000277 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i- -ii i v_ Pripremajte se za ADRESA NOVOSTI 7 jula -- srpnja 206 Adelaide St W Dan Hrvata iz Toronto 1 Ont Južnog Ontaria JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 823 TORONTO ONTARIO SATURDAY JUNE 15TH 194S Vol G No 823 Izdajnik Draža preil sudom ♦ ♦- - ♦ ♦♦♦♦- - + ♦-♦-- ♦ ♦♦♦♦♦♦♦ ♦ ČLANOVI BRITANSKE I AMERIČKE MISIJE UPU-ĆIVALI SU DRAŽU DA VODI BORBU PROTIV PARTIZANA ČETNICI ZAJEDNO SA NIJEMCIMA I NEKOJIM BUGARSKIM JEDINICAMA VODILI SU BORBU PROTIV PARTIZANA — PRIZNAJE MIHAJLOVIĆ Članovi britanske i američke vojne misije pri Draži U loviću od strane Amerikanaca pukovnik Robert McDow od strane Britanaca potpukovnik Wilham Bailev i pukov Hudson upućivali su Dražu Mihajlovića da "pod svaku cijenu nastavi borbom protiv partizana kao najopasnije grupe u Ju-goslaviji Njih komuniste treba uništiti" — upućivali su Dn i Nadalje Mihajlović priznaje da je bio na sastanku sa hi ! jamcima u drugoj polovici novembra 1941 godine ah da na I tom sastanku "nije došlo do nikakvog sporazuma" Štoviše kaše Draža "poslije takvog sastanka Nijemci su navalili na nas sa pet divizija" Ponovno se sastao sa Nijemcima u društvu sa američkim pukovni-kom članom američke vojne misi-je Mcl)ovellom u novembru 1944 Poslije tog sastanka pukovnik McI)owell je Draži rekao da on nije zainteresiran za njego u bor-bu protiv Nijemaca već protiv ko-munista "Amerikanska omladina ne bori se za komunizam u ovom ratu i neće komunizma u Jugosla-viji" — rekao je McDovvell Draži a Draža sada na istragi "Amerikanci će podupirati me-ne i moju vladu isključivo" — re-kao je dalje McDovvell Mihajloviću U to isto vrijeme — otkriva dalje Mihajlović — kad je došao Mc-I)ov- ell u Jugoslaviju sa STOJim tumačem kapetanom Minulinom iz PitUburgha pod konac jula 1944 otišla je britanska misija na čelu sa generalom Armstrongom Onaj isti aeroplan koji je odveo gene- rala Armstronga doeo je natrag dva jugoslavenska oficira majora Lukačevića i Bačevića koji su so-bom donijeli poruku britanskog pukovnika Mastersona iz Kaira U toj poruci Masterson je tražio "uništenje komunista" "Bačević je govorio sa Masler-sono- m — izdaje Draža — koji mu je rekao da komunisti moraju biti uništeni i da će se situacija preo-krenuti na moju stranu I ja sam osjetio da sam primio odluku mo-je vlade da se potpuno oslonim na zapadnu demokraciju" Na pitanje državnog tužioca od kuda mu novac sa kojim je finan-cirao gvoje sile Draža je odgovo-rio da je primio nešto novaca od zapadnih saveznik i po prilici tri-deset milijuna lira i devet hiljada zlatnih kruna od Italije "Da li vi znate da su četničke Jedinice zajednički operisale sa ta-lijanskim uz Dalmatinsku obalu — pita Dražu državni tužioc Od-govor: "Ja to nisam volio i poku-šao sam da razbijem tu suradnju ali već nisam mogao ništa Stanje je već bilo opće poznalo" Na pitanje dali je još u 1942 go-dini izdao nalog za napad na par-thta- ne Draža odgovara: "Da!" — Onda ste takodjer izdali nalog za napad na partizansku bolnicu — upada državni tužioc "Ne ne na bolnicu već na partizansku briga-du koja je tamo bila" — odgovara Draža Upitan po sudu da li su kada s njegovim četnicima suradjivale bu-garske jedinice u borbi protiv par-tiaan- a Draža odgovara: "Da bu-garske jedinice su sudjelovale ali ja ne znam koliki broj" "Prije kratkog vremena rekli ste nam da ste vodili borbu pro-tiv Nijemaca upada državni tu-žfo- c a sada kažete da ste vodili borbu protiv partizana" "Nijemci niu imali razloga da na na napadaju — odgovara Mi-hajlović — Mi smo imali frontu i protiv Nijemaca i protiv partizana na jednom području" "Od kud vam je dolazila munici-ja i brana u to vrijeme" — pita državni tužioc "Četnici su primili na milijune omota municije i raz-nog oružja od Nijemaca direktno dok smo se obrskrbljivali i sa za-robljenim njemačkim materija-lom" — odgovara Draža "Četnici nisu nikada bili smeta-ni po Nijemcima iako sam im ja ipMetka branio da idu u po Ni-jemcima okupirana sela ili njiho-ve bolnice na liječenje" — prizna-je Draža Pa i sa redovitim Nedićevim trupama odnosi četnika bili su dobri "Svojevremeno ja sam bio pri-siljen po mojim komandirima da podjem na sastanak sa Milanom Nedićem (premijerom Srbije pos-tavljenim po Nijemcima) Taj sa-stanak se održao 1942 godine Ja nisam volio tog sastanka jer ni-sam volio ni Ncdića kog sam lič-no smatrao mentalno poremeće-nim" — odgovara Draža na upit državnog tužioca da reče nešto o vezi sa Nedićem Rezultat tog sastanka bio je 30 vagona mesa i ostale hrane — j priznaje Draža — ali ec ne sjeća da li je bilo i municije J'o nekada kad bi mu ustrebalo municije po-slao bi po nekoliko vojnika k Ne-dićevim odredima i dobio sve sto bi trebao Kada je bio upitan po sudu da li je 1944 u januaru izdao naredje-nj- e svojim jedinicima na Višegrad-Pribo- j sektoru u Posni da se spo-je sa njemačkim jedinicama i Ljo-tićevi- m odredima za napad na Dru-gu proletersku diviziju koja se ta-da na tom sektoru nalazila Mi-hajlović kaže da se ne sjeća da je izdao takvo naredjenje ali se sje-ća da su njegove četničke jedinice sudjelovale u borbi Na pitanje da li je predvodio i naredio napad na partizanski od-red na istom sektoru 1941 godine Mihajlović odgovara: "da ja je-sam!" "ZaHo ste napadali' — pita dr-žavni tužioc "Za to Sto nisam partizane sma-trao za moje saveznike" — odgo-vara Draža "Da li je u to vrijeme već pos-tojao ugovor izmedju vas i usta- - jikih komandira u pogledu zajed ničkih operacija protiv partizana" — pita državni tužioc "Ne ja za takav ugovor ne znam" "A ako vam mi dokažemo?" "Onda je to učinjeno bez mojeg znanja" — odgovara Draža Kad je sud Dražu uočio sa niz dokumenata fotografija i potpisa ne samo o suradnji sa okupatorom njemačkim i talijanskim već i sa ustaškim jedinicama i jedinicama Milana Nediea našavši se u ne-prilici Draža odgovara da se ne sjeća svih tih momenata ali dopu-šta da je bilo zajedničkih operaci-ja protiv partizana Na te opera-cije su nas upućivale dvije strane i okupator i zapadni saveznici pre-ko svojih vojnih misija — kako je to već istaknuto ZZZZZZLzLzkIzHkmPSj' Ok "t Y "G4feAtt "' rt ZK ' p$Y 5? ac'Vf''tK ZLzLmZrTzL S dBiZLzLzVS "-- it "Članovi britanske i američke vojne misije zahtjevali su od mene da vodim borbu protiv partizana Komuniste treba uništiti" - izjav Ijuje Draža Lijevo izdajnik Draža pred mikrofonom odgovara na ispitivanja državnog tužioca Desno ministar vanjskih poslova c'e-hoslovač-ke Jan Masarvk pripaljuje cigaretu maršalu Titu za vrijeme njegove posjete Čehoslovafkoj MINISTRI VANJSKIH POSLOVA PONOVNO ZASJEDAJU POŽURITE SA ZAHTJEVIMA DA TRST I JULIJSKA KRAJINA PRIPADNU JUGOSLAVIJI Pariz 15 Juna — Danas ponov-no počima zasjedanje ministara vanjskih poslova Sovjetskog Save-za Francuske Velike Britanije i Sjedinjenih Država Na dnevnom redu su ona ista pitanja po kojima su ministri ra-spravljali prošlog puta i koja su radi suprotnih gledišta na koncu svega ostala ne rješena Najglav-nij- i je problem stvaranje mirov-nog ugovora za bivše satelitske zemlje pogotovo za Italiju prema kojoj vladaju najrazličitija gledi-šta medju ministrima što se Italije tiče ostalo je ne rješeno pitanje reparacija kolonija razgraničenje Jugoslavijom medjunarodnim U VIJEĆU SIGURNOSTI SE JOŠ UVJEK NEMOGU SLOŽITI DA JE FAŠISTA FRANKO OPASAN AMERIČKI BRITANSKI PREDLOG JE DA SE DO SEPTEMBRA" New York 14 Juna — Jučer je Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Na-cija ponovno pretresalo pitanje ki-dan- ja odnosa sa Frankovom špa-nijo- m Rasprava se vodila na osnovu preporuke pododbora da generalno zasjedanje Ujedinjenih Nacija pre-kine odnose sa španijom ako se do tog vremena Frankov režim ne skine sa uprave Pododbor je pro-našao da Frankov režim predstav-lja "moguću" opasnost miru i si-gurnosti ali smatra da Vijeće Si-gurnosti nebi trebalo ništa podu-zimati već cijelu stvar zadržati d? septembra i preporučiti general-nom zasjedanju da tome stvori odluku Ovim planom se slažu gotovo svi delegati osim sovjetskog i po NEKA NEBUDE PITANJE VODSTVA ŠTRAJKAŠA POTREBE RADNIKA - McAUSLANE Toronto 15 Juna L roku od mjesec dana moglo bi 100000 rad-nika u većoj industriji izaći na štrajk — rekao je Alex McAusla-nepodpredsjedni- k Canadian Con-gres- s of Labor Ako pregovori pojedinih unija za veću plaću i kraće radno vrije-me ne uspiju roku od mjesec da-na on predvidja d će se tako ma-sovan istup organiziranih radnika sigurno dogoditi "Umjesto pojedi-načne borbe kao što je to slučaj sa radnicima kod Anaconda Ame-rican Brass u New Toronto mi moramo svi odjednoć izaći na štrajk i kao jedan stupiti na štraj-kaške straže" — kaže McAuslane Za Štrajk su ogromnom većinom od glasali radnici električnoj če-ličnoj gumenoj automobilskoj i drugoj industriji Sve bi to moglo i sa Kako i ranije tako i izmedju ova dva zasjedanja u I o u u političkim krugovima i u Jugosla viji vlada veliki interes za rjole nje problema talljansko-jugosla-vensk- e granice 0 tome su već dali svoje izjave ministri vanjskih po slova Dok američki i britanski ministri Bvrnes i Devin u svojim izjavama poslije konferencije po ovom pitanju govore na štetu Ju-goslavije kao što su zagovarali i na konferenciji sovjetski ministar vanjskih poslova Molotov nepo-kolebivo hrani pravednu stvar Ju-goslavije za Trst i Julijsku Kraji- - "POĆEKA ljskog Andrey Gromvko je re-kao da se protiv Franka moraju neposredno poduzeti mjere jer dokazi poljskog predstavnika po-tvrdju- ju da Frankov režim zaista predstavlja opasnost Rijeci nam nisu potrebne nego djela — kaže Gromvko Ako se sa Frankom ne prekinu odnosi danas pokušaj za zanašanje sa ovim pitanjem mo-gao bi nas staviti u predratne dane umirivanja neprijatelja Takvo stanovište moglo bi stvoriti opas-nost da se Vijeće Sigurnosti kom-promitira u očima svijeta — kaže Gromvko Pošto su u samom početku ras-prave izbila razna mišljenja nije stvoren nikakav zaključak već je cijela stvar odgodjena do ponedje-ljka jednog dana prestati proizvodnjom ako radi upornosti poslodavaca radnici izgube strpljenje i izadju na štrajk McAuslane je pozvao federalne i provincijalne vlasti da pomognu zanatskim unijama stvoriti nagod-bu sa poslodavcima kako bi se mogao izbjeći štrajk Osvrnuvši se jna izjavu federalnog ministra ra da II Mitchella da su štrajkovi pod kontroloru komunista Mr Mc- Auslane je rekao da tu nije pita-nje crvenog ili zelenog vodstva nego pitanje najosnovnijih potre-ba naroda No kad je već riječ o vodstvu McAuslane je ministru rada poručio da se neka ne zani-ma tko je kakav vodja nego kakvi su uslovi života i rada kanadskih radnika VEĆ H nu "Sam zahtjev Jugoslavije za povratak Trsta i Julijske Krajine toliko je opravdan da ga nitko ne-bi smio osporavati" — kaže Molo-tov u svojoj izjavi poslije konfe-rencije u Parizu U to vrijeme re-kli su svoje i medjunarodni demo-kratski krugovi pa općenito zak-ljučuju da Trst i Julijska Krajina treba pripasti Jugoslaviji Ne vla-da tu neka posebna tendencija prema jugoslavenskom zahtjevu nego želja za pobjedu pravde a jugoslavenski zahtjev je svakako pravedan To nemogu vidjeti samo oni koji na stvari ne gledaju sa općih interesa naroda sa interesa podržavanja mira i prijateljstva medju narodima nego sa gledišta njihovih uskogrudnih ciljeva Važan problem koji je na prož-t- oj konferenciji ostao ne rješen od-nosi se na stvar Podunavlja tj tko će imati pravo na kontrolu plovnog Dunava I tu vladaju raz-ličita gledišta koja se svode na to da li će se kontrola nad dunav-skom plovidbom internacionalizi-rat- i kako predlažu Devin i Bvrnes ili će kontrolu podržavati samo one zemlje kroz čiji teritorij Du-nav prolazi kako to zastupa sov-jetski ministar Molotov To su eto najglavniji problemi koji suočuju konferenciju četvori-ce ministara vanjskih poslova u Parizu Kad bi se britanski i ame 0 štrajku pomoraca od-lučivat će se u BRODOVLASNICI JOS UVJKK PKAVK SMETNJE Ottaua 14 Juna — Prema iz-vještaju predstavnika federalnog odjeljenja rada Canadian Sea-men- 's unija se načelno složila sa predlozima ministra rada Mitche-lla za sporazum sa brodovlasnici-ma i svršetak Štrajka na kanad-skim jezerima Ministar rada je održao sasta-nak i sa predstavnicima nekojih kompanija ali po njegovim riječi-ma nije mogao stvoriti onakav sporazum kako ga je stvorio sa predstavnicima unije Dok nekoji pristaju na sporazum drugi odbi jaju Cijela stvar joi stoji u neiz vjesnosti do ponedjeljka kad se ponovno sastaju brodovlasnici u Toronto gdje će raspravljati po predlozima federalnog odjeljenja rada U predlozima ministra rada ko je je unija prihvatila predvidjeno je da se pošalje molbenica na Na tional Var Lahor Itoard za skraći-vanje radnog vremena sa 12 na 8 sati dnevno kod svih kompanija ponovno se imaju uposliti svi štrajkaši uniju priznati sve kom-panije kod kojih se ustanovi da je većina pomoraca u uniji rički ministri i delegati pridržava-li ranijih savezničkih sporazuma odnoseć se na mirovne ugovore bivšim satelitskim zemljama stvari bi se moglo vrlo lako rježiti i podržavati čvrsto jedinstvo me-dju vodećim savezničkim silama Medjutim izgleda da do takvog jedinstva nije stalo zapadnoj sa-vezničkoj diplomaciji jer još prije konferencije pojedini ministri stvaraju zaključak da će na kon-ferenciji uporno ostati kod svojih zahtjeva "pa makar se konferenci-ja i razbila" kako to ističe Bevin dok se Dvrnes "prijeti da popustiti neće" na ni jednom pitanju Beograd (Tanjug) — Jučeraš-nja "Borba" je objavila članak pod naslovom: "Narod Amerike pomaže opravdane zahtjeve Jugo-slavije" u kojem članku se iznose podaci o amerikanskih demokratskih društava i naroda da se Julijska Krajina i Trst pri-poje Jugoslaviji "Ministar vanjskih poslova Sje-dinjenih Država Bvrnes je u oči polaska na konferenciju ministara u Pariz primio tri oveća sveska koja su sačinjavala 54568 potpisa Amerikanaca uključiv Amerikana-ca talijanskog porijekla koji su poduprli zahtjev da se Trst i Ju-lijska Krajina priključe Jugoslav-iji" Kampanju za sakupljanje potpi-sa u Sjedinjenim Državama orga-nizirao je Ujedinjeni Odbor Južno-slavenskih Amerikanaca Iako je ova trajala vrlo kratko vrijeme imala je velikih uspjeha Montreal Juna — šest hi-ljada radnika koji su radi spora sa tekstilnom kompanijom u Mon-trea- lu i Valleyfield na prvog juna izašli na štrajk nisu se još povra-tili na posao Svi napori United Textile Vorkers unije za nagodbu sa upravom Dominion Textile kompanije nisu uspjeli Unija traži 25c povišice plaće po satu i 40 satni radni Pored ovoga u novom ugovora se traže još i neke druge pogodnosti za radnike Ugovor izmedju unije i kompa-nije je izašao još u novembru pro-šle Kompanija opetovano da potpiše novi ugovor na osnovu novih unijskih zahtjeva o kojima se već održava F Preko 80 organizacija potpisalo peticiju za Trst Ove organizacije su do sada potpisale peticiju kojom se tra-ži od kanadske vlade da podupi-re opravdane zahtjeve Jugosla-vije na Trst i Julijsku Krajinu: 21 odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice sa ukupnim član-stvom od 2266 (broj odsjeka — 6:7 9'3 638 268 736 618 931 9)0 874 875 816 678 870 8i5 62S 7S7 679 871 827 648 715 793 913 896) ') ogranaka Saveza Kanadskih Hrvata (Port Colbornc New Toronto Montreal Creighton Mine Port Arthur Schumacher Pnnccton Sudburj) sa član-stvom od 581 7 ogranaka Saveza Kanadskih Srba (Mt Park Port Colbornc ancouver Port Artlmr Mon-treal Norandj Sudburj) sa 272 člana 6 ogranaka Zveze Kauadskili Movcncev (Nanaimo Port Ar-thur Montreal Vancouver Kir-kla- nd Lake Sudburj) sa 197 članova VPZ "Bled" — 8 odsjeka (broj 1 3 6 7 8 9 14 15) sa 317 članova Slovenska Narodna Potporna Jednota — 1 ogranak (587) sa 11 članova 10 mjesnih organizacija Vije-ća Kanadskih Južnih Slavena sa članstvom (nepotpuno) od 759 Ogranci Kanadsko jugosla-venske Omladinske Federacije — 2 (Montreal i Port Arthur) sa 48 članova SANS Kirkland Lake 28 članova IIIISS VVelland 45 članova SIov Pev i Dram Društvo Kirkland Lake 51 član Drugih organizacija 11 sa 6501 člana Svega ukupno — 81 organiza-cija 11 109 članstva Ovo je prvi i djelomični izvje-štaj Dalje ćemo objavljivati ka-ko peticije budu dolazile od po-jedinih organizacija V K J Slavena "U stvari — kaže se u članku — skoro svaki Amerikanac do kojeg su ljudi od Odbora došli i rastu-mačili mu suštinu pitanja potpi-sao je peticiju" Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na izjavljuje da je već i u Kanadi do danas sakupljeno više od 30000 potpisa od društava i pojedinaca i da će peticije na koje se potpise biti predane kanad-skoj vladi U peticijama izdanim po Vijeću Kanadskih Južnih Sla-vena se traži da kanadska vlada na mirovnoj konferenciji stane na stranu opravdanih zahtjeva na-roda Jugoslavije u pogledu prik-ljučenja njenih teritorija kao Trs-ta i Julijske Krajine Ovaj mali plebiscit pokazao je pravo raspoloženje američkih i ka-nadskih demokratskih masa u po-gledu Nove Jugoslavije u opće a naročito u pogledu njezinog prava na Trst i Julijsku Krajinu ju pregovori Umjesto sporazuma kompanija provodi žučnu kampa-nju preko novina protiv unije i njezinog vodstva Dok tek-stilni radnici štrajkuju provinci-jalna vlada Duplessisa je stala na stranu kompanije čija uprava ra-di toga još više odbija sporazum sa unijom U ValleyfieW je spora-zum pomoću mjesnog načelnika bio već skoro gotov ali je sprije-čen posljednje minute Sto se tiče samih štrajkaša oni stalno podržavaju štrajkaške stra-že i strpljivo čekaju na nagodbu sa kompanijom Do sada je prim-ljena znatna svota fonda za uzdr-žavanje štrajkaša i njihovih obite-lji NARODI AMERIKE I KANADE POMAŽU OPRAV-DANE ZAHTJEVE JUGOSLAVIJE U AMERICI SAKUPLJENO 54558 A U KANADI VIŠE OD 30000 POTPISA zalaganju kampanja ŠEST HIUADA TEKSTILNIH RADNIKA U MON-TREA- LU JOŠ UVJEK ŠTRAJKUJE 14 tjedan godine odbija mjesecima sakup-ljalo quebešklh
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, June 15, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-06-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000823 |
Description
Title | 000277 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | i- -ii i v_ Pripremajte se za ADRESA NOVOSTI 7 jula -- srpnja 206 Adelaide St W Dan Hrvata iz Toronto 1 Ont Južnog Ontaria JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 823 TORONTO ONTARIO SATURDAY JUNE 15TH 194S Vol G No 823 Izdajnik Draža preil sudom ♦ ♦- - ♦ ♦♦♦♦- - + ♦-♦-- ♦ ♦♦♦♦♦♦♦ ♦ ČLANOVI BRITANSKE I AMERIČKE MISIJE UPU-ĆIVALI SU DRAŽU DA VODI BORBU PROTIV PARTIZANA ČETNICI ZAJEDNO SA NIJEMCIMA I NEKOJIM BUGARSKIM JEDINICAMA VODILI SU BORBU PROTIV PARTIZANA — PRIZNAJE MIHAJLOVIĆ Članovi britanske i američke vojne misije pri Draži U loviću od strane Amerikanaca pukovnik Robert McDow od strane Britanaca potpukovnik Wilham Bailev i pukov Hudson upućivali su Dražu Mihajlovića da "pod svaku cijenu nastavi borbom protiv partizana kao najopasnije grupe u Ju-goslaviji Njih komuniste treba uništiti" — upućivali su Dn i Nadalje Mihajlović priznaje da je bio na sastanku sa hi ! jamcima u drugoj polovici novembra 1941 godine ah da na I tom sastanku "nije došlo do nikakvog sporazuma" Štoviše kaše Draža "poslije takvog sastanka Nijemci su navalili na nas sa pet divizija" Ponovno se sastao sa Nijemcima u društvu sa američkim pukovni-kom članom američke vojne misi-je Mcl)ovellom u novembru 1944 Poslije tog sastanka pukovnik McI)owell je Draži rekao da on nije zainteresiran za njego u bor-bu protiv Nijemaca već protiv ko-munista "Amerikanska omladina ne bori se za komunizam u ovom ratu i neće komunizma u Jugosla-viji" — rekao je McDovvell Draži a Draža sada na istragi "Amerikanci će podupirati me-ne i moju vladu isključivo" — re-kao je dalje McDovvell Mihajloviću U to isto vrijeme — otkriva dalje Mihajlović — kad je došao Mc-I)ov- ell u Jugoslaviju sa STOJim tumačem kapetanom Minulinom iz PitUburgha pod konac jula 1944 otišla je britanska misija na čelu sa generalom Armstrongom Onaj isti aeroplan koji je odveo gene- rala Armstronga doeo je natrag dva jugoslavenska oficira majora Lukačevića i Bačevića koji su so-bom donijeli poruku britanskog pukovnika Mastersona iz Kaira U toj poruci Masterson je tražio "uništenje komunista" "Bačević je govorio sa Masler-sono- m — izdaje Draža — koji mu je rekao da komunisti moraju biti uništeni i da će se situacija preo-krenuti na moju stranu I ja sam osjetio da sam primio odluku mo-je vlade da se potpuno oslonim na zapadnu demokraciju" Na pitanje državnog tužioca od kuda mu novac sa kojim je finan-cirao gvoje sile Draža je odgovo-rio da je primio nešto novaca od zapadnih saveznik i po prilici tri-deset milijuna lira i devet hiljada zlatnih kruna od Italije "Da li vi znate da su četničke Jedinice zajednički operisale sa ta-lijanskim uz Dalmatinsku obalu — pita Dražu državni tužioc Od-govor: "Ja to nisam volio i poku-šao sam da razbijem tu suradnju ali već nisam mogao ništa Stanje je već bilo opće poznalo" Na pitanje dali je još u 1942 go-dini izdao nalog za napad na par-thta- ne Draža odgovara: "Da!" — Onda ste takodjer izdali nalog za napad na partizansku bolnicu — upada državni tužioc "Ne ne na bolnicu već na partizansku briga-du koja je tamo bila" — odgovara Draža Upitan po sudu da li su kada s njegovim četnicima suradjivale bu-garske jedinice u borbi protiv par-tiaan- a Draža odgovara: "Da bu-garske jedinice su sudjelovale ali ja ne znam koliki broj" "Prije kratkog vremena rekli ste nam da ste vodili borbu pro-tiv Nijemaca upada državni tu-žfo- c a sada kažete da ste vodili borbu protiv partizana" "Nijemci niu imali razloga da na na napadaju — odgovara Mi-hajlović — Mi smo imali frontu i protiv Nijemaca i protiv partizana na jednom području" "Od kud vam je dolazila munici-ja i brana u to vrijeme" — pita državni tužioc "Četnici su primili na milijune omota municije i raz-nog oružja od Nijemaca direktno dok smo se obrskrbljivali i sa za-robljenim njemačkim materija-lom" — odgovara Draža "Četnici nisu nikada bili smeta-ni po Nijemcima iako sam im ja ipMetka branio da idu u po Ni-jemcima okupirana sela ili njiho-ve bolnice na liječenje" — prizna-je Draža Pa i sa redovitim Nedićevim trupama odnosi četnika bili su dobri "Svojevremeno ja sam bio pri-siljen po mojim komandirima da podjem na sastanak sa Milanom Nedićem (premijerom Srbije pos-tavljenim po Nijemcima) Taj sa-stanak se održao 1942 godine Ja nisam volio tog sastanka jer ni-sam volio ni Ncdića kog sam lič-no smatrao mentalno poremeće-nim" — odgovara Draža na upit državnog tužioca da reče nešto o vezi sa Nedićem Rezultat tog sastanka bio je 30 vagona mesa i ostale hrane — j priznaje Draža — ali ec ne sjeća da li je bilo i municije J'o nekada kad bi mu ustrebalo municije po-slao bi po nekoliko vojnika k Ne-dićevim odredima i dobio sve sto bi trebao Kada je bio upitan po sudu da li je 1944 u januaru izdao naredje-nj- e svojim jedinicima na Višegrad-Pribo- j sektoru u Posni da se spo-je sa njemačkim jedinicama i Ljo-tićevi- m odredima za napad na Dru-gu proletersku diviziju koja se ta-da na tom sektoru nalazila Mi-hajlović kaže da se ne sjeća da je izdao takvo naredjenje ali se sje-ća da su njegove četničke jedinice sudjelovale u borbi Na pitanje da li je predvodio i naredio napad na partizanski od-red na istom sektoru 1941 godine Mihajlović odgovara: "da ja je-sam!" "ZaHo ste napadali' — pita dr-žavni tužioc "Za to Sto nisam partizane sma-trao za moje saveznike" — odgo-vara Draža "Da li je u to vrijeme već pos-tojao ugovor izmedju vas i usta- - jikih komandira u pogledu zajed ničkih operacija protiv partizana" — pita državni tužioc "Ne ja za takav ugovor ne znam" "A ako vam mi dokažemo?" "Onda je to učinjeno bez mojeg znanja" — odgovara Draža Kad je sud Dražu uočio sa niz dokumenata fotografija i potpisa ne samo o suradnji sa okupatorom njemačkim i talijanskim već i sa ustaškim jedinicama i jedinicama Milana Nediea našavši se u ne-prilici Draža odgovara da se ne sjeća svih tih momenata ali dopu-šta da je bilo zajedničkih operaci-ja protiv partizana Na te opera-cije su nas upućivale dvije strane i okupator i zapadni saveznici pre-ko svojih vojnih misija — kako je to već istaknuto ZZZZZZLzLzkIzHkmPSj' Ok "t Y "G4feAtt "' rt ZK ' p$Y 5? ac'Vf''tK ZLzLmZrTzL S dBiZLzLzVS "-- it "Članovi britanske i američke vojne misije zahtjevali su od mene da vodim borbu protiv partizana Komuniste treba uništiti" - izjav Ijuje Draža Lijevo izdajnik Draža pred mikrofonom odgovara na ispitivanja državnog tužioca Desno ministar vanjskih poslova c'e-hoslovač-ke Jan Masarvk pripaljuje cigaretu maršalu Titu za vrijeme njegove posjete Čehoslovafkoj MINISTRI VANJSKIH POSLOVA PONOVNO ZASJEDAJU POŽURITE SA ZAHTJEVIMA DA TRST I JULIJSKA KRAJINA PRIPADNU JUGOSLAVIJI Pariz 15 Juna — Danas ponov-no počima zasjedanje ministara vanjskih poslova Sovjetskog Save-za Francuske Velike Britanije i Sjedinjenih Država Na dnevnom redu su ona ista pitanja po kojima su ministri ra-spravljali prošlog puta i koja su radi suprotnih gledišta na koncu svega ostala ne rješena Najglav-nij- i je problem stvaranje mirov-nog ugovora za bivše satelitske zemlje pogotovo za Italiju prema kojoj vladaju najrazličitija gledi-šta medju ministrima što se Italije tiče ostalo je ne rješeno pitanje reparacija kolonija razgraničenje Jugoslavijom medjunarodnim U VIJEĆU SIGURNOSTI SE JOŠ UVJEK NEMOGU SLOŽITI DA JE FAŠISTA FRANKO OPASAN AMERIČKI BRITANSKI PREDLOG JE DA SE DO SEPTEMBRA" New York 14 Juna — Jučer je Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Na-cija ponovno pretresalo pitanje ki-dan- ja odnosa sa Frankovom špa-nijo- m Rasprava se vodila na osnovu preporuke pododbora da generalno zasjedanje Ujedinjenih Nacija pre-kine odnose sa španijom ako se do tog vremena Frankov režim ne skine sa uprave Pododbor je pro-našao da Frankov režim predstav-lja "moguću" opasnost miru i si-gurnosti ali smatra da Vijeće Si-gurnosti nebi trebalo ništa podu-zimati već cijelu stvar zadržati d? septembra i preporučiti general-nom zasjedanju da tome stvori odluku Ovim planom se slažu gotovo svi delegati osim sovjetskog i po NEKA NEBUDE PITANJE VODSTVA ŠTRAJKAŠA POTREBE RADNIKA - McAUSLANE Toronto 15 Juna L roku od mjesec dana moglo bi 100000 rad-nika u većoj industriji izaći na štrajk — rekao je Alex McAusla-nepodpredsjedni- k Canadian Con-gres- s of Labor Ako pregovori pojedinih unija za veću plaću i kraće radno vrije-me ne uspiju roku od mjesec da-na on predvidja d će se tako ma-sovan istup organiziranih radnika sigurno dogoditi "Umjesto pojedi-načne borbe kao što je to slučaj sa radnicima kod Anaconda Ame-rican Brass u New Toronto mi moramo svi odjednoć izaći na štrajk i kao jedan stupiti na štraj-kaške straže" — kaže McAuslane Za Štrajk su ogromnom većinom od glasali radnici električnoj če-ličnoj gumenoj automobilskoj i drugoj industriji Sve bi to moglo i sa Kako i ranije tako i izmedju ova dva zasjedanja u I o u u političkim krugovima i u Jugosla viji vlada veliki interes za rjole nje problema talljansko-jugosla-vensk- e granice 0 tome su već dali svoje izjave ministri vanjskih po slova Dok američki i britanski ministri Bvrnes i Devin u svojim izjavama poslije konferencije po ovom pitanju govore na štetu Ju-goslavije kao što su zagovarali i na konferenciji sovjetski ministar vanjskih poslova Molotov nepo-kolebivo hrani pravednu stvar Ju-goslavije za Trst i Julijsku Kraji- - "POĆEKA ljskog Andrey Gromvko je re-kao da se protiv Franka moraju neposredno poduzeti mjere jer dokazi poljskog predstavnika po-tvrdju- ju da Frankov režim zaista predstavlja opasnost Rijeci nam nisu potrebne nego djela — kaže Gromvko Ako se sa Frankom ne prekinu odnosi danas pokušaj za zanašanje sa ovim pitanjem mo-gao bi nas staviti u predratne dane umirivanja neprijatelja Takvo stanovište moglo bi stvoriti opas-nost da se Vijeće Sigurnosti kom-promitira u očima svijeta — kaže Gromvko Pošto su u samom početku ras-prave izbila razna mišljenja nije stvoren nikakav zaključak već je cijela stvar odgodjena do ponedje-ljka jednog dana prestati proizvodnjom ako radi upornosti poslodavaca radnici izgube strpljenje i izadju na štrajk McAuslane je pozvao federalne i provincijalne vlasti da pomognu zanatskim unijama stvoriti nagod-bu sa poslodavcima kako bi se mogao izbjeći štrajk Osvrnuvši se jna izjavu federalnog ministra ra da II Mitchella da su štrajkovi pod kontroloru komunista Mr Mc- Auslane je rekao da tu nije pita-nje crvenog ili zelenog vodstva nego pitanje najosnovnijih potre-ba naroda No kad je već riječ o vodstvu McAuslane je ministru rada poručio da se neka ne zani-ma tko je kakav vodja nego kakvi su uslovi života i rada kanadskih radnika VEĆ H nu "Sam zahtjev Jugoslavije za povratak Trsta i Julijske Krajine toliko je opravdan da ga nitko ne-bi smio osporavati" — kaže Molo-tov u svojoj izjavi poslije konfe-rencije u Parizu U to vrijeme re-kli su svoje i medjunarodni demo-kratski krugovi pa općenito zak-ljučuju da Trst i Julijska Krajina treba pripasti Jugoslaviji Ne vla-da tu neka posebna tendencija prema jugoslavenskom zahtjevu nego želja za pobjedu pravde a jugoslavenski zahtjev je svakako pravedan To nemogu vidjeti samo oni koji na stvari ne gledaju sa općih interesa naroda sa interesa podržavanja mira i prijateljstva medju narodima nego sa gledišta njihovih uskogrudnih ciljeva Važan problem koji je na prož-t- oj konferenciji ostao ne rješen od-nosi se na stvar Podunavlja tj tko će imati pravo na kontrolu plovnog Dunava I tu vladaju raz-ličita gledišta koja se svode na to da li će se kontrola nad dunav-skom plovidbom internacionalizi-rat- i kako predlažu Devin i Bvrnes ili će kontrolu podržavati samo one zemlje kroz čiji teritorij Du-nav prolazi kako to zastupa sov-jetski ministar Molotov To su eto najglavniji problemi koji suočuju konferenciju četvori-ce ministara vanjskih poslova u Parizu Kad bi se britanski i ame 0 štrajku pomoraca od-lučivat će se u BRODOVLASNICI JOS UVJKK PKAVK SMETNJE Ottaua 14 Juna — Prema iz-vještaju predstavnika federalnog odjeljenja rada Canadian Sea-men- 's unija se načelno složila sa predlozima ministra rada Mitche-lla za sporazum sa brodovlasnici-ma i svršetak Štrajka na kanad-skim jezerima Ministar rada je održao sasta-nak i sa predstavnicima nekojih kompanija ali po njegovim riječi-ma nije mogao stvoriti onakav sporazum kako ga je stvorio sa predstavnicima unije Dok nekoji pristaju na sporazum drugi odbi jaju Cijela stvar joi stoji u neiz vjesnosti do ponedjeljka kad se ponovno sastaju brodovlasnici u Toronto gdje će raspravljati po predlozima federalnog odjeljenja rada U predlozima ministra rada ko je je unija prihvatila predvidjeno je da se pošalje molbenica na Na tional Var Lahor Itoard za skraći-vanje radnog vremena sa 12 na 8 sati dnevno kod svih kompanija ponovno se imaju uposliti svi štrajkaši uniju priznati sve kom-panije kod kojih se ustanovi da je većina pomoraca u uniji rički ministri i delegati pridržava-li ranijih savezničkih sporazuma odnoseć se na mirovne ugovore bivšim satelitskim zemljama stvari bi se moglo vrlo lako rježiti i podržavati čvrsto jedinstvo me-dju vodećim savezničkim silama Medjutim izgleda da do takvog jedinstva nije stalo zapadnoj sa-vezničkoj diplomaciji jer još prije konferencije pojedini ministri stvaraju zaključak da će na kon-ferenciji uporno ostati kod svojih zahtjeva "pa makar se konferenci-ja i razbila" kako to ističe Bevin dok se Dvrnes "prijeti da popustiti neće" na ni jednom pitanju Beograd (Tanjug) — Jučeraš-nja "Borba" je objavila članak pod naslovom: "Narod Amerike pomaže opravdane zahtjeve Jugo-slavije" u kojem članku se iznose podaci o amerikanskih demokratskih društava i naroda da se Julijska Krajina i Trst pri-poje Jugoslaviji "Ministar vanjskih poslova Sje-dinjenih Država Bvrnes je u oči polaska na konferenciju ministara u Pariz primio tri oveća sveska koja su sačinjavala 54568 potpisa Amerikanaca uključiv Amerikana-ca talijanskog porijekla koji su poduprli zahtjev da se Trst i Ju-lijska Krajina priključe Jugoslav-iji" Kampanju za sakupljanje potpi-sa u Sjedinjenim Državama orga-nizirao je Ujedinjeni Odbor Južno-slavenskih Amerikanaca Iako je ova trajala vrlo kratko vrijeme imala je velikih uspjeha Montreal Juna — šest hi-ljada radnika koji su radi spora sa tekstilnom kompanijom u Mon-trea- lu i Valleyfield na prvog juna izašli na štrajk nisu se još povra-tili na posao Svi napori United Textile Vorkers unije za nagodbu sa upravom Dominion Textile kompanije nisu uspjeli Unija traži 25c povišice plaće po satu i 40 satni radni Pored ovoga u novom ugovora se traže još i neke druge pogodnosti za radnike Ugovor izmedju unije i kompa-nije je izašao još u novembru pro-šle Kompanija opetovano da potpiše novi ugovor na osnovu novih unijskih zahtjeva o kojima se već održava F Preko 80 organizacija potpisalo peticiju za Trst Ove organizacije su do sada potpisale peticiju kojom se tra-ži od kanadske vlade da podupi-re opravdane zahtjeve Jugosla-vije na Trst i Julijsku Krajinu: 21 odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice sa ukupnim član-stvom od 2266 (broj odsjeka — 6:7 9'3 638 268 736 618 931 9)0 874 875 816 678 870 8i5 62S 7S7 679 871 827 648 715 793 913 896) ') ogranaka Saveza Kanadskih Hrvata (Port Colbornc New Toronto Montreal Creighton Mine Port Arthur Schumacher Pnnccton Sudburj) sa član-stvom od 581 7 ogranaka Saveza Kanadskih Srba (Mt Park Port Colbornc ancouver Port Artlmr Mon-treal Norandj Sudburj) sa 272 člana 6 ogranaka Zveze Kauadskili Movcncev (Nanaimo Port Ar-thur Montreal Vancouver Kir-kla- nd Lake Sudburj) sa 197 članova VPZ "Bled" — 8 odsjeka (broj 1 3 6 7 8 9 14 15) sa 317 članova Slovenska Narodna Potporna Jednota — 1 ogranak (587) sa 11 članova 10 mjesnih organizacija Vije-ća Kanadskih Južnih Slavena sa članstvom (nepotpuno) od 759 Ogranci Kanadsko jugosla-venske Omladinske Federacije — 2 (Montreal i Port Arthur) sa 48 članova SANS Kirkland Lake 28 članova IIIISS VVelland 45 članova SIov Pev i Dram Društvo Kirkland Lake 51 član Drugih organizacija 11 sa 6501 člana Svega ukupno — 81 organiza-cija 11 109 članstva Ovo je prvi i djelomični izvje-štaj Dalje ćemo objavljivati ka-ko peticije budu dolazile od po-jedinih organizacija V K J Slavena "U stvari — kaže se u članku — skoro svaki Amerikanac do kojeg su ljudi od Odbora došli i rastu-mačili mu suštinu pitanja potpi-sao je peticiju" Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na izjavljuje da je već i u Kanadi do danas sakupljeno više od 30000 potpisa od društava i pojedinaca i da će peticije na koje se potpise biti predane kanad-skoj vladi U peticijama izdanim po Vijeću Kanadskih Južnih Sla-vena se traži da kanadska vlada na mirovnoj konferenciji stane na stranu opravdanih zahtjeva na-roda Jugoslavije u pogledu prik-ljučenja njenih teritorija kao Trs-ta i Julijske Krajine Ovaj mali plebiscit pokazao je pravo raspoloženje američkih i ka-nadskih demokratskih masa u po-gledu Nove Jugoslavije u opće a naročito u pogledu njezinog prava na Trst i Julijsku Krajinu ju pregovori Umjesto sporazuma kompanija provodi žučnu kampa-nju preko novina protiv unije i njezinog vodstva Dok tek-stilni radnici štrajkuju provinci-jalna vlada Duplessisa je stala na stranu kompanije čija uprava ra-di toga još više odbija sporazum sa unijom U ValleyfieW je spora-zum pomoću mjesnog načelnika bio već skoro gotov ali je sprije-čen posljednje minute Sto se tiče samih štrajkaša oni stalno podržavaju štrajkaške stra-že i strpljivo čekaju na nagodbu sa kompanijom Do sada je prim-ljena znatna svota fonda za uzdr-žavanje štrajkaša i njihovih obite-lji NARODI AMERIKE I KANADE POMAŽU OPRAV-DANE ZAHTJEVE JUGOSLAVIJE U AMERICI SAKUPLJENO 54558 A U KANADI VIŠE OD 30000 POTPISA zalaganju kampanja ŠEST HIUADA TEKSTILNIH RADNIKA U MON-TREA- LU JOŠ UVJEK ŠTRAJKUJE 14 tjedan godine odbija mjesecima sakup-ljalo quebešklh |
Tags
Comments
Post a Comment for 000277