Novosti, December 07, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursday and Saturdav by tho
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Languagc
Authorizcd as Second Class Mail Post Office Department Ottavta
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 20G Adelaide St W„ Toronto 1 Ontario
Tclephone: ADelaido 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
U U Dopisnik OKE Claire Neikind
Na zasjedanju Ujedinjenih Nacija raspravlja se pitanje
razoružanja i brojnog stanja vojske pojedinih savezničkih ze-malja
u raznim stranim zemljama
To je izgleda jedno najvažnijih pitanja na zasjedanju političke izbjeglice ratni zločinci
Ujedinjenih Nacija jer o poznavanju broja vojske i vojnih kriminalci ostala društvena ološ
baza" četiriju velesila izvan njihovih zemalja i o konstruktiv-nom
planu o razoružanju ovisi budući mir i sigurnost
Britanski i američki predstavnici uporno se protive pred-log- u
Molotova o brojnom stanju trupa i baza u raznim zem-ljama
svijeta Zaxo se protive ovakvom predlogu? Za to jer
bi se tako pred očinui svijeta odokrilo kako su Sjedinjene Dr-žave
i Velika Britanija prošle daleko u svojoj politici vladanja
nad tudjim narodima i zemljama Njihove imperijalističke na-mjere
bi bile tako odkrivene
Umjesto toga britanski i američki predstavnici se radje
zanimaju planom o osnivanju jedne svjetske policije Ujedinje-nih
Nacija koja policija bi bila njihov predstavnik iako bi bila
uspostavljena na ime Ujedinjenih Nacija Mi nemamo ništa
protiv toga da se prebroje oružane sile preko granice — kažu
Bvrnes i Bevin ali ne prije nego se razoružamo i stavimo od-govornost
na vojni štab Ujedinjenih Nacija
Ovaj argumenat je sličan onom o uspostavi jedne svjetske
vlade koja bi podržavala mir i red sudila i stvarala odluke o
Jivotu pojedinih naroda bez da bi poznavala probleme odnos-nih
naroda ili poštivala njihove želje Da je ovo utopija u to
nije potrebno ni zalaziti ali da se pod ovakvim utopijskim
frazama sakriva nešto drugo a to drugo je stvarno naoruža-vanje
i želja za svjetsku prevlast — to treba reći otvoreno
Lijepe riječi paktovi i ugovori uvjek su na jeziku diploma-ta
onih sila koje u stvari imaju druge namjere Uvjek se oni
postavljaju kao branioci narodnih interesa a stvarno gaze
narodne želje i misle samo o svojim imperijalističkim intere-sima
Zašto se protiviti izvještaju o brojnom stanju oružanih
sila i o vojnim bazama u Europi Srednjem Istoku Africi Da-lekom
Istoku Latinskoj Americi na Atlantiku i Pacifiku na
dalekom sjeveru i Artiku Zašto se protiviti ako su im namjere
iskrene i ako je cilj tih oružanih snaga za podržavanje mira
— kako to govore anglo-amenč- ki predstavnici
Tko narušava mir? Tko svijetu prijeti novim ratom? Zar
možda kineski narod koji jedva čeka da se američka vojska
i mornarica povuče iz Kine Zar narod na Icclandu koji je već
nekoliko puta tražio da se Amerikanci izselo i sobom ponesu
svojo vojne baze I Panama želi da se odstrani nekoliko dese-taka
američkih ratnih baza Filipinci su ogorčeni protiv ame-ričkih
generala i admirala koji Manilu namjeravaju pretvoriti
u jaku ratnu bazu Narod Trsta jedva čeka čas kad ćo so iz
njegovih ulica očistiti i britanska i američka vojska Narod
Grčke jedva čeka da so izselo Britanci Tako je u Palestini
Egiptu Iranu Indiji Indoneziji — ma svagdje Gdje god su
došli nisu došli da zaštite narod nego svoje imperijalističke
ciljeve Jednom dodju nerado odlaze
Sumnjivo je stanovište američke vlade i u tome što dobar
dio industrije koja je za vrijeme rata proizvodila municiju nije
još preuredjen za domaću proizvodnju A da pak proizvodnja
atomskih bombi ne govori o mirnim namjerama Sjedinjenih
Drfava o tome je suvišno i govoriti Ne proizvadjaju se atom-ske
bombe za ubijanje riba na Pacifiku ili medvjeda na Sje-vernom
polu već za ubijenje ljudi — za prisiljavanje naroda
stranih zemalja da misle onako kako i Wall Street misli
To su činjenice koje britansko-američk- a delegacija želi
prikriti o uspostavljanju jedne svjetske policije i o galami o
željama za razoružanjem
Kada je sovjetski predleg prvi puta iznesen u Vijeću Si-gurnosti
za izvještaj o brojnom stanju savezničkih trupa u
prijateljskim zemljama američko državno odjeljenje se nada-lo
spriječiti ovakav izvještaj predlogom za izvještaj o brojnom
stanju savezničke vojske i u bivšim neprijateljskim zemljama
Ali na iznenadjenje državnog odjeljenja Sovjetski Savoz se
time složio Sada američki diplomati pokušavaju izbjeći od
ovog predloga utičući se novom predlogu o izvještaju vojske
unutar savezničkih zemalja Sve to manevrisanje govori kako
se netko boji prebrojavanja vojnih sila i zračnih baza koje su
raštrkane po cijelom svijetu
Istina američka kopnena vojska (o kojoj bi rado oni go-voriti)
je manja od recimo sovjetske kopnene vojske ali se to
nemoic reći o američkoj mornarici koja je raštrkana širom se-dam
mora to se nemoio reci o velikoj američkoj avijaciji
zračnim bazama i industriji oružja Kad jednom dodje do pre-brojavanja
ne samo vojske nego i oružja o čemu govori Mo-loto- v
svijet će se moći uvjeriti kako je američka vojna snaga
daleko jača nego se stvarno misli Sjedinjene Države su teško
naoružane ne samo kod kuće nego i preko granice One se
i dalje naoružavaju i što je interesantno za istaći je da je sve
američko oružje ofenzivne ne defenzivne naravi Znači da ni-je
u pitanju obrane zapadne hemisfere nego napadanje i os-vajanje
drugih teritorija
Mir u svijetu neće biti osiguran sve dok ne dodje do istin-skog
razoružanja i poštivanja volje i nezavisnosti svih naroda
Na zasjedanju Ujedinjenih Naciia slobodoljubivi narodi svije-ta
vide onog koji se iskreno zalaže za stvarno razoružanje1 ]i
vodi borbu za mir ali vide i onog koji o miru govori a stvar-no
priprema rat
Ijl
SVE -- SLAVENSKI KONGRES U BEOGRADU BITI ĆE
PROŽET JEDINSTVENOM IDEJOM PRIJATELJSTVA
I BRATSTVA SLAVENSKIH NARODA
Sa kolca i konopca od zle majke
i još goreg oca - združiše
raZOrUZani
javlja iz Kima da je u Kimu uspo
stavljena medjunarodna organiza
cija koja već do ada ima ograna
ka u većini prijestoljnica zapadne
Europe U tim ograncima kao i u
centru U Hitnu plavni dlanovi su od
i
U glavnom članovi su oni koji su
izbjegli pred narodom iz zemalja
koje su poslije prošlog rata kre-nule
novim putem — novom de-mokracijom
Ovdje se doznaje i to da ova
organizacija ima svojih podružni- -
DUNAV ĆE PONOVO
OŽIVJETI
Frankfurt (ONA) — Činjenica
da je Amerika oslobodila 971 du-navskih
brodova vraća život Du-navu
Na Istoku Europe broj že-ljeznica
je malen Duž Dunava po-redale
su se istočno-europsk- e zem-lje
koje zavise od historijskih tp-ne- ma
od dereglija i dunavskih cije-pova
Historijski Dunav je neke vrste
suparnik Jadrana Kad su Trst i
Venecija rasli u važnosti opadao
je dunavski saobraćaj Ali u isto
vrijeme Beč Pešta i Beograd za-vise
od saobraćaja ko-ji
je bio i ostao medjunarodan
kroz sve političke
Od Regensburga do Crnog Mora
Dunav se proteže 1400 milja svo-jim
plovnim koritom Izuzev kroz
Željezna Vrata Dunav je podjed-nako
slobodan i otvoren i prolazi
kroz bogate žitorodne krajeve
On je privredna okosnica cijeloga
saobraćaja i ne može se za dugo
godina nadomjestiti nikakvim dru-gim
sredstvima
Još prije rata nije bilo dovoljno
vagona niti dobrih puteva za iz
voz ili prelaženje preko balkan-skih
zemalja Dunav je bio jedina
otvorena žila saobraćaja Sada s
poru-eni- m mostovima i razruše
ugalj banskoj
Europe I žito sa Istoka moraju se
izmjenjivati putem Dunava
Dvije godine su podunavske
zemlje čekale da Im se vrate šlje-po- vi
i da im pomognu pri obnovi
zemlje Jugoslavenska vlada je
naročito zainteresirana da povra-ti
zaplijenjene Sljepove koje su
Nijemci odvukli pri povlačenju
sjever Kao Jedina saveznica me-dju
podunavskim zemljama
je bila glavni zagovarač
vraćanja ne samo vraćanja pre-vozn- ih sredstava već i zaštitnik
slobodne plovidbe prvenstveno za
narode i zemlje kroz koje Dunav
pretječe
Govoreći
Bugarskoj i uzimajući u ob7ir nje
zine posljeratne probleme vodja
bugarskih radnika George Dimi-tro- v
je rekao da je vremenu
avim moguće Jedinstvom i sve-općim
naporima naroda preći u so-cijalizam
diktature proletari-jata
Takav korak Je moguć pod pri-likama
koje se razvijaju na Bal-kanu
Prošle godine balkanske
zemlje su provele agrarnu refor-mu
I poljoprivrednu proizvodnju
stavile isključivo u službu naroda
Narodna pobjeda u ratu stvorila
je takve ualove da su sve veće gra-ne
industrije I transporta! je pre-šle
pod državno vlasništvo Na-rktnaliiac- ija je veliki korak u
pravcu planske proizvodnje sa
sveopće dobro
Bugarska se pod upravom sta-rih
režima nikada nije mogla eko-nomski
razvijati Njezin raivoj
kočili su sebični vlasnici industri-je
i čiji interesi su
se sukobljavali sa interesima na-roda
Ove godine vlada Otačettve-no-g
fronta uspostavila je plan
kojemu je cilj izvršiti ekonomski
preporod po cijeloj zemlji Naj- -
NOVOSTI Četvrtak 5 decembra 1915
se
dunavskog
makinacije
Jugo-slavija
MAĆEK U DRUŠTVU RATNIH ZLOČINACA
ca i u Sjedinjenim Državama Ame
rike Ime organizacije je "Fede-ralni
klub Srednje Europe" — ne-što
u duhu Churchillove ideje o or-ganiziranju
Sjedinjenih Država
Europe Medju ciljevima organiza-cije
čitamo i "suradjivanje sa svim
pojedincima i državama svijeta
koji su voljni doprinjeti borbi za
slobodu a protiv komunizma"
Kako sam rekao — nastavlja
dalje Claire Neikind — članstvo je
sastavljeno od izbjeglih Poljaka
Latisa Madjara ustaša kraljev-skih
Hrvata I Mačekovaca Srba
(većinom četnika I bivših oficira
ili ministara poljskih vojnika iz
Andersovog oficirskog kora 1 dru-gih
ratnih zločinaca raznih drugih
europskih zemalja Veći broj is
taknutih Pavelićevaca nalazi se u
organizaciji i zauzima aktivnog
učešća K njima se još može pri-dodati
i slovenske klerikalce oko
Mihe Kreka
Dopisnik ONE je razgovarao u
pomenutom klubu sa slovačkim iz-bjeglicom
Ferdinandom Durcan-ski- m
koji je bio ministar vanjskih
poslova u Tisovoj slovačkoj vladi
I kao takav objavio rat Sovjet
skom Savezu Poljskoj Velikoj
Britaniji i Sjedinjenim Državama
On živi u Kimu bez pasoša vi-ze
ali mu to nije ni najmanje
smetalo da je već nekoliko puta
prešao francusku i ostale granice
Njegov cilj je veli on sam "tru-dim
se da svijet završi započeti
rat objavom neprijateljstva Sov-jetskom
Savezu"
Pored Durcanskog i Kreka sma-traju
se glavnim i političkim po- kretačima ovog kluba Ante Pave--
lić zločinac po
Havana Kuba — Novine u Ha-vani
objavile su izvještaj o nare-djenj- u
američke tajne policije za
osnivanje specijalnih organa u ku- -
nim putevima iz Srednje vojsci koji će biti zaduže
na
ni istraživanjem I čišćenjem ne
poćudnih i politički sumnjivih lica
medju vojnicima I oficirima
U prvom redu misli se na ko-muniste
I dmge protivnike iz or-ganizacija
koje se protive ameri-čkom
diktiranju u Kubi U novin-skim
izvještajima se govori da su
visoki oficiri po naredjenju ame-ričke
tajne policije poslali poseb-ne
upute svim vojnim jedinicama
da strogo paze na aktivnosti sum-njivih
lica Gdje( god se dobije do-kaza
o pojedincu ili grupi
odmah treba poduzeti mjere sve
do isključenja iz vojake — kale se
u uputama oficira Narod Kube je
JE
AKO JE U
o općenitim prilikama u glavniji cilj je povećanje proiz--
po
bez
poljoprivrede
ili
bilo
vodnje tako da u što kraćem vre
menu nadmaši proizvodnju u pred-ratnim
godinama Naročito velika
proizvodnja očekuje se od većih
poduzeća koja se nalaze pod upra-vom
države
Proizvodnja uglja povisiti će se
na četiri milijuna tona dok se pri-je
rata proizvodilo nešto oko tri I
pol milijuna tona godišnje Elek-trična
proizvodnja biti će 110 mi-Iju- na
kilovati što znači 30 miliju-na
kilovati više nego prije rata
Proisviidnja pamuka i druge robe
će se podvostručiti
Vlada vodi velikog računa i o
poljoprivredi koja će se mehani-zirati
1 pomoći seljaštvu odstrani-ti
primitivno orodie Seliaci e
skih naroda zajedno sa svojim us-taškim
korom dr Vlatko Maček
sa svojim organizacijama izbjeg-lih
političara Hrvatske Seljačke
Stranke i još nekoji drugi pozna
ti neprijatelji izdajnici I ratni
zločinci
Čuje se i to da ova organizacija
ima blagoslov Churchilla U Chur-chill- u
gledaju svop spasitelja
Churchillove Sjedinjene Države
Europe su i njihova nada i želja
— završava dopisnik ONE
Ovako prikupljeni sa kolca I ko-nopca
od zle majke i još goreg
oca povezaJe se i zavjetovaše se
da će nastaviti borbom protiv pro-gresa
protiv naroda i protiv de-mokracije
u opće
Naši iseljenici koji još do danas
nisu vjerovali o Mačekovoj ulozi
koji još i danas vjeruju da Maček
nije izdajnik i zločinac neka pro- čita gornje I sami stvore odluku
Povezati se sa najgorim zločinci-ma
krvnicima i koljačima kao što
je Pavelić pa Durcanski I drugi
je više od izdaje To više nije obič-na
izdaja narodnih interesa to je
pripremanje zločina protiv naroda
od kojeg je i on nažalost potekao
Ne predstavlja to zločinačko
društvo nekakvu opasnost da bi o
njima kao o nekakvoj opasnosti
trebalo ni slova spomenuti Istakli
smo ovo što piše ovaj dopisnik
ONE sa jedinom svrhom da naših
iseljenicima još jednom predočimo
anti-narod- nu i izdajničku ulogu
koju je vršio u zemlji Maček i ko-ju
vrši po bijegu iz zemlje S kim
se družio u zemlji s tima se druži
I krvnik Jugoslaven- -' i bijegu iz zemlje
Amerikanci organiziraju
špijunske sekcije u Kubi
PLANSKA PROIZVODNJA MOGUĆA SAMO
ONDA BOGATSTVO ZEMLJE
RUKAMA NARODA
mnogo zabrinut ovim izvještaji-ma
jer oni potvrdjuju kako Ame-rikanci
imaju veliku moć u kon-troli
kubanske vojske
Doznaje se da je ovo naredjenje
došlo ravno iz Vashingtona Ame-rikanci
su u Kubi izgradili sve po-trebne
aparate za špijunažu ne sa-mo
u vojsci nego I medju gradjan-stvo- m šef državnog odjeljenja za
identifikaciju u Kubi stalno snab-djev- a
američku ambasadu u Ha-vani
sa informacijama o osobama
koje traže vize ili neke druge dr-žavne
stvari Agenti FBI i vojni-čka
tajna policija podržava strogu
cenzuru nad listovima l raznim
prepisama koje izlaze iz zemlje
Američka ambasada obavještava-na
je potanko o radu svih politi-čkih
organizacija i kretanju politi-čkih
osoba Kaže se da Amerikan-ci
prikupljaju ovaj materijal ka-ko
bi se mogli pripremiti na vri-jeme
za intervenciju u slučaju po-bune
ili drugog istupa naroda koji
bi išao za promjenom sadanjeg
stanja
Novina "Prensa Libra" donosi
optužbu protiv Amerikanaca u ko
joj na jednom mjestu kale da je
za provodjenje direktiva iz Wa-shingto- na
u vojsci organizirana
posebna sekcija poanata pod zna-kom
"X" a predvodjena je po ne-kom
kapetanu Aquilino Guerra
Kaše se da su svi članovi ove sek-cije
prošli kroz specijalni kurs u
Vv'ashingtonu pod nadzorom FBJ
Takve sekcije su organizirane i
u kubanskoj policiji Policija ima
posebno odjeljenje koje se zove
"Sekcija aa industrijske i socijal-ne
probleme" Zadaća članova te
sekcije Je da suzbija radničke i
drage progresivne pokrete i po-maže
reakciji u njezinoj politici
suradnje aa američkim imperija-lizmom
Postoji plan za organizi-ranje
špijunaže i provodjenje dis-kriminacije
i u sindikalnim orga- -
takodjer dobiti elektriku I njom niaadjama ali posao u tom je te-- e
služiti do najvećih mogućnosti j Jr w kubanski radnici takvim
PredvidjVno je da će proizvodnja I pokušajima strogo odupiru Narod
pšenice iznositi jedan milijun i Kub kako Amerikanci sve
7090) tona prema jedan milijun v organiziraju lptjwke mrele
i 400 prije rata u ekonomskom i političkom Kvotu
Pojačanje poljoprivrede moguće I Stanovništvo u gradovima je
je samo onda kada se vrši plan- - duboko ogorčeno pa traH od vla-ska
proizvodnja a plansku proiz- - de da se na osnovu najnovijih vi-vod- nju
je nemoguće ni zamisliti I jesti povede istraga i spriječi stra-ak- o bogatstva zemlje nisu u ruka-- 1 nu intervenciju u unutarnje pos-m- a
naroda love Kube
KONFERENCIJA ČLANOVA ORGANIZACIONOG ODBORA
SVE-SLAVENSK-OG
KONGRESA SA PREDSTAVNICIMA
ŠTAMPE
Članovi Organizacionog komite-ta
Slavenskog kongresa koji će se
održavati u Beogradu decembra
mjeseca održali su u četvrtak u
prostorijama Slavenskog komiteta
Jugoslaije konferenciju štampe
U vezi sa pripremama za Slaven-ski
kongres kao i o njegovom
značaju članovi Organizacionog
komiteta dali su predstavnicima
štampe izjave i odgovorili na niz
postavljenih pitanja
Predsjednik Slavenskog komite
ta u Beogradu rektor Beograd-skog
univerziteta dr Stevan Ja-kovlje- vić
obavijestio je prisutne
da će se Slavenski kongres održa-ti
8 decembra o g u Beogradu
Organizacioni komitet je na svom
zasjedanju donio potrebne zaklju-čke
u pogledu organizacije i utvr-dio
dnevni red kongresa
Zatim je sekretar Sveslavenskog
komiteta u Moskvi pukovnik Mo-čal- ov
govorio o značaju Slaven-skog
kongresa i ukratko iznio nje-gov
historijat
"Slavenska javnost rekao je
pukovnik Močalov sa velikim inte-resiranjem
je pristupila priprema
nju Slavenskog kongresa u Beo-gsa- du
Ovom kongresu pridaje se
veliki značaj Slavenski narodi do
ći će na prvi Slavenski kongres sa
jedinstvenom idejom — idejom
prijateljstva I bratstva slavenskih
naroda Mi ne obrazujemo slaven-ski
blok ni protiv koga mi samo
izjavljujemo čitavome svijetu da
su od 15 milijuna poginulih od ru-ku
dželata Slaveni izgubili 13 mi-lijuna
To nam nalaže da u poro-dici
Ujedinjenih naroda učinimo
sve za stvar učvršćenja mira U
slavenskim narodima stvara se
nov pokret — progresivni i huma-ni
pokret Ovaj novi pokret pred-stavlja
najvažniji faktor u borbi
za iskorjenje fašizma u borbi
za učvršćenje dugotrajnog demo-kratskog
mira Ove ciljeve hoćemo
da učvrstimo na kongresu
Hoću nastavio je pukovnik Mo-čalov
ukratko da ispričam histo-rijat
ovog kongresa Još za vrije-me
rata grupa najistaknutijih po-litičkih
javnih radnika slavenskih
zemalja SSSU Jugoslavije Čeho- -
slovačke i drugih istakla je ideju
o sazivu Slavenskog kongresa Ova
je ideja nošena u umovima sla-venskih
naroda Inicijativa za sa-ziv
Slavenskog kongresa što mo-že
služiti na čast bila je dana u
Beogradu
Organizacioni komitet sastajao
se u Pragu i tri puta u Beogradu
KEFEKATI KOJI ĆE SE ODU-ŽA- TI
NA KONGRESU
Na jučerašnjem sastanku Orga-nizacionog
komiteta jednodušno je
usvojen slijedeći dnevni red: 1)
Slavenski narodi u borbi ra mir i
demokraciju ' — izvjestilac Mi-lovan
Djilas 2) "Doprinos Slave-na
riznici svjetske kulture Iz
vjestioci: akademik Grekov Zde-nje- k
Nejedli Todor Pavlov Pro-fesor
Mihailović i dr Stevan Ja-kovlje-vić
3) Organizaciona pita-nja
— izvjestilac Aleksandar Gun-doro- v
Izvjestioci će istupiti pred
slavenskom javnošću sa perspek-tivama
daljeg rada Poslije ovih
izvještaja u diskusiji iznijet će se
mišljenja i savjeti Prema tome
Kongres će biti izraz nada i stre-mljenja
slavenskih naroda Ovaj
Kongres doprinijet će razvoju ve-za
iz medju slavenskih naroda To
su u kratko zadaci Slavenskog
kongresa
Mi odlično shvaćamo rekao je
dalje Močalov da se ponekom i ne
svidja naša želja da učvrstimo mir
i bratstvo naroda koje je cementi-rano
krvlju Rat protiv fašističkih
barbara je završen ali borba za
uništenje ostataka fašizma i za
demokratski mir se nastavlja Sla-venske
delegacije istupale su na
Mirovnoj konferenciji kao istinski
predstavnici istinskog mira demo-kracije
i slobode naroda
Na pitanje koja su glavna obi-lježja
današnjeg slavenskog pok-reta
sekretar Slavenskog komite-ta
u Beogradu Radovan Lalić re-kao
je izmedju ostalog:
"Ideja saradnje medju slaven-skim
narodima nastala je u borbi
protiv stranih zavojevača u pr-vom
redu u borbi protiv german
skih zavojevača Oslanjajući se na
progresivne crte koje su ostale iz
prošlosti današnji slavenski pok-ret
dobio je neka nova svoja obi-lježja
Oktobarska revolucija je ojl
ogromnog historijskog značaja za
sve slavenske narode
U toku oslobodilačkog rata sla-venski
narodi su se zblilill više ne-go
ikada Oni su se prvi put Is-tinski
zbližili i prvi put su stvore-ni
istinski uslovi za pravu slaven-sku
saradnju za saradnju o kak-voj
su maštali najbolji sinovi sla-venskih
naroda u prošlosti Zato
što je u svim slavenskim zemlja-ma
stvorena narodna vlast što jo
svuda narod uzeo u svoje ruke up- ravu zemlje da odlučuje o svojo!
sudbini baš zato su stvoreni uslo-vi
za tu saradnju
Slavenski pokret je duboko de-mokratski
pokret i kao takav on
je lišen svakog šovinizma Slaven-ski
narodi saradjujući sada medju-sobn- o
pružaju ruku saradnje svim
ostalim slobodoljubivim narodima
Slavenski pokret je pun humaniz-ma
Na pitanje da li će na Kongresu
učestvovati i Slaveni iz neslaven-skih
zemalja sekretar Slavenskog
komiteta Poljske Pavel Dombck
rekao je da će učestvovati i pred
stavnici iz drugih zemalja i to iz
Kanade SAD Južne Amerike
Francuske i drugih kao gosti i
imati će savjetodavno prava glasa
Slaveni u drugim zemljama odi-grali
su u toku rata važnu ulogu
u pravcu jačanja borbe protiv fa
šizma
IZVRŠENE SU SVE ORGANIZA- -
CIONE PRIPREME ZA
KONGRES
Na pitanje kakve su pripreme
učinjene za Slavenski kongres u
pojedinim slavenskim zemljama
predstavnik Slavenskog komiteta
Čehoslovačke Prokop Maksa rekao
je da su u Čehoslovačkoj izvrJene
pripreme i da će u Beograd doći
zajednička delegacija češkog i slo-vačkog
slavenskog komiteta On
je na kraju izrazio zahvalnost Sla-venskom
komitetu u Beogradu na
inicijativi za sazivanje Slavenskog
kongresa u Beogradu
O pripremama u Poljskoj govo-rio
je podpredsjednik Slavenskog
komiteta Poljske Henrik Batovski
On je rekao da se u Poljskoj radi
sa ogromnim oduševljenjem 1 vrJe
velike pripreme za Kongres Pri-prema
se poseban broj časopisa sa
prilozima o razvitku demokratske
slavenske ideje u Poljskoj i o sla-vensk- oj saradnji Pored toga bit
će objavljen jedan broj časopisa
na srpskom jeziku o ulozi Poljske
u borbi protiv fašizma
Član Slavenskog komiteta u So-fiji
Krum Veljkov rekao Je da će
cijela Bugarska javnost sa ogrom-nim
oduševljenjem pozdraviti Kon-gres
koji će se održati u Beogradu
Slavenski komitet u Sofiji vrli
svestrane pripreme za učešće na
Kongresu
O pripremama Slavenskog ko-miteta
Jugoslavije govorio je sek-retar
Komiteta Radovan Lalić On
je naglasio da su učinjene sve pri-preme
u cilju objašnjavanja zna-čaja
Slavenskog kongresa Uskoro
će izići prvi broj časopisa Slaven-skog
komiteta Jugoslavije "Sla-venstvo"
časopis će širiti brat-stvo
medju slavenskim narodima
Po završetku rada Kongresa pri-redit
će se ekskurzija kroz našu
zemlju za učesnike Kongresa
Sekretar Sveslavenskog komite-ta
u Moskvi pukovnik Močalov
naglasio je da će u Sovjetskom
Savezu biti organizirana jedna iz-ložba
i objavljen čitav niz člana-ka
brošura i knjiga čitav taj ma-terijal
odnosit će se u glavnom na
Slavenski kongres da bi se sa nje-govim
značajem upoznale Uroke
mase radnog naroda Sovjetskog
Saveza
Na pitanje novinara kako jav-nost
u slavenskim zemljama gleda
na činjenicu da američke vlasti
nisu dozvolile jugoslaven-ko- j de-legaciji
da prisustvuje Kongresu
američkih Slavena predstavnik
Slavenskog komiteta Čehoslovač-ke
Prokop Maksa rekao je izmedju
ostalok:
"Vijest da delegatima koje je
od redio Slavenski komitet u Beo-gradu
za Kongres američkih Sla-vena
nije dozvoljen ulazak u Ame-riku
izazvala je ogromno ogorfe-nj- e
kod nas u čehoslovačkoj I u
svim ostalim slavenskim zemlja-ma
To ogorčenje je u toliko veće
što su svi slavenski nmdi u tsku
rata protiv fašizma podnijeli naj--
(l'renos na str 4)
III m wp