Novosti, March 26, 1946

              4?
EffT" 17 '
BTRANA 2 NOVOSTI Utorak 26 marča 1946 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi svaki utorak četvrtak subotu hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office lor the City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Authorized as Seconđ Class Mail
i u
Post Office Department Ottawa
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
27 ožujka 1941 godine
(Prenos sa strane 1)
tićno doveo do toga da je potpuni slom stare jugoslavenske
vojske krunisao izdajstvo od 25 marča i dugogodišnju politi-ku
protu-narodni- h režima Jugoslavije
Nekoji nastoje da svoje kapitukmstvo i izdajstvo oprav-daju
bezizlaznošću tadašnjeg položaja "nepobjedivom" sna-gom
Hitlerove vojske
Ni jedan iole razuman čovjek iz naroda nije u onim dani-ma
mislio da će se jugoslavenska vojska u frontalnoj borbi
moći pobjedonosno oduprijeti oružanoj sili Trećeg Rajha A
najmanje su tako mislili patrioti koji su u tim danima pozivali
narod na otpor Oni su znali da je zahvaljujući Stojadinovi-cevo- j
Maćekovoj i Koroščevoj politici "vječitog prijateljstva"
na fašističkim i pro-fašistički- m režimima u susjednim država
ma i dubokog neprijateljstva prema Sovjetskom Savezu Ju
goslavija okružena zakletim neprijateljima koji vrebaju čarak
kada će se moći raskomadati njezino tijelo
Svaki patriota naše domovine znao je u onim danima t
to da 3u veliko-srpsko- m politikom nacionalnog ugnjetavanja
nesrpskih naroda Jugoslavije izigravanja i razdvajanja jugo
slavenskih naroda politikom nasilnog ugnjetavanja svih dc:
liedno anti-fašističk- ih pokreta prije svega Komunističko Par
Uje Jugoslavije politikom proganjanja svih iskrenih patriota
politikom uzdizanja petokolonaških generala i tudjih agenta
da su tom politikom za 23 godine zadati najozbiljniji udar- -i
moralno političkom jedinstvu jugoslavenskih nproda
Svi koji su se godinama odupirali izdajničkim reakccr ar
nim režimima znali su da je čitava unutrašnja i vanjska p-- li
tika svakojakih "drževotvoraca" stare Jugoslavije objekt-vn- o
a većim dijelom i subjektivno bila usmjerena na slom r nto
i posadine Ali su oni uočavajući teško nasljedje iz pr l-- ~t
ipak znali da narodi koji hoće da se bore za svoju slat du
i nezavisnost nemogu biti ni slomljeni ni poraženi pa makr?
neprijatelj zaposjeo čitav njihov državni teritorij Oni su vicr-w- ii
atrKnn1iuKMS rtnh iuaoslavanskih naroda koti io '
nama godina prkosio tudjim osvajačima U brzom i odlu ~
preokretu čitave unutrašnje i vanjske politike u njezinom d
Ijednom sprovodjenju iskreni jugoslavenski patrioti gled
polaznu točku sa koje će se kroz nepomirljivu borbu v
tudjih okupatora i njihovih slugu moći uspostaviti raži r
jedinstvo jugoslavenskih naroda do kraja probuditi sleh ±
ljubeći duh tih naroda
Izbjeći slom vojske sačuvati srž vojske i bar veći dio
zinog naoružanja za svakog jugoslavenskog patriota značilo
je preći od frontalnog na partizanski način ratovanja koji će
se u pogodnom vanjsko-političko- m času kada Hitler budo pri-siljen
da veći dio svoje vojske odvuče sa Balkana na druge
(fontove pretvoriti u opći narodni ustanak protiv okupatora
Ostvarenje tog plana predpostavljalo je demokraciju či-tavog
društvenog i političkog života Jugoslavije demokratiza-ciju
odnosa medju nacijama aktivizadju i mobilizaciju naj-širih
narodnih masa uništenje svih dobro poznatih vodja pete
kobne
Ostvarenje tog plana predpostavljalo je još i duboke pro-mjene
u komandnom kadru i u samom ustrojstvu vojske koje
bi iz osnove promijenilo i sam karakter jugoslavenske vojske
pretvarajući je u narodnu vojsku
AH takav plan nije bio prihvatljiv za većinu ministara u
Siraovićevoj vladi jer su oni u ugušivanju masovne inicijative
i aktivnosti za sve vrijeme postojanja stare Jugoslavije gleda-li
garanciju svoje protu-narodn- e vladavine
Aktivna borba za slobodu u koju polaze najšire narodne
mase stvara u masama novi odnos prema slobodi radja ne-pobjedivu
ljubav prema slobodi neodoljivu mržnju prema ne-slobodnoj
prošlosti a takva se promjena u odnosu naroda
prema slobodi nije svidjala spomenutim i njima sličnim pro-tu-narodn- im
zavjerenicima Strah od takve promjene njima je
i u emigraciji došaptavao parolu "čekajte još nije vrijeme"
kojom su preko radia i drugih veza nastojali zaustaviti nabu-jalu
rijeku sve-narodn- og ustanka u domovini Taj je strah iz-digao
koljača i okupatorskog slugu Dražu Mihajlovioa na po-Ici- aj
ministra vojske i mornarice u raznim emigrantskim vla-dama
Takav plan nije bio prihvatljiv 2a ljude koji su u vojsci i
dalje prvenstveno gledali oružje za održavanje unutarnjeg
"mira i poredka" aparat nasilja na kojeg svaki čas mogu
osloniti svoju protu-narodn- u vladavinu a u posljednjem redu
sredstvo za obranu zemlje od vanjskog neprijatelja Pojam
vojske za njih je bio neodvojiv od petokolonaških generala
od vjernih učenika Nedića i Rupnika koji su planove naših
pograničnih utvrdjenja prodali Nijemcima prije nego što su
ona bila sagradjena Tako su ti generali ostali na svojim mje-stima
Za spomenute reakcionarce i izdajnike u Simovićevoj
vladi pojam vojske bio je neodvojiv od škole političkog i na-cionalnog
ugnjetavanja Tako su komandanti nekojih jedinica
sastavljali spiskove vojnika komunista koje treba postrijeljati
čim otpočmu neprijateljstva sa Nijemcima
Došao je 6 april i snjima podmukli barbarski napad Hit-lerove
vojske na jugoslavensku zemlju na naše gradove i sela
Komunisti i svi ostali iskreni patrioti u sudbonosnim da-nima
od 6 aprila do sramne kapitulacije nisu ni časak ostav-ljali
narod odjeven u vojničke kabanice Imajući pred očima
""IP I lP
0SL0B0DI0C BALKANSKIH ZEMALJA
Piše: I KOXSTAXTINOVSKY
Moskva (Brzojavno Novosti-ma)
— Rumunjska Bugarska i
Jugoslavija bile su prve zemlje
u Europi koje je oslobodila Crve-na
Armija Posvuda od rijeke
Prut do Marice i Save od Jassy
do Deograda balkansko zemlji-šte
je zabilježeno spomenicima
slave Crvene Armije
Balkanski narodi dugo vremena
će se sjećati junačkih djela so-vjetskih
vojnika i oficira koji su
ih svojom krvlju i junaštvom o-slob- odili
grabežljivog njemačkog
fašizma To se dogodilo u onim
teškim danima 1944 godine kada
su vojnici divizije pod komandom
pukovnika Ihitejka prešli rijeku
Prut u pokrajini Jassy Crvena
Armija je ušla u Rumunjsku U
to vrijeme Bukarešl je još uvjek
bio pod kopitom fašiste Antone- -
scu Crvena Armija je ušla u ne-prijateljsku
zemlju koja je sko-ro
četiri godine provodila zloči-nački
rat protiv Sovjetskog Sa-veza
Na rumunjskom teritoriju
vojnici Crvene Armije često su
susrećali sovjetski narod koji je
iz svoje domovine prognan u rop-stvo
Vidjeli su takodjer i imovi-nu
koju su u sovjetskim građo
vima opljačkali i odvez! rumunj' i
ski fašisti Pa ipak je ponašanje
Crvenoarmejaca bilo uzorno Oni
su se u Rumunjskoj ponašali ta-ko
da je narod te zemlje odmah
osjetio kako k njima nisu došli
neprijatelji nego pravi oslobodio-ci
Naročito interesantni prizori
su se onih dana pojavljivali na
rumunjskim cestama
Sjećam se jedne grupe mladi-ća
kako je putovala po jednoj
tankovima razdrtoj cesti Obučeni
su bili veoma slabo Na pitanja
od kuda putuju mladići su davali
čudne i interesantne odgovore:
"Bježimo iz rumunjskog zaroblje-ništva"
— odgovorili su I zaista
je bilo tako Po naredjenju An-tonesc- ua
sva mladež u sjevero-istočnoj
Rumunjskoj je evakuira-na
u pozadinu Na putu u pozadi-nu
nigdje nisu dobivali hrane
već su ih stalno držali zatvorene
u zagušljivim vagonima Utekli
su iz zarobljeništva Pod cijenu
svojih života ti mladi Rumunji
su bježali natrag kroz frontu na
sovjetsku stranu U zoni neda-leko
fronta vidio sam grupu uz-rujanih
rumunjskih seljaka oko
sovjetskog pukovnika gdje ga
mole da Crvena Armija požuri
nastupanjem i oslobadjanjem nji-hove
djece iz zarobljeništva '
Klevetnička kampanja protiv
I R?BssssHHssH
w vtgMr1' --dflLHo fflsssH
hKmiHBl J9HHII f9HsssH
sPSBssBMHr- - wm$W?IfeP !vP£iPvbbbH
HHBLH—bVIeMMM!r ismVmnl -- ssssHl
W# raiBHr %£1bV SvkII " fslESIBM £k wwMiU£fnP'MiS:JŠeskMj' si$s1VbSi!iW
§§§l§i§ ifiBfeff ¥fffflWB
(sja
j-v- jf tfmxi1fj[Kffli tf ibl jsBJBBBft&sJsssaBBHssMEL i j3 V JsH WsWsmBsBPHliPTriP
Lco Kr)zicki predsjednik Američko Slavenskog Kongresa i pre-mijer
lade FNKJ maršal Tito Slika je snimljena kad je Krvzicki
poujetio Jugoslaviju
predpostavku jedneg evo narodnog urtanka protiv okupatora
cm su podizah borbeni duh vojske i nastojali da od njezinog
naoružanja spase što se spasiti dade
Članovi vlade odvezli su se iz Jugoslavije sa lovačkim i
bombaškim aeroplanima sagradjenlm za borbu protiv tudjih
napadača Maček je otišao u Zagreb da pripremi doček Pave-lić- u
i da mu uz dobrodošlicu preda narodne borce što ih je
strpao u koncentracione logore
Kapitulantski generali su kapitulirali a slobodoljubeci
narod je u mnogim mjestima zadržao oruije za "bolja vreme-na"
koja nisu bila daleko
I tako stara Jugoslavija je propala na njezinim se ruševi-nama
počela radjati nova U novim formama i sa novim
rukovodiocima borba se nastavila da se sa njemačkim napa-dom
na Sovjetski Savez rasplamti u sve-narod- ni ustanak Stu-panjem
Sovjetskog Saveza u rat naš narodni oslobodilački
pokret dobio je čvrsti materijalni i moralni oslonac Slavna
Crvena Armija vezala je na istočnom frontu desetine i stotine
Hitlerovih divizija borba rame uz rame sa velikim ruskim
narodom uljevala je našim narodima nepokoljebivu vjeru u
konačnu pobjedu U tome je značaj 22 jula 1941 godine za
borbu naših naroda
Plan akcije na čijoj je osnovi Komunistička Partija Jugo-slavije
prije i poslije aprilskog sloma pozivala na okup sve
istinske patriote jugoslavenske domovine bez obzira na nji-hovo
političko uvjerenje počelo se ostvarivati ma da pod do-sta
teškim okolnostima Propali su svi pokušaji da se narodno-oslobodilač- ki
pokret minira iz nutra a protu -- narodni zavjere-nici
— Draža Mihajlović i njegovi ortaci kod kuće i u inostran-stv- u
morali su skinuti maske i pred čitavim svijetom pokazati
u čijoj su zapravo službi
Kroz narodno oslobodilački pokret kroz njegovu nepresta-nu
borbu sa okupatorima i izdajnicima narod je ostvario i još
ostvaruje svoje demokratske težnje kroz oslobodilačku borbu
uspostavljeno je i neprestano se učvršćuje bratstvo i jedinstvo
jednakopravnih jugoslavenskih naroda-- kroz teška iskušenja
jednog domovinskog rata radjala se i rodila se nova narodna
Jugoslavenska Armija: Ona će uvjek biti vjerni čuvar velikih
tekovina naše narodno oslobodilačke borbe vjerni čuvar ne-povrijedlji- vosti
naših državnih granica u kojima će svi Jugo-slaveni
živjeti slobodni i ujedinjeni
To je historijski značaj 27 marča kojeg mi ove godine sla-vimo
u duhu pobjede i novih zadaća za izgradnju zemlje i
blagostanje našem narodu
Iz "Borbo"
Sovjetskog Soveza u Rumunjskoj
se godinama provodila Ali kada
je pobjednička Crvena Armija
ulazila u tu zemlju njezin narod
je doznao istinu Ta se istina
munjevitom brzinom širila po ci-jeloj
Rumunjskoj Sovjetskom
vojnom komandantu u gradu Ba-tosa- ni
došla je delagacija ru-munjskih
koludrica iz Agaftona
ženskog samostana i zahvalila mu
se za vojnu stražu koju je tamo
postavila sovjetska vojna koman-da
da štiti samostan Rumunjski
veleposjednik Aleksianu jedan
od najbogatijih ljudi u okrugu
Jassy došao je na sovjetsku ko-mandu
i zatražio dozvolu da odr-ži
radio govor svojim prijateljima
i znancima u Bukareštu Velepo-sjednik
ih je obavjestio da u
okupiranoj zoni Crvene Armije
prevladava uzorni red pa je čak
naglasio da je zaključio veliku
trgovinu sa komesarijatom Crve-ne
Armije za krmu koja mu je
plaćena u rumunjskom novcu
U selu Kerpitci okrug Jassy
stari seljak Totu je rekao: "Sa-da
imamo potpunu slobodu u na-šoj
zemlji" Rumunji su shvatili
da im je vojska naroda protiv
kojeg su godinama slušali kle-vete
rumunjske reakcije donesla
dugo željenu slobodu i nezavis-nost
Dolaskom strane i tada još
uvjek neprijateljske vojske do-ilazi- la
je sloboda To možda zvuči
I paradoksalno ali je tako Crvena
I Armija je nastupala i pred njom
bježali su fašisti i sve što je di- -
salo fašističkim duhom Narod
seljaci su ostajali i odmah birali
svoje seljačke odbore
Nekoliko mjeseci kasnije kad
je Crvena Armija zadala prvi te-b- ki
udarac Nijemcima na rumunj-skom
tlu izbačena fašistička
vlada u Bukareštu Rumunjska je
ušla na (istu zemalja koje su se
borile protiv Nijemaca Njezin
sin Kristo Karpačev partizanski
ORGANIZIRANO RADNIŠTVO
U KANADI
Doprinos radništva za pobjedu
u drugom svjetskom ratu je opće
poznat a važnost toga za razvi-tak
Kanade kao industrijske zem-lje
takodjer se priznaje Za vrije- -
I me rata Kanada je podvostručila ' cvoju proizvodnju pa je tako da-- j
nr- - na polju izvoza na drugom
mjestu -- amo iza Sjedinjenih Dr-ava
Kroz oso ratno vrijeme radni-tv- o
se ip takodjer bolje organizi-ralo
Godine 1939 pripadalo je uni-jama
samo oko 3G000O radnika
ali koncem 1943 u kanadskim uni-jama
poskočio je broj članstva do
G05000 što je bio porast za preko
85 posto
U Kanadi ima više radničkih or-ganizacija
a najveće od njih su
ove: "The Trades and Labour Con-gre- ss
of Canada" "The Canadian
Congress of Labour" "The Cana-dian
and Catholic Confederation
of Vorkers" i "The Independent
Railroad Brotherhoods" Pored
ovih ima više manjih radničkih or-ganizacija
i odbora po cijeloj zem-l- ji
Prve dvije imenovane organiza-cije
"The Trades and Labour Con-gress
of Canada" (TLCC) i "The
Canadian Congress of Labour"
(CCL) su najjače One medjusob-n- o
imadu oko 75 posto sveukup-nog
organiziranog radništva u
Kanadi TLCC ima u svojim redo- -
1 vima više zanatlije kao stolare
štampare i slično dok CCL obuh-vaća
većinu radništva u proizvod-nji
na veliko kao u čeličnoj auto-mobilskoj
i električnoj industriji
I prem je broj članstva u unija-ma
na veliko porasao kroz ovo
ratno vrijeme u industrijama je
ipak izgubljeno malo vremena
radi štrajkova jer tek oko jedan
' }JsuaatiS InranlnrAu ptllalneilnilurn npsutlna&ujic
Gubitak je bio mnogo veći radi oz-ljeda
na radu koji je iznašao oko
pol posto
Radništvo je svoju važnost dalo
osjetiti pa se usljed toga danas
kod većine industrijskih poduzeća
nadje "Labour-Manageme-nt Com-mitte- e"
Ovi odbori sastavljeni su
od predstavnika sa strane radnika
i sa strane uprave poduzeća kako
i samo ime pokazuje Oni se sas-taju
u redovitim razmacima vre-mena
da raspravljaju o načinima
poboljšanja proizvoda o izdašno-sti
te o drugim stvarima kao o
spriječavanju unesrećenja I o Jted-n- ji
materijala Dinas ima preko
300 takovih odbora po cijeloj Ka-nadi
i njihovo djelovanje se je po-kazalo
vrlo uspješnim za industri-J- u
Radničke unije su se borile za
više raznih prava za radnike me-dju
kojima je takodjer pravo za
skupno pregovaranje unijska ra
komandir pao je u borbi protiv
Nijemaca On nije doživio dana
da bi mogao vidjeti slobodnu Ru-munjsku
U Bugarskoj sam medju na-šim
norodom vidio 88 godišnjeg
starca i veterana Petka Stojčeva
Topalova Učesnik u mnogim ra-tovima
na svojim prsima je nosio
šest odlikovarija medju njima
i staro rusko odlikovanje Topa-lovo- g
oca su ubili Turci a on se
kao mladić priključio ruskoj voj-sci
kada je ušla u Bugarsku Za-jedno
snjom borio se na brijegu
šipka i kod rievna U godinama
fašističke vlasti u Bugarskoj čak
ni takvi kao što je ovaj 88 godi-šnji
starac nisu bili ostavljeni na
miru Topalov je dva puta bio
zatvoren samo za takve riječi
kao: "Neću da znam za takove
ljude" Razgovarajući sa sovjet-skim
oficirom ovaj ratni veteran
sa Plevna je rekao: "Vi ste Rusi
spasili moju zemlju spasili ste
dva puta Bugarsku i njezin na-rod"
U sakupljenoj masi naroda stu-pio
sam u razgovor sa crnokosom
djevojkom obučenom u bjelini sa
crvenim pojasom — Stefkom
Dončevom Osamnaest mjeseci
ona je davala signale partizan-skim
odredima kada su prolazili
kroz mnoge šume i brijegove Ju-naštvo
Crvene Armije još je više
bodrilo bugarske partizane u nji-hovoj
borbi protiv stranih i do-maćih
neprijatelja čak i u njiho-vim
partizanskim pjesmama na-laze
se kitice o Crvenoj Armiji
i njezinom nestupanju prema
Balkanu
Stari seoski svećenik Matvejev
koji govori ruski veoma dobro je
u razgovoru sa nama medju dru-gim
rekao: "Znajte da se nala-zite
medju svojom braćom Već po
drugi puta vaša zemlja je spasila
Bugarsku Neka moj svemogući
blagoslovi va5u armiju"
diona prednost po starosti uposle-nj- a
itd Ove kao i više drugih
unijskih oznaka tumače se kako
slijedi:
"COLLKCTIVI1 BARGALNING"
(Skupno pregovaranje)
Znači da se radnici organiziraju
u unije po svojem vlastitom izbo-ru
i onda sa upravom poduzeća
pregovaraju skupno a ne pojedi-načno
svaki za sebe Obično se
ovakovi pregovori vode o satnom
vremenu rada o ljestvici nadnice
o dopustima sa plaćom kao i za
više drugih stvari Ovako sastav-ljen
ugovor i potpisan po obadvje-ma
stranama poznat je kao skup-ni
ugovor (Collective Bargaining
Agrcement)
"UNION SKCURITV CLAUSKS"
(Ušlo i za sigurnost unije)
Ovo pokriva one dijelove skup-nog
ugovora koji zaštićuju uniju
od gubitka članstva Prema tuma-čenju
unije ovi uslovi učvršćuju
odnošaje izmedju radnika i uprave
poduzeća i olakšavaju ispunjava-nje
svih obaveza sa kojima se je
unija prema ugovoru saglasila
Sigurnosno-uslovn- e forme za uni-je
su kako slijedi:
"MAINTENANCK OF MEM- -
BERSIUP"
(Podržavanje članstva)
Ovaj uelov traži da svi zaposle-nici
koji su za vrijeme potpisiva-nja
ugovora pripadali uniji ostaju
u njoj i plaćaju svoje pristojbe
tako dugo dokle god je ugovor u
krijeposti
"UNION SHOP"
(Unijska radiona)
Prema ovom uslovu poslodavac
može uzeti na posao koga hoće
ali svi tako uzeti na posao mora-ju
kroz stanovito vrijeme pristu-piti
u uniju Sto Je obično u roku
od 30 dana
"CLOSEI) SHOP"
(Zatvorena radiona)
Kad je ovaj uslov u ugovoru
onda svi radnici u poduzeću mo-raju
pripadati uniji Tako i svi
koje se naknadno uzima na posao
moraju već kod uzimanja na po-sao
biti članovi unije
SEXIOKITY"
(Prednost po starosti zaposlenja)
Kada ugovor priznaje pravo
prednosti (seniority) to znači da
oni koji su najdulja zaposleni ima-du
prvenstvo za unapredjenjo
Kad se ljude od pušta sa posla
(osim radi uzroka) to koji su bili
posljednji uposleni medju prvima
ih se odpušta A kod ponovnog
uposlivanja opet oni koji su prije
bili najdulje uposleni imadu pr-venstvo
za ponovno uposlenje
U središtu sela prostirao se
veliki plakat sa riječima u po-čast
velikom bugarskom heroju
Kristu Botevu: "Onaj koji pada
za slobodu ne umire" Na drugoj
strani postavljena je kolosalna
slika Crvenoarmijca sa slijede-ćim
riječima: "Pozdravljamo do-lazak
vas koji ukidate nepravdu!
Vašu snagu vašu hrabrost i djela
za narod opjevati ee naši pjes-nici"
Zatim je Crvena Armija došla
u dodir sa hrabrim vojnicima neu-pokore- ne
Jugoslavije Sastanak
Crvene Armije sa jugoslavenskim
vojnicima bio je jedan od najdir-ljivijih
prizora za vrijeme cijelo-ga
rata Pri prvim koracima do-laska
u ovu zemlju Crvena Armi-ja
je opazila kako je neprijatelj
bezobzirno rušio i uništavao Sve
ceste i mostovi bili su razbijeni
zemlja sva prekopana rovovima
i pokrivena bodljikavom žicom
Ovdje se za svaku stopu vodila
žestoka borba Narodi Jugosla-vije
nisu se upokorili fašističkim
zvjerstvima Oni su stupili u ne-ravnu
borbu i doprinjeli velike
žrtve za slobodu i pobjedu save-zničke
stvari
Na jugoslavenskom teritoriju
Crvena Armija se borila naroči-tom
upornošću i hrabrošću
"Sto je na vas učinilo najveći
utisak prigodom sastanka sa Cr-venom
Armijom?" — pitao sam
jugoslavenskog generala Peka
Dapčevića jednog od junaka par-tizanskog
ratovanja i komandan-ta
jugoslavenskih jedinica u borbi
za oslobodjenje Beograda
"Najveći utisak je na mene
učinila vještina i hrabrost Crvene
Armije" — odgovori Dapčević
Za vrijeme rata naši partizani su
pokazali uzornu hrabrost ali čak
i njih je začudila hrabrost Crvene
Armije Kad je na jednoj beograd-skoj
ulici granata otkinula ruku
ruskom naredniku Kovalevu i
kad ga je srpska bolničarka htje-la
uklonuti on je jednostavno re-kao:
"Ne sestro još imam kod te
be tri granate koje ću baciti na
Nijemce prije nego idem u bol-nicu"
Crvenoarmejci su se na jugo-slavenskom
zemljištu rame uz ra-me
borili sa vojnicima Narodne
Oslobodilačne Vojske Zajedno
su se borili nastupali i umirali
jedan za drugoga ili su pak po-stali
braća za sva vremena
Jugoslaveni neće tih dana ni-kada
zaboraviti Sve pripovjesti o
Crvenoj Armiji prožete su njezi-nim
junaštvom Možda nigdje u
Europi nisu čitali tolike natpise
"Neka živi Crvena Armija —
oslobodioc naroda!" kao u Jugo-slaviji
Ove riječi izražavale su
eliku oslobodilačku misiju Crve-ne
Armije u narodnom ratu pro-tiv
fašizma tog najvećeg nepri-jatelja
u historiji čovječanstva
U čast i slavu 27 marča Jugo-slavensk- og
narodnog blagdana
Francuskoj treba vanj-ska
oooioć za
s
rekonstrukciju
Mogla bi se ekonomski orijentira-ti
prema Sovjetskom Savezu
Pariz 23 Marča — Francuska
je spremna orijentirati svoju eko
nomsku politiku prema Sovjet-skom
Savezu ako ne dobije odgo-varajuće
materijalne pomoći iz
Sjedinjenih Država
Ministar vanjskih poslova
George Bidault izjavljuje da Fran-cuska
mora tražiti pomoć iz vana
ako želi ito uspješnije popraviti
svoju ekonomiju Ako Francuska
tu pomoć ne dobije iz Sjedinjenih
Država a ne vidi razloga zašto je
nebi mogla dobiti onda će se ob-ratiti
Sovjetskom Savezu Francu-ska
je već dobila obećanje od Sov-jetskog
Saveza za 400000 tona
pšenice
Ako Sjedinjene Države ne pru-že
Francuskoj traženu pomoć Bi-dault
kaže da to neće proći bez
posljedica Jedna od takvih poslje-dica
mogla bi biti to da se fran-cuski
narod duboko razočara u
Sjedinjene Države što bi opet
imalo i politički značaj jer će
francuski narod za svoje prijate-lje
priznavati one zemlje koju mu
pomažu u časovima rekonstrukci- -
Je
KANADA DMA ŠIROKE MO-GUĆNOSTI
ZA VANJSKO
TR2I5TE
Montreal 23 Marča — Min-istar
trgovine J A MacKinnon je
ovdje na predavanju rekao da Ka-nada
ima ogromno tržište u svije-tu
samo ako se prihvati proizvod-nje
za izvoz Prodavanjem svojih
proizvoda stranim zemljama Ka-nada
bi pomogla popraviti ekono-miju
u ratom opustošenim zemlja-ma
I kod kuće podržavati stalno
uposlenje