Novosti, April 24, 1947

              4
%
SISANA 2 NOVOSTI
Publtebed very Tuesdav Thursdav and Satunkrv by ibe
Novosti Publishing Company
In Ote Croatian Language
Aottarired as Second CUs Mail Post Office Department Ottawa
h&atl svold utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Hegietered in tbe Hegistrv Office for th© Cily of Toronto
on the 21tb day ol Octobr 1941 aa
No 46052 CP
Kome pogoduje ukidanje kontrole
nad cijenama
Odlukom vlade u Ottavi sada se povisuje cijena i sta-rari- ni
Cijena se popisuje negdje za 10 negdje za 20 posto
Tako je dolar sada postao još slabiji Interesi profita kojima
vlada stalno daje jednu privilegiju za drugom i ovaj puta su
pobijedili
Vlada se usprkos svih opomena naroda nije mogla strpiti
i podržavati kontrolu nad stanarinom kao i do sada Ona je
kao i obično ignorirala zanatsko unijski pokret koji stalno
opominje da njezina politika vodi zemlju u krizu i siromaštvo
stanovništva
Tokom posljednjih tjedana skinuta je kontrola sa velikog
broja proizvoda koji su narodu svakodnevno potrebni ali
koje nije već u stanju kupovati u tolikoj mjeri kao ranije jer su
cijene previsoke Stradanje na mnogo čemu već se osjeća u
kućama siromašnih obitelji Sada dolazi ono što je najgore i
čega se narod najviše bojao Tko neće biti u stanju platiti veće
njene za stanarinu dobiti će otkaz — naći će se na ulkL
Tako torijevska linija ukidanja kontrole cijena i puštanje
na volju tvorničarima i trgovcima da podižu cijene kako sami
nadju za shodno stalno pobjedjuje bez otpora Kingove libe-ralne
vlade Kad radnici traže povišicu nadnice barem toliko
koliko su se povirile cijene vlada okreće ledja Ako pak rad-nici
moraju za povišicu izaći na štrajk u takvom slučaju vlada
stane na stranu poslodavaca i pomaže poslodavcima u borbi
protiv radnika Ono što predlažu radnici kroz svoje sindikate
za interese cijele nacije nije važno za vladu niti se ne uzima
u obzir Ali ono što predlaže monopol i što je za njegovu korist
to je za vladu politička linija to je svetinja
Da je simpatija na strani bogatih u to nema dvojbe Nje-zinom
zaslugom profiti kanadskih korporacija su tokom prošle
godine bili veći nego ikada ranije Prema svim izgledima pro-fiti
će ove godine biti još veći Vlada je za ovu godinu znatno
snizila poreze industrijalcima ukinula kontrolu nad cijenama
ogromnog broja proizvoda i tako otvorila široke mogućnosti
za još veći profit Prosperitet za vlasnike korporacije je u pu-nom
smislu riječi — zanju ko nikada
Kako bi se uvjerili da kanadski monopol prolazi kroz dane
najvećeg prosperiteta u svojoj historiji niže donosimo brojke
iz izvještaja nekoliko kanadskih korporacija o porastu njiho-vog
profita u vremenu izmedju 1945 i 1946 godine Mnogo
korporacije su prošle godine podvostručile svoj profit u uspo
redbi sa godinom dana ranije Ovdje donašamo brojke o iz-vještaju
31 korporacije od kojih je 25 povisilo svoj profit u
postotcima kroz posljednje 2 godine
Dom Steel cnd Coal
Saganay Powor
Auto Fabrics Prod
Vian Biscuit
Inter Bronze
Steel of Canada
Blue Top Brewing
Reliance Grcdn
Lower St Lavrrence Povrer
Canada Iron Foundries
Canada Malting
Davls Leather
Aluminium Ltd
CoJlingwood TerminaU
Wood Manufacturing
Simpsons Ltd
Gvpsum Ume
Page-Herse- v
Robert Mitchell
Canadian Industrials
General Steel Wares
Can Oil Companies
Farmy Farmer
Eastern Steel Prod
Mercurv Mills
C P R
Massov-Harri- r
Dom Tar and Chemical
Georga Weston
Grafton and Co
H Simon and Sons
Dioa Dien %
t&8 1945 Chff
$ 081 $ 120 - 325
463 419 4- - 10b
103 052 + 980
242 131 + 85 5
300 164 + 82 J
340a 578- a- 410
469 354 - 322
102 184 - 805
227 186 --f 220
123 230 - 461
327 293 + 116
128 085 + 505
1581 1547 + 20
118 109 + 80
468 305 + 530
438 244 + 800
132 057 +1315
152 144 + 55
049 116 - 578
084 066 + 272
157 095 + 627
159 081 + 962
456 236 + 932
082 057 + 440
282 200 + 410
153 198 — 180
157 133 + 195
241 1 15 J-10-
95
257 1 71 + 503
3 19 1 68 + 900
339 2 70 + 255
To je izvještaj samo jednog dijela kanadskih korporacija
Nema dvojbe da su slično porasle dionice i kod drugih Ali i
ovo je dovoljno pa da se vidi kako se industrijski monopol
služi kanadskim prirodnim i ljudskim bogatstvima za nove i
sve veće profite Kako smo već spomenuli vlada je korporaci-jama
snizila poreze ukinula kontrolu nad cijenama i dala raz-ne
druge pogodnosti pa će tako i dionice tokom 1947 godine
Još više porasti Tako stoji stvar kod onih koji u svojim rukama
drže kanadska ekonomska bogatstva
Postavlja se pitanje što je u posljednje dvije godine do-bio
običan narod i kakvi su izgledi za njegovu budućnost
Narod Je ostao ne samo bez ekonomske sigurnosti nego i bez
ekonomskih prava Vlada ne uvafuje ono što narod govori i
predlaže Ali narod ima nešto drugo što nemaju vlasti ni mo-nopol
To je snaga i volja koju treba organizirati i okupiti oko
sindikalnog pokreta tako da se sa što većim uspjehom suz-bije
ekonomika navala krupnih interesa i osigura budućnost n vakoa tko si sa rvojim žuljevima zaradjuje kn-- h
NOVOSTI Četvrtak 24 aprila 1947
Želio bih da cijela Amerika vidi sve Imenc mm
ono što sam ja vidio u Jugoslaviji skoin Sitn
UPOZORENJE POVRATNICIMA
SA S S RADNIK
IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
1 -- - Molimo sve povntrike kci r3 prhkom ukrcavanja
na ladju S S Radnik dolaziti u Montreal na nekoliko dana rani-je
da se za upute i savjete obrate na odbor za doček koji će
svakog dana u tjednu biti na slijedećoj adresi
Hrvatsko-Srpsk- l Dom
3147 St Lawrnce Boulevard
Montreal Que
Pošto će se odbor za doček pobrinuti i za kanaćište pov-ratnika
neizmjerno je važno da se svaki povrctn k pn dolaska
u Montreal navrati na gore navedenu adresu
2 — Ranije je javljeno da se svaki povratnik mora prijaviti
u banci kod koje se obično služi kako bi mu izdala t zv ' chan-g- e
of status" radi selidbe u drugu državu Kad mu je na bana
irpunjena ta forma potrebno je zatražiti i tako zvanu "H' (ejč)
formu na kojoj će banka označiti koliko svaki pojedinac nosi
novca i koje valute tj kanadske ili američke Bez forme "H" ni
jedan polaznik ne će moći na ladju Prema ranijem saopćenju
ministarstva unutarnjih poslova u Ottawi svakom povratniku
jo dopušteno da sobom nosi ne više ođ pet hiljada dolara golo
vine tj u kesu ili "travelers"
jedinci dobili od Vijeća na ime
cije se ne u novac kojeg povratnik nosi iz zemlje jer
taj uložak zapravo ostaje u Kanadi
U lovu na
njemačke patente
l američkim i engleskim politi
čkim krugovima kuji se inspirira
ju interesima kapitalističkih mo-nopola
u Sjedinjenim Američkim
Državama i Velikoj Ilritaniji če-sto
ee čuju riječi "zabrinutosti" za
budućnost njemačke privrede za
sudbinu njemačkog naroda itd Ti
zapadni "prijatelji" njemačkog na-roda
kao Sto je poznato otvoreno
ignoriraju neprocjenjive štete ko-je
je hitlerovska Njemačka nani-jela
napadnutim zemljama na kon-tinentu
Europe Oni već sada —
"radi spašavanja njemačkog naro-da
od propasti" — otvoreno saboti-raju
klauzule Potadamskog spora-zuma
o reparacijama od Njemačke
i direktno ustaju protiv legitimnih
interesa oštećenih naroda Takva
politika zapadnih "prijatelja" Nje-mačke
dovela je do toga da onim
savezničkim zemljama na europ-skom
kontinentu najteže postra-dali- m
u ratu koje treba da prime
reparacije iz zapadnih iona Nje-mačke
još uvijek nije isporučen
ni minimum pred vidje ne otštete t
zapadnih zona
Mnoge činjenice medjutim po-kazuju
da je briga zapadnih "pri-jatelja"
njemačkog naroda samo
najobičnija maska iza koje se krije
jedna sasvim određjena proraču-nata
politika Dosada se na prim-jer
moglo konstatirati 'da zapaj-ni- m
"prijateljima" Njemačke kad
se radi o interesima engleskih i
američkih monopola ni najmanje
ne smetaju njihovi sentimentalni
osjećaji za njemačku privredu Po-kazalo
se da se pod parolom "bri-ge"
za budućnost njemačke privre-de
u stvari krije teinja engleskih
i američkih monopola da izvuku
Sto veće koristi iz zapadnih zona
Njemačke i potčine njemački narod
svojoj imperijalističkoj dominaciji
U tom pogledu karakterističan je
način na koji su monnpolistički
krugovi Sjedinjenih Američkih Dr-žava
i Velike Ilritanije organizi-rali
lov na njemačke patente Us-vajanje
njemačkih patenata od
strane američkih i engleskih mo-nopola
vrsi se u ogromnim raz-mjera- ma
Tom stranom djelatnosti
zapadnih kapitalističkih krugova
bavi se sovjetski ekonomist Ru-bin
štajn u svom članku "Američki
i engleski monopoli prisvajaju nje-mačke
patente" članak je objav-ljen
u časopisu "Novoje vremja"
br 7 od 14 februara 19-1-7 godine
"Pod ustavima savremenog kapi-talizma
piše Rubinitajn patenti
predstavljaju moćno orudje mono-pola
Regulirajući po svom naho-djenj- u
iskorištavanje patenata
trustovi koji njima vladaju dob-ivaju
mogućnost da diktiraju cije-ne
da raspodjeljuju tržišta da od
redjuju tehničku politiku Čitavih
grana proizvodnje Posjedovanje
naročito vrijednosnih i značajnih
patenata služilo je u mnogim slu-čajevima
kao osnova medjunarod-ni- h
kartelskih sporazuma"
U svom članku Rubinjštajn do-kumentirano
prikazuje kako su
američki i engleski mono{oli u
završnoj fazi rata i poslije rata
organizirali i kako provode lov na
njemačke patente On izmedju os-talog
piše:
Joj za vrijeme rata početkom
1945 godine kako su prethodnice
američkih trupa ulazile u industrij-ske
centre zapadne Njemačke ta-ko
u bukvalno iza njihovih peta
čekovima Certifikati koje su po
ubrajaju
svog uloška u fond rekonstruk
i- -h i pndtanici najvećih ameri-čkih
trustova i inžinjeri-stručnja- ci
koji su se u prvom redu interesira-li
za njemačke patente i težili da
prigrabe odgovarajuća stovariita
Po završetku rata izvlačenje pa-tenta
je sistematizirano i Široko
postavljeno
Pri vojnoj upravi američke oku-pacione
zone u Frankfurtu na
Majni stvoren je specijalni aparat
pod imenom Vojna agencija sa
tehničke informacije koja je ne-posredno
pojmljena generalu Kle-j- u
U toj ustanovi postoji specijal-ni
"Otlsjek za tehnička izvidjanja"
koji raspolaže reijrranatim kadro-vima
inžinjera --aznih struka i
stručnjaka za ni ikro fotograf i ran je
U Sjedinjenim Držvama pri mini-starstvu
trgovine postoji takozva-ni
Oiro za publikacije kome je uka-zom
predsjednika Trumana pod br
9604 stavljeno u dužnost da pri-kuplja
informacije o naučnim i
tehničkim uspjesima postignući-ma
usavršavanjima itd u protiv-ničkim
i oslobodjenim zemljama
Taj Diro dostavlja navedenim or-ganima
okupacionih vlasti pitanju
i potrebe američke industrije
Odgovorni sekretar spomenutog
Diroa za publikacije John Grin opi-suje
u časopisu američkog kemij-skog
društva metode koje ee upo
trebljavaju pri izvlačenju patenta
iz Njemačke
Brigada inžinjera-specijallst- a uz
učešće kvalificiranih naučnih rad-nika
i inžinjera provjerenih od
vojnih vlasti dolazi u istraživački
institut laboratorij ili poduzeće
podrobno se upoznaje sa tehnološ-čki- m
procesom ili tematikom is-traživanja
utvrdi kakvi su tu po-stignuti
tehnički ili naučni uspjesi
izumi i usavršavanja Zatim ee uz
pomoć njemačkog personala oda-bira
materijal kondenzovan u teh-ničkoj
dokumentaciji patentima
recepturnim arhivama naučno-tehnički- m
časopisima disertacija-ma
i slično koji predstavlja ma
kakvu vrijednost za američku in-dustriju
Iza toga brigada njema-čkih
mikrofotografa pod kontro-lom
američkih predstavnika foto-grafira
taj materijal na mikrofil-move
dok prva (odbiračka) bri-gada
prelazi na naredni objekat
Mikrofilmovi te izazivaju u Fran-kfurtu
sredjuju po pažljivo raz-redjenoj
Semi i šalju u Sjedinjena
Države
Početkom jeseni 1946 godine od
35 miljardi stranica tehničke do-kumentacije
koju su odabrale tak-ve
brigade i koja predstavlja vri-jednost
za američku industriju
snimljeno je na mikrofilmove 35
milijuna stranka
Prema vijestima inostrane štam-pe
krajem 194G godine sklopljen
je izmedju Sjedinjenih Država i
Engleske sporazum o razmjeni
naučno-tehničk- og iskustva steče-nog
u Njemačkoj podrazumijeva-jući
tu i razmjenu mikrofilmova ic
oblasti naučnih i tehničkih doku-menata
Naprijed spomenuti Diro za pu-blikacije
pri ministarstvu trgovine
Sjedinjenih Država ne bavi se sa-mo
izvlačenjem patenata crteža
kemijskih reeepata i slično On u
širokim ratmjerama organizira
odašiljanje u Njemačku naučnih
radnika i kvalificiranih inžinjetn
industrijskih trustova radi unoz-O'rcn- o
na str 4)
--jqa
PIŠE AMERIČKI PUBLICISTA
ROBERT DŽON
G Robert Džon književnik i
publicista iz SAD koji je ouh
dana proputovao Istočna Bosna
napisao je za "Osdobodjenje"
članak o svojim utiscima
Nedavno sam se povratio sa pu-ta
po Istočnoj Bosni u kojoj sam
probavio 6 dana Za ovih 6 dana
prošao sam kroz 12 naselja i raz-govarao
sam sa nekoliko stotina
ljudi Razgovarao sam sa činovni-cima
narodne vlasti prosvjetnim
referentima sindikalnim rukovo-diocima
radnicima iz raznih fab-rika
ratnom siročadi sa borcima
koji su se nekoliko godina borili
po Sumama i sa ljudima koji su
sve izgubili uopće rečeno razgo-varao
sam sa širokim narodnim
slojevima Sada medjutim želim
da bi cijela Amerika mogla sve
ono da vidi ito sam ja vidio Mo-ja
je dužnost sada da forsiram
američki narod da i on sve ono vidi
to sam ja vidio
Vidio sam ito je rat učinio u
ovom dijelu Jugoslavije Ali od
svega toga najviše sam vidio kako
nova Jugoslavija dobiva svoj novi
oblik U dolini rijeke Drine vidio
sam i osjetio duh ljudi koji je
omogućio da se izvojuje veličan-stvena
pobjeda Dolnice škole rad-nje
podigle su se preko noći Nove
i bolje zgrade od ranijih izgrađuju
se sada na ruševinama starih Ta-kodj- er
se izradjuju i veće industri-je
Na putu od Rogatice do Foče
već sada položeni su temelji za
bolji život stanovništva cijeloga
ovoga kraja
Zato ito sam nekad bio u Jugo-slaviji
ali vrlo kratko vrijeme o
njoj sam znao samo nešto malo
Ali duh današnje Jugoslavije no
može ee ni usporediti sa duhom
bivše Jugoslavije Stoga ću svaka-ko
nastojati da se za nekoliko go-dina
ponovo navratim u dolinu
Drine jer sam siguran da će za to
vrijeme narod već imati izgradjen
novi život o kakvom on sada sanja
Svima onima koji misle da u dobu
mira nema tolike ushićenosti u
borbi za obnovu predlažem neka
idu u dolinu Drine pa neka vide
Zamolili ste me da vam neito
kažem o pisanju američke štampe
o Jugoslaviji Istina je da jedan
velik dio američke štampe piše s
antagonizmom o novoj Jugoslaviji
Medjutim vrlo je važno da narodi
Jugoslavije saznaju za dvije stvari
a to je:
1) Jedan veliki dio američke
štampe ne predstavlja ni iz daleka
mišljenje američkog naroda To je
tragedija ako to ovdašnji narodi
ne razumiju Ako je potrebno dati
za to nekoliko dokaza evo na pri-mjer
iznijet ću vam samo jedan
Franklin Roosevelt kandidirao je
za predsjednika SAD četiri puta
Sva četiri puta velik dio američke
štampe bio je protiv Franklina
Roosevelta Taj dio američke štam-pe
borio se protiv Roosevelta svim
sredstvima koja je imao u ruka-ma
Medjutim i pored toga sva
četiri puta Franklin Roosevelt je
pobjedio velikom većinom na izbo-rima
i to s tolikom većinom koju
prije Roosevelta nikada nije posti-gao
ni jedan kandidat Zato pono-vo
molim jugoslavenske narode da
ne sude mišljenje američkog naro-da
prema mišljenju američke
štampe
2) Narodi Jugoslavije našli su
se danas u dobrom društvu Nai-me
onaj dio američke štampe koji
s antagonizmom piše danas o Ju-goslaviji
isti taj dio američko
štampe piše danas i protiv poveća-nja
radničkih plaća i poboljšanja
uslova života američkih radnika
on piše protiv ravnopravnosti
američkih crnaca protiv davanja
slobode Indiji protiv demokracije
u Grčkoj on piše i protiv toga da
kineski narod rješava sam svoja
sudbinu protiv davanja slobode
narodima Istočne Indije protiv
uništenja kapitala i teške indus-trije
u Njemačkoj i protiv rada na
miru i saradnje sa Sovjetskim Sa-vezom
Milijuni američkog naroda su za
istinsku demokraciju koja treba da
vlada u cijelom svijetu U noVij
borbi koju vodimo za istinsku de-mokraciju
kako unutar tako i van
Amerike naša štampa je u toj bor-bi
naš najveći neprijatelj Ali ipak
jednoga dana mi ćemo pobjeditl u
ovoj borbi Stoga ponovo molim da
(Aa toga dana jugoslavenski narodi
ne smatraju da je glas američke
štampe — glas američkog naroda
Jugoslavija u ovoj svojoj novoj
borbi sa vrijeme mira ima na svo-joj
strani milijune američkih pri-jatelja
Robert Don
IVe S I!e]inki'
Truman jo stojao na hai'i ulja
— pisao je dopisnik Kevnold
News kada je svraćao pozornost
na zahtjev predsjednika za zajam
Grčkoj i Turskoj Mnogi politički
vodje u Sjedinjenim Državama
smatrali su novi plan Trumana
kao proširenje Monroe doktrine na
cijeli Mediteran U stvari to zna-či
proširenje američkog političkog
upliva kroz Bliski Istok ne samo
putem dolara nego i doprema-njem
u te zemlje američkog tehni-čkog
i ekonomskog personala kao
i vojske
Ekspanzionistička politika Sje-dinjenih
Država nije neočekivana
pojava Nije neočekivana ni us-prkos
toga ito su Sjedinjene Dr-žave
prije drugog svjetskog rata
opetovano isticale da "nemaju" ni-kakvih
ambicija u zemljama Sred-njeg
Istoka i da su tamošnji ame-rički
interesi ograničeni samo na
"podržavanje kulturnih odnosa"
čekajući tako na zgodan mome-na- t
Washington je samo sakri-vao
svoje imperijalističke ciljeve
pod zvučnim frazama o tobožnjoj
"kulturnoj i tehničkoj pomoći"
Poslije poraza Njemačke i Ja-pana
Amerikanci su odjednom
prestali govoriti o njihovoj "kul-turnoj
misiji" na Istoku Washing-to- n
nije više ostao ravnodušan
prema zbivanju u arapskim ze-mljama
One riječi predsjednika Wilso-n- a
kada je 1919 godine govorio o
zahtjevima velikih sila prema ze-mljama
arapskog stanovništva tj
kada je rekao da njega ne zani-ma
Sto Britanija hoće Mesopota-mij- u
i Palestinu i što Francuska
hoće Siriju nego ga zanima to
da li stanovništvo Sirije prima
Francusku i da li stanovništvo
Mesopotamije i Palestine prima
Britance nemaju više važnosti u
Sjedinjenim Državama
Danas Sjedinjene Države drug-čij- e
gledaju na problem Bliskog
Istoka Vladajući krugovi u Wa-hingto- nu
otvoreno govore kako
su Sjedinjene Države mnogo za-interesirane
u taj predjel Po svr-šetku
drugog svjetskog rata
predstavnici američkog monopoli-st
ičkog kapitala su tražili da Sje
dinjene Države trebaju zadržati
svoj komunikacioni sistem na Me-diteranu
Radi se dakle o tome
da Sjedinjene Države kontroliraju
ekonomski i politički život zema-lja
Dliskog Istoka
Velike američke korporacije
koje au zainteresirane u stranu tr-govinu
uporno zahtjevaju od vla-de
da "ukine zapreke i otvori
vrata" za američku trgovinu sa
zemljama Bliskog i Srednjeg Isto-ka
Američki monopol se zalazt
za politiku "otvorenih vrata i je-dnakih
prilika" što je smisao
ovakvo politiko? Njezin cilj nije
ograničen samo na preuzimanje
položaja koji su na Bliskom Isto-ku
prije rata podržavani po Nje-mačkoj
Italiji i Japanu Ameri-čki
kapital takodjer postavlja za-htjev
za preuzimanje onih polo-žaja
koje je ranije podržavala
Francuska u Siriji i Lebanu Po-znati
časopis u Sjedinjenim Drža-vama
"Fortune" priznaje da su
Francuski novinar o
Slovenskoj Koruškoj
Celovec — l'oznati francuski
novinar Jean Durkheim koji je
obišao Slovensku Korušku dao je
pred svoj odlazak dopisniku Tan-jug- a
ovu izjavu:
"Kao prvi strani novinar obišao
sam krajeve zatvorene zone Vi-dio
sam stanje onakvo kakvo jo
ono u stvari Proputovao sam Slo-vensku
Korušku od Sv Jakoba do
Pliberka i posjetio većinu krajeva
sjeverno od Drave
Uvjerio sam se lično da je pot
puno neistinita austrijska statisti-ka
u kojoj se navodi da u ovim
krajevima živi 90 posto austrij-skog
stanovništva
Pravo stanje je skoro svuda baš
suprotno Gdjegod sam došao čuo
sam slovenski jezik i vidio mno-gobrojne
dokaze da narod ieU uje-dinjenje
s Jugoslavijom Protiv
priključenja se bore uglavnom na-cistički
elementi i ljudi koji su za-držali
pangermansku ideologiju
Uvjerio sam se takodjer da jo
denacifikacija izvršena u nedovo-ljnoj
mjeri i da se na važnim po-ložajima
nalaze mnogi nacistički
elementi To se naročito odnesi na
škole u kojima preiiavaju mnogi
nacistički učitelji i fašistički emi-granti
Upoznao sam poznate anti-faši-s- te
koje vlasti proganjaju Nacis-tički
elementi svuda uklanjaju slo-venske
natpis Vidio sam manife-stacije
Koruških Slovenaca sa pri-ključenje
Jugoslaviji i mnoge do-kaze
njihove opravdane borbe zi
oslobodjenje"
anorukm piing:in i m Ieanta
KiaiH-t- m koro sa-n- m istjerani I
j jiš we američki kapital energi-- i
čno radi na tome da i Britance
istjera iz Bliskog Istoka
Obrana velikih američkih uloža-ka
u uljevna rela na Rliakon-Istok- u
— kaže jedan izvještaj
Associated Press — vršiti će sta-lnu
i sve veću ulogu u politici Sje-dinjenih
Država na Bliskom Isto-ku
i Mediteranu I doista ameri-kanc- i
su postali naročito agresiv-ni
svagdje gdje se pokaže mo-gućnost
da polože svoje ruke na
uljevna vrela Govoreći o ameri-čkim
interesima za ulje na Istoku
časopis "Fortune" je joi 1944 go- dine pisao da je prije rata svaki
američki interes u tim zemljama
bila čisto privatna stvar kao na
primjer potraživanje tržišta z
prodaju šivaćih mašina Medju-tim
danas svi ti interesi u ti-jesno
povezani sa interesima a
meričkih monopolističkih krugova
Od cijelokupne proizvodnje ulja
na Bliskom i Srednjem Istoku
američki dio iznosi 15 posto Ame-rički
monopol prima 25 posto pro-izvodnje
ulja u Iranu četiri ulje-vn- e
koncesije ima u Egiptu sa
uloškom koji prelazi dva milijuna
iterlinga i još porrd toga ima
uljevne koncesije u Palestini
Prem je London godinama kon-trolirao
arapski poluotok i prom
je kralj Ibn Saud tijesno povezan
a britanskom politikom američki
uljevni trust je svejedno prodro
u Saudi Arabiju Tako su ameri-čka
poduzeća monopilizirala isko-rišćavan- je najvećih svjetskih bo-gatstva
u Saudi Arabiji čija je
proizvodnja ulja 1915 godine dos-tigla
tri milijuna tona
Pri koncu proile godine Sjedi-njene
Države su vješto iskoristile
slabi položaj Britanije prinudivši
ju da otvori prolaz Amerikancima
do juino-iransko- g ulja Britaniji
ee morala složiti nrodiranfem
američkog uljevnog trusta u
Iran Ova stvar se izrazila u ne
davno zaključenom ugovoru izme-dju
Anglo-iransk- e uljevne kom
panije i dviju američkih uljevmh
kompanija Po tom ugovoru Ame-rikanci
imaju pravo na znatan dio
ulja u južnom Iranu
Izbacivajući ovako sistematski
Britance sa Bliskog Istoka vla
dajući krugovi u Sjedinjenim Dr
žavama pokušavaju svoju ekspan
ziju pokriti podizanjem provoka-cija
o nekim tajinstvenim plano-vima
koje tobože ima Sovjetski
! Savez u istočnom Mediteranu U
toj galami čija je namjera sakriti
ekspanzionističke planove i po-robljavanje
dopremljeni su na
Mediteran brojni brodovi avijo-nonos- ci
i drugi ratni brodovi svu
sa svrhom da se odvrati pozor-nost
naroda svijeta od agresivnih
ciljeva Sjedinjenih Država obzi-rom
prema Grčkoj i drugim ze-mljama
Bliskog Istoka
Planovi za ekonomsko poroblja-vanje
zemalja u istočnom Med-iteranu
su složeni sa planovima i
za političko porobljavanje Radi
toga so radi na odašiljanju voj-nog
personala vojnih savjetnika i
instruktora u niz istočnih zema-lja
U Iranu na primjer armiju
od 00000 žandara predvodi Ame-rikanac
neki Schwartzkopf koji
je za svoje "specijalne usluge" u
Iranu tj za aktivno učešće u bor-bi
protiv demokratskog pokreta
promaknut sa pukovnika na gene-rala
i nagradjen odlikovanjem
američke vlade
Tu postoji još jedna druga či-njenica
preko koje se nesmije pro-ći
a to su izjave američkih voj-nih
krugova o izgradnji aerodro-ma
i strateških baza u Saudi
Arabiji jer su navodno potrebne
za obranu Sjedinjenih Država
Prem su Sjedinjene Države hilja-de
milja daleko od arapskog polu-otoka
njih ipak ništa ne smeta
da tako govore
Američki imperijalisti pokuša-vaju
zastrašiti narod "komunisti-čkim
strašilom" i izmišljenom so-vjetskom
opasnošću Njihova je
namjera dobiti time slobodne ruk"
sa nesmetano porobljavanje istoč-nih
zemalja sa preuzimanje jed-nog
britanskog položaja sa dru-gim
1 cijeli taj predjel aa tako ve-likim
bogatstvima u sirovini pre-tvoriti
u zavisnost o američkom
kapitalu
Vidimo i to kako Sjedinjene
Države sve više guraju svoje pr-ste
u Palestinu i ni najmanje se
ne rastežu govoriti da ta zemlja
spada pod američku afera upliva
Palestinski problem je sada tije-sno
povezan sa problemom ulja ta
Bliskom i Srednjem Istoku Obzi-rom
na to ito dnevno slabi eko-nomski
i vojni položaj Britanije
američki monopol istički kapital je
počeo diktirati i nametati svoju
volju narodima istočnik zemalja
nastojeći da silom utvrdi svoj po-ložaj
To jos više zaoštruje politi
čku napetost na nom dijelu svi-jeta