Novosti, June 11, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI Utorak 11 juna 1946 NOVOSTI
Publiahed every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regi3tered in tho Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi be potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Nećemo ratnih zločinaca u Kanadi
Federalne vlasti donijele su odluku po kojoj su vrata
Kanade otvorena za nove doseljenike iz Europe
Prema tom zakonu sve danas raštrkane izbjeglice po
Europi ili tako zvana "raseljena lica" koja imaju svoje ro
djake u Kanadi mogu se spremati za odlazak u Kanadu ako
se za te pobrinu njihovi rodjaci
Tko su te izbjeglice u Europi?
Godinu dana poslije savezničke pobjede nad europskim
fašističkim silama sve što jer za vrijeme rata bilo rastjerano
i pošteno mislilo vratilo se ili se vraća pomalo u svoje rodne
krajeve Takvih pravih izbjeglica koji se još ne mogu vratiti
u svoju domovinu možemo naći medju španjolskim patrio-tima
i medju Zidovima Ostali iako se smatraju kao politički
izbjeglice treba znati da su to većinom oni koji se no smiju
vratiti u svoju domovinu radi ranije počinjenih grijeha pre-ma
narodu
Pa ipak zapadne savezničke vlasti rado govore o hilja
dama "ratnih izbjeglica" i "raseljenih lica" kojima treba dati
utočište i obraniti ih od naroda kojemu su sagriješili Točno
pune su ih nekoje europske zemlje Njihov broj se je naročito
povećao pod konac oružanog poraza fašističkih sila onda
kad se približavao konac divljim orgijama koje su mnogi od
njih vršili u raznim europskim zemljama No to po našem
mišljenju nisu izbjeglice To su izdajnici kvislinzi sluznici
fašizma dakle oni koji su pobjegli pred narodnom pravdom
i koji so boje vratiti u zemlje svog rodjena radi kriminalnih
djela
Konkretno to su oni koji su pobjegli iz Jugoslavije Po-ljske
Ukrajine i drugih zemalja gdje je vlast prešla u ruke
naroda Govori se i to da će jedan dio raspuštene poljske
vojske takodjer doći u Kanadu Ti poljski vojnici se nisu htjeli
povratiti svojim kućama iako 3U za to bili pozivani Njihov
mozak je zatrovan po poljskim reakcionarcima tipa generala
Andersa Za vrijeme rata ta se vojska obučavala u Italiji za
eventualni rat protiv nove Poljske protiv Sovjetskog Saveza
ili koje druge demokratske zemlje Kako se razumije ti polj-ski
vojnici će u Kanadi raditi po raznim farmama — možda
će biti upotrebljavani i kao skebovi za vrijeme štrajkova u
raznim industrijama jer to su tipovi koji su spremni za sve
Za njihov dolazak u Kanadu jako se zanimaju ovdašnji
ukrajinski i poljski fašisti jer u njima gledaju svoje političke
istomišljenike pomoću kojih će pojačati svoje fašističke dje-latnosti
To je nedavno potaklo ukrajinske radničke organi-2acij- e
da u Ottawu izašalju svoju delegaciju i pred senat-skim
odborom postave zahtjev da se ratnim zločincima i su-radnicima
fašizma ne dopusti u Kanadu jer da će to ovdašnji
fašistički krugovi iskoristiti i preko njih još više širiti svoju
fašističku propagandu
To je točno Dolazak raznih fašističkih elemenata koji se
biju iza tih "raseljenih lica" neć nimalo koristiti već štetiti
svim poštenim Kanadijancima ne samo onima ukrajinskog
ili poljskog porijekla Kanada je bila u ratu protiv fašizma
pak nikako nebi odgovaralo ni njenom ugledu ni logici kad
bi se poslije rata pretvorila u utočište fašističkih izbjeglica
Ml načelno nismo protiv dolaska novih useljenika u Ka-nadu
Nismo tim više što je Kanada prostrana zemlja sa neo-graničenim
prirodnim bogatstvima pak je u njoj mjesta za
daljnje milijune naroda Ali se protivimo zajedno sa miliju-nima
drugih Kanadijanaca da se zemlju napunjuje sa raz-nim
fašističkim ološom putem kojeg će se ugrožavati ovdaš-nje
demokratske tekovine Za ne odobriti je useljivanje takvih
Još i zbog toga što vlasti nisu rješile ni naših ekonomskih
problema Eno na hiljade radnika povraćenih vojnika iz da-na
u dan traži posao dok sam ministar rada izjavljuje da će
se besposlica naredne jeseni i zime još više povećati
Nema sumnje medju tim "raseljenim licima" naći će so
i po koji Jugoslaven — ustaša ili četnik koji je okrvavio svo-je
ruko o narodno tijelo pak se no smije vretiti u zemlju
Takvih ustaša i četnika ima dosta u Italiji Austriji a ima ih
nešto i u Francuskoj Od njih već dolaze pisma i molbe da
im se pomogne za što su se već i postarali hrvatski ustaše
iz Sjedinjenih Država Pisma njihova čitana su u Hrvatskom
Glasu i ostaloj anti-jugoslavensk- oj štampi i već sad se zna
što će takvi raditi i kakvi će biti kad ovamo dodju
Neka nam posluži kao jasan primjer nedavni dolazak iz-bjeglice
dra Guinio (!?) koji sada obilazi naša naselja po
Kanadi i priča ljudima gluposti kako će za tri mjeseca Eng-lezi
i Amerikanci oboriti Titov režim i postaviti na čelo drža-ve
Mačeka Ranije smo čuli da je desetak bivših četnika doš-lo
u Sjedinjene Države iz Italije i da sada srpski obranaši 3
njima pravo "busines" vodajući ih od naselja do naselja da
veličaju slavu "junaka" Draže Za njima će se doklatariti i
oni koji su kroz posljednjih dvadeset i višo godina ležali na
grbači našeg naroda i pripremali tlo za dolazak fašizma I
tako imati ćemo jednu zbirku izbjeglih zločinaca izdajnika
i kriminalaca koji će trovat zdrav razum našeg iseljenika
eventualno ga izrabljivat kao onaj Basariček od HSS ili na-metati
mu se za vodju i učitelja kao onaj Barić od Naše Nade
Onima koji su odlučili da se više neće vraćat u stari kraj
bilo radi starosti posla ili drugih razloga i za to namjeravaju
dopremiti svoje familije i rodjake ovamo svaka čast Ali po-magati
ratnim zločincima i izbjeglicama da dodju ovamo i ovdje truju mozak naših iseljenika da dodju ovamo i ovdje
budu štrajkolomci to neće i nemogu pošteni ljudi
Takvih izbjeglica nam nije potrebno u Kanadi
-- f4mar
Za koga nije pitanje
Piše: ALVAUEZ DEL VAYO
Protivno bilo čijoj logici i oče
kivanju uključiv i samoga Fran-ka
španjolski fašistički režim je
danas jači nego u onim danima
kada su savezničke armije pobje-dil- e
fašističke oružane sile u Eu-ropi
Od kako sam pred tri mjese-ca
došao u Europu razgovarao
sam sa mnogima koji su se nedav-no
povratili iz španije Svi potvr- -
djuju tu činjenicu
Naravski za nas španjolske re-publikance
nije baš ugodno takve
stvari javno priznavati no prizna-nje
stvarnog stanja stvari nas
ne uznemiruje niti slabi našu od-lučnost
za izbacivanje Franka Po
svim izgledima mnogo krvi će se
proliti prije nego se španjolski na-rod
rješi fašističkog režima ali
glavna odgovornost za to ne spa-da
na SpanjolKi narod nego na
one koji taj režim podupiru izvan
španije
španjolski diktator mogao je
biti već pred godinu dana izbačen
i uspostavljena republika sa mi-nimum
nasilja i prolivanja krvi
Franko će svakako biti izbačen no
cijena će biti veća i budući odnosi
izmedju Britanije i Sjedinjenih
Država znatno narušeni Već se to
sada opaža Nedavno je dopisnik
London Timesa javio da anglo-saksonski
prestiž nije nikada bio
na tako niskom stupnju medju
španjolskim narodom kao što je
sada Narod zna da bi se lako rje- -
8io Franka kad nebi uživao pomoć
Britanaca i Amerikanaca
Dok sam se nalazio u Sjedinje-nim
Državama čuo sam da američ-ka
politika prema španiji kao i za
vrijeme gradjanskog rata slijedi
britansku politiku Ovdje u Lon
donu pokušao sam odokriti razlo-ge
za takvo stanovište kojeg je te-ško
razumjeti pogotovo što se ti-če
laburitske vlade kako sam i
očekivao pravi razlozi koji sme-taju
prekidu sa španijom nalaze se
ovdje u Londonu Dozvolite ml re-ći
otvoreno da se današnja britan-ska
politika prema španiji orijen-tira
prema jednom cilju — podr-žavanju
Franka na upravi Došao
sam ovamo da proučavam taj pro-blem
koliko ću najviše moći Mož-da
je dobro za one koji se protive
britanskoj politici pogotovo vanj-skoj
politici kad po pitanju špa-nije
većinom svaljuju odgovornost
na jednog Britanca u Labor Par-tiji
i ujedno računaju na onaj čas
kad će britansko carstvo otići do
djavol a Ali nazivati Devina sva-kojakim
imenima neće pomoći os-loboditi
Španjolski narod Nije mo-guće
Španjolcima čekati ni na onaj
dan kad će se u Labor Partiji oja-čati
pozicija koja će biti u stanju
utjecati na promjenu vanjske po- litike španjolski republikanci su
mnogo zahvalni onim članovima
Labor Partije u parlamentu koji
se kao K Zilliacus zalažu za pro-mjenu
službenog stanovišta Bri-tanije
obzirom prema španiji ali
njihov broj nije jo5 dosta velik da
bi mogao neposredno utjecati na
promjenu
U vremenu od nekoliko godina
Britanija je pokušavala svašta
učiniti u španiji — sve je htjela
Irana rješeno? — Za anglo-američ- ki imperijalizam 1 ZAŠTO BRITANIJA
PODRŽA VA FRANKA
samo ne demokratsku republiku
I Oko šest mjeseci je pogodovala
monarhiji Danas je u Londonu
svatko napustio mišljenje za po
novnu uspostavu monarhije osim
prijatelja vojvode Albe koji ne-maju
upliva na vladinu politiku
Na jednu ruku Britanci su se
uvjerili da u španiji nema monar-hista
na drugu ruku su shvatili
da pretender nema političkog za-led- ja
za ispunjavanje njegove mi
sije
Pomanjkanje narodne potpore
Don Juanu i protivničko stanovište
katoličke crkve uvjerilo je Britan-ce
da ne vrijedi igrati na monar-hističku
kartu španjolska hijerar-hija
i dalje veže svoju sudbinu sa
Frankom Od kako je u Vijeću Si-gurnosti
Ujedinjenih Nacija uspo-stavljen
pododbor za istragu do
kaza o optužbi protiv španije hi-jerarhija
je mnogo pojačala svoju
propagandu u prilog Franka Ko-mentirajući
mjere koje Je poduzelo
Vijeće Sigurnosti kardinal Parra-d- o
Garcia nadbiskup Granade
osudjuje "medjunarodnu urotu za
izbacivanje sadanjeg režima u Špa-niji
kao prvu namjeru za unište-nje
španjolskog katolicizma" Sve-ćenstvo
u latinskoj Americi tako-djer
je priskočilo u pomoć Fran-ku
Iz svih tih razloga London je
napustio namjere za ponovnu us-postavu
monarhije u španiji
Medju ljudima koji odredjuju bri-tansku
vanjsku politiku postoji
mišljenje da bi poslije izbacivanja
Franka u španiji mogli zavladati
komunisti i kontrola iz Moskve
Bojazan od sovjetskog upliva se
kod tih ljudi pojavljuje u svakoj
promjeni i u svakoj razliki Ta bo-jazan
se osjećala i na konferenciji
ministara vanjskih poslova u Pa-rizu
gdje se nije radilo o pomoći
španjolske stvari Svaki neuspjeh
u postizanju razumijevanja i spo-razuma
sa Sovjetskim Savezom
Mmo pojačava to negativno sta-novište
koje se u pogledu špani-je
sastoji u spriječavanju Sovjet-skog
Saveza da nebi kroz republi-ku
pojačao svoj položaj u španiji
Toronto — Ontarijski vodja
Radničke Progresivne Partije Le-sl- ie
Morris strogo osudjuje na-mjeru
državnog odvjetnika u On-tar- io
Mr Blackvvella za centrali
zaciju policijskih sila provincije u
ruke vlade premijera Drevva
Plan Mr Blackvvella ide za tim
da se više koncentrira i pojača
provincijalni policijski aparat
kroz kojeg bi ontarijska vlada u
svakom slučaju preuzela preko se-be
kontrolu nad pojedinim općina-ma
Karakter ovog plana je toli-ko
anti-demokrats- ki i reakciona-ran
da je i samo policijsko udru-ženje
u Ontario ustalo protiv nje-ga
"Načelnik Horovvetz u Corn-vvall- u
načelnik u Thoroldu i dru-gi
općinski predstavnici" — kaže
Morris "učinili su veliku uslugu
I Bevin neće nikada pristati da
vodi ovakvu politiku prema špani- -
ji iz bojazni da će Sovjetski Savez
proširiti svoj upliv na taj dio Sre-dozemlja
ili da Gibraltar nebi mo-žda
postao drugi Trst Poslije sve-ga
bilo bi nemoguće za ministra
jedne partije koja je pomogla us-postaviti
demokraciju u španiji
izaći pred narod u izbornoj kam-panji
i reći: "Mi smo spremni žrt-vovati
sav španjolski narod za osi-guranje
imperije" To nebi mogao
reći No što on uvjek govori —
bilo službeno ili privatno — je to:
"Dokažite mi kako u španiji po
taviti demokratski režim bez gra-djanskog
rata" To se može učiniti
potpuno drugim putem nego onim
kojeg je on poduzeo On misli
da bi svaka promjena mogla do-vesti
do poteškoća u španiji
Teorija da bi uspostava demo
kratske republike u španiji zna-čila
komunističku prevlast nema
nikakve podloge Niti jedan špa-njolski
komunista ne smatra da će
njegova partija sama upravljati
španjolskim političkim životom
Pa ipak ta bojazan od komunizma
upravlja sa britanskom politikom
prema španiji
Nema još nikakvog znaka da će
se britanska politika promijeniti u
skoroj budućnosti Predstavnici
britanske vlade u Vijeću Sigurno-sti
će glasati za svaku rezoluciju
kao i u San Francisco i Potsdamu
u kojoj se samo moralno osudjuje
španjolski fašistički režim Ali oni
će se oštro suprotstaviti svagdje
gdje će se tražiti poduzimanje
mjera za prekid diplomatskih od-nosa
sa Frankom ili priznanje re-publikanske
vlade
Medjutim Britanci će i dalje
Franku davati pomoć putem pove-ćanja
trgovine sa španijom Pri
koncu takva politika će dovesti do
nesreće no Britanci se nadaju da
će joS imati pogodnih vremena kao
što su se nadali za vrijeme Min-hen- a
Oni se joS uvjek moraju
nauditi da njihova politika ne
može donijeti mira jednoj genera-ciji
nego samo možda za šest
mjeseci
narodu provincije kad su razgoli-čal- l
podmukle namjere Mr Black-vvella
za razbijanje štrajka kanad-skih
pomoraca pomoću provinci-jalne
policije Oni su ispravno is-takli
da velika koncentracija pro-vincijalne
policije ugrožuje mir i
red u njihovim mjestima"
Leslie Morris se osvrće na o-n- aj
primjer kako je ontarijski dr-žavni
odvjetnik Blackvvell prošle
zime i u Vindsor poslao provinci-jalnu
policiju čemu se strogo pro-tivio
tamošnji načelnik i veći broj
članova općinskog vijeća Isti slu-čaj
je sada u Cornvvallu Thorol-du
i drugdje gdje štrajku ju po-morci
Blackvvell govori da on ti-me
daje pomoć lokalnim vlastima
za kontroliranje situacije ali na
čelnici ne vide potrebe za takvu
ovratkis
u Jugoslaviju
Piše: EDO JARDAS
prijašnjem članku pod gor-njim
naslovom smo obećali da će-mo
se osvrnuti na neka pitanja ko-ja
nas narod postavlja u vezi sa
odlaskom u staru domovinu što
ovime činimo
1 — Kada će se moći putovati?
Zašto eć jednom ne puštaju?
Tko je odgovoran da se već ns
može poći da li kanadske vlasti?
Pošto ne vjerujemo u proročan-stva
dabome da nam je nemoguće
utvrditi dan mjesec pa čak ni go-dinu
kad će se moći normalno pu-tovati
u Jugoslaviju bilo u posje-tu
U) za stalan boravak
Kijeenje tog pitanja ovisi o ni-zu
okolnosti koje su potpuno izvan
naieg dohvata Tu je prije svega
nestašica prevoznih sredstava "Ne-ma
brodovlja Napeta medjunarod-n- a
situacija i sve gušća politička
atmosfera stvorena umjetno i
proračunato po onim reakcionar- -
1 mm državnicima Zapada koji bi
željeli da se "svijet vrati na sta- -
j ro' t da tok historije ne samo uko
če nego i skrenu unatrag Konač-no
tu je i teški ekonomski položaj
Jugoslavije koji danas nikako ne
dopušta masovnu re-emigrac- iju
iseljenika jer to nebi bilo na ko-rist
nove države niti onih koji bi
se doselili
Prevozna sredstva Koliko je
nama poznato iz potrebe koordi-nacije
prevoznih sredstava za vri-jeme
rata uspostavljeni saveznički
pul trgovačkog brodovlja još uv-je- k
raspolaže sa jugoslavenskim
trgovačkim ladjama Jugoslaviji
još nisu stavljeni na raspolaganje
brodovi koji su plovili pod jugo-slavenskom
zastavom Zašto na-rodnoj
Jugoslaviji nisu njezine la-d- je
stavljene na raspolaganje po-trebno
Je zapitati na prvom mje-stu
brodovlasnike bivše Jugoslavi-je
pa onda gospodu koja na mi-rovnoj
konferenciji zagovaraju da
bi Trst i Slovensko Primorje
zajedno sa Istrom trebali pripasti
Italiji Iznajmljivanje preko-ocean-sk- ih
ladja u tu svrhu — u koliko
bi to bilo moguće — nije probitač-no
jer bi cijena prevoza bila toli-ko
visoka da bi graničila sa lih- -
' varstvom Osnovni razlog zašto se
nemože putovati u domovinu jeste
dakle nestašica prevoznih sredsta-va
Jugoslavenske vlast! Koliko je
nama poznato iz pisanja starokraj- -
ske štampe narodne vlasti nemaju
nikakvog razloga spriječavati nam
povratak u domovinu One bi na-protiv
usprkos svih teškoća sa
kojima su suočene pozdravile kad
bismo se sutra vratili Istina ne
pojedinačno svaki na svoj način
nego kolektivno po mogućnosti
organizirani u proizvodne grupe i
zadruge noseći bobom najhitniji
alat mašineriju tehničku opremu
i strukovno iskustvo
Kanadske vlasti Da će kanad-ske
vlasti spriječavati našem na-rodu
povratak u zemlju rodjenja
mi u to ne vjerujemo Nema sum-nje
da one to ne će pozdraviti na
zakonski one svojim gradjanima
ili gradjanima prijateljskih zema-lja
ne će moći spriječiti da se vra-ćaju
u zemlju rodjenja Konačno
mi živimo u zemlji koja slovi kao
demokratska Princip svake demo-kracije
bila burioaska ili sovjet-ska
jeste lična sloboda Pa ako
kanadski državnici imaju ikoliko
smisla za načela koja propovjeda-j- u
oni ne će moći spriječiti niko
me da putuje kud ga je mila volja
Budu U pak našem narodu stavlje-ne
ma kakve zapreke od strane dr-žave
mi ćemo morati povesti po-litičku
borbu i skriitl ih
Iz gore rečenog proizlazi da je
povratak našeg naroda u staru do-movinu
uslovljen uklanjanjem ni- -
"pomoć" niti je traže
Sama činjenica kaže Morris što
se Mr Blackvvell sakriva iza for-malnih
odgovornosti za podržava-nje
"reda" i Sto svoju vlast kao
državni odvjetnik upotrebljuje
protiv volje po narodu izabranim
općinskim predstavnicima ne mo-že
sakriti istinu da je vlada pre-mijera
Drevv odlučila porobiti pra-vo
i privilegije općinskih vijeća
Morris apelira na radnike da
se bore za općinsku demokraciju
i spriječe planove državnog od-vjetnika
za centralizaciju policij-ske
maJine čija je namjera ne da
spriječe obične lokalne zločine ne-go
da oduzmu demokratska prava
stanovnika napose organiziranih
radnika u pojedinoj općini
Protiv centralizacije policijske
sile u Ontario
za tehničkih zapreka kuje u konac-- j
nnj analizi postaju političko pita
nje Mi možemo natno doprinesti
ubrzanju uklanjanja tih zapreka
Gnjev i negodovanje nije način ni
put da bi se te zapreke uklonilo
Potrebna je mobilizacija demo-kratskog
javnog mišljenja za us-kladje- nje
medjusobnih odnosa iz-medju
saveznika na prvom mje-stu
pa onda savezničkih odnosa
prema novoj Jugoslaviji
Kanada je članica Ujedinjenih
Nacija Mi živimo u Kanadi Mno-gi
od nas smo i njeni gradjani Na-ša
dužnost kao gradjana Kanade
jeste uraditi sve u našim snaga-ma
da bismo kanadskom narodu
omogućili prisiliti njegovu vladu
na provodjenje unutarnje i vanj-ske
politike koja će biti u suglas-ju
sklada i suradnje Ujedinjenih
Nacija Takova politika će biti ne
samo prilog trajnom miru nego i
uskladjivanju odnosa izmedju po-jedinih
zemalja pa i odnosa pre-ma
novoj Jugoslaviji
To mora biti naš odgovor na pi-tanje:
Zašto ne puštaju u Jugo-slaviju?
To neka nam je ujedno
opomena da je naša dužnost kao
rodoljuba i radnika do posljednjeg
dana u Kanadi uzimati učešća u
političkom životu ove zemlje jer
je to najbolji način za podupiranje
junačkih napora naroda Jugoslavi-je
u izgradnji i obnovi zemlje i za
uskorenje ubrzanja povratka u
zemlju rodjenja Nema druge ne-gookolčneoksattii
i bi ouristliovsae zkaojoistćvearnenamje '
omogućiti skori povratak Očaja-vanj- e
i padanje u histeriju nisu
svojstva boraca i rodoljuba Kad
su narodi Jugoslavije četiri godi-ne
čekali na slobodu i pravicu
goli i gladni borili se protiv nad-moćnijeg
neprijatelja zašto nebi-sm- o
mi mogli pričekati joS nekoli-ko
mjeseci? Pa ako je potrebno i
godinu ?
2 — Da li će radnik moći iz Ka-nade
povesti sobom i svoju obitelj
pa i svoju pokretnu imovinu?
Takodjer i riješenje tog pitanja
će u velike ovisiti o riješenju pi-tanja
prevoznih sredstava — pre-ko-oceans- kog parobrodarstva Kad
bi jugoslavenske vlasti imale na
raspolaganju dovoljno preko-oceanskih
ladja mi vjerujemo da
bi iseljenicima omogućile prevoz
svojih obitelji pa i pokretne imo-vine
tj onog dijela pokućstva
kojeg se danas u Jugoslaviji još
ne može dobiti Da li je ovog časa
zgodno vrijeme zato mi dvojimo
pa da narodne vlasti upravo ima-ju
na raspolaganju sva potrebna
prevozna sredstva Evo tek neko-liko
razloga
Tu je prije svega poratna situa-cija
u zemlji koja je ratom do te-melja
spaljena razrušena i oplja-čkana
U takvo stanje danas ma-sovno
dovoditi emigraciju koja je
u ovim zemljama živjela dvadeset
ili više godina uz daleko povoljni-je
životne uslove bilo bi neumjes-no
i štetno Neumjesno zato Sto
vlasti nebi znale kuda će sa toli-kim
narodom što će mu dati u ob-liku
živežnih namirnica koje će
biti bar približne kanadskom štan-da
rt u i čime će ga zaposliti kad
nema alata ni mašinerije? štetno
zato sto bi se našem iseljeniku a
naročito njegovoj djeci koja su
ovdje odgojena ili rodjena bilo te-ško
priučiti na nove okolnosti Te-škoće
sa kojima bi se suočili bi
neminovno djelovale na njih bez
obzira na količinu klasne svijesti i
patriotizma Istina bilo bi časnih
izuzetaka no prosječni radnik ko-ji
je već odmakao u godinama te-ško
bi se priučio novim okolnosti-ma
a njegova djeca slabo ili ni-kako
Potrebno je stoga u zemlji
stvoriti bar donekle primjerne ži-votne
okolnosti pa tek onda doz-voliti
masovnu re-emigra- ciju ise-ljenika
Znači li to da moramo u Kanadi
čekati dok naši na domu pribiju
posljednji čavao? Podnipoitol Mi
gore iznešenim činjenicama mora-mo
ozbiljno gledati u oči pa tek
onda stvarati zaključke To je tek
signal da bi se najprije trebali
vratiti u zemlju oni naši zemljaci
koji će se biti u stanju neposredno
po dolasku staviti na raspolaga-nje
izgradnji i obnovi zemlje Kad
s pak zemlja jednoć malko eko-nomski
i gospodarstveno pridigne
masovni povratak iseljeništva će
biti daleko umjesniji i korisniji za
obadvije strane nego što bi to bio
danas slučaj
Kad dakle budu stvoreni ustovi
za polazak u staru domovinu mi
nepokolebivo vjerujemo da će na-rodne
vlasti našem narodu svesrd-no
izaći u susret ne samo u pre-vo- zu
obitelji nego i osiguranju ži-votnog
opstanka čitave obitelji
Na daljnja pitanja ćemo se osvr-nuti
u slijedećem broju Novosti
W~
"!