavanje siječnja U tom velikom poslu bilo je po-vezano preko 300 tvornica Kroz prva tri mjeseca 1940 bilo je upo-sleno oko 4000 osoba a pod konac iste godine broj uposlenih posko-čio je na preko 17000 Dolaskom sve većih naruždbi posao se sve više razvijao pa je 1943 došao do svojega vrhunca kada je preko 75000 Kanadjana radilo dan i noć da brodovi u što većem broju mo-gu ići u službu na široko more Povjest ovih brodova kao i ulo-ga koju su ovom drugom svjet-skom ratu oni odigrali sada je već dobro poznata Kanadjani mo-gu biti ponosni sa činjenicom da je njihova može se reći već utaje-na sposobnost za gradnju brodo-va bila od osobite važnosti za po-bjedu nad tiranijom i za očuvanje našeg kanadskog i demokratskog načina života UZfiOJ KRZNONOSNIH ŽIVOTINJA Nekada su se dobivala krzna samo od ulovljenih životinja Ali danas se u Kanadi krznonosne ži-votinje uzgaja takodjer i na znan-stveni način pa Je to postalo jed-na od znatnijih gospodarskih in-dustrija Kanade Od krznonosnih životinja naj-prije se na ovaj način počelo uz-gajati lisice Nu danas se uzgaja I više drugih takovih životinja u čemu su uključeni i tvor Uzgaja-lišta krznonosnih životinja raz-prostranj- ena su diljem cijele Ka-nade Godine 1943 bilo je C903 tako-vih uzgajališta koja su dala godi-šnji prihod od oko deset milijuna dolara Sovjetski film u sjever-nom Ontariu MUSICAL STORY ROUVN-NORAND- A — Ponedje-ljak 18 marča SO PORCUPINE — Srijeda 20 marča u Ukrajinskoj dvorani TIMMINS — Petak i subotu 22 i 23 marča u Ukrajinskoj dvo-rani SAULT STE MARIE — Utorak 2G marča u Church of Ali Na-tio- ns SDI1URV — Srijeda i četvrtak 27 i 28 marča u Ukrajinskoj dvorani OTTAVA — Petak 29 marča u Ukrajinskoj dvorani U svim gore pomenutim mjes-tima prikazivanje filma poćima u 8 sati na večer U južnom Ontario TIIEY MET IN MOSCOW SARNIA — Utorak 19 marča u Slovačkoj dvorani početak u 8 sati na večer CHATHAM — Srijeda 20 marča u United Church Park Street 8 sati na večer bini i sada priznaju da su bili na krivom putu Drugo je li Lovinčana glasalo za opoziciju? Jest svega 20 od 3500 glasača Treće što je sa tvojim bratom Jukom? On je bio domobranac u Gospiću tamo su ga odveli usta-ški prirepci ala šipleta Joso Ma-Si- ć Mateša i svi oni što pišu iz logora u Austriji da ih se vadi van Oni su bili zle sluge još go-reg gospodara fašistički podstre-kač- i i huškači Tvoj brat Juka ako je gdje živ može u svako doba do-ći kući kao i sin Mile jer imaju čiste ruke i nisu se ogriješili u nevinu krv Dalje Mile Dašin tvoj zet pogi-nuo je kao partizan ne u borbi ne go nesretnim slučajem Za Iliju se još točno nezna kako je nestao Danež Marko i djeca su poklani od četnika žene su nekim pukim slu-čajem ostale žive ali teško izra-njivan- e Drug Joso Sarić (koji je došao iz Kanade) pao je kao heroj On i Makica Pavičić (takodjer iz Ka-nade) kod mene su prenoćivali mnogo puta I za pokojnog Josu već su neki banditi odgovarali pred narodnim sudom Lovinac je razrušen polovicu ga je vrag odnio One kule gdje su se naši čekovi mjenjali sada su pusta gariSta Crkva sv Miho-vila ostala je netaknuta na njoj je bilo ustaško mitraljesko gnjez-d- o od tamo su davali najveći ot-por Pitaš me u listu kako je sa raz-nim cijenama Cijene se stabilizi-raju sve više i povoljnije za na-rod Trgovine nemamo ni jedne nego imamo dvije narodne zadru-ge jednu u Lovincu a drugu u Smokriću koje nabavljaju narodu potrebštine uz najnižu cijenu Druže nemoj me krivo razumjeti tj da smo mi protiv trgovaca ne nismo samo na žalost svi su naši bili na strani okupatora i ustaša i četnika A sada par riječi o nama koji smo se povratili iz Kanade Mar-kin- a Kovačević Stipe Miletić i ja mi smo od prvog dana za NOP a Stipe Zdunić (Pajcov) koji je radio u rudniku u Alberti pogi-nuo je kao ustaša od partizan-skog bacača mina a ostali svaka-ko Ovdje se čuje da tamo još ima po koji čovjek da ne vjeruje u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslavije Nama to izgleda čud-na stvar jer kad Rusija može vje-rovati zašto nebi i oni ? I onda ču-jemo da ima i takvih koji svoju sudbinu vežu uz Mačeka i ostalu izdajničku bandu Kad bi oni zna-li njihova zlodjela drukčije bi go-vorili i snjima bi obračunali za uvjek Sjetimo se Mačekove izdaje 1941 god kad je razkriljenih ruku do-čekao razbojnika Pa veliča i faši-stičke okupatore i dao im ključe od tamnica u kojima su robovali najbolji sinovi hrvatskog naroda Gotovo sve su te političke zatoče-nike Nijemci I ustaše pogubili 4 godine hrvatski narod svoju krv nije proljevao da Maček sjedi u Kupincu I da vlada po starom već da uživa plodove oslobodilačke borbe i da čuva njezine tekovine Za vrijeme borbe stvoreno je ta-ko dobro jedinstvo izmedju Hrva-ta i Srba da nema sile na svijetu koja će ga narušiti i to je jedna tekovina naše borbe Sa pjesmom i veseljem smo se borili tukli Nijemce degiće (Tali-jane) i njihove pomagače Znali smo da ćemo pobjediti pa nismo ni žrtava žalili A sad kao i prije sa pjesmom i veseljem iako još u oskudici podižemo i gradimo našu napaćenu ali junačku zemlju Do-sta smo pretrpjeli ali druže slobo-da je tu I istinska demokracija ko-ju Čuvamo kao zjenicu oka svoga Zakleti smo se palim žrtvama i prolivenoj krvi najboljih naših si-nova I kćeri da ćemo čuvati ono zašto su dali svoju krv I živote Čitamo a i dobivamo pomoć ko-ju nam vi šaljete To nam daje nove snage i poleta u borbi u ob-novi naše zemlje I zato vam se od srca zahvaljujemo Još na koncu ću napomenuti ili podsjetiti da Je Hitler rekao da će našim IjeSinama djubriti Germa-nij- u Medjutim dogodilo se je ob-ratno Fricevi su pošteno sa svo-jim tjelesima nadjubrill našu Li-ku E sada primite svi moj poz-drav vaš drug Stjepan Aarič MVSP rH__or m jvx English Readers VMMVN Article Proper The past articles submitted by the youth of Canada tempt me to write in comment of organizations in and around the vicinitv of De-tro- it So here goes: Firstlv my compliments are ex-tend- ed to writers Mary Stanich and P Radak who both have been successful in putting across the fact that youth organization tends to present to us of Yugoslav parentage a better understanding of one another both morallv and indeed socially Since my official diseharge from the United States Army last August 1945 I have been fortun- - no In mnVfnf rnnfnrt with nnp of I the youth clubs here in Detroit namely The American Yugoslav Youth Club It is a club compos-e- d of youth members of Slav de-sce- nt a Vugoslav corps of young people with a mutual desire that of promoting unity and coopera-tio- n among we of Yugoslav de-sce- nt rather than the "one na-tionali- ty elans" as has been wit-ness- ed over a period of years Our aims I firmly believe are those which should be true resolu-tion- s of ali Yugoslavs wherever they may be Here they are ex-trac- ts in part of our by-law- s: "To acquaint ali outh of Croatian Serbian Slovenian Itulgarian and Macedonian her-Ita- ge to work together in bro-ther- ly and siterly harmony — our goals being education cul- - na d'reno sa str t) Kao što je poznato danas je u Engleskoj jedna partija koja up-ravlja tom zemljom — Labor Par tija Ostalim partijama je sprije čen ulazak u vladu te zemlje To Churchill naziva istinskom demo-kracijom medjutim Poljska Ru-munjska Jugoslavija Bugarska i Madjarska upravljane su po ne-koliko partija — po četiri do šest partija I pored toga je opoziciji ako je lojalna zajamčeno pravo učestvovati u tim vladama Chur-chill njih naziva totalitarne i po-licijske vlade Na osnovu čega to tvrdi? Oče-kiva- te li odgovor od Churchilla? Zar ne razumije smiješnu situaci-ju u koju se stavlja takvim govo-rima o totalitarizmu i policijskoj upravi? Churchill bi želio da Po-ljskom vlada Staknovkovski i An-der- s Jugoslavijom Mihajlović i Pavelić Rumunjskom princ Stirbe i Radescu Madjarskom koji kralj iz hapsburške kuće tako dalje Churchill nas pokušava uvjeriti da će ona gospoda koja dolaze iz fašističkih krugova uspostaviti i zajamčiti potpunu demokraciju To je Churchillova demokracija Churchill izvrće istinu kad govori o porastu komunističkog upliva u zapadnoj Europi Mora se reći da to nije potpuno ispravno Upliv Komunističkih Partija se povećao ne samo u zapadnoj Euro-pi nego skoro u svim zemljama Europe još prije fašizma tj u Njemačkoj Italiji Madjarskoj Bugarskoj Rumunjskoj Finskoj pa 1 u onim zemljama koje su oku-pirale njemačke talijanske i ma-djars- ke sile — u Francuskoj Bel-giji Holandiji Norveškoj Dan-skoj Poljskoj Ćehoslovačkoj Ju-goslaviji Grčkoj Sovjetskom Sa-vezu i tako dalje Porast komunističkog upliva se ne može smatrati za slučajno Ko-munistički upliv je porastao radi toga što su se za vrijeme najtežih godina fašističke uprave u Europi komunisti pokazali vjerni hrabri i odani borci protiv fašističkih re-žima i za slobodu svog naroda Churchill se ponekada osvrće na obični narod iz malih kuća On ga tepka po ramenu i pričinjava se prijatelj ali taj narod nije tako jednostavan kako ga na prvi po-gled Churchill želi prikazati Pa i INDIJA "M02E BITI SLOBOD-NA" KAŽE ATTLEE London 15 Marča — Premijer Velike Britanije Attlec je danas preporučio narodu Indije da "Mo-že biti slobodan u Hritankoj Za-jednici ili Izvan Britanske Zajed-nice ti prema tome kako sam narod Indije odluči" Govoreći o tom pitanju u parlamentu Attlee je dalje rekao da britanska vlada namjerava poslati u Indiju tri člana ministarstva narednog utor-ka koji će "pomoći" srediti sada-nj- e teško pitanje Indije ture and social learning An all-o- ut aid to YuKolavia both in relief and rrronstruction problem To acquaint other organira-tion- s ith our aim the Roal being to bring about or male possible 100 per rent unitj among us ali" These are our aims the materi-alizatio- n of hich I am sure would ali heartily enjoy A uni-fie- d Vugoslav people one for ali and ali for one! "One for ali and ali for one" — a common phrase frequently used yet so very much more frequently miMnterpreted by those misinformed individuals who sneer and jeer at a progres-siv- e movement of a common peo-ple-'s fight I sincerely hope that this brief note may be published in our sub-scrib- ed issues of "Novosti" — a people's newspaper In closing may I in behalf of The American Vugoslav Voutb Club wish ali other progressive and unified organizations there in Canada and here in the United States our hopes of future success in ali your organizational work and problems Let our slogan be: "Let's unite Yugolav youth — unitj- - an aU out plan for peace Organizationally yours N I) Goich Vice-I'reide- nt The American Yujjoilav Youth Club Osvrt Staljina Churchillov govor taj jednostaan narod ima Iasti-t- e poglede vlastitu politiku i on zna kako se treba braniti Milijuni tih jednostavnih ljudi su glasali protiv Churchilla u Engleskoj i dali svoje glasove Labor Partiji To su ti milijuni jednostavnog naroda koji su u Europi izolirali reakcionarce suradnike sa fašiz-mom i dali prednost ljcvičarskim partijama I milijuni tih jedno-stavnih ljudi koji su gledali 1 va-gali komuniste za vrijeme rata i odupirali se fašizmu zaključili su da su komunisti potpuno zaslužili povjerenje naroda Eto radi toga komunistički upliv raste u Europi Takav je progres historijskog raz-vić- a Doduše takav razvitak ne pogo-djuj- e Churchillu On je zabrinut i u njemu se pojavio strah Ali on nije volio ni uspostavu sovjet-ske vlasti u Rusiji odmah po svr-šetku prvog svjetskog rata On je i tada zvonio opomenama i orga-nizirao vojni pohod 14 zemalja protiv Rusije sve sa ciljem da bi točak historije okrenuo natrag Ali historija se pokazala jača od Churchillove intervencije 1 Don Quixote planovi Churchilla doeli su do totalnog poraza Neznam hoće li Churchill sa svojim prijateljima uspjeti poslije drugog svjetskog rata u organizi-ranju novog vojnog pohoda protiv istočne Europe Ne izgleda da ho-će jer su tu milijuni jednostavnog naroda koji stoje na straži i čuva-ju mir Može se sa sigurnošću reći da će oni (Churchill i njegovi pri-jatelji) biti poraženi isto onako kao što su bili poražavani u proš-lih 2(5 godina Toronto Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata u istočnom gradu Toronta održavati će 31 marča veliki kon-cert Radi toga molili bi ostale naše organizacije da one tog dana ne priredjuju svojih priredaba već da nas posjete Program i ostalo biti će objav-ljeno naknadno RADNICU Potrebna nam je djetojka ili oženjena žena za poao u hote-lu Poao je dobar a plaća po dogotoru Internirane neka t obrate na: Chez Moi hotel 30 lla)den St Toronto (kod Vounge i Bloor Sts„) ili Tri KL 5402 PREPLATNIČE OBNOVI PREPLATU ! I?i lf
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 16, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000784 |
Description
Title | 000124 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | i w NOVOSTI Subota 16 marča 1946 THANA 4 TEKLA SAVA MUTNA I KRVAVA Banja Luka VERKA ŠKURLA ILIJIĆ 19 Sta se tu moglo učiniti nego — glavom bez obzira — pobjeći iz Banjaluke? ja pobjegoh kao bez duSe iz netreine Banjaluke po-bjegoh noću iz ukletoga grada što ga uttaSe — teiko nje-mu — stadoše naduvati i proglašavati po svojim fanfaro-nim- a budućom "metropolom" Pobjegoh pobjegoh iz kobnoga toga grada i proteći će dosta hladnoga Vrbasa dok se ja opet leđnom budem usudila pojaviti u Banjaluci Odonda ja se pune četiri godine ne osmjelih maknuti zemljom ni nadesno ni nalijevo Jednom u zoru Jednom u zoru sred onoga neobično studenog januara godine 1942 uhapsiše nas ustaše Zapravo oni dodjoše oko jedan sat u noći ali se ne usudjivahu ući misleći bogzna kakvo se tu zavjere kriju i kakve ih zasjede čekaju A to je moja mama molila Boga i čitala do u male ure svoje mnoge molitvenike paleći kandilo Kad bonuse u kuću ona se ustašama nasmija: "Oho pa tu je više pušaka nego nas!" Potrpaše nas u auto pošto šofer ljuto opsova da je toliko čekao sobi svi iz kuće- I nadjosmo se u nekoj naloženoj - moja mama jedna mala gimnazijalka naša nećakinja pa Niko-la} i Andre} dva bugarska studenta naši podstanari i ja U toj pretoploj sobi — nama koji kod kuće nismo imali ni komadića drva — nije bilo loše Detektivi bijahu ispava-ni izumljeni odmoreni od jurnjave za žrtvama pa su se i šalili na račun neke "guvernante" koja bijaše optužila svo-ga nevjernog zaručnika da je "hulio na Poglavnika" što Je zaručniku uspjelo demantirati i još optužiti nju "radi klevete" A u nekom udaljenom kutu mrštila se neka ljepotica i odguravala od sebe jednoga zajapurenog ustašu I ona je imala zaručnika kojega je voljela ali ga je taj usta-ša dao strijeljati Ona je medjutim toga ustašu optužila radi ucjenjivnja ali on se pretvara nekim "špijunom " U stvari je samo jedno: on je u nju odavna zaljubljen ali ona ga ni-kad nije htjela i vazda ga ovako od sebe odguravala Sta da tu radimo? Promatrali smo komešanje detektiva Hu koliko ružnih nosova niskih čela krivih pogleda! A ne-kakav je iz Šibenika pa se sve hvali svojim plivačkim uspje-sima Ali kako ga nitko nije slušao stade on po svome no-tesu nešto tražiti Izvadi sličicu: — Evo ovo je onaj isti koji je komponirao: "Ca je lipo u Splitu živit!" Na te se riječi trže nekoliko mladih Židovki u sobi jer e znalo da je tu pjesmu složio neki mladi splitski Jevrejin krojač ali se nikako nije doznalo kako li je neretni mladi Splićanin naletio u notes toga detektiva Jednoj od tih mladih Židovki tumačila je moja mama — ne gubeći vremena — tajne naše svete vjere ali je mla-da patnica bila nedavno pokrštena — Ali to mi nije ništa pomoglo gospodjo Mene — ka-ko vidite — gone s ostalima makar sam kršfena — Kako da nije pomoglo? Sta je tjelesni život dijete mo-je? Duša duša! Na vašoj duši blista sada sveti znak križa i ništa ga ne mole zbrisati: — Poaledat ću samo jedno ima li tamo na petom katu koji otvoren prozor samo takvi skokovi spašavaju Ži dove Moja je mama pograbi za ruke aU u toj 6as nastade velika strka i ču se zveket lanaca — Odmetnici I Komunisti! Oni sul Svi detektivi istrčaše napolje "Mein Gottl zcvapi "guvernanta" a u tobu ubaciš petoricu teiko okovanih ljudi l počeše im žandari skidati lisičine s ruku Premda su im se detektivi na sve moguće načine ru-gali — "nek vam pomogne Joša" to jest Staljin — oni su na sve to bili ravnodušni samo su trljali svoje nažuljale ruke Bijahu blijedi iscrpljeni obrasli bradama Ti su ljudi već mjeeedma čamili negdje po tamnicama Slavonskoga Bro-da a sad su ih dognali na prijeki sud u Zagreb Bijahu grozničavi i umorni odmah čučnuše na pod PoustoJe kad počeše agenti od njih uzimati podatke Ime Presime Vjera — Sta? Sva petorica katolici? Sramota? Robijaši ni da okom trenu Kako je koji istupao da tiho kazuje podatke o sebi sveti j — za se — oblikovao po jedan savršeni ljudski tip u svemu svojem ljudskom i patničkom dostojanstvu: Jedan plav kao Nordijoc Njemu se primače agent s revolverom: — Ovdje ima još jedan metak a taj je za te Po syoj je prilici govorio istinu Drugi u željezničarskom kožuhu izgledaše kao Rus A Jedan bijaše neobično lijep i nježan otmjen svi se uhap-šeni- ci u sobi u njega zaljubiše Bijaše mu blijedo lice samo po rubovima osuVa tanka bradica kao ikonu nekoga mla-dog svetitelja Bio je student agenti su mu se rugali "dok-tore" i okrivljivali ga da je on zaveo sve On učini gest da bi pio vode i mi svi segnusmo za vrčem Kontrast izmedju lica tih optuženih i onih što ih optu-žuju porašavaše Djelovaše potresno (Nastavit će se) DJECA KANADE ZA DJECU JUGOSLAVIJE Creighton Mine Ont — Lokal-no Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena održalo je 3 marča krabulj-n- u zabavu za koju su bile raspi-sane dvije nagrade za najljepšu i najružniju krabulju Pošto nije bilo odraslih krabulja došlo je u izbor četvero djece i njima je po-djelje- na nagrada od $500 Najružnija krabulja je bio mla-di Vlado Saftić i Rozi Ribić a naj-ljepše Jane Stanić i Shirlev Ribić Na naše najveće iznadjenje mladi Vlada vraća svoj dio nagrade i kaže: "Ja moju nagradu dajem za našu sirotinju u kraju' tako isto 1 ostalih troje djece Kažu neka njihova nagrada bude za pomoć siromašne djece u staroj domovi-ni Najljepša vam hvala djeco kao i vašim roditeljima koji su vas odgojili Isto se najljepše zah valjujemo svima posjetiocima koji su sa svojim učešćem doprinjeli uspjehu zabave Čisti prihod je bio $371f za po-moć našem narodu u staroj domo-vini o ZA Ccmadian Branch of State Dept Kad je u rujnu 1939 izbio drugi svijetski rat Kanada je dobila zadaću da gradi brodove i da ih gradi Sto najviše Stručnjaci se upute da iznadju kakve su prilike u tom pogledu pa su na svoje iz-nenadj-enje pronašli da gradnja brodova za Kanadu nije nikakova nova stvar nego da je to za nju zapravo stvar prošlosti A ako se sada gdje Sto gradi to je skoro kao nekakovo čudo Pokazalo se da je u Kanadi bila na mrtvoj točki već tako dugo da je većina kanadskog naroda i zaboravila kako je grad-nja brodova u ovoj zemlji nekada bila znatna industrija Još u dru-gom dijelu devetnaestog stoljeća tamo oko 1870 kanadska su bila poznata po cije-lom svijetu Zapravo u ono doba Kanada je bila na trećem mjestu što se tiče brodova u svi-jetu a na četvrtom mjestu po bro-ju svojih vlastitih brodova u Kanadi siže skoro za oko dva stoljeća unatrag kad su brodogradilišta I skverovi bili rasijani po obalama Nova Scotia pokrajine te po St Law-renc- e rijeci Tu su se gradile gla-sovite hitroplo%ke za prevoz čaja kao 1 za opću trgovinu po cijelom svijetu Nu to su bila dakako vremena kad se je brodove gradilo iz drva Ali kad su se pokazali veći jači i bržiji brodovi iz čelika kanadski drvenjači su morali pa su tako i kanadska brodogradilišta redom sa pozornice Prije početka ovoga rata samo vrlo mali broj brodica za razono-du i nešto trgovačkih brodova bilo je gradjeno u Kanadi pa je prema tomu i vrlo mali broj Kanadjana bilo zaposleno u ovoj vrsti rada Ali sada u ovom drugom svjet-skom ratu Kanadjani su se morali sjetiti svoje prošlosti izkazati svoju sposobnost u brodogradnji i pokazati da je Kanada još uvijek pomorska zemlja I gradnja bro dova postala je jedna od najglav- - nijih zadaća ratnoga napora Ka nade Kad se je počelo sa radom prve su bile izgradnjeno ladje pratilice za pobijanje pod-mornica Onda su došli na red te-retni brodovi kojih potreba je bila prešna da se nadomjeste gu-bici usljed ratne djelatnosti Tomu se udovoljilo Onda kako se ka-nadska ratna mornarica pojačava-la i sve više uzimala djelatnog učešća u ratnim na Atlantiku bila je i sve veća po-treba za ratno brodovlje Kanad-ske su udovoljile i ovoj potrebi Poslije toga a prije invazije u Europi Kanada je do-bila nalog za veliki broj povećih barki za Kanada je i tom nalogu udovoljila U vrlo kratkom vremenu bro-dove se gradilo skoro svuda kuda bi se samo okrenuo u Kanadi I ne samo na oceanskim obalama nego i na tisuće milja u unutraš-njosti zemlje Već zapuštena gra-dilišta koja nisu vidjela radnika kroz desetke godina iznenada su oživila Sa svih strana Kanade dijelovi za brodove dolazili su na gradilišta JOSO ŠARIĆ I MAKICA PAVIČIĆ PALI SU U BORBI KAO PRAVI HEROJI PISMO IZ LOVTNCA LIKA Niže objavljujemo list kojeg je dom Ovi ostali su se pokorili sud- - primio drug Dane Pešut iz Van couvera od Stjepana šarića koji je bio u Kanadi List glasi: Smokrić 8 194fi Dragi druže Dane Rez svake dvojbe znadem da ste vi u Kanadi pratili preko štampe ili radia na-šu borbu i stradanja i ta vam je stvar prilično jasna 0 tome neću pisati nego ću ti odgovoriti na postavljena pitanja Prvo kako su se naši Smokrića-n- i vladali za vrijeme borbe? U prvih mah svi su skorom bili za Nezavisnu Državu Hrvatsku ali su brzo uvidjeli da su na krivom putu i počeli su prilaziti na stranu Narodno-oslobodilačk- og pokreta i vojske I bilo je ustaša koji su se borili za fašizam do zadnjeg da-na ali usta'a-koljač- a nismo imali nego tri koji su već odgovarali za svoja djela pred narodnim su- - Što znate Kanadi? iliiMl''fc'WS BRODOGRADNJA NIJE NOVOST KANADU Citizenship Sccretary Ottawa brodogradnja brodo-gradilišta gradnje Brodogradnja ustupiti ponestajala neprijateljskih podhvatima brodogradnje Iskrcavanje siječnja U tom velikom poslu bilo je po-vezano preko 300 tvornica Kroz prva tri mjeseca 1940 bilo je upo-sleno oko 4000 osoba a pod konac iste godine broj uposlenih posko-čio je na preko 17000 Dolaskom sve većih naruždbi posao se sve više razvijao pa je 1943 došao do svojega vrhunca kada je preko 75000 Kanadjana radilo dan i noć da brodovi u što većem broju mo-gu ići u službu na široko more Povjest ovih brodova kao i ulo-ga koju su ovom drugom svjet-skom ratu oni odigrali sada je već dobro poznata Kanadjani mo-gu biti ponosni sa činjenicom da je njihova može se reći već utaje-na sposobnost za gradnju brodo-va bila od osobite važnosti za po-bjedu nad tiranijom i za očuvanje našeg kanadskog i demokratskog načina života UZfiOJ KRZNONOSNIH ŽIVOTINJA Nekada su se dobivala krzna samo od ulovljenih životinja Ali danas se u Kanadi krznonosne ži-votinje uzgaja takodjer i na znan-stveni način pa Je to postalo jed-na od znatnijih gospodarskih in-dustrija Kanade Od krznonosnih životinja naj-prije se na ovaj način počelo uz-gajati lisice Nu danas se uzgaja I više drugih takovih životinja u čemu su uključeni i tvor Uzgaja-lišta krznonosnih životinja raz-prostranj- ena su diljem cijele Ka-nade Godine 1943 bilo je C903 tako-vih uzgajališta koja su dala godi-šnji prihod od oko deset milijuna dolara Sovjetski film u sjever-nom Ontariu MUSICAL STORY ROUVN-NORAND- A — Ponedje-ljak 18 marča SO PORCUPINE — Srijeda 20 marča u Ukrajinskoj dvorani TIMMINS — Petak i subotu 22 i 23 marča u Ukrajinskoj dvo-rani SAULT STE MARIE — Utorak 2G marča u Church of Ali Na-tio- ns SDI1URV — Srijeda i četvrtak 27 i 28 marča u Ukrajinskoj dvorani OTTAVA — Petak 29 marča u Ukrajinskoj dvorani U svim gore pomenutim mjes-tima prikazivanje filma poćima u 8 sati na večer U južnom Ontario TIIEY MET IN MOSCOW SARNIA — Utorak 19 marča u Slovačkoj dvorani početak u 8 sati na večer CHATHAM — Srijeda 20 marča u United Church Park Street 8 sati na večer bini i sada priznaju da su bili na krivom putu Drugo je li Lovinčana glasalo za opoziciju? Jest svega 20 od 3500 glasača Treće što je sa tvojim bratom Jukom? On je bio domobranac u Gospiću tamo su ga odveli usta-ški prirepci ala šipleta Joso Ma-Si- ć Mateša i svi oni što pišu iz logora u Austriji da ih se vadi van Oni su bili zle sluge još go-reg gospodara fašistički podstre-kač- i i huškači Tvoj brat Juka ako je gdje živ može u svako doba do-ći kući kao i sin Mile jer imaju čiste ruke i nisu se ogriješili u nevinu krv Dalje Mile Dašin tvoj zet pogi-nuo je kao partizan ne u borbi ne go nesretnim slučajem Za Iliju se još točno nezna kako je nestao Danež Marko i djeca su poklani od četnika žene su nekim pukim slu-čajem ostale žive ali teško izra-njivan- e Drug Joso Sarić (koji je došao iz Kanade) pao je kao heroj On i Makica Pavičić (takodjer iz Ka-nade) kod mene su prenoćivali mnogo puta I za pokojnog Josu već su neki banditi odgovarali pred narodnim sudom Lovinac je razrušen polovicu ga je vrag odnio One kule gdje su se naši čekovi mjenjali sada su pusta gariSta Crkva sv Miho-vila ostala je netaknuta na njoj je bilo ustaško mitraljesko gnjez-d- o od tamo su davali najveći ot-por Pitaš me u listu kako je sa raz-nim cijenama Cijene se stabilizi-raju sve više i povoljnije za na-rod Trgovine nemamo ni jedne nego imamo dvije narodne zadru-ge jednu u Lovincu a drugu u Smokriću koje nabavljaju narodu potrebštine uz najnižu cijenu Druže nemoj me krivo razumjeti tj da smo mi protiv trgovaca ne nismo samo na žalost svi su naši bili na strani okupatora i ustaša i četnika A sada par riječi o nama koji smo se povratili iz Kanade Mar-kin- a Kovačević Stipe Miletić i ja mi smo od prvog dana za NOP a Stipe Zdunić (Pajcov) koji je radio u rudniku u Alberti pogi-nuo je kao ustaša od partizan-skog bacača mina a ostali svaka-ko Ovdje se čuje da tamo još ima po koji čovjek da ne vjeruje u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslavije Nama to izgleda čud-na stvar jer kad Rusija može vje-rovati zašto nebi i oni ? I onda ču-jemo da ima i takvih koji svoju sudbinu vežu uz Mačeka i ostalu izdajničku bandu Kad bi oni zna-li njihova zlodjela drukčije bi go-vorili i snjima bi obračunali za uvjek Sjetimo se Mačekove izdaje 1941 god kad je razkriljenih ruku do-čekao razbojnika Pa veliča i faši-stičke okupatore i dao im ključe od tamnica u kojima su robovali najbolji sinovi hrvatskog naroda Gotovo sve su te političke zatoče-nike Nijemci I ustaše pogubili 4 godine hrvatski narod svoju krv nije proljevao da Maček sjedi u Kupincu I da vlada po starom već da uživa plodove oslobodilačke borbe i da čuva njezine tekovine Za vrijeme borbe stvoreno je ta-ko dobro jedinstvo izmedju Hrva-ta i Srba da nema sile na svijetu koja će ga narušiti i to je jedna tekovina naše borbe Sa pjesmom i veseljem smo se borili tukli Nijemce degiće (Tali-jane) i njihove pomagače Znali smo da ćemo pobjediti pa nismo ni žrtava žalili A sad kao i prije sa pjesmom i veseljem iako još u oskudici podižemo i gradimo našu napaćenu ali junačku zemlju Do-sta smo pretrpjeli ali druže slobo-da je tu I istinska demokracija ko-ju Čuvamo kao zjenicu oka svoga Zakleti smo se palim žrtvama i prolivenoj krvi najboljih naših si-nova I kćeri da ćemo čuvati ono zašto su dali svoju krv I živote Čitamo a i dobivamo pomoć ko-ju nam vi šaljete To nam daje nove snage i poleta u borbi u ob-novi naše zemlje I zato vam se od srca zahvaljujemo Još na koncu ću napomenuti ili podsjetiti da Je Hitler rekao da će našim IjeSinama djubriti Germa-nij- u Medjutim dogodilo se je ob-ratno Fricevi su pošteno sa svo-jim tjelesima nadjubrill našu Li-ku E sada primite svi moj poz-drav vaš drug Stjepan Aarič MVSP rH__or m jvx English Readers VMMVN Article Proper The past articles submitted by the youth of Canada tempt me to write in comment of organizations in and around the vicinitv of De-tro- it So here goes: Firstlv my compliments are ex-tend- ed to writers Mary Stanich and P Radak who both have been successful in putting across the fact that youth organization tends to present to us of Yugoslav parentage a better understanding of one another both morallv and indeed socially Since my official diseharge from the United States Army last August 1945 I have been fortun- - no In mnVfnf rnnfnrt with nnp of I the youth clubs here in Detroit namely The American Yugoslav Youth Club It is a club compos-e- d of youth members of Slav de-sce- nt a Vugoslav corps of young people with a mutual desire that of promoting unity and coopera-tio- n among we of Yugoslav de-sce- nt rather than the "one na-tionali- ty elans" as has been wit-ness- ed over a period of years Our aims I firmly believe are those which should be true resolu-tion- s of ali Yugoslavs wherever they may be Here they are ex-trac- ts in part of our by-law- s: "To acquaint ali outh of Croatian Serbian Slovenian Itulgarian and Macedonian her-Ita- ge to work together in bro-ther- ly and siterly harmony — our goals being education cul- - na d'reno sa str t) Kao što je poznato danas je u Engleskoj jedna partija koja up-ravlja tom zemljom — Labor Par tija Ostalim partijama je sprije čen ulazak u vladu te zemlje To Churchill naziva istinskom demo-kracijom medjutim Poljska Ru-munjska Jugoslavija Bugarska i Madjarska upravljane su po ne-koliko partija — po četiri do šest partija I pored toga je opoziciji ako je lojalna zajamčeno pravo učestvovati u tim vladama Chur-chill njih naziva totalitarne i po-licijske vlade Na osnovu čega to tvrdi? Oče-kiva- te li odgovor od Churchilla? Zar ne razumije smiješnu situaci-ju u koju se stavlja takvim govo-rima o totalitarizmu i policijskoj upravi? Churchill bi želio da Po-ljskom vlada Staknovkovski i An-der- s Jugoslavijom Mihajlović i Pavelić Rumunjskom princ Stirbe i Radescu Madjarskom koji kralj iz hapsburške kuće tako dalje Churchill nas pokušava uvjeriti da će ona gospoda koja dolaze iz fašističkih krugova uspostaviti i zajamčiti potpunu demokraciju To je Churchillova demokracija Churchill izvrće istinu kad govori o porastu komunističkog upliva u zapadnoj Europi Mora se reći da to nije potpuno ispravno Upliv Komunističkih Partija se povećao ne samo u zapadnoj Euro-pi nego skoro u svim zemljama Europe još prije fašizma tj u Njemačkoj Italiji Madjarskoj Bugarskoj Rumunjskoj Finskoj pa 1 u onim zemljama koje su oku-pirale njemačke talijanske i ma-djars- ke sile — u Francuskoj Bel-giji Holandiji Norveškoj Dan-skoj Poljskoj Ćehoslovačkoj Ju-goslaviji Grčkoj Sovjetskom Sa-vezu i tako dalje Porast komunističkog upliva se ne može smatrati za slučajno Ko-munistički upliv je porastao radi toga što su se za vrijeme najtežih godina fašističke uprave u Europi komunisti pokazali vjerni hrabri i odani borci protiv fašističkih re-žima i za slobodu svog naroda Churchill se ponekada osvrće na obični narod iz malih kuća On ga tepka po ramenu i pričinjava se prijatelj ali taj narod nije tako jednostavan kako ga na prvi po-gled Churchill želi prikazati Pa i INDIJA "M02E BITI SLOBOD-NA" KAŽE ATTLEE London 15 Marča — Premijer Velike Britanije Attlec je danas preporučio narodu Indije da "Mo-že biti slobodan u Hritankoj Za-jednici ili Izvan Britanske Zajed-nice ti prema tome kako sam narod Indije odluči" Govoreći o tom pitanju u parlamentu Attlee je dalje rekao da britanska vlada namjerava poslati u Indiju tri člana ministarstva narednog utor-ka koji će "pomoći" srediti sada-nj- e teško pitanje Indije ture and social learning An all-o- ut aid to YuKolavia both in relief and rrronstruction problem To acquaint other organira-tion- s ith our aim the Roal being to bring about or male possible 100 per rent unitj among us ali" These are our aims the materi-alizatio- n of hich I am sure would ali heartily enjoy A uni-fie- d Vugoslav people one for ali and ali for one! "One for ali and ali for one" — a common phrase frequently used yet so very much more frequently miMnterpreted by those misinformed individuals who sneer and jeer at a progres-siv- e movement of a common peo-ple-'s fight I sincerely hope that this brief note may be published in our sub-scrib- ed issues of "Novosti" — a people's newspaper In closing may I in behalf of The American Vugoslav Voutb Club wish ali other progressive and unified organizations there in Canada and here in the United States our hopes of future success in ali your organizational work and problems Let our slogan be: "Let's unite Yugolav youth — unitj- - an aU out plan for peace Organizationally yours N I) Goich Vice-I'reide- nt The American Yujjoilav Youth Club Osvrt Staljina Churchillov govor taj jednostaan narod ima Iasti-t- e poglede vlastitu politiku i on zna kako se treba braniti Milijuni tih jednostavnih ljudi su glasali protiv Churchilla u Engleskoj i dali svoje glasove Labor Partiji To su ti milijuni jednostavnog naroda koji su u Europi izolirali reakcionarce suradnike sa fašiz-mom i dali prednost ljcvičarskim partijama I milijuni tih jedno-stavnih ljudi koji su gledali 1 va-gali komuniste za vrijeme rata i odupirali se fašizmu zaključili su da su komunisti potpuno zaslužili povjerenje naroda Eto radi toga komunistički upliv raste u Europi Takav je progres historijskog raz-vić- a Doduše takav razvitak ne pogo-djuj- e Churchillu On je zabrinut i u njemu se pojavio strah Ali on nije volio ni uspostavu sovjet-ske vlasti u Rusiji odmah po svr-šetku prvog svjetskog rata On je i tada zvonio opomenama i orga-nizirao vojni pohod 14 zemalja protiv Rusije sve sa ciljem da bi točak historije okrenuo natrag Ali historija se pokazala jača od Churchillove intervencije 1 Don Quixote planovi Churchilla doeli su do totalnog poraza Neznam hoće li Churchill sa svojim prijateljima uspjeti poslije drugog svjetskog rata u organizi-ranju novog vojnog pohoda protiv istočne Europe Ne izgleda da ho-će jer su tu milijuni jednostavnog naroda koji stoje na straži i čuva-ju mir Može se sa sigurnošću reći da će oni (Churchill i njegovi pri-jatelji) biti poraženi isto onako kao što su bili poražavani u proš-lih 2(5 godina Toronto Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata u istočnom gradu Toronta održavati će 31 marča veliki kon-cert Radi toga molili bi ostale naše organizacije da one tog dana ne priredjuju svojih priredaba već da nas posjete Program i ostalo biti će objav-ljeno naknadno RADNICU Potrebna nam je djetojka ili oženjena žena za poao u hote-lu Poao je dobar a plaća po dogotoru Internirane neka t obrate na: Chez Moi hotel 30 lla)den St Toronto (kod Vounge i Bloor Sts„) ili Tri KL 5402 PREPLATNIČE OBNOVI PREPLATU ! I?i lf |
Tags
Comments
Post a Comment for 000124