000005 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Hl 070 CIJENA PRETPLATA: Za godinu S400 NOVIH Za pola godine S250 Za SDA S500 PRETPLATA Za Jugoslaviju S500 _j JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO — - ~ ii i God 6 Broj 755 TORONTO ONTARIO TUESDAY JANUAR Y 8TH 194G Vol G No 755 Krivo tutmaiemj© stava I'oLušava se još uvijek u jed-nom dijelu neupućenog ino-btranst- va da se sa osla Kom dr šubašića motivira tvrdnja kako se u Jugoslaviji nisu izve-l- e demokratske reforme "spo-razum Tito-šubaši- ć" preporu-ke konferencije u Jalli Medjutim to nije točno ni u kom pogledu Prije svega sporazum se na-ziva krivo "Tito-šubaši- ć" jer je dobio važnost kad ga je pri-mio Nacionalni Komitet i tadaš-nja jugoslavenska vlada u Lon-donu Na traženje g Chuchilla dr šubašić je morao saopćiti izričiti zaključak vlade o prih-vaćanju sporazuma Poslije to-ga krivo je smatrati šubašića za jednu stranku u tome spora-zumu Medjutim sto se sadržine ti-če onu čemu je dr Šubašić pri-davao najveću važnost i kad je išao u lipnju i kolovozu na Vis i u studenomu 1911 god u Ueo-gra- d nije bila demokratska sa-drži- na sporazuma Nije bilo iz-vod j inje detalja demokratskih reforma demokratskih sloboda i svega onoga sto se tim ime-nom danas iskreno i neiskreno naziva nego jedino i isključivo jedno pitanje pitanje tzv us-tavnog kontinuiteta monarhij-skog oblika Dr šubašić je sma-trao za najvažniji i najveći us-pjeh svoj to zlo će forma kra-ljevske vlasti ostati preko INa-mjesiiišt- va Smatrao je za naj-hitnije da se promjena obavi pozivom na član 116 Aleksan-drovog Ustava iz 1931 godine (isti paragraf po kome je g 1939 stvorena Banovina Hrvat-ska) Za nas druge koji smo se bunili protiv te formalnosti jer nam je izgledala bez sadrži-ne i u stvari poniženje za de-mokraciju i nešto lažno dr šubašić je ljutito dokazivao da je to najhitnije naročito za za-pad Nije smatrao da su važni prigovori kako u tekstu ima ne-jasno- ća koje mogu dati povoda za komplikacije kako su se mnoge stvari trebale jasnije predvidjeti ako je iskrena na-mjera da se likvidira vlada u izgnanstvu i ujedine sve snage u borbi a naročito da moralna materijalna i politička pomoć predje na vladu u zemlji Kako nije bilo jasnu rečeno da se AVNOJ pretvara u privremeni parlamenat sa ulaskom nekog udredjrnog broja nekomprom-itiranih predstavnika demokrat-skih stranaka dr šubašić je u Londonu uvjerio g Churchilla da se to najbolje može izvesti sa uklapanjem poslanika Stoja-dinoviće- ve skupštine iz 193S god ma da je to u stvari kom-promitiralo smisao te reforme llunio se medjutim protiv svakog pokušaja da se ne upo-trebljava formula ustava iz 1931 g za Namjesništvo llu-nio se na prigovor da je apsurd-no pomišljati da se narodni po-kret nove Jugoslavije može uokvirit u formu paragrafa jed-nog bezvrijednog ustava protiv koga su se borili svi demokrat-ski elementi od prvog dana Jedva je u siječnju pristao na tekst ukaza u Namjesništvu u kome se ne spominje ustav ne-go se jasno kaže da će suvere-na Ustavotvorna skupština — ne plebiscit kao sto je izgleda šubašić misliu — odlučiti o ob-liku države Kad je kratko prije toga do-šlo do komplikacija 8 kraljem zbog toga što je on u javnosti istupio ha tvrdnjom da se spo razum ne izvodi kako je ugo-v- oi eno — dr šubašić je htio da se odmah prekidajući sve ot-putuje u zemlju bez riješenja glavnog pitanja I bez općeg ukaza o Namjeeništvu (Matu-si- ć 1 ja sprečili smo to jer je bilo jamo da bi to značilo dove NAMJERAVAU SU UBITI 30 MILIJUNA SLAVENA bi Nurenberg 7 Jan — General Erfch fon dem Rach-Zelews- ki ko-mandir anti-partitansk- ih aktivno-sti na istočnom frontu priznaje na sudu u Nurenbergu da su na So V M sti u pitanje medjunarodno pri-znanje vlade u zemlji što je morao bili smisao sporazuma) Kad bi se medjutim po ostavci šubašićevoj u listopadu 1945 sudilo logično bi bilo da je u siječnju 1915 on stajao potpuno uz kraljev stav i kraljevo tu-mačenje što se demokratskog proširi-vanja vlade tiče dr šubašić je sa svoje strane učinio sve kako u Londonu tako i kasnije da g Grol ne udje u vladu Od formiranja vlade u zemlji u ožujku pa do ostavke na sjednicama vlade nikad nije iz-nosio neki prigovor općoj poli-tici vlade ili njezinom izvodje-nj- u U slučaju raznolikih miš-ljenja njegovo nije bilo odre-djen- o Pred oMobodjcnje Zagreba i cijele Hrvatske — protivno oče-kivanju mnogih političkih ljudi — dr šubašić je tražio da ot-putuje u San Francisco 1 ako je baš tada morao ostati u zemlji Nema sumnje da je to pomoglo štetnu Mačekovu odluku da ode u inostranstvo Dao je jvoje ljude u prošire-nje AVNOJ--a Ušao je u Narodni front bez ikakvog pokušaja rezerve a na-ročitu je insistirao da udje u prezidium kongresa Glasao je u Narodnoj skup-štini za SVE političke zakone (otklonio je medjutim ako sam točnu obavješten da učestvuje na opozicionoj listi jer da bi to značilo priznanje političkih za-kona) Kad je kralj sa poznatom motivacijom pokušao da opozo-ve Namjesništvo dr šubašić je bio energično protiv njega U vrijeme Potsdamske konferen-cije dao je pimenu izjavu da se sporazum potpuno izvodi Učcftvovao je kod stvaranja zaključaka za slanje delegacije na konferenciju ministara vanj-skih poslova u Londonu Učestvovao je kod stvaranja j zuKijucaha za raspisivanje izoo-r- a Jedino što je kod toga pri-mjet- io bilo je pitanje hoće li ukaz o raspisu izbora potpisati Namjesništvo Ild itd Razloga za prigovor za skrupule sa stanovišta koje je dr šubašić imao da predstavlja svakako je bilo više u prosincu 1914 ili u veljači 1915 nego u listopadu 1915 štampa slobo-da kretanja politički život i drugo imalo je puno više ogra-ničenja kad je šubašić smatrao da bez prigovora može da učes-tvuje u radu vlade 11! da ide na konferenciju u San Francis-co — nego kad je sjedio u pre-zidiu- mu kongresa Fronta i ap-laudirao republici glasao za političke zakone ili na kraju podnosio ostavku Sigurno je da je pred neko-liko mjeseci bilo momenata kad je šubašićev neki korak mogao imati efekta na pospješivanje ili uskladjivanjc razvoja na okupljanje demokratskih ele-menata Uoči izbora 1915 nje-gova ostavka baš ono čim je motivirana mogla je da izazo-ve kod neupućenih samo zabu-nu komplikacije kaos mjesto stišavanja i normalizacije a kod saveznika mogla je da na-vede na krive zaključke kao što ih je moralo navesti šu-bašiće-vo tumačenje 1911 god koliku je važan neki bez-vrijedni paragraf iz bezvrijed-nog ustava ili sugestija za pro-širenje AVNOJ-- a sa Stojadino-vićevo- m Skupštinom ili još ra-nije pred odlazak na Vis 1911 Vako će upjeti da poveže Tita kralja Petra Mačeka i Mihaj-lović- a Sava N Koanović cisti imali namjeru poubijati naj manje 30 milijuna Slavena kako umanjili broj slavenskih naro-da u Europi Pored toga taj ratni zločinac priznaje da je bilo nare-djen- o da se ubije od 60 do 100 koreuniata za svakog po partiza-nima ubijenog Nijemca HsMtfMMPnipgtirJMFIr1liig Veličanstveni doček predstavnika Jugoslavenske Armije i narodnih vlasti na Jelačićevom trgu u Zagrebu ' Kineski komunisti prihvatili predlog za mirovne pregovore Chungking 7 Jan — Kineski komunisti su prošlog tjedna prih-vatili predlog centralne vlade za obustavu medjusobnog rata i za pregovore o uvadjanju mira u Ki-ni Pregovori će odmah započeti pa u koliko će biti iskrenosti i do-bre volje na strani centralne vla de postoji mogućnost da se još ovog tjedna obustavi medjusobni rat i polože temelji jedinstva svih političkih struja u Kini Pregovo-rima će prisustvovati i američki ambasador George Marshall Na 10 januara počima zasjeda-nje političkog vijeća koje ima za zadaću rješiti mnogobrojne unu-tarnje probleme i ukinuti sve za-preke za organiziranje koalicione vlade Mnogi unutarnji problemi nebi ni bili tako veliki i zamršeni kad ih centralna vlada sa reakcio-narnom politikom veleposjednika i drugih krupnih interesa nebi stvarala i zamrzavala Jedan od takvih problema odnosi se na po-litičke kažnjenike kojih se nalazi na hiljade pod upravom centralne vlade Chiang Kai-she- ka Pitanje političkih zatvorenika vlada otvoreno sabotira govoreći Senat Sjed Država Amerike se ne slaže odlukama pitanju atomske bombe POSEBNA London 8 Jan — Pripreme za osnivanje posebne savezničke ko-misije u organizaciji Nacija za kontrolu atomske bom- - Canadian Congress of za veće ĆE ZAHTJEV NA FEDERALNE I VLASTI Ottavva 8 Jan — U većem bro ju zanatskih unija u Canadian Congress of Labor se sve više osjeća pokret za jedin stveni istup svih unija u ovom za-natsko unijskom središtu da se na federalnu vladu postavi zahtjev za uspostavu zakona o nadnici Pod pritiskom tih okolnosti predsjednik CCL A R Mosher je prošlog tjedna rekao da se i on slaže sa ovakvim istupom pa je obećao u skoroj budućnosti sazva-ti zajedničku konferenciju Takva konferencija bi po izjavi Mr Jack-son- a jednog od istaknutih vodja u CCL položila temelj za zajed-nički sporazum svih prisajedinje-ni- h zanatskih unija koje bi u ime 300000 organiziranih radnika tra-žile od federalnih i provincijalnih vlada novi zakon o općoj povišici nadnica Veće nadnice kaše Jack-o- n pojačale bi kupovnu snagu ši-rokih slojeva naroda i osigurale domaće tržište POSTOJI MOGUĆNOST RJEŠENJA SPORA PLANOVE POSTAVITI minimalnoj da oni u zatvorima nisu politički zatvorenici nego "kriminalci" Na proteste komunista koji osudjuju vladu što na tome stvara tako te-- PREMIJER DREW SE PROTIVI PROJEKTU GRADA TORONTA Toronto 7 Jan — Ontarijski premijer Drew (torijevac) oštro so protivi gradskom projektu za izgradnju bržeg sistema trans-portacl- je i podzemne željeznice navadjajući da bi se taj cijeli plan raspravljao i radio u suglas-ju sa ne federal-nom vladom Nebude li tako pre-mijer se grozi posebnim taksira-nje- m itd Cijeli gradski odbor i onda uprava TTC protivi se na-mjerama Drevva koji iz svoje reakcionarnosti ide tako daleko da zaustavi progres grada i oma-lova-ži odluku gradjana koji su na 1 januara glasali sa 10 prema 1 u prilog ovog velikog projekta Kontroler Smith je u vezi toga rekao da će možda radi toga biti potrebno provesti ponovne provin cijalne izbore i izbaciti reakcio narnu torijevsku mašinu sa upra-ve be su dovršene Komisija je sas-tavljena od predstavnika Sovjet-skog Saveza Britanije Sjedinje-nih Država Kanade Francuske i Kine Ovog tjedna počima zasjedanje svih članica Ujedinjenih Nacija gdje će se podnestl predlog za pri-hvaćanje ove komisije kako je sa-stavljena Komisija o kdntroli atomske bombe će raditi po liniji koju je odredila konferencija mi-nistara vanjskih poslova u Moskvi Gotove su takodjer pripreme uključiv i dnevni red za generalnu sjednicu Ujedinjenih Nacija Bri-tanski premijer Attlee je pozvan da održi 20 minuta govor na pr-vom zasjedanju ove medjunarod-n-e organizacije Medjutim senat Sjedinjenih Dr-žava se ne slaže sa odlukama kon-ferencije u Moskvi po pitanju kon-trole atomske bombe pak se vje-ruje da će radi toga Sjedinjene Države zatražiti od Sovjetskog Saveza i Velike Britanije preinaku odluka Gospodin Bvmes državni tajnik je stoga suočen Jednim ne-ugodnim problemom da sam go-vori protiv onog što je na konfe-renciji u Moskvi potpisao i sa či-me se slagao Senator Vanderberg predstav-nik krugova u američkom senatu posjetio je Bi jelu Kuću i uložio svoje grupe senatora po jednoj f klauzuli tičući se atomske energi je Izgleda da je i sam predsjed nik sklon na popuštanje jer Je se natora Vandenberga uvjeravao dffsan Medjunairodiis V OSNOVANA Pariz — Prošlog mjeseca u Pa-rizu se održavao medjunarodni kongrc- - anti -- fašističkih žena Pri-susmna- io je preko 800 delegatica xz ne kih 4(i zemalja kongres je pregledao medjuna-rodn- u situaciju položaj žene i po-s- tj Tat m probleme pa je nakon op- - me rasprave usvojen zajedni-čki program za promicanje i po-dr- za anje obiteljskog fizičkog društvenog i moralnog prava že-na u aim zeml jarca gdje će se program primjenjivati S obzirom na provod jenje tog žak problem vlada je odgovorila da komunisti podnesu listu svojih zatvorenih članova što su komu-nisti opravdano odbili Takvu lis-tu kažu komunisti je nemoguće dati iz nekoliko razloga: 1) Am-nestija se mora odnositi ne samo na članove Komunističke Partije nego na sve anti-fašistič- ke politi-čke zatvorenike 2) Vlada ima u zatvoru toliki broj političkih zat-vorenika da je nemoguće ustano-viti koji su sve komunisti i 3) Li-sta bi vladinoj policiji dala ključ da dozna koliki je broj zatvorenih članova Komunističke Partije čije puštanje na slobodu bi još više otežavala Da vlada zaista sabotira sve napore za jedinstvo i unutarnji mir najbolje pokazuje činjenica što govori da u Kini nema politi čkih zatvorenika "osim onih koje njezina policija optužuje da su kriminalci" Komunisti pak izjav-ljuju da oni imaju mnogo svojih članova u zatvoru i do danas ne mogu kazati za nijednog da je pu-šten na slobodu Pored komunista u zatvoru se takodjer nalazi veliki broj liberala i drugih vladi nepo-ćudnih političkih zatvorenika da se tu ne radi o "odavanju taj-ne" prije nego se dodje do potpu-nog sporazuma u internacionalnoj kontroli Zločinci i na u Austriji BRITANCI SU III PUSTILI NA SLOBODU Beč 8 Jan — U okupacionoj zoni Austrije pod upravom zapad-nih saveznika pušteni su na slo-bodu jugoslavenski kvislinzi Ante Pavelić i Milan Nedić prvi izdaj-ni- h hrvatskog drugi srpskog na roda Ovo je potvrdio i austrijski mi nistar pravde Josef Gero kad je prošlog tjedna oštro kritizirao za-padne saveznike što sa vladom ne-će suradjivati u kažnjavanju rat-nih zločinaca kojih se mnogo na-lazi u Austriji Za jugoslavenske kvislinge i Hitlerove sluinike Ge-ro kale da u neko vrijeme bili pritvoreni ali sada su na potpunoj slobodi Austrijska vlada kaže'i Gero htjela je ove zločince zatvo-riti da ih preda jugoslavenskoj vhdi u Beogradu ali spriječavaju Britanci Zašto ih Britanci sprije-čavaj- u zatvoriti i predati jugosla-venskoj vladi teško je razumjeti- - Nije stoga ni čudo što narodi Eu rope u ovom slučaju naročito na rodi Jugoslavije sumnjaju u iskre nost zapadnih saveznika po pita-nju kažnjavanja ratnih zločinaca izdajnika i suradnika nacista sa po SAVEZNIČKA KOMISIJA DOVRŠILA Ujedinjenih Labor plaće PROVIN-CIJALN- E prisajedinjenih provincijalnom najreakcionamijih negodovanje Pavelić Nedić slobodi ongres Zeti MEDJUNARODNA ŽENSKA programa i s obzirom na potrebu 6talnih veza medju anti-fašistič-ki- m ženama u buduće uspostav-ljena je organizacija pod imenom Ženska Medjunarodua Demokrat-sk- a Federacija Ogranci ove or-ganizacije osnivati će se u svim zemljama svijeta Fašizam je osudjen kao nemo ralna ideologija kao ideologija koja pobija pravo čovječanskom biću i kao ideologija koja je mo-dernu znanost upotrijebila za sis-tematsko uništavanje naroda že-ne su se obavezale da će provodi-ti nemilosrdnu borbu protiv svih ostataka fašizma čiji otrov se širi po svijetu i truje narodni organi-zam Fašizam ne može nigdje po-stojati bez provociranja novih ra tova i pokolja — izjavljuju dele-gati- ce U svom proglasu žene izjavlju-ju da će tražiti i braniti: 1) Pravo majki na radjanje i odgajanje djece bez straha od bi-jede glada i novih ratova tražiti će od vlada u svojim zemljama uvadjanje socijalne sigurnosti naročito odgovarajuće stanove za pogodan život 2) Kao radnicu ženu pripada pravo uzimati učešća u svakoj in-- l dustnji i svakoj profesiji jedna-ku plaću za jednaki rad priliku 400000 štrajkuje u Sjed Državama ŠTRAJK III SE --MOGAO PROSI-RIT- I NA VA MILIJUNA Nevv York 7 Jan — U Sjedinje-nim Državama nalazi se danas na štrajku više od 400000 radnika i postoji opasnost da se štrajkovi prošire i asegnu u milijunske brojke najmanje dva milijuna Pored manjih štrajkova na štrajku se danas nalaze automobil ski radnici i telefonisti u raznim gradovima Ne rješe 11 se pravilno radnički zahtjevi štrajkovi bi mogli nasta-ti ktd Električara zaposlenih kod General Electric VVestinghouse and General Motors njih 200000 na broju Kompanija je pristala na povišicu plaće ali ne po zah-tjevu električarske unije Željezničari su odgodili štrajk na izričiti zahtjev predsjednika Trumana koji je obećao ispitati razloge nesporazuma na liniji San Francisco Onda dolaze na red če-lični radnici koji već dulje vreme-na traže povišicu i koja se od stra-ne kompanija na saki način za-postavlja Ne odobre li kompanije zahtjeve čeličnih radnika na 14 ja-nuara stupiti će na štrajk najma-nje 700000 čeličnih radnika čla-nova United States Steel (CIO union) Klaonički radnici u Chica-g- u njih 200000 takodjer nisu za-dovoljni sa sadanjom ljestvicom plaća pak traže povišicu Ne udo-volji li kompanija do 1C januara i oni će na štrajk RASPORED GRBIĆEVE TURNEJE Ovdje objavljujemo raspored putovanja Vojina Grbica s fil-movima: Princeton B C — 10 jan Nelson B C — 12 jan Calgarv Alta — 13 jan i Edmonton Alta — 15 jan Mountain Park — 19 jan Mercoal Alta — 20 jan Regina Sak — 23 jan Winnipeg Man — 2" jan Port Arthur Ont — 27 jan Grbić će pokazivati slijedećeJ filmove iz borbe i života naeg naroda: Sand and the Sun (pi-jesak i sunce) Nine Ilundred (devet stotina) i Oslohodjenjc Beograda Mjcto i vrijeme pokazivanja filmova biti će objavljeno po-sebnim plakatima u Makom po-jedinom mjeMu Iz ureda Vijeća Kan Južnih Slavena ORGANIZACIJA za podučavanje i uiposobljavanje za rad na odgovornim društvenim položajima ukidanje jeftino žen-ske radne snage i popravak rad-nih uslova 3) Kao gradjanke žene pripada jednako pravo kao i muškarca da potpuno izrazuju svoja mišljenja da glasuju da rade na upravnim položajima i učestvuju u sudskim i zakonskim tijelima bilo to na nacionalnom ili medjunarodnom polju Kina priznaje nezavis-nost Vanjske Mon-golije Chungking 8 Jan — Vlada Chiang Kai-she- ka je priznala ne-zavisnost Vanjske Mongolije čiji stanovnici su prošlog oktobra ple-biscitarno odlučili da se priklju-če velikom Sovjetskom Savezu kao nezavisna država Vanjska Mongolija jo oko 100 godina bila službeno kineski teri-torij Pod utjecajem Sovjetskog Saveza u njoj se posljednjih 25 godina pokret nezavisnosti proši-rio do tolike mjere da je narod tražio pravo za puno odcjepljenje od Kine što je i učinjeno nakon održanog plebiscita U posljednjih 25 godina Vanjska Mongolija je praktično bila nezavisna dok su sada ukinute sve službene formal-nosti koje su ju vezale sa Kinom Vanjska Mongolija broji oko je-dan milijun stanovnika sa ogrom-nim teritorijem kojeg se računa oko jedan milijun četvornih milja Jedna milja na svakog stanovnika NACIONALIZIRANJE ŽELJEZ-NICA RUDNIKA ITD U JUGOSLAVIJI Beograd 7 Jan — Narodna skupština potvrdila je osnovu za-kona o nacionalizaciji svih jugo slavenskih rudnika željeznica te-lefona i telegrafa radia i pošta Skupština jo takodjer odobrila pravo privatnog vlasništva i raz-vijanja ekonomskog boljitka u zemlji — ali strana trgovina biti će nadzirana po državi Karteli razni monopoli ili sindikati koji idu za kontrolom cijena i trgovine biti će zabranjeni Pored toga Skupština je odglasala obavezat-n- u vojnu obuku 13 HILJADA DOLARA ZA JUGOSLAVIJU Vancouver BC Mi "svi ostali" održali smo svoju priredbu na 18 decembra prošle godine za pomoć našemu narodu u Jugoslaviji Za tu svrhu na priredbi je sakuplje-no $1300000 i još stalno radimo na sakupljanju priloga Zabava je tekla u najljepšem redu Odbor je radio vrlo dobro U ime odbora ja se zahvaljujem svima koji su doprinijeli u gornju svotu Mnogo se zahvaljujemo svima koji su radili i pomagali oko organiziranja i na samoj pri redbi a naročito e zahvaljujemo našem starješini i bratu Crnkovi-ć- u koji je marljivo radio u kuhi-nji i nastojao da nas zadovolji m dobrom večerom Imena prilagača biti će objav-ljena kasnije pošto grupa "svi ostali" još vodi kampanju za pri-loge te stoga želimo napomenuti potsjetlti one prijatelje koji ni#u još dali svoje priloge a ubrajaju se u spomenutu grupu da to ufl-n- e čim prije da nebi nafa grupa ostala u pomaganju naeg naro-da ia drugih grupa koje imaju kampanju u isto vrijeme i la i#t I8"!™' N 28 decembra posjetio priredbu braće Otočana im kojoj su kupili $800000 za aai mtmi Po procentu njih u našem naselj sa sad nose pobjedu a Vsbcoh-ver-u na pomaganju našeg naroda Vell braco Dalmatinci I Crkve-niča- ni sada je na vama red da te pokažete i da dobro sastsfcte ru-kave ako ielite pobjedM nule d'ftt Otočane Za odbor DsuV r- - 1
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 08, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-01-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000755 |
Description
Title | 000005 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Hl 070 CIJENA PRETPLATA: Za godinu S400 NOVIH Za pola godine S250 Za SDA S500 PRETPLATA Za Jugoslaviju S500 _j JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO — - ~ ii i God 6 Broj 755 TORONTO ONTARIO TUESDAY JANUAR Y 8TH 194G Vol G No 755 Krivo tutmaiemj© stava I'oLušava se još uvijek u jed-nom dijelu neupućenog ino-btranst- va da se sa osla Kom dr šubašića motivira tvrdnja kako se u Jugoslaviji nisu izve-l- e demokratske reforme "spo-razum Tito-šubaši- ć" preporu-ke konferencije u Jalli Medjutim to nije točno ni u kom pogledu Prije svega sporazum se na-ziva krivo "Tito-šubaši- ć" jer je dobio važnost kad ga je pri-mio Nacionalni Komitet i tadaš-nja jugoslavenska vlada u Lon-donu Na traženje g Chuchilla dr šubašić je morao saopćiti izričiti zaključak vlade o prih-vaćanju sporazuma Poslije to-ga krivo je smatrati šubašića za jednu stranku u tome spora-zumu Medjutim sto se sadržine ti-če onu čemu je dr Šubašić pri-davao najveću važnost i kad je išao u lipnju i kolovozu na Vis i u studenomu 1911 god u Ueo-gra- d nije bila demokratska sa-drži- na sporazuma Nije bilo iz-vod j inje detalja demokratskih reforma demokratskih sloboda i svega onoga sto se tim ime-nom danas iskreno i neiskreno naziva nego jedino i isključivo jedno pitanje pitanje tzv us-tavnog kontinuiteta monarhij-skog oblika Dr šubašić je sma-trao za najvažniji i najveći us-pjeh svoj to zlo će forma kra-ljevske vlasti ostati preko INa-mjesiiišt- va Smatrao je za naj-hitnije da se promjena obavi pozivom na član 116 Aleksan-drovog Ustava iz 1931 godine (isti paragraf po kome je g 1939 stvorena Banovina Hrvat-ska) Za nas druge koji smo se bunili protiv te formalnosti jer nam je izgledala bez sadrži-ne i u stvari poniženje za de-mokraciju i nešto lažno dr šubašić je ljutito dokazivao da je to najhitnije naročito za za-pad Nije smatrao da su važni prigovori kako u tekstu ima ne-jasno- ća koje mogu dati povoda za komplikacije kako su se mnoge stvari trebale jasnije predvidjeti ako je iskrena na-mjera da se likvidira vlada u izgnanstvu i ujedine sve snage u borbi a naročito da moralna materijalna i politička pomoć predje na vladu u zemlji Kako nije bilo jasnu rečeno da se AVNOJ pretvara u privremeni parlamenat sa ulaskom nekog udredjrnog broja nekomprom-itiranih predstavnika demokrat-skih stranaka dr šubašić je u Londonu uvjerio g Churchilla da se to najbolje može izvesti sa uklapanjem poslanika Stoja-dinoviće- ve skupštine iz 193S god ma da je to u stvari kom-promitiralo smisao te reforme llunio se medjutim protiv svakog pokušaja da se ne upo-trebljava formula ustava iz 1931 g za Namjesništvo llu-nio se na prigovor da je apsurd-no pomišljati da se narodni po-kret nove Jugoslavije može uokvirit u formu paragrafa jed-nog bezvrijednog ustava protiv koga su se borili svi demokrat-ski elementi od prvog dana Jedva je u siječnju pristao na tekst ukaza u Namjesništvu u kome se ne spominje ustav ne-go se jasno kaže da će suvere-na Ustavotvorna skupština — ne plebiscit kao sto je izgleda šubašić misliu — odlučiti o ob-liku države Kad je kratko prije toga do-šlo do komplikacija 8 kraljem zbog toga što je on u javnosti istupio ha tvrdnjom da se spo razum ne izvodi kako je ugo-v- oi eno — dr šubašić je htio da se odmah prekidajući sve ot-putuje u zemlju bez riješenja glavnog pitanja I bez općeg ukaza o Namjeeništvu (Matu-si- ć 1 ja sprečili smo to jer je bilo jamo da bi to značilo dove NAMJERAVAU SU UBITI 30 MILIJUNA SLAVENA bi Nurenberg 7 Jan — General Erfch fon dem Rach-Zelews- ki ko-mandir anti-partitansk- ih aktivno-sti na istočnom frontu priznaje na sudu u Nurenbergu da su na So V M sti u pitanje medjunarodno pri-znanje vlade u zemlji što je morao bili smisao sporazuma) Kad bi se medjutim po ostavci šubašićevoj u listopadu 1945 sudilo logično bi bilo da je u siječnju 1915 on stajao potpuno uz kraljev stav i kraljevo tu-mačenje što se demokratskog proširi-vanja vlade tiče dr šubašić je sa svoje strane učinio sve kako u Londonu tako i kasnije da g Grol ne udje u vladu Od formiranja vlade u zemlji u ožujku pa do ostavke na sjednicama vlade nikad nije iz-nosio neki prigovor općoj poli-tici vlade ili njezinom izvodje-nj- u U slučaju raznolikih miš-ljenja njegovo nije bilo odre-djen- o Pred oMobodjcnje Zagreba i cijele Hrvatske — protivno oče-kivanju mnogih političkih ljudi — dr šubašić je tražio da ot-putuje u San Francisco 1 ako je baš tada morao ostati u zemlji Nema sumnje da je to pomoglo štetnu Mačekovu odluku da ode u inostranstvo Dao je jvoje ljude u prošire-nje AVNOJ--a Ušao je u Narodni front bez ikakvog pokušaja rezerve a na-ročitu je insistirao da udje u prezidium kongresa Glasao je u Narodnoj skup-štini za SVE političke zakone (otklonio je medjutim ako sam točnu obavješten da učestvuje na opozicionoj listi jer da bi to značilo priznanje političkih za-kona) Kad je kralj sa poznatom motivacijom pokušao da opozo-ve Namjesništvo dr šubašić je bio energično protiv njega U vrijeme Potsdamske konferen-cije dao je pimenu izjavu da se sporazum potpuno izvodi Učcftvovao je kod stvaranja zaključaka za slanje delegacije na konferenciju ministara vanj-skih poslova u Londonu Učestvovao je kod stvaranja j zuKijucaha za raspisivanje izoo-r- a Jedino što je kod toga pri-mjet- io bilo je pitanje hoće li ukaz o raspisu izbora potpisati Namjesništvo Ild itd Razloga za prigovor za skrupule sa stanovišta koje je dr šubašić imao da predstavlja svakako je bilo više u prosincu 1914 ili u veljači 1915 nego u listopadu 1915 štampa slobo-da kretanja politički život i drugo imalo je puno više ogra-ničenja kad je šubašić smatrao da bez prigovora može da učes-tvuje u radu vlade 11! da ide na konferenciju u San Francis-co — nego kad je sjedio u pre-zidiu- mu kongresa Fronta i ap-laudirao republici glasao za političke zakone ili na kraju podnosio ostavku Sigurno je da je pred neko-liko mjeseci bilo momenata kad je šubašićev neki korak mogao imati efekta na pospješivanje ili uskladjivanjc razvoja na okupljanje demokratskih ele-menata Uoči izbora 1915 nje-gova ostavka baš ono čim je motivirana mogla je da izazo-ve kod neupućenih samo zabu-nu komplikacije kaos mjesto stišavanja i normalizacije a kod saveznika mogla je da na-vede na krive zaključke kao što ih je moralo navesti šu-bašiće-vo tumačenje 1911 god koliku je važan neki bez-vrijedni paragraf iz bezvrijed-nog ustava ili sugestija za pro-širenje AVNOJ-- a sa Stojadino-vićevo- m Skupštinom ili još ra-nije pred odlazak na Vis 1911 Vako će upjeti da poveže Tita kralja Petra Mačeka i Mihaj-lović- a Sava N Koanović cisti imali namjeru poubijati naj manje 30 milijuna Slavena kako umanjili broj slavenskih naro-da u Europi Pored toga taj ratni zločinac priznaje da je bilo nare-djen- o da se ubije od 60 do 100 koreuniata za svakog po partiza-nima ubijenog Nijemca HsMtfMMPnipgtirJMFIr1liig Veličanstveni doček predstavnika Jugoslavenske Armije i narodnih vlasti na Jelačićevom trgu u Zagrebu ' Kineski komunisti prihvatili predlog za mirovne pregovore Chungking 7 Jan — Kineski komunisti su prošlog tjedna prih-vatili predlog centralne vlade za obustavu medjusobnog rata i za pregovore o uvadjanju mira u Ki-ni Pregovori će odmah započeti pa u koliko će biti iskrenosti i do-bre volje na strani centralne vla de postoji mogućnost da se još ovog tjedna obustavi medjusobni rat i polože temelji jedinstva svih političkih struja u Kini Pregovo-rima će prisustvovati i američki ambasador George Marshall Na 10 januara počima zasjeda-nje političkog vijeća koje ima za zadaću rješiti mnogobrojne unu-tarnje probleme i ukinuti sve za-preke za organiziranje koalicione vlade Mnogi unutarnji problemi nebi ni bili tako veliki i zamršeni kad ih centralna vlada sa reakcio-narnom politikom veleposjednika i drugih krupnih interesa nebi stvarala i zamrzavala Jedan od takvih problema odnosi se na po-litičke kažnjenike kojih se nalazi na hiljade pod upravom centralne vlade Chiang Kai-she- ka Pitanje političkih zatvorenika vlada otvoreno sabotira govoreći Senat Sjed Država Amerike se ne slaže odlukama pitanju atomske bombe POSEBNA London 8 Jan — Pripreme za osnivanje posebne savezničke ko-misije u organizaciji Nacija za kontrolu atomske bom- - Canadian Congress of za veće ĆE ZAHTJEV NA FEDERALNE I VLASTI Ottavva 8 Jan — U većem bro ju zanatskih unija u Canadian Congress of Labor se sve više osjeća pokret za jedin stveni istup svih unija u ovom za-natsko unijskom središtu da se na federalnu vladu postavi zahtjev za uspostavu zakona o nadnici Pod pritiskom tih okolnosti predsjednik CCL A R Mosher je prošlog tjedna rekao da se i on slaže sa ovakvim istupom pa je obećao u skoroj budućnosti sazva-ti zajedničku konferenciju Takva konferencija bi po izjavi Mr Jack-son- a jednog od istaknutih vodja u CCL položila temelj za zajed-nički sporazum svih prisajedinje-ni- h zanatskih unija koje bi u ime 300000 organiziranih radnika tra-žile od federalnih i provincijalnih vlada novi zakon o općoj povišici nadnica Veće nadnice kaše Jack-o- n pojačale bi kupovnu snagu ši-rokih slojeva naroda i osigurale domaće tržište POSTOJI MOGUĆNOST RJEŠENJA SPORA PLANOVE POSTAVITI minimalnoj da oni u zatvorima nisu politički zatvorenici nego "kriminalci" Na proteste komunista koji osudjuju vladu što na tome stvara tako te-- PREMIJER DREW SE PROTIVI PROJEKTU GRADA TORONTA Toronto 7 Jan — Ontarijski premijer Drew (torijevac) oštro so protivi gradskom projektu za izgradnju bržeg sistema trans-portacl- je i podzemne željeznice navadjajući da bi se taj cijeli plan raspravljao i radio u suglas-ju sa ne federal-nom vladom Nebude li tako pre-mijer se grozi posebnim taksira-nje- m itd Cijeli gradski odbor i onda uprava TTC protivi se na-mjerama Drevva koji iz svoje reakcionarnosti ide tako daleko da zaustavi progres grada i oma-lova-ži odluku gradjana koji su na 1 januara glasali sa 10 prema 1 u prilog ovog velikog projekta Kontroler Smith je u vezi toga rekao da će možda radi toga biti potrebno provesti ponovne provin cijalne izbore i izbaciti reakcio narnu torijevsku mašinu sa upra-ve be su dovršene Komisija je sas-tavljena od predstavnika Sovjet-skog Saveza Britanije Sjedinje-nih Država Kanade Francuske i Kine Ovog tjedna počima zasjedanje svih članica Ujedinjenih Nacija gdje će se podnestl predlog za pri-hvaćanje ove komisije kako je sa-stavljena Komisija o kdntroli atomske bombe će raditi po liniji koju je odredila konferencija mi-nistara vanjskih poslova u Moskvi Gotove su takodjer pripreme uključiv i dnevni red za generalnu sjednicu Ujedinjenih Nacija Bri-tanski premijer Attlee je pozvan da održi 20 minuta govor na pr-vom zasjedanju ove medjunarod-n-e organizacije Medjutim senat Sjedinjenih Dr-žava se ne slaže sa odlukama kon-ferencije u Moskvi po pitanju kon-trole atomske bombe pak se vje-ruje da će radi toga Sjedinjene Države zatražiti od Sovjetskog Saveza i Velike Britanije preinaku odluka Gospodin Bvmes državni tajnik je stoga suočen Jednim ne-ugodnim problemom da sam go-vori protiv onog što je na konfe-renciji u Moskvi potpisao i sa či-me se slagao Senator Vanderberg predstav-nik krugova u američkom senatu posjetio je Bi jelu Kuću i uložio svoje grupe senatora po jednoj f klauzuli tičući se atomske energi je Izgleda da je i sam predsjed nik sklon na popuštanje jer Je se natora Vandenberga uvjeravao dffsan Medjunairodiis V OSNOVANA Pariz — Prošlog mjeseca u Pa-rizu se održavao medjunarodni kongrc- - anti -- fašističkih žena Pri-susmna- io je preko 800 delegatica xz ne kih 4(i zemalja kongres je pregledao medjuna-rodn- u situaciju položaj žene i po-s- tj Tat m probleme pa je nakon op- - me rasprave usvojen zajedni-čki program za promicanje i po-dr- za anje obiteljskog fizičkog društvenog i moralnog prava že-na u aim zeml jarca gdje će se program primjenjivati S obzirom na provod jenje tog žak problem vlada je odgovorila da komunisti podnesu listu svojih zatvorenih članova što su komu-nisti opravdano odbili Takvu lis-tu kažu komunisti je nemoguće dati iz nekoliko razloga: 1) Am-nestija se mora odnositi ne samo na članove Komunističke Partije nego na sve anti-fašistič- ke politi-čke zatvorenike 2) Vlada ima u zatvoru toliki broj političkih zat-vorenika da je nemoguće ustano-viti koji su sve komunisti i 3) Li-sta bi vladinoj policiji dala ključ da dozna koliki je broj zatvorenih članova Komunističke Partije čije puštanje na slobodu bi još više otežavala Da vlada zaista sabotira sve napore za jedinstvo i unutarnji mir najbolje pokazuje činjenica što govori da u Kini nema politi čkih zatvorenika "osim onih koje njezina policija optužuje da su kriminalci" Komunisti pak izjav-ljuju da oni imaju mnogo svojih članova u zatvoru i do danas ne mogu kazati za nijednog da je pu-šten na slobodu Pored komunista u zatvoru se takodjer nalazi veliki broj liberala i drugih vladi nepo-ćudnih političkih zatvorenika da se tu ne radi o "odavanju taj-ne" prije nego se dodje do potpu-nog sporazuma u internacionalnoj kontroli Zločinci i na u Austriji BRITANCI SU III PUSTILI NA SLOBODU Beč 8 Jan — U okupacionoj zoni Austrije pod upravom zapad-nih saveznika pušteni su na slo-bodu jugoslavenski kvislinzi Ante Pavelić i Milan Nedić prvi izdaj-ni- h hrvatskog drugi srpskog na roda Ovo je potvrdio i austrijski mi nistar pravde Josef Gero kad je prošlog tjedna oštro kritizirao za-padne saveznike što sa vladom ne-će suradjivati u kažnjavanju rat-nih zločinaca kojih se mnogo na-lazi u Austriji Za jugoslavenske kvislinge i Hitlerove sluinike Ge-ro kale da u neko vrijeme bili pritvoreni ali sada su na potpunoj slobodi Austrijska vlada kaže'i Gero htjela je ove zločince zatvo-riti da ih preda jugoslavenskoj vhdi u Beogradu ali spriječavaju Britanci Zašto ih Britanci sprije-čavaj- u zatvoriti i predati jugosla-venskoj vladi teško je razumjeti- - Nije stoga ni čudo što narodi Eu rope u ovom slučaju naročito na rodi Jugoslavije sumnjaju u iskre nost zapadnih saveznika po pita-nju kažnjavanja ratnih zločinaca izdajnika i suradnika nacista sa po SAVEZNIČKA KOMISIJA DOVRŠILA Ujedinjenih Labor plaće PROVIN-CIJALN- E prisajedinjenih provincijalnom najreakcionamijih negodovanje Pavelić Nedić slobodi ongres Zeti MEDJUNARODNA ŽENSKA programa i s obzirom na potrebu 6talnih veza medju anti-fašistič-ki- m ženama u buduće uspostav-ljena je organizacija pod imenom Ženska Medjunarodua Demokrat-sk- a Federacija Ogranci ove or-ganizacije osnivati će se u svim zemljama svijeta Fašizam je osudjen kao nemo ralna ideologija kao ideologija koja pobija pravo čovječanskom biću i kao ideologija koja je mo-dernu znanost upotrijebila za sis-tematsko uništavanje naroda že-ne su se obavezale da će provodi-ti nemilosrdnu borbu protiv svih ostataka fašizma čiji otrov se širi po svijetu i truje narodni organi-zam Fašizam ne može nigdje po-stojati bez provociranja novih ra tova i pokolja — izjavljuju dele-gati- ce U svom proglasu žene izjavlju-ju da će tražiti i braniti: 1) Pravo majki na radjanje i odgajanje djece bez straha od bi-jede glada i novih ratova tražiti će od vlada u svojim zemljama uvadjanje socijalne sigurnosti naročito odgovarajuće stanove za pogodan život 2) Kao radnicu ženu pripada pravo uzimati učešća u svakoj in-- l dustnji i svakoj profesiji jedna-ku plaću za jednaki rad priliku 400000 štrajkuje u Sjed Državama ŠTRAJK III SE --MOGAO PROSI-RIT- I NA VA MILIJUNA Nevv York 7 Jan — U Sjedinje-nim Državama nalazi se danas na štrajku više od 400000 radnika i postoji opasnost da se štrajkovi prošire i asegnu u milijunske brojke najmanje dva milijuna Pored manjih štrajkova na štrajku se danas nalaze automobil ski radnici i telefonisti u raznim gradovima Ne rješe 11 se pravilno radnički zahtjevi štrajkovi bi mogli nasta-ti ktd Električara zaposlenih kod General Electric VVestinghouse and General Motors njih 200000 na broju Kompanija je pristala na povišicu plaće ali ne po zah-tjevu električarske unije Željezničari su odgodili štrajk na izričiti zahtjev predsjednika Trumana koji je obećao ispitati razloge nesporazuma na liniji San Francisco Onda dolaze na red če-lični radnici koji već dulje vreme-na traže povišicu i koja se od stra-ne kompanija na saki način za-postavlja Ne odobre li kompanije zahtjeve čeličnih radnika na 14 ja-nuara stupiti će na štrajk najma-nje 700000 čeličnih radnika čla-nova United States Steel (CIO union) Klaonički radnici u Chica-g- u njih 200000 takodjer nisu za-dovoljni sa sadanjom ljestvicom plaća pak traže povišicu Ne udo-volji li kompanija do 1C januara i oni će na štrajk RASPORED GRBIĆEVE TURNEJE Ovdje objavljujemo raspored putovanja Vojina Grbica s fil-movima: Princeton B C — 10 jan Nelson B C — 12 jan Calgarv Alta — 13 jan i Edmonton Alta — 15 jan Mountain Park — 19 jan Mercoal Alta — 20 jan Regina Sak — 23 jan Winnipeg Man — 2" jan Port Arthur Ont — 27 jan Grbić će pokazivati slijedećeJ filmove iz borbe i života naeg naroda: Sand and the Sun (pi-jesak i sunce) Nine Ilundred (devet stotina) i Oslohodjenjc Beograda Mjcto i vrijeme pokazivanja filmova biti će objavljeno po-sebnim plakatima u Makom po-jedinom mjeMu Iz ureda Vijeća Kan Južnih Slavena ORGANIZACIJA za podučavanje i uiposobljavanje za rad na odgovornim društvenim položajima ukidanje jeftino žen-ske radne snage i popravak rad-nih uslova 3) Kao gradjanke žene pripada jednako pravo kao i muškarca da potpuno izrazuju svoja mišljenja da glasuju da rade na upravnim položajima i učestvuju u sudskim i zakonskim tijelima bilo to na nacionalnom ili medjunarodnom polju Kina priznaje nezavis-nost Vanjske Mon-golije Chungking 8 Jan — Vlada Chiang Kai-she- ka je priznala ne-zavisnost Vanjske Mongolije čiji stanovnici su prošlog oktobra ple-biscitarno odlučili da se priklju-če velikom Sovjetskom Savezu kao nezavisna država Vanjska Mongolija jo oko 100 godina bila službeno kineski teri-torij Pod utjecajem Sovjetskog Saveza u njoj se posljednjih 25 godina pokret nezavisnosti proši-rio do tolike mjere da je narod tražio pravo za puno odcjepljenje od Kine što je i učinjeno nakon održanog plebiscita U posljednjih 25 godina Vanjska Mongolija je praktično bila nezavisna dok su sada ukinute sve službene formal-nosti koje su ju vezale sa Kinom Vanjska Mongolija broji oko je-dan milijun stanovnika sa ogrom-nim teritorijem kojeg se računa oko jedan milijun četvornih milja Jedna milja na svakog stanovnika NACIONALIZIRANJE ŽELJEZ-NICA RUDNIKA ITD U JUGOSLAVIJI Beograd 7 Jan — Narodna skupština potvrdila je osnovu za-kona o nacionalizaciji svih jugo slavenskih rudnika željeznica te-lefona i telegrafa radia i pošta Skupština jo takodjer odobrila pravo privatnog vlasništva i raz-vijanja ekonomskog boljitka u zemlji — ali strana trgovina biti će nadzirana po državi Karteli razni monopoli ili sindikati koji idu za kontrolom cijena i trgovine biti će zabranjeni Pored toga Skupština je odglasala obavezat-n- u vojnu obuku 13 HILJADA DOLARA ZA JUGOSLAVIJU Vancouver BC Mi "svi ostali" održali smo svoju priredbu na 18 decembra prošle godine za pomoć našemu narodu u Jugoslaviji Za tu svrhu na priredbi je sakuplje-no $1300000 i još stalno radimo na sakupljanju priloga Zabava je tekla u najljepšem redu Odbor je radio vrlo dobro U ime odbora ja se zahvaljujem svima koji su doprinijeli u gornju svotu Mnogo se zahvaljujemo svima koji su radili i pomagali oko organiziranja i na samoj pri redbi a naročito e zahvaljujemo našem starješini i bratu Crnkovi-ć- u koji je marljivo radio u kuhi-nji i nastojao da nas zadovolji m dobrom večerom Imena prilagača biti će objav-ljena kasnije pošto grupa "svi ostali" još vodi kampanju za pri-loge te stoga želimo napomenuti potsjetlti one prijatelje koji ni#u još dali svoje priloge a ubrajaju se u spomenutu grupu da to ufl-n- e čim prije da nebi nafa grupa ostala u pomaganju naeg naro-da ia drugih grupa koje imaju kampanju u isto vrijeme i la i#t I8"!™' N 28 decembra posjetio priredbu braće Otočana im kojoj su kupili $800000 za aai mtmi Po procentu njih u našem naselj sa sad nose pobjedu a Vsbcoh-ver-u na pomaganju našeg naroda Vell braco Dalmatinci I Crkve-niča- ni sada je na vama red da te pokažete i da dobro sastsfcte ru-kave ako ielite pobjedM nule d'ftt Otočane Za odbor DsuV r- - 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000005