Novosti, November 04, 1947

              1 i
i m II i
i
' fc Ill'illllil MlIIlUnsssssssssssMssMMsMssM 11 li I _ & _ t — illll llililil jBiMlMMnBMiMMi I T :flHHHHHMW -- gp Cjj18žjMMBBsipBsMBsBi —r~n -- — „„ „ jm— j
flH
STRANA 2 NOVOSTI
NOVOSTI
PubUehed every Tuesdav Thursdav and Saturdav by the
Novosti Publiehing Company
In the Croatian Language
Aathortod m Eecond CUbs Mail Tost Office Department Ottavs
Registered In the Reglstry Office for the City of Toronto
on the 24th day of Ocicber 1941 ce
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
'slazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom (eziku
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
Članstvo Zajednice osudjuje
Brojni protesti i negodovanje članstva Zajednice protiv
razaračkog rada manjine na Sedmoj konvenciji znakovi su
da je Sedma konvencija prenesena iz Pittsburgha u sjedišta
pojedinih Odsjeka To je dobro i kad toga nebi bilo značilo
bi da se članstvo Zajednice ne brine za svoju organizaciju
ih da mu je svejedno tko bio na čelu te najveće hrvatske
iseljeničke organizacije u Americi To je ozbiljna opomena i
ujedno teška osuda ustaško-mačekovsk- e manjine koja nakon
što je hametice poražena na Sedmoj konvenciji pokušava dc
pomoću raznih čisto fašističkih trikova zavlada Hrvatskom
Bratskom Zajednicom
Članstvo Zajednice je svijesno ustaško-mačekovski- h na-mjera
Zajedničari znaju za čime ta banda zlotvora ide Oni
znaju da bi Zajednica pod njihovim vodstvom pošla uizbrdi
ccm — da bi ju zadesila sudbina po mačekovcima upropaš-ćen- e
Hrvatske Sloge u Kanadi Zajedničari su svijesni kud bi
Zajednicu odveli ustašo-mačekov- ci — da bi se ta Zajednica
pretvorila od iseljeničke potporne i bratske ustanove u poli-tičku
platformu jednog krajnje reakcionarnog antinarodnog
i izbjegličkog ološa koji bi sa najvišeg mjesta širio razdor i
mržnju protiv svega ito je napredno i narodu našem korisno
Članstvo Zajednice je svijesno toga Ono osudjuje i usta-je
u obranu svoje organizacije Već preko jedne stotine Od
sjeka iz SDA i Kanade uložilo je otvoreni protest i osudu nad
razaračkim radom ustašo-mačekova- ca K tom broju treba da
se priključi svaki odsjek HBZ svaki iskreni i narodni zajedni-čar
"Zemlje Latinske Amerike postale
su orudje u rukama SDA"
U vezi sa postupkom čileanskih i argentinskih vlasti pre
ma jugoslavenskim diplomatskim predstavnicima prekidom
diplomatskih odnosa Čilea sa Sovjetskim Savezom i Čeho-slovačko- m
i Brazihje sa Sovjetskim Savezom beogradska
"Politika" objavljuje članak u kome se ističe da su zemlje La
Unsko Amerike postalo orudje u rukama Sjedinjenih Država
Amerike
Boravak američkih trupa u Panami i drugim bazama za-dobijen- im
za vrijeme rata američki potpaljivači novog krvo-prolića
htjeli bi da opravdaju izmišljenim vijestima o navod-nom
miješanju predstavnika Jugoslavije i Sovjetskog Saveza
u unutarnje stvari zemlje Latinske Amerike kako bi time pri-krili
svoje imperijalističke planove
Zemlje Latinske Amerike nalaze se u punoj ekonomskoj
zavisnosti od monopolističkih trustova i upravljača Sjedinjenih
Država Njihovom unutarnjom i vanjskom politikom dirigiraju
oni koji drže u svojim rukama cjelokupnu privredu ovih ze-malja
kako proizvodnju tako i uvoz izvoz i transport Već
1938 godine Sjedinjene Države i Velika Britanija imale su u
svojim rukama tri četvrtine uvoza i izvoza zemalja Latinsko
Amerike Krajem 1946 neposredne investicije SDA u industri-ji
i poljoprivredi zemalja Latinske Amerike dostigle su četiri
milijarde dolara a prihodi pojedinih njihovih kompanija po-peli
su se do besnoslovnih suma Tako je na primjer argen
Unska filijala General Motors izvukla u 1946 godini dobit od
92 posto osnovnog kapitala
Od ukupnog izvoza koji ostvaruju zemlje Latinske Ame-rike
svega 7 posto odpada na razmjenu robe izmedju latin-sko-američk- ih
zemalja a 93 posto odpada na strane imperija-list
Američki kapitalisti kočili su razvitak svih onih industrij-skih
grana koje bi mogle da konkuriraju Sjedinjenim Drža-vama
i sveli su industriju Latinske Amerike na proizvodnju
poJu-preradjevi- na koje su odlazile u SDA a odatle su ih zem-lje
Latinske Ameru rale kao gotove artikle naknadno da
kupuju po visokoj c -- ti Da bi Latinsku Ameriku doveli u
potpunu zavisnost imperijalisti su primorali ove zemlje da se
u neku ruku specijaliziraju u izvozu Tako je jedanaest latin-sko-američk-ih
državica prinudjeno da izvozi po jedan artikal
koji premašuje polovinu cjelokupne proizvodnje u zemlji U 19
država tri materije sačinjavaju 90 posto proizvodnje
Inostrana eksploatacija koja se oslanja u zemljama La-tinske
Amerike na veleposjednike na trgovačku i špekulant-sku
buržoaziju provodi se preko državnih reakcionarnih apa-rata
i feudalne ekonomske strukture koja se zadržala u ovim
zemljama do današnjeg dana Takvo stanje izaziva nezado-voljstvo
naroda a naročito radnika i seljaka koji s pravom
tele za boljim životom U svojoj borbi oni dolaze u sukob sa
interesima monopolističkih trustova i njihovih slugu domaćih
veleposjednika
Stav kojeg su u toku posljednji dana zausele neke zemlje
Latinske Amerike prema Jugoslaviji Sovjetskom Savezu i Ce-hoslovač-koj
treba izmedju ostalog da prikrije stvarnu sliku
unutarnjih prilika u ovim državama u kojima vlade koje ne
uživaju podršku naroda ne birajući sredstva ni načina tero
rišu demokratske stranke puneći zatvore borcima za slobodu
Oni koji zasnivaju svoje bogatstvo na sirotinji polukolonijal-ni- h zemalja Latinske Amerike pokušavaju da uvjere svijet
kako e istinski demokratske zemlje mjefcrju u unutarnje stva-ri
Latinske Amerike
Povodom presude špijunu i izdainikuK OE E
Dragoljubu Jovanoviću
Pred narodnim sudom neslavn )
se završila na optuženičkoj klupi
karijera jednog samozvanog "se-ljačkog
vodje" U toku sudjenja
sve vite su podali lalni ukrasi sa
ličnosti Dragoljuba Jovanovića ot-krivala
e sva beskarakterno! i
beskičmenott ove nad uvene "ve-ličine"
i pred narodnim sudom i
javnim mnijenjem ostao je izdaj-nik
koji vize nikoga nije mogao
uvjeriti u neku svoju dobronam-jernost
Kako je moglo doći do
toga pokazali su postupci Drago-ljuba
Jovanorića u toku posljed-njih
godina za koje je on sam re-kao
u završnoj riječi: "Kad sam
vidio da smo dobili republiku da
smo stavili na čvrste noge ovu
zajednicu a sad moiemo malo da
kritiziramo sad moiemo malo da
zamjeramo i da popravljamo jer
I je dijete dosta veliko da dobija
malo udarce" Ti udarci nisu bili
konstruktivna kritika već rova-renje
protiv narodne vlasti nje-gove
veze sa izdajničkom emi-gracijom
i sa inostranim agen-tima
saglašavanje sa onima koji
su se borili protiv zadovoljenja
naših opravdanih nacionalnih za-htjeva
Tako je Dragoljub Jovano-vić
za pitanje Trsta i Julijske
Krajine rekao da je Trst isui
velik za Jugoslaviju
Sva njegova prljava rabota do-voljno
je pred sudom Unesena i
osvijetljena da se ne moramo na
nju ponovo vraćati Iz svake rije-ci
iz svakog gesta osudjenog Dra-goljuba
Jovanovića izbijala je mri
nja i neprijateljstvo prema našoj
narodnoj vlasti prema našoj divnoj
omladini prema tekovinama na- -
rodnooslobodilaćke borbe a briga
i strah za svoj položaj Nepri-jateljsko
istupanje podmukle na-pade
veze sa inostranim agenti-ma
Dragoljub Jovanović je htio da
prikaie kao "dobronamjernu" kri-tiku
ali je ipak objašnjavajući
zašto se okrenuo "na drugu stra-nu"
morao da prizna da je on
"kao trgovac koji gubi na Jednom
poslu pa hoće da naknadi štetu
na drugom" U tom priznanju vi-de
se motivi koji eu rukovodili
Dragoljuba Jovanovića Kad je Iz-gubio
svaki oslonac u narodu kad
je uvidio da se potpuno ispucao
kao samozvani "seljački vodja" on
se okrenuo stranim imperijalisti-ma
i izdajničkoj emigraciji preko
svog starog prijatelja notornog
izdajnika i ustaškog preteče Ma-če- ka
Njegova rabota podudarala
se i po naredbodavcima i po liniji
"seljačkog bloka" i vremenski sa
akcijom takozvanih "zemljoradni-ka"
u emigraciji — sa memo-randumom
Gemeta Dimitrova
Mačeka Milana Gavrilovića i Fo-ren- ca
Nadja koji su uputili pro-tiv
demokratskih zemalja General-nom
sekretaru Organizacije uje-dinjenih
nacija
Imena Subašića ftuteja Janči-ković- a
Snoja Filakovića don An-te
Salacena i Milana Grola sa ko-jima
je Dragoljub Jovanović po-kušavao
da po naredbi svojih ino-stranih
"saveznika" sastavi seljač-ki
blok" dovoljno Jasno po
kazuje da tu nije bilo riječi ni j
kakvom seljačkom bloku već na-prosto
o bloku onih koji sada na-stoje
da po svaku cijenu povrate
izgubljene pozicje koje su imali
u bivšoj Jugoslaviji Da bi po-vratili
izgubljene pozicije da bi
se ponovo popeli na grbaču naro-du
razbijeni ostaci prošlosti u na-šoj
zemlji kao i u drugim demo-kratskim
zemljama ne mogu na-ći
u zemlji nikoga na koga bi
Hi oslonili i zato obraćaju stranim
imperijalistima Tako oni postepeno
klize i padaju u zločin izdaje domo-vine
vrše krivična djela uperena
protiv životnih interesa naroda
protiv izgradnje sretnije budućno-sti
svoje zemlje
Izvedeni pred ud oni pokuša-vaju
da se na razne načine izgo-varaju
da nisu služili stranim a-gent- ima
da nisu od njih primali
naredbe konačno da nisu od njih
primali novčane nagrade Ali sve
su to samo bijedni izgovori Jer
mi vidimo danas na primjeru Grč-ke
i na primjeru drugih nekih
zemlja da su neprijatelj mira de-mokracije
i slobode tipa Dragolju-ba
Jovanovića i njemu sličnih
izdajnika pomoću inostranih im-perijalista
uspjeli da dodju na
last i rad služe svojim gospo-darima
i bore se protiv vlastitog
naroda Vidimo kako pomoću tih
svojih eksponenata inostrani im-perijalisti
izazivaju i građanske
ratove organiziraju razbijene o-sta- tke fašizma i sprečavaju narod
da dodje do svojih demokratskih
prava
Za svoje zločine koji su mu do-kazani
pred sudom Dragoljub Jo-vanović
je kainjen ali je pored
zločina na suđenju iznesen niz čin-jenica
koje ocrtavaju bijedni lik
ovog okorjelog neprijatelja narod-ne
vlasti saveza radnika i seljaka
i izgradnje sretnije budućnosti na
še zemlje Na sudjenju se do kra-ja
razgolićila istina koliko je Dra-goljub
Jovanović bio tudj saput-ni-k
i zakamuflirani neprijatelj-Narodno- g
fronta koliko su mu
mrski bili svi veličanstveni upje-s- i
koje su naši narodi postigli
teškim žrtvama i upornom bor-bom
Sud nije osudio Dragoljuba Jo-vanovića
za čitav niz sramnih po-stupaka
zbog kojih ga nijedan
pošten čovjek nebi trpio u svo-joj
sredini Kad je bilo vrijeme
da se diže ustanak Dragoljuba
nigdje nije bilo ili bolje reći bio
je pod skutom Dragog Jovanovića
zloglasnog šefa "Glavnjače" kad
je bilo da se ide u Dihać i Jajce
! da se zakonski utvrdjuju tekovine
narodnooslobodilačke borbe Dra-goljub
neće da ide već se pita
šta će on tamo kad su odluke
donesene i bez njegovog učešća
On misli samo o tome kako on
kaže "a šta će biti sa mnom?" i
tako otkria osnovno pitanje koj"
' ga je interesiralo u toku cijele
njegove političke karijere
Kad je podlije oslobodjenja Ie- -
ograda i po njegoom mi~lj uri
Izvanredno zasjedanje
Kongresa Sjedinjenih Država
Predsjednik Truman je po?ao
izvanredno zasjedanje Kongresa
za 17 novembra Rekao je d
pred Kongresom stoje važna pita-nja
koja se hitno moraju rješit'
On je u pravu jer doista postoje
važna pitanja čijim rješenjem se
ne može odlagati Takvu potrebu
osjeća i američki narod
Kakva su pitanja koja Kongres
mora rješiti? Američki narod os-jeća
da baš nije ono što stoji j
"Trumanovoj doktrini" i "Maršal lo-vom
planu"
Kongres treba stvoriti odluke
za neposrednu pomoć Europi i sa-mim
Sjedinjenim Državama
Europi treba hrane mašineriju
i drugo za obnovu i izgradnju in-dustrije
Cijela Europa treba tak-vu
pomoć a ne samo one zemlje
čiji vladajući krugovi provode ili
su spremni provoditi politiku ame-ričkog
državnog odjeljenja Maši-neriju
treba Jugoslavija Poljska
čehoslovačka liugarrka Rumunj-ska
itd
Predsjednik Roosevelt Je imao u
vidu opširni plan za poslijeratnu
trgovinu sa Sovjetskim Savezom I
drugim europskim zemljama što
bi pomoglo američkoj industrijskoj
proizvodnji i narodu "Doktrina"
Trumana i Marahalta je bacila na
stranu plan Roosevelta i zauzela
sasvim drugu liniju Izvanredni
zasjedanje Kongresa treba tu Uni-ju
odbaciti i narediti Trumanovoj
vladi da radi po planu predsjed-nika
Roosevelta
Američka politika nesmije biti
politika dolara za porobljavanje
tudjih naroda Kongres treba uči-niti
krnj i Hooverovom planu za
"pomaganje" gladnim narodima u
Europi i raditi na uspostavi jedno
takve organizacije kao što je bila
UNRUA kroz koju bi sve velike
sile suradjivale i pomagale onima
kojima je pomoć potrebna bez po-litičkih
uvjeta ili pretnja
Kongres teba takodjer pomoći
i samim Sjedinjenim Državama
Njegova je zadaća na prvom mje-stu
da se ponovno uspostavi kon-trola
cijena i snizi cijene robi
Američkom narodu treba pomoći
pojačanjem kupovne snage puteni
snižavanja poreza i povećanja nad-nice
Uz to Kongres treba poduze-ti
mjere za ograničenje profita i
stvoriti opširan program za re-konstrukciju
izgradnju stanova i
slično da bi se zaštitilo narod od
naglo dolazeće ekonomske krize
U kratko izvanredno zasjedanje
došlo vrijeme da napusti svoj
stav i-če-kivanja
kad nije više i--
mao
kud on izjavluje da "ne ieli
igrati otvorenih karata" i daje
ocjenu situacije u kojoj se otkri-va
sva podlost i niskost predrat-nog
politikanta i izbornog Sićar-džij- e:
"Ako bih ja ušao u vladu
sada onda bismo se mi izadutira-l- i
Komunisti su punudjeni da re-kviriraju
stočnu i ljudsku hranu i
sve što je potrebno za vojsku a
to je narodu teško a ono što je
najglavnije prinudjeni su da uzi-maju
i ljudima i djecu koja moraju
da idu na front da ginu A kad
se rat bude završio onda će do-ći
do izbora pa ćemo vidjeti za
koga su seljaci i narod" Ova izja-va
potpuno ga razolićuje kao trgo-vca
i kockara žrtvama i krvlju
najboljih sinova naše zemlje Sva
pokvarenost i podlost Dragoljuba
Jovanovića isplivala je na povr-šinu
i blato kojim se on bacao na
našu narodnu vlast na našu omla-dinu
na najbolje sinove naše i
pokazalo ga onakvim kakav Je bio
i ostao — prljavi račundžija i
idajnik
1) L
Kongresa treba pomoći Europi i
Sjedinjenim Državama ponovnom
uspostavom programa predsjedni-ka
Roosevelta za ograničenje
moći profitera kod kuće i uvadja-nje- m
prijateljskih ekonomskih od-nosa
sa saveznicama koje su su-djelovale
u ratu protiv nacističko-fašističk- e
osovine
Još jedna grupa iseljeni-ka
vratila se iz Belgije u
Domovinu
Ljubljana okt nije — U Jese-nic- e
je stigao transport jugosla-venskih
iseljenika koji su se po-slije
dužeg boravka u Ilelgiji vra-tili
u domovinu
Medju 33C povratnika većinom
hrvatske narodnosti nalazi se i
slovenska grupa od 41 čovjeka
Svečenom dočeku povratnika na
jeseničkoj željezničkoj stanici pri-sustvovali
su pretstavnici narod-nih
vlasti iz masovnih organiza-cija
Povratnike su pozdravili pret-stavnici
ministarstva rada Slove-nije
i Hrvatske Pomoćnik ministra
rada Narodno Republike Slovenije
Lojze Pisku r govorio je o teškom
životu iseljenika podvukao velike
tekovine naših naroda koje svako-me
povratniku garantiraju bolji i
ljepši život u slobodnoj domovini
i pozvao povratnike da svoje stru-čno
znanje iskoriste u ostvarenju
Petgodiinjeg plana i da suradjuju
u masovnim organizacijama
Povratnici su stigli iz Li ježa
centra najveće ugljenokopne i me-talne
industrije u Ilelgiji Tamo se
nalazi najveća kolonija jugosla-venskih
iseljenika koja broji oko
1500 ljudi većinom metalaca i ru-iseljen- ici
ujedinjeni su u društvu
dara Svi svijesni jugoslavenski
"Nova Jugoslavija" koje vodi bri-Vnm- Ji
uiostfijTiod uioAoujfu o n3
no-prosvjetn- om uzdizanju Za re-patric- iju
se prijavilo dosad 776 ise-ljenika
od kojih se prva grupa
vratila prošle nedjelje
Relgijska reakcija pokušava da
klevetničkom propagandom odvra-ti
naše iseljenike od povratka u
domovinu Neprijateljski odnos
prema Novoj Jugoslaviji nastoje'
da stvore kod iseljenika u prvom
redu četnici i ustaše
Interesi profita podigli cijene iznad dohvata naroda
i u
U dnevni red Generalne skupšti-ne
Ujedinjenih naroda uneseno je
pitanje nezavisnosti Koreje i nje-na
pretvaranja u nezavisnu demo-kratsku
državu Poznato je dl je
taj prijedlog ministra vanjskih
poslova SAD Marshalla izglasala
glasačka mašina unatoč protivlje-nju
sovjetske delegacije koja je
ukazivala na neopravdanost stav-ljanja
tog prijedloga na dnevni red
kao i na protivuriječnost takvog po
lupka s Poveljom organizacije
Ujedinjenih naroda
Pitanje uspostavljanja demo-kratske
nezavisne korejske drža-ve
na osnovu odluka moskovskog
zasjedanja triju ministara trebalo
je da riješe SAD i Sovjetski Sa-vez
u direktnim pregovorima u
cilju čega Je obrazovana zajednič-ka
sovjetsko-američk- a komisija U
svom govoru pred Generalnom
skupštinom g Maršali okrivio je
za neuspjeh pregovora Sovjetski
Savez izvrćuć činjenice kako bi
prikrio stvarnost u Koreji i oprav-dao
nedemokratske postupke ame-ričke
delegacije u toj Zajedničkoj
komisiji
U stvari za jalovost rada Za- -
i jedničke sovjetsko-američk- e komi
sije za Koreju kriva je američka
delegacija Ona je svim silama na-stojala
da spriječi pravilno odvija-nje
rada komisije i ostvarenje nje-na
osnovnog zadatka tj stvara-nja
privremene demokratske vlade
Koreje
Zajednička sovjetsko - američka
komisija stvorena je na osnovu od-luke
Moskovskog zasjedanja min-istara
vanjskih poslova Sovjetskog
Saveza SAD i Engleske u prosincu
1915 godine Ona je stvorena da
pripomogne stvaranje privremene
korejske vlade U toj odluci izriči-to
je naglašeno da se komisija kod
"izradjivanja svojih prijedloga
mora savjetovati s demokratskim
strankama Koreje i društvenim
organizacijama" Medjutim ame-rička
delegacija usprotivila se Mo-skovskoj
odluci o Koreji te je is-ključila
iz savjetovanja mnoge de-mokratske
organizacije Južne Ko-reje
S ovakvim stavom naravno
nije se mogla složiti sovjetska de-legacija
koja je nastojala da se
(postignu neka zajednička rjeSenja
Nakon neuspjeha donošenja zajed-ničkih
odluka prekinut je rad ko-misijo
po prijedlogu američke de-legacije
Prvi period rada komisije
zahvaća vrijeme od 20 ožujka do
8 svibnja 191C godine
Takav stav američke delegacije
u Zajedničkoj sovjetsko-amerićk- oj
komisiji za Koreju uslovljen je re-zultatima
američko politike u Juž-noj
Koreji Tamo američke vlasti
sprečavaju razvoj demokratskog
pokreta i otvoreno pomažu reak-cionarne
stranke U Južnoj Koreji
američke vlasti ukinule su narod-ne
komitete koje je korejski narod
osnovao još prije dolaska američk
vojske U nju su "importiram"
korejski emigranti poznati reak-cionarni
političari Kim Ku Li Sin
Man i drugi koji su uz podršku
američke vojne administracije za-počeli
svoju reakcionarnu i protu-narodnu
djelatnost Oni su odmah
nakon odluke Moskovskog zasjeda-nja
ministara vanjskih poslova
stvorili "Komitet za borbu protiv
Moskovske odluke o staratel jst u"
koji je započeo kampanju protiv
ostvarivanja odluka Moskovskog
zasjedanja I baš te elemente htje-la
je američka delegacija privući
na konzultaciju sa Zajedničkom
komisijom unatoč tome što je zna-la
da su oni protiv Moskovske od-luke
i da tele za drugim ciljevi-ma
nego što su oni koji su nagla
šeni u odluci triju ministra vanj-skih
poslova I već onda krivicu
za prekid pregovora svalio je ko-mandant
američke vojske u Juž-noj
Koreji general Ilodge na sov-jetsku
delegaciju ističući da ona
tobože nije dopustila Korejclma
"slobodu izražavanja misli" Kao
dokaz za to on je naveo 219 or-ganizacija
koje su istupile protiv
Moskovske odluke Tu cifru on je
Iako stvorio na osnovu naredbe
američke administracije kojom se
priznaje kao partija svaka grupi
u kojoj ima najmanje tri čovjeka
S druge strane po njegovu shva-ćanju
ne moraju učestvovati u
obrazovanju korejske vlade takve
masovne narodne organizacije kao
što su Općekorieska federacija
sindikata koja broji više od ©00-)- ((
članova Općekorejski seljački
savez koji broji 3 milijuna selja-ka
Općekorejski ženski savez i
drugi
V Južnoj Koreji naime unatoč
pomaganju reakcionarnih grupa sa
t-tr- ane američkih vlasti razvija se j
i demokratski pokret i stvoren Je
1 Demokratski narodni front koji
ujedinjuje preko 0 milijuna ljudi
i bori se za provedbu Moskovske
odluke o Koreji Njihove težnje
'naprotiv bezobzirno gaze američ
k
Utorak novembra 1947 ti A
manevri američke delegacije
zajedničkoj sovj-američk- oj komisiji
ke vlasti nastojeći svim silama da
u korejsku vladu proguraju reak-cionarne
elemente koji bi trebali
omesti demokratski preobražaj
Koreje
Sasvim je drugačije stanje u
sjevernoj Koreji Nakon što ce na-rod
sjeverne Korejo oslobodio ja-panskog
ugnjetavanja u njoj se
pristupilo provodjenju demokrat-skih
reformi Projapanski elemen-ti
i narodne izdajice odstranjeni
su stvoreni su demokratski organi
vlasti — narodni komitet i nasta-le
su demokratske stranke i razne
društvene organizacije U sjever-noj
Koreji uvedeno je opće izborno
pravo zakon o ravnopravnosti že-ne
provedena je agrarna reforma
nacionalizirana je bivša Japanska
industrija i td Ovakvo stanje u
sjevernoj Koreji i izvršeni demo-kratski
preobražaj još više pod-sti- če narod Koreje na borbu za
ostvarenje odluka Moskovskog za-sjedanja
i za što brže ostvarenje
nezavisne i demokratske Koreje
Stoga prekid rada Zajedničke
sovjetsko-američk- e komisije za Ko-reju
nije mogao dugo trajati
Narodne mase Koreje nestrpljivo
očekuju da se odluke Moskovsko
zasjedanja što prije ostvare U
travnju 1917 godine izmijenili su
pisma ministar vanjskih poslova
SSSR Molotov i ondašnji državni
sekretar SAD Marshall u kojima
su utvrdjeni uslovi za obnovu ra- da komisije U njima jo utrrdjo-n- o
da će se zajednička komisija
savjetovati u prvom redu onim
demokratskim strankama i orga-nizacijama
koje potpuno podrža-vaju
Moskovsku odluku Tako Je
21 svibnja 1917 godine obnovljen
rad Zajedničke komisije
Pa ipak u daljnjem radu Zajed-ničke
komisije ispoljile su so tež-nje
američke delegacije da na sa-vjetova- njo
pozove baš one stranka
i organizacijo koje su sudjelovale
u borbi protiv Moskovsko odluke
Sto više američka delegacija je
tražila da se pozovu na konzultaci-ju
i one organizacije koje nikada
nisu bile društvene kao na primjer
i trgovačko industrijske kompani
je administrativne ustanove Iko- -
le i td pa čak i one kojo uopće
ne postoje
Takvo izvrtanje zaključenih na-čela
na kojima Je postignut spo-razum
izmedju Molotova i Mar-shalla
naišao je na otpor sovjet-ske
delegacije Osim toga demo-kratske
organizacije i sjeverne i
južne Koreje pratile su tok rada
komisije i slale svoje projekte o
strukturi i principima organizaci-jo
privremene korejsko demokrat-ske
vlado i mjesnih organa vlas-ti
o političkoj platformi privre-meno
vlade i tcL Tom aktivnošću
korejski Je narod zapravo tratio
mogućnosti da izrazi svoju n-lj- a
u rješavanju svoje vlastite sudbi-ne
To medjutim nije prepriječi-lo
američke vlasti u Južnoj Kore-ji
da postavljaju zahtjeve protivna
principima izloženih u sporazumu
Molotov — Marshall ito više ono
su poduzele represalijo protiv de-mokratskih
organizacija južno Ko-reje
Vodja američke delegacije u
komisiji general-majo- r Drown iz-javio
je čak da će ako se Jaino-korejs- ka
radnička stranka i drage
stranke koje ulaze u Darokratskl
narodni front južne Koreje ne od-reknu
svoje sadašnje politike nji-hovi
rukovodioci snositi odgovor-nost
koja u sebi uključuje "nepre-stanu
mogućnost biti uhapšen ka-žnjen
ili poslan na robiju" Tak
va izjava i dogadjaji u južnoj Ko
reji najbolje osvijetijuju što ozna
čavaju američki reakcionarni kru
govi kao demokraciju i kakvu oni
preko svojih najamnika žele ostva-riti
u Koreji
U Zajedničkoj komisiji američ-ka
delegacija je u cilju oteže vanjn
sporazuma predložila da se raz-matra
"plan za izbor personala
privremene korejske demokratske
vlade" što je podvrgnuto oštroj
kritici sovjetske delegacije sa za-htjevom
da se razmatra stvara-nje
Privremene korejske %Iade a
ne t zv plan izbora personala
Sovjetska delegacija isto tako da
bi ubrzala rad komisje dala Je
svoje pristanak da se ne prevodi
usmeno savjetovanje s korejskim
demokratskim strankama i društ-venim
organizacijama jer je u
Zajedničku komisiju stiglo mno-go
pismenih prijedlog o struk-turi
privremene korejske dcass-kratsk- e
vlade i mjesnih organi
vlasti Isto tako sovjetska dele-gacija
dala Je prijedlog o stva-ranju
savjetodavnog organa pri-vremenog
općekorejskog narod-nog
vijeća od predUvna de-mokratskih
stranaka i druitvesJh
organizacija kako bi sam korej-ski
narod uzeo što aktivnije češ-će
u formiranju državne uprave i
(Nastavak na strani 4)