Novosti, February 27, 1947

              i
I
41
- i i&upi aSyqBIH'f ""
STHANA 2 NOVOSTI
PubUshed every Tueday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
itti1Mtriid a Sccond CUt-- % Mail I 'ost Office Department Ottavta
lug d svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Reoiafteć m th Registry OHice £or the City of Toronto
on the 24 th day o! October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
TeUphone: ADelaide 1642
I Srbi i Hrvati
PREDAVANJE VLADIMIRA NAZORA NA KOLARSEVOM
UNIVERZITETU U BEOGRADU
J posljednje godine svoga života doživljavam dva velika
dejadjaja Prvi je naš narodni ustanak koji je nam donio
Federativnu Republiku Jugoslaviju drugi je ovaj dan kad ja
Hrvat stojim i7medu Srbe i gledamo se oči u oči i mogu da
van govor m avno otvoreno bez ustezanja i ograničenja
tnako kako z aovon i7medju slobodnih i jednakopravnih
'ud
VLADIMIR NAZOR za vrijemo
oslobodilačke borbe
O nutak va&e federalne
Srbije vi te vec proslavili
-- jnvalnost i povjerenje
ii iralu Titu vi ste već iz~
i] zasluge naše vojske
d jednostavnog porti -
i do visokih generala
to sami vidjeli i os- -
' Ui temelju demo- -
in načela izgradjuje- -
ida novu Srbiju u no-- v
' ijoslaviji doprinosite
c v rntskoj slozi izme--i 'mi Hrvata u čitavoj
df movmi
toj pravoj bratskoj
- ied)u Srba i Hrva- -
da vam sada —
k r ' nešto rečem
- j rr i rijeke koje su
ic k td i djelomice oteža- -
viic incracaj sve se bi- -
- i
♦ io da odijeli i po- -
l ' k ekonomski i kul- -
n Srbe od Hrvata Bi- -
rart Ugarska Austrija
Tii ki Venecija zaroblja-- v
no -- ia= kidale nam zem-- 1
u na komade vukle nas
u različite kulturne slere
gradile izmedju nas ploto
ve i z deve svake vrste gonile nas ne samo na uzajamne
nerazumijevanie i nepoznavanje nego čak na razmirice i
neprijateljstvo Dinastije i vlade kasnije slobodnih slavenskih
država ra Balkanu kao da nisu niti znale niti htjele popraviti
2I0 koje bijaše kod nas nastalo Povijest Srba i povijest Hrvata
razvijale se svaka u svom pravcu šireći većina jaz izmedju
istokrvne braće I jedni i drugi imali su svoje brige i svoje
jade fantomi iz prošlosti vukli su ih jedne lijevo druge desno
različite su ih težnje pa i puke iluzije vodile različitim stazama
Za neki zajednički ideal nisu nikada skupa ustali odvojeni u
dobru odvojeni u zlu Ne desi se nikada da se skupa kao
jedan čovjek bore da skupa trpe i stradaju Sudjelovanje
Hrvata u boju na Kosovu i srpsko-hrvatsk- a koalicija u nedav-no)
prošlosti bili su svijetle ah i momentalne pojave A
zajedničko trpljenje i zajednička borba glavni su uvjeti pravom
upoznavanju zbliženju i bratstvu Zbliženje i bratstvo ne
nastaje najedanput za kakvim zelenim stolom ne nameće se
kakvom odlukom hoće se zajedničko trpljenje u nevoljama
naroda i zajedničke borbe u odsudnim danima da nastane
pravo uzajamno upoznavanje i cijenjenje
Mi smo uvijek bih trijezni stradalnici ali bijesni gosti
U času kakvog prolaznog narodnog zbliženja kakvog
rarodnog pira gozba nazdravice bučne izjave djakonije
vina i rakije da sve to svrši novim svadjama Samo onda
kada nas udes grdno pritisne kad nas stradanje izmrcvari
postajemo trijezni vidimo stvari i prilike kakve one doista i
jesu Htjelo se toliko vjekova da nam vrijeme otrežnjenia
konačno dodje Morao se pojaviti iznenada čovjek koga
zovemo Tito i razmahati se narodni ustanak da se nadjemo
skupa i osjetimo jedni druge i prionemo za isti rad u borbi i
u miru i uvidimo da jedni bez drugih ne možemo nikako op-stojati
uz druge slobodne europske narode
Morala je nadoći ta strašna oluja da pokida s našeg stabla
što bješe zakržljalo crvljivo i trulo Moralo se zbiti nešto krupno
da uvidimo kako smo dugo uveličdvali pojedine sporedne
potankosti pravili čak od filoloških trica i kučina ograde izme
dju nas Dijelila nas je na primjer ekavština i ijekavština
različito naglašavanje nekih riječi i slično a recite mi iskreno
da li vam smeta štokavski govor iz mojih čakavskih usta' Zar
ne govore bosanski lički crnogorski i drugi Srbi ljekavštmom
c naši Zagorci i istarski Hrvati ekavitinom? Zar nije književna
ljekavština Hrvata zakonito jezičko dijete velikoga Srbina
Vuka Karadžića? Može U različito pisanje nekoliko slova dig-nuti
latinicu i ćirilicu kao plotove izmedju nas dok Nijemci
pišu i gotikom i latinicom? Zar tko se krsti sa tri pista ne priz
naje istoga šoga-čovjek- a kao i tko se krsti sa četiri prsta na
desnoj ruci7 Smeta li jedinstvu germanskih naroda što kod
svakoga od njih ima i protestanata i katolika7 A na koncu
nisu li nova prometna sredstva svladala poteškoće što su nam
negda otešćavale življi zajamni saobraćaj7
Braćo Srbi vi ste smješteni gotovo u središtu balkanskih
Slavena i pružate svoje ogranke malene svuda naokolo Kao
što orač sije sjeme po izoranoj njivi božja vas je ruka posijala
punim pregrštima po široku predjelu Balkanu pa i u naeoi
Slavoniji u Lici na Kordunu Baniji i u Dalmaciji Prirodno je
već zbog toga da vas čeka velik zadatak pa i vehka odaovor- -
r
NOVOSTI
glavno žarište naše zajedničke jugoslavenske misli moralo bi
sada biti baš kod vas Kod nas Hrvata ta je ideja jugoslaven-stva
već davno nastala Jest već davno Mi je obično datiramo
od djelovanja čuvenog rodoljuba djakovačkog biskupa Štros-smaje- ra al bih ja rekao da ju je — pa bilo i nesvjesno —
već prije propagirao veoma čedniji službenik Božji skromni
franjevac u Zaostrogu za vrijeme vladanja mletačke republike
u Dclmaciji Bio je to Andrija Kačić sastavljač veoma popu
lame knjige 'Razgovor ugodni naroda slovinskoga" omašne
zbirke pjesama o kraljevima vitezima i junacima na Balkanu
spjevanih u narodnom stihu "za siromahe težake i za čobane'
kako to Ka&ć veli Ta bi se knjiga mogla mirne duše prozvati
ugoani puta jugoslavenskoga Svi su Kačićevi
prečesto izmišljeni vladari i junaci na Balkanu porijeklom —
kako on kaže — Slovind čak i Albanac Juraj Skenderbeg
Staromakedonac Aleksandar Veliki i prvi ilirski kralj "koji
kako Kačić piše Ilirikom se zvaše i od koga se Slovinjam
Ilirama prozvaše"
Sve je to historićki krivo ali osjećaj jedne jugoslavenske
zajednice na gotovo čitavom Balkanu već je tu Sto je u Kačiča
netočno mutno prikriveno i nesvjesno ispravlja se bistri te
sve jasnije ispoljuje u djelu maršala Tita koji toliko zna& i za
područja balkanske zemlje što su njima Aleksandar Veliki
Makedonac i Juraj Kastmotić Albanac nekada vladali
Kakve li se političke perspektive otvaraju time pred našim
očima' A vi ste Srbi kako već rekoh smješten u središtu
zemlje pa i u središtu povijesti novih Slovinaca U novoj
Jugoslaviji važnost i zadatak srpstva ne samo što se ne sužuje
nego se širi Eto Beograd je sjedište vlade zajedničkih poslova
čitave federativne zemlje Svi ljudi naših federalnih jedinica
gledaju i sad u Beograd ali — hvala Bogu! — drugim očima
ippod čela i drugim osjećanjima u srcu A Srbi će se truditi da
se takvo gledanje i takvo osjećanje nikada više ne poremeti
Vode naših glavnih rijeka i pritoka prilaze iz mnogih krajeva
široke nam domovine baš ovamo da se pod Beogradom nadju
pa da skupa dalje proteku
Nek se i naše misli i težnje ovdje skupa nadju ah —
uvijek svježe i bistre — nek se rasprostru po čitavom slaven-skom
Balkanu! Nek se ovdje ne pomute i ne umočvare kako
se to zbivalo pod prošlim režimima! Eto kako ja Hrvat shvaćam
misiju srpstva i misiju Beograda
Ako je istinita teorija da naciju sačinjavaju ne samo
zajednička krv i zajednički jezik nego — u prvom redu -- -
zajednička duhovno-kulturn- a svojstva ako je istina da narod
u prvom redu predstavlja kulturno-psihičk- u zajednicu onda
mi Hrvati i Srbi koji smo srećom iste krvi i istog jezika znamo
za čim nam je ići da stvorimo pravu potpunu kolektivnost
zajedničku nacionalnu svijest — prožeti dakle sve dijelove
lFtim duhom1 Razviti zajedničku kulturu ne izgubivši pri tome
svoju vlastitu narodnu individualnost! Politička i ekonomska
zajednica — iako su veoma važne — nisu dovoljne da se po
stigne konačna svrha Pjesnici i pisci i muzičari kipari i slikan
moraju nam dati zajednički duhovni život koji je prvi uvjet
za stvaranje jedne nacije u višem smislu Mi Srbi i Hrvati nismo
daleko od toga raja od te obećane zemlje pred vratima smo
a sad se moramo odlučiti da kroz ta vrata i udjemo Tek u
duhovnoj obećanoj nam zemlji moći ćemo uzgojiti stablo na
kojem će dozreti plod za kojim konačno svi telimo i to je za-lednič- ka
čvrsta država gdje ćemo se nakon lutanja i stradanja
napokon smiriti
1 novi vidici otvorit će se onda pred našim očima
Nametnut će se sama ideja jedne još veće Jugoslavije
upoljit će se što leži — svijesno ili nesvijesno — već sada u
svima nama stvaranje jedne jake i bogate zajedničke državo
na širem Balkanu
Ja sam uvjeren da nas takva sreća čeka u budućnost'
koja možda nije veoma daleka
Znam neki će od vas reći: "Pa to je utopija to je fatamor-gana
protegnuta iznad pustinje naše uvijek gole i tvrde stvar
nosti!" Ali osvrnemo li se natrag i prodjemo li mišlju sve faza
razvitka čovječanstva vidjet ćemo da su se i najsmjelije utopits
obistinile najbujmje fatamorgane ustalile i postale realnost
U Srbina i u Hrvata ima toliko fizičke i osjećajne i umn?
snage da — kao što je odolio nevoljama u prošlosti — može
zakoračiti sada sa sigurnošću u uspjeh i najtvrdjim stazama
budućnosti
Znam da će neki od vas takodjer reći "Mi se ne možemo
okaniti svojih tradicija!" Doista omalovažavati i odreći se
tradicije uopće nikako ne treba nego postoji razlika izmedju
tradicija i tradicija Ima takvih koje su još uvijek žive '
plodonosne ali ima i tradicija koje su posivjele ukočile se i
ekamenile pa — ma ikoliko negda lijepe i korisne bijahu --
sada nisu drugo no fosili što ih uz prikladno štovanje valja
sahraniti u muzej
Na pragu novog doba na vidiku novih potreba novih
misli i osjećaja i naša dva naroda Srbi i Hrvati mora i u
revidirati značenje nekih svojih tradicija pogotovo tradicij i
drugog i trećeg reda kao što su naše često puta i kobn?
strančarske tradicije koje bi htjele da nas još uvijek drže
svojoj mreži Valja izabrati u našoj prošlosti samo ono što ce
nam koristiti u budućnosti I nemojmo se bojati sadašne i
rruteža- - to je vrenje to je potrebna fermentacija od koie c
nastati bistro t slatko vino Okanimo se dakle svih onih m t- -v
u kojima nema žive etičke jezgre U ovom duševnom pop r
du naših naroda trsimo se da ne budemo njihovi -
sljedbenici nego stvoritelji novih mitova novih tradicnn " ♦
i slava našim pred) ima ali nešto možemo ipak reci m
eto pokazali da nismo gori od njih Genij naših narod
i u nama
Mi tok sada najjače osjećamo što je bratstvo
uže zbliženje u jednoj duhovno-kulturn- oj zajednici n? --
cdreknuće svoje narodnosti Srbin ostaje što je uvjek bi
jest Srbin i Hrvat što je uvijek bio i što jest i dand sr ?
Hrvat to vrijedi za nas kao i za druge narode s kourv
skupa naprijed koracamo Govor običaji zdrave
tradicije ostaju za svakoga srpstvo i hrvatstvo i6 će net- - -
nepomućeno uporedo istim korakom k velikom c 1 u -
druge narode uz one koji s nama već koračaju iuzp k
ć nam se — nadajmo se — jednom još više približit: i
i hrvatstvo neće ništa izgubiti od svoje vlastite individ' "
i od korisnih tekovina svoje časne prošlosti Srbija i Hm :
bijahu i jesu pa će takodjer biti i u Republici Jugoslav
Vjera u sebe i u svoje sposobnosti na vojničkom - r
tičkom na ekonomskom i na kulturnom polju!
I mi ćemo uspjeti Ne treba da čudo posreduje di i
nam je udariti pravim putem ne bojeći se zapreka i pote k ' j
i ustrajati čvrsto na njemu pa ćemo do drja i doći iedna
duhovno-kulturn- a zajednica jedna organizacija jedna mn no
nost u sudbini Republike Jugoslavije Po mojem mnijen ' velika nasT država na Balkanu1
iir--r i§ipf'£f
Nove demokratske
I
1'ile: A SI I) U KO
Poslije poraza hitlermiu i jro
di istočne i jugo-istočn- e Europe
uspostavili su nove demokratske
vlade Stanoviti krugovi u Engles-koj
i Sjedinjenim Državama su
vjerovali da obnova demokracije u
Europi znači povratak na staro
predratno stanje Medjutim oslo-bodje- ni narodi ne dijele ovakvo
mišljenje
Poznato j kako su upravo stari
anti-demokrats- ki reiimi u Polj-skoj
Jugoslaviji Rumunjskoj Bu
garskoj i Madjarskoj oni koji su
pretvorili nekoje od ovih zemalja
u Illtlerove satelite i druge žrtve
njemačkih okupatora Narodi tih
zemalja teško su patili pod upra-vom
njemačkih agresora Obzirom
na to narodi istočne Europe se ne
žele povratiti na staro nego su
izabrali novi put i uspostavili is-tinsku
demokraciju koja služi nji-hovim
interesima u stvari ne jed- -
nostavno na papiru
Tokom 1940 godine se pokazalo
da Je demokratski put kojeg su
izabrale ove zemlje aktivno podu-prt
po širokim masama naroda
U 104G godini demokratski sis-tem
u tim zemljama se jo5 viSc
učvrstio To je bila godina u kojoj
Je prihvaćen Ustav P N R Jugo-slavije
Ovo je dokumenat koji je
zakonski potvrdio demokratske te-kovine
Jugoslavije i one znamenite
promjene koje su u toj zemlji uči-njene
tokom oslobodilačke boib
protiv fašizma Prije rata Jugo-slavija
je bila monarhija mnogo
slična rasističkoj državi a sada je
istinska narodna republika Po
f njezinom Ustavu svi narodi su jed
naki zajamčena je puna ravno-pravnost
i demokratska sloboda
svim narodima koji sačinjavaju tu
zemlju Rivši razdor izmedju poje-dinih
naroda od čega su patili svi
Jugoslaveni je sada likvidiran i
njegovo mjesto zauzela bratska i
prijateljska suradnja
Republikanski sistemi su 19 JG
godine takodjer uspostavljeni u
Rugarskoj Madjarskoj i Albaniji
Parlamentarni izbori u nizu ovih
zemalja prokle godine neoporecivo
su dokazali istinski demokratski
karakter novog socijalnog siste-ma
Novi izborni zakoni su odstra-nili
se zapreke i sinkim masama
Varšava se otaovlja
velikom brzinom
ml
Varšaa — Poljska prijetolj
nica Varsava se brzo popravlja
marljivim radom njezinih stanov-nika
U dvije godine poslije oslobo-djenj- a
odstranjene su mnoge ru- -
fevine i podignute nove i moderno
zgrade Mora se znati da su nekoj
četvrti njemački okupatori do te-melja
razorili i oslaili ni?ta dru-go
nego pustoš
Danas već gradjani VarSae po-sjećuju
kazališta i druge zabave u
popravljenim i novim zgradama
Jedan od najzapažljivijih radova
je izgradnja novog Ponvatovskog
mosta Ponovno je uspostavljeno i
stavljeno u promet oko tri četvr-tine
pouličnih željeznica dok 9?
promet busova i automobila kreće
redovito
Novih stanova izgradjeno je na
prostoru od sedam milijuna čet-vornih
jardi Izgradjen je veliki
broj nižih i vi?ih škola to narod-nim
vlastima omogućuje u promi-canju
prosvjete Narod radi veli
kini zanosom ier zna da po prvi
puta radi za sebe i opće dobro svo
fe nezavisne držae
e u Europi
radnoj? naroda dah puno i borno
pravo i slobodu Ibori u Rumunj
'koj I!ugarkoj i Iljko bili mi dian primjer kako su mae naro-da
učestvovale u izborima i svag-dje
je rezultat bio pobjeda demo-kratskih
partija Naročito je važ-na
pobjeda u Poljskoj gdje je de-mokratski
blok dobio ogromnu ve-ćinu
glasova usprkos snažnog dip-lomatskog
i ekonomskog pritiska
izvana kojem je bio cilj povratiti
na vlast poljske reakcionarne kru-gove
Mnogi primjeri u ekonomskom
životu novih demokratskih zema-lja
pokazali su da je problem ob-nove
te industrijskog i poljopriv-rednog
razvitka rješavan progre-sivnim
metodama i da se brzo po
pravlja nacionalna ekonomija ko-ja
je tako mnogo propatila od ru-ku
fašističkih bandita Nacionali-zacija
krupne industrije u nizu
ovih zemalja je usprkos sabotaže
industrijskih magnata omogućila
narodu da se u veliko koristi tom
industrijom za obnovu nacionalne
ekonomije U isto vrijeme postoje
i privatna poduzeća u tim zemlja-ma
Nove demokracije su učinile va-žan
korak u pravcu planskog raz-vijanja
nacionalne ekonomije Kao
Sto je poznato anarhistički karak-ter
privatne ekonomije dovodi do
periodičnih ekonomskih kriza u
kapitalističkim zemljama Nove
demokracije pravilno vjeruju da
kad se znatan dio krupne industri-je
nalazi u rukama vlade i pod
kontrolom druitva da Dlanska
proizvodnja u njihovoj ekonomiji
brzo saUadjuje te?ke posljedico
rata i omogućuje daljnji razvitak
bez ekonomskih kriza i zastoja
U Ćehoslovačkoj je stvoren i
stavljen u djelo dvogodišnji plan
za obnovu i daljnji razvitak eko-nomije
Proizvodnja željeza čeliki
i električne snage u Ćehoslovačkoj
već je stigla predratni stupanj
Proizvodnja ugljena u toj zemlji
je već skoro prešla predratnu
proizvodnju Dvogodišnji plan u
Ćehoslovačkoj će nadmašiti svu
proizvodnju od prije rata
Državno planiranje je i u Ma-djarskoj
znatno povisilo proizvod-nju
kada se usporedi sa predrat-nom
proizvodnjom U Jugoslaviji
je izradjen plan za industrijaliza-ciju
elektrifikaciju zemlje I u
Rugarskoj je stvoren dvogodišnji
plan za industrijalizaciju i jvneća- -
nje proizvodnje
Ekonomska politika koju provo
de nove demokracije je istinskog
nacionalnog karaktera a Ide za
tim da osigura punu ekonomsku
nezavisnost tih zemalja koje j
prije rata na veliko izrabljivao
strani kapital
Vrlo važan upjeh zabilježila je
poljska demokracija preseljava-njem
i ekonomskim razvijanjem
njezinih starih zapadnih teritorij!
koje su njoj povraćene zahvaljuju-ći
pobjedi nad Njemačkom ViJe
od 4 milijuna i 500000 Poljaka ži-vi
i radi u ovoj pokrajini koja je
postala nerazdruživi dio poljske
države Rrzi razvitak tih teritori
ja je Jo5 jedan primjer organizira-ne
snage poljake demokracije
Važna je i velika druUvena i
ekonomska dobit i iz agrarnih re-formi
SeljaUvo u tim zemljama
koje sačinjava veliki dio stanovni-štva
dobilo je zemlju U isto vri-jeme
reforme su odstranile vele-posjednike
to uporite madjarsko
poljske i albanske reakcije
V zemljama novih demokracija
poduzete su široke mjere na una
predjenje nacionalne kulture Kan
"to ie i poznato bivp Uadajuće 10 posto
Četvrtak 27 februara 1947
klase u Rumunjskoj Madjarskoj
J!ugai-k"- j Albaniji i Jugoslaviji
radile su na podržavanju naroda
u neznanju i bijedi Nove demo-kracije
su uspostavile cijelu mre
žu škola potiču na razvijanj
nauke literature i umjetnosti Zc
ne u tim zemljama su se konačno
rjeiile starog robovanja i postal-slobod- ne
Život novih demokracija u istoč-noj
i jugo-istočn- oj Europi nije nai-šao
na potrebno razumijevanje u
engleskoj i američkoj štampi Op- ćenito je poznato kako su nekoji
uplivni krugovi u tim zemljama
neprijateljski raspoloženi prema
novim demokratskim državama
koje su na putu svog nezavisnog
razvijanja Churchill i ostali koji
dijele njegovo mišljenje u Engles
koj i drugdje žele uvjeriti javno
mišljenje da su nove demokracije
sakrivene iza "željeznog zastora"
Ali razvoj života u tim zemljam-- i
ipak nailazi na simpatiju kod m-ilijuna
naroda svijeta a vlade no-vih
demokracija nemaju pak št
sakrivati
Glupost o "željeznom zastoru"
je već mnogo puta razgolićena i
jedan od onih koji ju je u posljed
nje vrijeme takodjer razgolićio je
američki ambasador u ćehoslova-čkoj
g Steinhardt Kako je pari-ški
radio nedavno javio g Stein
hardt je pri povratku u Nevv York
rekao dopisnicima da nema "že-ljeznog
zastora" u Ćehoslovačkoj
i da ga nikada nije ni bilo To naj-bolje
svjedoči činjenica što je stra-nim
dopisnicima slobodno putovati
kud god žele po zemlji Slične iz-jave
dali su strani dopisnici za
Rumunjsku Poljsku itd
Ako itko žoli sakriti nove demo-kracije
iza "željeznog zastora" ti
su onda reakcionarni političari i
Štampa koja njim služi Uravo
oni žele pred svjetskom javnošću
sakriti demokratski preobražaj u
oslobodjenim zemljama istočne i
jugo-istočn- e Europe No usprkos
svih nastojanja reakcionarnih po- litičara i njihove itampe istina o
tim zemljama dolazi i sve e p
dolaziti na površinu
IZ JUGOSLAVIJE
SKOPUK — U prostorijam
glavnog odbora Jedinstvenih sindi
kata za Macedoniju u Skoplju na
svečani način je otvorena sindikal-na
škola za sindikalne funkcione-r- e
Ovo je prva sindikalna škola
u historiji radničke klase Macedo- -
nlje Školu pohadja C0 sindikalnih
rukovodilaca iz svih krajeva Ma-cedoni- je Nastava traje 3 mjeseca
STOLAC — Na području ko-tarskog
zadružnog saveza u Stocu
postoji 7 zemljoradničkih zadruga
1 radničko-namjeŽtenič- ka i 1 pe-lars- ka
zadruga Nedavno je osno-vana
vodna zadruga i stočarska u
Vlahovićima U stočarskoj zadru-zi
učlanjeno je 12 porodica sa pre-ko
1500 komada sitne I krupne
stoke
OSIJKK — U toku ove godine
u osječkom kotaru podignuto je
13 zadružnih domova dok se jo5
2 zadružna doma nalaze u izgrad-nj- i
SLAVONSKA POŽEGA — U
prostorijama mjesnog sindikalnog
vijeća u Slavonskoj Požegi izvrše-no
je svečano proglašenje 28 udar-nika
koji su većinom radnici me-tals- ke
industrije i koji su za goto-vo
cijelo vrijeme novembarskog
takmičenja prebacivali normu za
Veličanstven doček delegacije Slavenskog Kongresa u Zagrebu Milicija ne može zadržati
oduševljenu masu naroda
i
w