Novosti, March 16, 1946

              i
w
NOVOSTI Subota 16 marča 1946
THANA 4
TEKLA SAVA
MUTNA I KRVAVA
Banja Luka
VERKA ŠKURLA ILIJIĆ
19
Sta se tu moglo učiniti nego — glavom bez obzira —
pobjeći iz Banjaluke?
ja pobjegoh kao bez duSe iz netreine Banjaluke po-bjegoh
noću iz ukletoga grada što ga uttaSe — teiko nje-mu
— stadoše naduvati i proglašavati po svojim fanfaro-nim- a
budućom "metropolom"
Pobjegoh pobjegoh iz kobnoga toga grada i proteći
će dosta hladnoga Vrbasa dok se ja opet leđnom budem
usudila pojaviti u Banjaluci
Odonda ja se pune četiri godine ne osmjelih maknuti
zemljom ni nadesno ni nalijevo
Jednom u zoru
Jednom u zoru sred onoga neobično studenog januara
godine 1942 uhapsiše nas ustaše Zapravo oni dodjoše oko
jedan sat u noći ali se ne usudjivahu ući misleći bogzna
kakvo se tu zavjere kriju i kakve ih zasjede čekaju
A to je moja mama molila Boga i čitala do u male ure
svoje mnoge molitvenike paleći kandilo
Kad bonuse u kuću ona se ustašama nasmija: "Oho
pa tu je više pušaka nego nas!"
Potrpaše nas u auto pošto šofer ljuto opsova da je
toliko čekao
sobi svi iz kuće- I nadjosmo se u nekoj naloženoj - moja
mama jedna mala gimnazijalka naša nećakinja pa Niko-la}
i Andre} dva bugarska studenta naši podstanari i ja
U toj pretoploj sobi — nama koji kod kuće nismo imali
ni komadića drva — nije bilo loše Detektivi bijahu ispava-ni
izumljeni odmoreni od jurnjave za žrtvama pa su se i
šalili na račun neke "guvernante" koja bijaše optužila svo-ga
nevjernog zaručnika da je "hulio na Poglavnika" što
Je zaručniku uspjelo demantirati i još optužiti nju "radi
klevete"
A u nekom udaljenom kutu mrštila se neka ljepotica
i odguravala od sebe jednoga zajapurenog ustašu I
ona je imala zaručnika kojega je voljela ali ga je taj usta-ša
dao strijeljati Ona je medjutim toga ustašu optužila radi
ucjenjivnja ali on se pretvara nekim "špijunom " U stvari
je samo jedno: on je u nju odavna zaljubljen ali ona ga ni-kad
nije htjela i vazda ga ovako od sebe odguravala
Sta da tu radimo? Promatrali smo komešanje detektiva
Hu koliko ružnih nosova niskih čela krivih pogleda! A ne-kakav
je iz Šibenika pa se sve hvali svojim plivačkim uspje-sima
Ali kako ga nitko nije slušao stade on po svome no-tesu
nešto tražiti Izvadi sličicu:
— Evo ovo je onaj isti koji je komponirao:
"Ca je lipo u Splitu živit!"
Na te se riječi trže nekoliko mladih Židovki u sobi jer
e znalo da je tu pjesmu složio neki mladi splitski Jevrejin
krojač ali se nikako nije doznalo kako li je neretni mladi
Splićanin naletio u notes toga detektiva
Jednoj od tih mladih Židovki tumačila je moja mama
— ne gubeći vremena — tajne naše svete vjere ali je mla-da
patnica bila nedavno pokrštena
— Ali to mi nije ništa pomoglo gospodjo Mene — ka-ko
vidite — gone s ostalima makar sam kršfena
— Kako da nije pomoglo? Sta je tjelesni život dijete mo-je?
Duša duša! Na vašoj duši blista sada sveti znak križa
i ništa ga ne mole zbrisati:
— Poaledat ću samo jedno ima li tamo na petom katu
koji otvoren prozor samo takvi skokovi spašavaju Ži
dove
Moja je mama pograbi za ruke aU u toj 6as nastade
velika strka i ču se zveket lanaca
— Odmetnici I Komunisti! Oni sul
Svi detektivi istrčaše napolje
"Mein Gottl zcvapi "guvernanta" a u tobu ubaciš
petoricu teiko okovanih ljudi l počeše im žandari skidati
lisičine s ruku
Premda su im se detektivi na sve moguće načine ru-gali
— "nek vam pomogne Joša" to jest Staljin — oni su na
sve to bili ravnodušni samo su trljali svoje nažuljale ruke
Bijahu blijedi iscrpljeni obrasli bradama Ti su ljudi već
mjeeedma čamili negdje po tamnicama Slavonskoga Bro-da
a sad su ih dognali na prijeki sud u Zagreb Bijahu
grozničavi i umorni odmah čučnuše na pod
PoustoJe kad počeše agenti od njih uzimati podatke
Ime Presime Vjera
— Sta? Sva petorica katolici? Sramota?
Robijaši ni da okom trenu
Kako je koji istupao da tiho kazuje podatke o sebi
sveti j — za se — oblikovao po jedan savršeni ljudski tip
u svemu svojem ljudskom i patničkom dostojanstvu:
Jedan plav kao Nordijoc Njemu se primače agent s
revolverom:
— Ovdje ima još jedan metak a taj je za te
Po syoj je prilici govorio istinu
Drugi u željezničarskom kožuhu izgledaše kao Rus A
Jedan bijaše neobično lijep i nježan otmjen svi se uhap-šeni- ci
u sobi u njega zaljubiše Bijaše mu blijedo lice samo
po rubovima osuVa tanka bradica kao ikonu nekoga mla-dog
svetitelja Bio je student agenti su mu se rugali "dok-tore"
i okrivljivali ga da je on zaveo sve
On učini gest da bi pio vode i mi svi segnusmo za
vrčem
Kontrast izmedju lica tih optuženih i onih što ih optu-žuju
porašavaše Djelovaše potresno
(Nastavit će se)
DJECA KANADE ZA
DJECU JUGOSLAVIJE
Creighton Mine Ont — Lokal-no
Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena
održalo je 3 marča krabulj-n- u
zabavu za koju su bile raspi-sane
dvije nagrade za najljepšu i
najružniju krabulju Pošto nije
bilo odraslih krabulja došlo je u
izbor četvero djece i njima je po-djelje- na
nagrada od $500
Najružnija krabulja je bio mla-di
Vlado Saftić i Rozi Ribić a naj-ljepše
Jane Stanić i Shirlev Ribić
Na naše najveće iznadjenje mladi
Vlada vraća svoj dio nagrade i
kaže: "Ja moju nagradu dajem za
našu sirotinju u kraju' tako isto
1 ostalih troje djece Kažu neka
njihova nagrada bude za pomoć
siromašne djece u staroj domovi-ni
Najljepša vam hvala djeco
kao i vašim roditeljima koji su
vas odgojili Isto se najljepše zah
valjujemo svima posjetiocima koji
su sa svojim učešćem doprinjeli
uspjehu zabave
Čisti prihod je bio $371f za po-moć
našem narodu u staroj domo-vini
o
ZA
Ccmadian Branch of State Dept
Kad je u rujnu 1939 izbio drugi
svijetski rat Kanada je dobila
zadaću da gradi brodove i da ih
gradi Sto najviše Stručnjaci se
upute da iznadju kakve su prilike
u tom pogledu pa su na svoje iz-nenadj-enje
pronašli da gradnja
brodova za Kanadu nije nikakova
nova stvar nego da je to za nju
zapravo stvar prošlosti A ako se
sada gdje Sto gradi to je skoro
kao nekakovo čudo
Pokazalo se da je
u Kanadi bila na mrtvoj točki već
tako dugo da je većina kanadskog
naroda i zaboravila kako je grad-nja
brodova u ovoj zemlji nekada
bila znatna industrija Još u dru-gom
dijelu devetnaestog stoljeća
tamo oko 1870 kanadska
su bila poznata po cije-lom
svijetu Zapravo u ono doba
Kanada je bila na trećem mjestu
što se tiče brodova u svi-jetu
a na četvrtom mjestu po bro-ju
svojih vlastitih brodova
u Kanadi siže
skoro za oko dva stoljeća unatrag
kad su brodogradilišta I skverovi
bili rasijani po obalama Nova
Scotia pokrajine te po St Law-renc- e
rijeci Tu su se gradile gla-sovite
hitroplo%ke za prevoz čaja
kao 1 za opću trgovinu po cijelom
svijetu
Nu to su bila dakako vremena
kad se je brodove gradilo iz drva
Ali kad su se pokazali veći jači
i bržiji brodovi iz čelika kanadski
drvenjači su morali pa su
tako i kanadska brodogradilišta
redom sa pozornice
Prije početka ovoga rata samo
vrlo mali broj brodica za razono-du
i nešto trgovačkih brodova bilo
je gradjeno u Kanadi pa je prema
tomu i vrlo mali broj Kanadjana
bilo zaposleno u ovoj vrsti rada
Ali sada u ovom drugom svjet-skom
ratu Kanadjani su se morali
sjetiti svoje prošlosti izkazati
svoju sposobnost u brodogradnji i
pokazati da je Kanada još uvijek
pomorska zemlja I gradnja bro
dova postala je jedna od najglav- -
nijih zadaća ratnoga napora Ka
nade
Kad se je počelo sa radom prve
su bile izgradnjeno ladje pratilice
za pobijanje pod-mornica
Onda su došli na red te-retni
brodovi kojih potreba je
bila prešna da se nadomjeste gu-bici
usljed ratne djelatnosti Tomu
se udovoljilo Onda kako se ka-nadska
ratna mornarica pojačava-la
i sve više uzimala djelatnog
učešća u ratnim na
Atlantiku bila je i sve veća po-treba
za ratno brodovlje Kanad-ske
su udovoljile i
ovoj potrebi Poslije toga a prije
invazije u Europi Kanada je do-bila
nalog za veliki broj povećih
barki za Kanada je i
tom nalogu udovoljila
U vrlo kratkom vremenu bro-dove
se gradilo skoro svuda kuda
bi se samo okrenuo u Kanadi I
ne samo na oceanskim obalama
nego i na tisuće milja u unutraš-njosti
zemlje Već zapuštena gra-dilišta
koja nisu vidjela radnika
kroz desetke godina iznenada su
oživila Sa svih strana Kanade
dijelovi za brodove dolazili su na
gradilišta
JOSO ŠARIĆ I MAKICA PAVIČIĆ PALI SU U
BORBI KAO PRAVI HEROJI
PISMO IZ LOVTNCA LIKA
Niže objavljujemo list kojeg je dom Ovi ostali su se pokorili sud- -
primio drug Dane Pešut iz Van
couvera od Stjepana šarića koji
je bio u Kanadi List glasi:
Smokrić 8 194fi
Dragi druže Dane Rez svake
dvojbe znadem da ste vi u Kanadi
pratili preko štampe ili radia na-šu
borbu i stradanja i ta vam je
stvar prilično jasna 0 tome neću
pisati nego ću ti odgovoriti na
postavljena pitanja
Prvo kako su se naši Smokrića-n- i
vladali za vrijeme borbe? U
prvih mah svi su skorom bili za
Nezavisnu Državu Hrvatsku ali
su brzo uvidjeli da su na krivom
putu i počeli su prilaziti na stranu
Narodno-oslobodilačk- og pokreta i
vojske I bilo je ustaša koji su se
borili za fašizam do zadnjeg da-na
ali usta'a-koljač- a nismo imali
nego tri koji su već odgovarali
za svoja djela pred narodnim su- -
Što znate
Kanadi? iliiMl''fc'WS
BRODOGRADNJA NIJE NOVOST KANADU
Citizenship Sccretary Ottawa
brodogradnja
brodo-gradilišta
gradnje
Brodogradnja
ustupiti
ponestajala
neprijateljskih
podhvatima
brodogradnje
Iskrcavanje
siječnja
U tom velikom poslu bilo je po-vezano
preko 300 tvornica Kroz
prva tri mjeseca 1940 bilo je upo-sleno
oko 4000 osoba a pod konac
iste godine broj uposlenih posko-čio
je na preko 17000 Dolaskom
sve većih naruždbi posao se sve
više razvijao pa je 1943 došao do
svojega vrhunca kada je preko
75000 Kanadjana radilo dan i noć
da brodovi u što većem broju mo-gu
ići u službu na široko more
Povjest ovih brodova kao i ulo-ga
koju su ovom drugom svjet-skom
ratu oni odigrali sada je
već dobro poznata Kanadjani mo-gu
biti ponosni sa činjenicom da
je njihova može se reći već utaje-na
sposobnost za gradnju brodo-va
bila od osobite važnosti za po-bjedu
nad tiranijom i za očuvanje
našeg kanadskog i demokratskog
načina života
UZfiOJ KRZNONOSNIH
ŽIVOTINJA
Nekada su se dobivala krzna
samo od ulovljenih životinja Ali
danas se u Kanadi krznonosne ži-votinje
uzgaja takodjer i na znan-stveni
način pa Je to postalo jed-na
od znatnijih gospodarskih in-dustrija
Kanade
Od krznonosnih životinja naj-prije
se na ovaj način počelo uz-gajati
lisice Nu danas se uzgaja
I više drugih takovih životinja u
čemu su uključeni i tvor Uzgaja-lišta
krznonosnih životinja raz-prostranj- ena
su diljem cijele Ka-nade
Godine 1943 bilo je C903 tako-vih
uzgajališta koja su dala godi-šnji
prihod od oko deset milijuna
dolara
Sovjetski film u sjever-nom
Ontariu
MUSICAL STORY
ROUVN-NORAND- A — Ponedje-ljak
18 marča
SO PORCUPINE — Srijeda 20
marča u Ukrajinskoj dvorani
TIMMINS — Petak i subotu 22
i 23 marča u Ukrajinskoj dvo-rani
SAULT STE MARIE — Utorak
2G marča u Church of Ali Na-tio- ns
SDI1URV — Srijeda i četvrtak
27 i 28 marča u Ukrajinskoj
dvorani
OTTAVA — Petak 29 marča u
Ukrajinskoj dvorani
U svim gore pomenutim mjes-tima
prikazivanje filma poćima u
8 sati na večer
U južnom Ontario
TIIEY MET IN MOSCOW
SARNIA — Utorak 19 marča u
Slovačkoj dvorani početak u 8
sati na večer
CHATHAM — Srijeda 20 marča
u United Church Park Street
8 sati na večer
bini i sada priznaju da su bili na
krivom putu
Drugo je li Lovinčana glasalo
za opoziciju? Jest svega 20 od
3500 glasača
Treće što je sa tvojim bratom
Jukom? On je bio domobranac u
Gospiću tamo su ga odveli usta-ški
prirepci ala šipleta Joso Ma-Si- ć
Mateša i svi oni što pišu iz
logora u Austriji da ih se vadi
van Oni su bili zle sluge još go-reg
gospodara fašistički podstre-kač- i
i huškači Tvoj brat Juka ako
je gdje živ može u svako doba do-ći
kući kao i sin Mile jer imaju
čiste ruke i nisu se ogriješili u
nevinu krv
Dalje Mile Dašin tvoj zet pogi-nuo
je kao partizan ne u borbi ne
go nesretnim slučajem Za Iliju se
još točno nezna kako je nestao
Danež Marko i djeca su poklani od
četnika žene su nekim pukim slu-čajem
ostale žive ali teško izra-njivan- e
Drug Joso Sarić (koji je došao
iz Kanade) pao je kao heroj On
i Makica Pavičić (takodjer iz Ka-nade)
kod mene su prenoćivali
mnogo puta I za pokojnog Josu
već su neki banditi odgovarali
pred narodnim sudom
Lovinac je razrušen polovicu
ga je vrag odnio One kule gdje
su se naši čekovi mjenjali sada
su pusta gariSta Crkva sv Miho-vila
ostala je netaknuta na njoj
je bilo ustaško mitraljesko gnjez-d- o
od tamo su davali najveći ot-por
Pitaš me u listu kako je sa raz-nim
cijenama Cijene se stabilizi-raju
sve više i povoljnije za na-rod
Trgovine nemamo ni jedne
nego imamo dvije narodne zadru-ge
jednu u Lovincu a drugu u
Smokriću koje nabavljaju narodu
potrebštine uz najnižu cijenu
Druže nemoj me krivo razumjeti tj da smo mi protiv trgovaca ne
nismo samo na žalost svi su naši
bili na strani okupatora i ustaša
i četnika
A sada par riječi o nama koji
smo se povratili iz Kanade Mar-kin- a
Kovačević Stipe Miletić i ja
mi smo od prvog dana za NOP
a Stipe Zdunić (Pajcov) koji je
radio u rudniku u Alberti pogi-nuo
je kao ustaša od partizan-skog
bacača mina a ostali svaka-ko
Ovdje se čuje da tamo još ima
po koji čovjek da ne vjeruje u
Federativnu Narodnu Republiku
Jugoslavije Nama to izgleda čud-na
stvar jer kad Rusija može vje-rovati
zašto nebi i oni ? I onda ču-jemo
da ima i takvih koji svoju
sudbinu vežu uz Mačeka i ostalu
izdajničku bandu Kad bi oni zna-li
njihova zlodjela drukčije bi go-vorili
i snjima bi obračunali za
uvjek
Sjetimo se Mačekove izdaje 1941
god kad je razkriljenih ruku do-čekao
razbojnika Pa veliča i faši-stičke
okupatore i dao im ključe
od tamnica u kojima su robovali
najbolji sinovi hrvatskog naroda
Gotovo sve su te političke zatoče-nike
Nijemci I ustaše pogubili 4
godine hrvatski narod svoju krv
nije proljevao da Maček sjedi u
Kupincu I da vlada po starom već
da uživa plodove oslobodilačke
borbe i da čuva njezine tekovine
Za vrijeme borbe stvoreno je ta-ko
dobro jedinstvo izmedju Hrva-ta
i Srba da nema sile na svijetu
koja će ga narušiti i to je jedna
tekovina naše borbe
Sa pjesmom i veseljem smo se
borili tukli Nijemce degiće (Tali-jane)
i njihove pomagače Znali
smo da ćemo pobjediti pa nismo
ni žrtava žalili A sad kao i prije
sa pjesmom i veseljem iako još u
oskudici podižemo i gradimo našu
napaćenu ali junačku zemlju Do-sta
smo pretrpjeli ali druže slobo-da
je tu I istinska demokracija ko-ju
Čuvamo kao zjenicu oka svoga
Zakleti smo se palim žrtvama i
prolivenoj krvi najboljih naših si-nova
I kćeri da ćemo čuvati ono
zašto su dali svoju krv I živote
Čitamo a i dobivamo pomoć ko-ju
nam vi šaljete To nam daje
nove snage i poleta u borbi u ob-novi
naše zemlje I zato vam se
od srca zahvaljujemo
Još na koncu ću napomenuti ili
podsjetiti da Je Hitler rekao da će
našim IjeSinama djubriti Germa-nij- u
Medjutim dogodilo se je ob-ratno
Fricevi su pošteno sa svo-jim
tjelesima nadjubrill našu Li-ku
E sada primite svi moj poz-drav
vaš drug
Stjepan Aarič
MVSP rH__or m jvx
English Readers
VMMVN
Article Proper
The past articles submitted by
the youth of Canada tempt me to
write in comment of organizations
in and around the vicinitv of De-tro- it
So here goes:
Firstlv my compliments are ex-tend- ed
to writers Mary Stanich
and P Radak who both have been
successful in putting across the
fact that youth organization tends
to present to us of Yugoslav
parentage a better understanding
of one another both morallv and
indeed socially
Since my official diseharge from
the United States Army last
August 1945 I have been fortun- -
no In mnVfnf rnnfnrt with nnp of
I the youth clubs here in Detroit
namely The American Yugoslav
Youth Club It is a club compos-e- d
of youth members of Slav de-sce- nt
a Vugoslav corps of young
people with a mutual desire that
of promoting unity and coopera-tio- n
among we of Yugoslav de-sce- nt
rather than the "one na-tionali- ty
elans" as has been wit-ness- ed
over a period of years
Our aims I firmly believe are
those which should be true resolu-tion- s
of ali Yugoslavs wherever
they may be Here they are ex-trac- ts
in part of our by-law- s:
"To acquaint ali outh of
Croatian Serbian Slovenian
Itulgarian and Macedonian her-Ita- ge
to work together in bro-ther- ly
and siterly harmony —
our goals being education cul- -
na
d'reno sa str t)
Kao što je poznato danas je u
Engleskoj jedna partija koja up-ravlja
tom zemljom — Labor Par
tija Ostalim partijama je sprije
čen ulazak u vladu te zemlje To
Churchill naziva istinskom demo-kracijom
medjutim Poljska Ru-munjska
Jugoslavija Bugarska i
Madjarska upravljane su po ne-koliko
partija — po četiri do šest
partija I pored toga je opoziciji
ako je lojalna zajamčeno pravo
učestvovati u tim vladama Chur-chill
njih naziva totalitarne i po-licijske
vlade
Na osnovu čega to tvrdi? Oče-kiva- te
li odgovor od Churchilla?
Zar ne razumije smiješnu situaci-ju
u koju se stavlja takvim govo-rima
o totalitarizmu i policijskoj
upravi? Churchill bi želio da Po-ljskom
vlada Staknovkovski i An-der- s
Jugoslavijom Mihajlović i
Pavelić Rumunjskom princ Stirbe
i Radescu Madjarskom koji kralj
iz hapsburške kuće tako dalje
Churchill nas pokušava uvjeriti
da će ona gospoda koja dolaze iz
fašističkih krugova uspostaviti i
zajamčiti potpunu demokraciju
To je Churchillova demokracija
Churchill izvrće istinu kad govori
o porastu komunističkog upliva u
zapadnoj Europi Mora se reći da
to nije potpuno ispravno
Upliv Komunističkih Partija se
povećao ne samo u zapadnoj Euro-pi
nego skoro u svim zemljama
Europe još prije fašizma tj u
Njemačkoj Italiji Madjarskoj
Bugarskoj Rumunjskoj Finskoj
pa 1 u onim zemljama koje su oku-pirale
njemačke talijanske i ma-djars- ke
sile — u Francuskoj Bel-giji
Holandiji Norveškoj Dan-skoj
Poljskoj Ćehoslovačkoj Ju-goslaviji
Grčkoj Sovjetskom Sa-vezu
i tako dalje
Porast komunističkog upliva se
ne može smatrati za slučajno Ko-munistički
upliv je porastao radi
toga što su se za vrijeme najtežih
godina fašističke uprave u Europi
komunisti pokazali vjerni hrabri
i odani borci protiv fašističkih re-žima
i za slobodu svog naroda
Churchill se ponekada osvrće
na obični narod iz malih kuća On
ga tepka po ramenu i pričinjava
se prijatelj ali taj narod nije tako
jednostavan kako ga na prvi po-gled
Churchill želi prikazati Pa i
INDIJA "M02E BITI SLOBOD-NA"
KAŽE ATTLEE
London 15 Marča — Premijer
Velike Britanije Attlec je danas
preporučio narodu Indije da "Mo-že
biti slobodan u Hritankoj Za-jednici
ili Izvan Britanske Zajed-nice
ti prema tome kako sam
narod Indije odluči" Govoreći o
tom pitanju u parlamentu Attlee
je dalje rekao da britanska vlada
namjerava poslati u Indiju tri
člana ministarstva narednog utor-ka
koji će "pomoći" srediti sada-nj- e
teško pitanje Indije
ture and social learning
An all-o- ut aid to YuKolavia
both in relief and rrronstruction
problem
To acquaint other organira-tion- s ith our aim the Roal
being to bring about or male
possible 100 per rent unitj
among us ali"
These are our aims the materi-alizatio- n
of hich I am sure
would ali heartily enjoy A uni-fie- d
Vugoslav people one for ali
and ali for one! "One for ali and
ali for one" — a common phrase
frequently used yet so very much
more frequently miMnterpreted
by those misinformed individuals
who sneer and jeer at a progres-siv- e
movement of a common peo-ple-'s
fight
I sincerely hope that this brief
note may be published in our sub-scrib- ed
issues of "Novosti" — a
people's newspaper
In closing may I in behalf of
The American Vugoslav Voutb
Club wish ali other progressive
and unified organizations there in
Canada and here in the United
States our hopes of future success
in ali your organizational work
and problems Let our slogan be:
"Let's unite Yugolav youth —
unitj- - an aU out plan for peace
Organizationally yours
N I) Goich
Vice-I'reide- nt
The American Yujjoilav
Youth Club
Osvrt Staljina
Churchillov govor
taj jednostaan narod ima Iasti-t- e
poglede vlastitu politiku i on
zna kako se treba braniti Milijuni
tih jednostavnih ljudi su glasali
protiv Churchilla u Engleskoj i
dali svoje glasove Labor Partiji
To su ti milijuni jednostavnog
naroda koji su u Europi izolirali
reakcionarce suradnike sa fašiz-mom
i dali prednost ljcvičarskim
partijama I milijuni tih jedno-stavnih
ljudi koji su gledali 1 va-gali
komuniste za vrijeme rata i
odupirali se fašizmu zaključili su
da su komunisti potpuno zaslužili
povjerenje naroda Eto radi toga
komunistički upliv raste u Europi
Takav je progres historijskog raz-vić- a
Doduše takav razvitak ne pogo-djuj- e
Churchillu On je zabrinut
i u njemu se pojavio strah Ali
on nije volio ni uspostavu sovjet-ske
vlasti u Rusiji odmah po svr-šetku
prvog svjetskog rata On je
i tada zvonio opomenama i orga-nizirao
vojni pohod 14 zemalja
protiv Rusije sve sa ciljem da bi
točak historije okrenuo natrag
Ali historija se pokazala jača od
Churchillove intervencije 1 Don
Quixote planovi Churchilla doeli
su do totalnog poraza
Neznam hoće li Churchill sa
svojim prijateljima uspjeti poslije
drugog svjetskog rata u organizi-ranju
novog vojnog pohoda protiv
istočne Europe Ne izgleda da ho-će
jer su tu milijuni jednostavnog
naroda koji stoje na straži i čuva-ju
mir Može se sa sigurnošću reći
da će oni (Churchill i njegovi pri-jatelji)
biti poraženi isto onako
kao što su bili poražavani u proš-lih
2(5 godina
Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
u istočnom gradu Toronta
održavati će 31 marča veliki kon-cert
Radi toga molili bi ostale
naše organizacije da one tog dana
ne priredjuju svojih priredaba
već da nas posjete
Program i ostalo biti će objav-ljeno
naknadno
RADNICU
Potrebna nam je djetojka ili
oženjena žena za poao u hote-lu
Poao je dobar a plaća po
dogotoru Internirane neka t
obrate na:
Chez Moi hotel 30 lla)den St
Toronto (kod Vounge i Bloor
Sts„) ili Tri KL 5402
PREPLATNIČE OBNOVI
PREPLATU
!
I?i
lf