Novosti, May 30, 1946

              shHHHKI ™5- -
lH F" - ' :W5WHp - %
pppmim WP'PW#Pf4 - Tifetfaftid
=F j
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 30 maja 194G NOVOSTI
PubUftJied every Tu&sdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Afitherizeđ as Second Claia Mail Post Office Department Ottawa
Izlasl svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Oifice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephcne: ADelaide 1642
ii
Dopisi be potpisa se no uvtšćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Vratite novac narodni
Vise od četrnaest hiljada dolara koje je Hrvatska Sci t
ka Stranka u Kanadi sakupila na račun pomoći nožem n
du u kraju zadržano je u njihovoj blagajni Taj novac je HST
sakupljala posebno od Vijeća Kanadskih Južnih Slavena irr
u Vijeće ne samo da nisu vjerovali nego su računali da će
putem svoje posebne akcije razbiti akciju Vijeća unijeti raz
dor i tako umanjiti pomoć našem junačkom narcdu u kram i
Ne treba tumačiti da su ove namjere mačekovaca do? vi
le sramno razočaranje jer se pokazalo da je naš narod u Kn
nadi posebice hrvatski iseljenik na kojeg su računah r-- -
kovci listom podupro akciju Vijeća Kanadskih Južnih Stav i
koje je sakupilo preko pola milijuna dolara vrijednosti d
mačekovci sakupili tek nekih 18000 Ne treba dokazivat r
da je novac Vijeća utrošen za nabavku medicinskih pctm-n- a
odjeće obuće konzervirane hrane za gradnju bo'n -- o
bolničkih potreba i'd itd — u kratko da je laj novac otprem'
IJn narodu Jugoslavije na čije ime Je ovdje sakupljen T v i
i priznanice za to nalaze se kod glavnog ureda Vijeća
Nego što je sa novcem kojeg su mačekovci sakupili? Gdjo I
se taj novac nalazi i zašto se ne pošalje narodu u kraj kad je
njegov i kad je na njegovo ime sakupljen?
Od tih 18 000 dolara prisiljeni su bili kupiti nekolik v 5
ćih mašina u vrijednosti od po prilici 4 000 To su poslali -
jedno s robom sakupljenom po Vijeću I ništa više 14 0CG d
lara zadržali su za sebe u svojoj blagajni a na prošloj kon
venciji odredili 4 000 dolara za "borbeni fond dra Mačeka" --
dakle umjesto da pomognu narodu oni će sa tim novcem vo
diti borbu protiv naroda
Ako ovo nije nepošteno rukovodjenje sa narodnom ime
vinom enda mi ne znamo što prevara znači
Nekoji pojedinci i društva koji su povjerovali mačekov-cun- a
i odredili stanovite svote bilo svoje ili društvene zatra-žili
su već natrag svoj novac kojeg ovi nedaju već ljudima
odgovaraju: da Je njegov dio poslan u kraj a na ostalo da
imaju oni pravo
Medju ostalim društvima i pojedincima koji su već zatra
žili svoj novac natrag donašamo danas na prvoj stranici i slu-žbeni
zahtjev od strane Odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice
broj 644 i Gnjezda pomladka broj 397 iz Hamiltona u kojem
pismu se traži da se društvenih 50 dolara vrati društvu natrag
Jer da su oni dvije godino čekali da se taj novac uruči pak
da se do dana današnjega uručio nije niti misli uručiti tamo
kamo spada
Mi smo sigurni da će se Odsjeku 644 iz Hamiltona prik
ljučiti i drugi odsjeci Zajednice koji su po mačekovcima ostali j
prevareni Iz Flin Flona zatražila je grupa hrvatskih radnika
svoj novac natrag Tako isto iz Sudbury Windsora VVellanda
sada i iz Hamiltona narod traži svoj novac jer ne želi da se
sa njegovim novcem širi ustaško-mačekovsk- a propaganda u
ovim zemljama I medju samim članstvom kažemo poštenim
dijelom članstva HSS osjeća se nezadovoljstvo jer ni oni ne
žele snositi odgovornosti za prljavštine ustaško-domobransk-og
vodstva Hrvatske Seljačke Stranke
Vratite novac narodni To nije vaš novac To nije novac
namjenjen za vaše "borbene fondove" To nije novac namje-nje- n
za izdržavanje izbjeglih izdajnika Ne hrvatski iseljenici
dali su vam taj novac vjerujući da ćete u njihovo ime isporu-čiti
ga braći našoj u starom kraju a vi ga zadržali
Tko vam Je dao to pravo da sakupljale novac medju na
rodom 2a Jedno a upotrebljavate ga za drugo?
Nemojte pomagati zločincima
"Sjetite se kojim milodarom hrvatskih izbjeglica To su
naša braća i sestre po krvi i svetoj vjeri Medju njima ima že-na
djece muškaraca seljaka i intelektualaca koji jako stra-daju
od glada i golotinje i čekaju od vašeg dobrog srca po-moć"
— tako glasi poziv hrvatskih ustaša iz Sjedinjenih Dr-žava
za pomoć svojoj braći izbjeglim ustašama u inostranstvu
Dok je naš narod s ovu stranu Oceana zaposlen prikup
ljanjem pomoći za naš junački narod u Jugoslaviji američki
ustaše s kojima su se u posljednje vrijeme sljubili i kanadski
mačekovci traže pomoć za one koji su bili najveći krvnici
njegovi aa one koji su noževima klali sve Sto nije za Poveli-i- a
Dražu ili Hitlera bilo
Pomoć tim "hrvatskim izbjeglicama" znači pomoć kolja-čima
i izdajnicima narodnim koji su pred narodnim gnjevom
utekli iz zemlje znači odobriti njihova zločinačka djela prema
braći našoj
Istjerajte ih iz doma ih društva kod vas pomoć dodju tra-žit
i recite im da vi ne pomažete ratne zločince već one ko-jima
su ti ratni zločinci ogorčili život — narod
Ova pomoćna akcija predvodjena po hrvatskom kleru iz Sjedinjenih Država najbolje potvrdjuje da je sa malim izu-zetkom
hrvatski kler u Sjed Državama ustaiki naklonjen
I na koncu mi bi rado znati sto će pošteno članstvo HSS
reći svojim vodjarra koji u se nedavno izljubili sa tim hrvat-rid- m ustašama u VVindsoru i Clevelandu — da li će i dalje
vjerovat Stankovićevoj tvrdnji da "to nisu ustaše": Hercego-voj
da su to "čestiti hrvatski svećenici" Krznarićevoi "da su
nam ti svećenici potrebni" Petrakovcj "da je to jedna odlična
politička grupa" ili Butkovićevoj da "bez svećenika naših za-ključ- lđ nebi valjali?"
-- "t 'j
STRAJKOVNA BORBA RADNIKA JE BORBA
SVIH ONIH KOJI TEŽE ZA PROGRESOM
U naporima za opći popravak ključi širokom valu radničkog po- - narodnim
ekonomskog života i spriječavanjc J kreta protiv nasrtaja poslodavaca ' Buck
kaosa u zemlji kanadski radnici
nailaze na mnoge prijatelje i pro-tivnike
Medju iskrenim prijatelji-ma
koji ne samo pomažu nego i
organiziraju i predvode borbu ka-nadskih
radnika a bolji život i
opću "sigurnost vidimo i Radničku
Progresivnu Partnu ćiji nacional-ni
vodja Tim Burk po iva sve de
mokratko stanmr to da p pr
Kanadski pomorci za glasanja Ovako redom pomorci na svim
listom štrajk ako drugim putem sporazum zahtjevima
vere vrijeme Štrajk sada u toku
apostaoje Ja
Osvrćujući se skn tanje ame
ričke vanjske politike od one po-litike
koju je podržavao predsjed-nik
Roosevelt ugledna američka
radnička novina Worker"
donosi slijedeći uvodnik:
Kuda državni tajnik Bvrnes vo-di
Sjedinjene Države u njegovoj
vanjskoj
Američki možda nije
potpuno sve što se doga-djal- o
na konferenciji četvorice mi
nistara poslova Parizu
Možda ne shvaća žto neuspjeh
konferencije znači za obitelji u
našoj zemlji
Državni tajnik Bvrnes zajedno
sa llooverovim agentom Vanden-bergo- m
ustao je na konferenciji
sa pretnjom da treba potpisati
posebni ugovor sa
osovinskim državama čine-ći
to on je stavljao Sjedinjene
na put koji jedino može
voditi u bijesnu naoružava-nje
iznenadnog buknuća atom-skog
rata da se sav svijet utopi
u krvi
Konferencija u Parizu trebala
je sporazum za zajedni-čko
razumijevanje na osnovu spo-razuma
u Krimu i
Ali najčudnovatije je to što taj
nik Bvrnes koji govori u ime ove
zemlje nije htjeo ne samo prego-varati
nego je čak u samom po-četku
naglasio da delegacija Sje-dinjenih
Driava ne namjerava vo-diti
pregovore On je očekivao da
će tako Sovjetski prisiliti
na odstup ili što drugo
I u svim slučajevima princip
na kojem je odbijao učiniti bilo
kakvu koncesiju bio je princip da
se bivše osovinske sile moraju do
neke mjere postaviti na njihovu
raniju To preo
sve amo se borili u
ratu što smo obećali braniti
Današnja naša politika naglo
ofivljuje nade partije i
nacističkih industrijalista u Nje
mačkoj
lajnik Bvrnes koji je na kon
ferenciji u Parizu provodio gledi-šte
Trumanove administracije od-bio
je podupirati sovjetski zahtjev
za istragu o većem broju njema-čke
vojake koja još ni sada nije
raspuštena u britanskoj okupacio-noj
zoni On nije niti najmanje
htjeo uzeti u obair obećanja
koja nismo uspjeli prove-sti
u našoj okupacionoj oni Nje-mačke
Svakog dana američke
primaju izvještaje o ponov-nom
oživljavanju nacističkog upli-va
američkoj goni kojeg potiču
same vojne vlasti
Na konferenciji u Parizu je po
našoj delegaciji postavljena linija
koja je svaki predlog Sovjetskog
Saveza smatrala "opasnošću" po
potrebama
i vlasti na već i onako dosta sni- - štrajk 37000 drvodjelskih rad-že- ni životni nivo milijuna Kana-- 1 u British Columbiji štrajk
dijanaca 1400 radnika kod Anaconda
Zanatske unije prisiljene su I Brass u New Toronto i Štrajkovi
štrajkovati i postavljati štrajka- - ] u drugim predjelima ove zemlje
ke straže pred ulazima u tvorni- - nisu stvar samo tih radnika koji
ce sve radi bankrotirane politike štrajkuju ili unijskih središta ko-premij-era
Kinga 1 njegovog mini jima su njihove unije priključene
stra rada II Mitrhella koja je vi To je stvar svih Kanadijanaca
-- e sklona gomilanju profita nego svih
rijeme o Štrajku su brodovima u ka-nadskim
jezerima glasali za se ne stvori o za
plaće i kraće radno je
na
"Daily
politici?
narod
shvatio
vanjskih u
mirovni pora-ženim
Države
utrku
i
izraditi
Potsdamu
Savez
snagu narušuje i
kreće zašto
i
nacističke
Pots-dam- a
no-vine
u
Ite i Potsd
britansku imperiju ili po "naše
interese" Po toj liniji svako slab-ljenje
fašizma u Europi i svaka
nova demokratska vlada takodjer
u Europi označena je kao "opa-snost"
Posve je logično što uslijed
ovakve politike svaki diskreditira-ni
monarho-fasist- a ili kvisling ko-ji
pruža svoju uslugu za ponovna
uspostavu stare reakcije naidje
na sklonost američkog državnog
odjeljenja
Moramo znati da se time odba-cuje
i one same važne principe
koji govore da se četvorica min-istara
vanjskih poslova moraju sa
mi medjusobno složiti na mirov-nim
ugovorima prije nego ih pod-nesu
drugim nacijama
Bez ovakvog sporazuma najpri-je
medju ministrima vanjskih po-slova
vodećih zemalja ne može bi-ti
dugog mira u svijetu Ml sada
predlažemo da umjesto što se ve-lika
četvorica nisu nagodili sami
medju sobom da se nagode zajed-no
sa drugih 17 racija na mirov-noj
konferenciji koja se ima odr-žati
Tajnik Bvrnes i naša adminis-tracija
predlažu da se "ublaže"
uvjeti prema poraženoj Njema
čkoj Predlaže se takodjer da se
"ublale" uvjeti Italiji i Austriji
Joi se predlaže povlačenje svih
savezničkih trupa it Njemačke i
za uzvrat "obećaje" medjusobno
pomaganje u borbi protiv njema-čkog
militarizma
A ito se pak tiče Japana tamo
j ratni zločinac broj 1 Hirohito
tu tijesni saveznik zadržava se
av„ stara feudalna kontrola i na
vlasti ostavlja militarističko-indu-strijalistlč- ka
klika
A u SpanJji tamo pak podupire-mo
nro-osovins- ki režim zenerala
I I'ranka
U Grčkoj pomažemo uzgajati
omraiene i naoružane sile grčkih
monarhista Svagdje gdje god po-gledamo
mi podržavamo i podupi-remo
kvislinge
Pošto naš saveznik Sovjetski
Savez neće isloiiti sebe Europe
ili cijelog čovječanstva opasnosti
ponovnog oživljavanja poraženih
ka
kih zemalja
"Američka delegacija" jav-lja
United Preas "Uratujc zado
ih Busi pri
na koncesiju"
Mrki je to zaista svijet Ali mr
ki za koga? Za Amerikance
su žrtvovali i za
kaže Mr
nika
koji žuljevima zaslu- - 1 žili Hitlera — kaže Mr i ti- -
j
me otvorili put za opći progres
ama
uništenje hitlenzma u Europi i
Aziji
Sjedinjene Države nemogu biti
nikako "zadovoljne" takvom stra
nom politikom nas ne čini sa-mo
novini gledištem svjetske reak-cije
koja ne može ni uspjeti
Sadanji plan Bvrnesa Trumana i
Vandenberga za zamjenu poraže-ne
osovine sa anglo-saksonski- m carstvom ne može uspjeti To bi
stajalo neizrecivih žrtava 1 bijede
za čovječanstvo AH čovječanstvo
neće toga dozvoliti
Može 11 netko predvidjati to da
posebni mirovni ugovori sa Nje-mačkom
Italijom i balkanskim
zemljama doveli do ničeg
drugog nego do kroničnih uzroka
za stalne sukobe?
Sadanja politika američke vla-de
prouzročiti će strahovite itete
interesima američkog naroda
osim ako sam narod povede raču-na
o toj politici i istrgne ju iz
militarističkih sanjara i finan-cijera
svjetskog carstva Wall
Streeta
Vanjska politika Sjedinjenih
Driava se ponovno staviti
na liniju pokojnog predsjednika
Koosevelta ali samo onda ako se
za to mobilizira sve javno mišlje-nje
Treba na tome ito brlc
Ovako C
Iolitici Sjedinjenih Driava — po
litici zastranjivanja od Jalto i
Potedama politici napuštanja
principa za koje smo se borili
Nužno je ovdje napomenuti da s
i kanadska vlada u cjelosti slaže
sa stanovištem Sjedinje-nih
Driava u medjunarodnim od-itusii- na Na nekojim pitanjima
medjtmarodne suradnje kanadska
vlada ide i dalje kao na primjer
njezin odnos prema Sovjetskom
Savezu i anti-sovjets- ka kampanja koja se još ras
pinije kroz kanadsku štampu Ka
di toga je borba američkog naroda
za bolju vanjsku politiku takodjer
borba i kanadskog naroda za bolj
odnose Kanade proma drugim de
mokratskim zemljama
TANJUG DEMANTIRA ISKRPV
LJENU VIJEST U VEZI
TRSTOM
iasisiiCKih sna ml rad Beograd — Neke strane novine
prijetimo da ćemo razbiti svu Or- - objavile su vijest da je podpred- - ganitaciju Ujedinjenih Nacija jednik lade FNIJJ Edvard Kar- - ostali svijet da ćemo delj dao neki novi jugoslavenski
sami sravnatl naše račune sa sila- - prcdlog u pogledu budućeg polo- - ma koje poražene zajedničkim jaja Trsta Tanjug je ovlašten de- - naporima triju vodećih saveznič- - mantirati ovu %iies npiorni
—
voljstvo ito niu mogli
siliti nijednu veću
koji
se borili umirali
koja
nego
nebi
ru-ku
mole
raditi
ovakvim
SA
toga
1 i potpuno neosnovanu U jednom
"— r v " nMuiaiiiua i'vmfuvu
Kardelj je u stvari samo
I razjasnio poznati stav Jugoslaven
i ske vlade po ovom pitanju kako
je iznesen još u septembru prošle
godine pred vijećem ministara
vanjskih poslova u Londonu
žuju kruh 1 koji žele ekonomsku i
društvenu sigurnost Tu se radi o
najozbiljnijim problemima u na-šem
životu: o većim plaćama
skraćivanju radnog vremena na
40 sati tjedno o dvo-tjedno-m
go-dišnjem
odmoru sa plaćom o si-gurnosti
zanatskih unija itd U
kratko tu se rad o dostojnom ži-votu
i većoj kupovnoj snazi naro-da
Mi smo se borili u ratu i pora- -
svojim Buck
naroda Ona borba koja se provo-dila
na frontovima za progres sa-da
p nastavlja na štrajkaškim
-- ' 1 a a ma
l'"hjeđa štrajkaša u bilo kojem
Krjui zemlje ili u bilo indu- -
1 n 1 je pobjeda svih kanadskih
sdiika farmera i drugih malih
P'Mtdnika u gradovima i selima
la urgiram na sve članove i or--
t niiacije Radničke Progresivne
I 'rt To da na sve načine
i dupini ove štrajkove koji su
X(ll
0
u toku" — naglasuje Buck
mizirani radnici u Kanadi
liro je vUe od 750000 čla- -
Kanadske unije podupiru
predlog da Trst pripadne
Jugoslaviji
Sve veći broj kanadskih radni-čkih
unija usvaja rezolucije u ko-jima
se traži da kanadska vlada
podupre predlog da Trst pripadne
Jugoslaviji
Banije je pored ostalih organi-zacija
rezoluciju usvojilo 24 lo-kalne
unije i 3 Trades and Labor
Council (gdje je zastupljeno dese-tine
lokalnih unija) a ovih dana
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena
primilo je izvještaj da su to još
učinile slijedeće unije:
Local 200 United Automobi-!- e
Workers Union Windsor
Ont u ime više od 10000 svog
članstva
Local 1-- 80 International
Woodworkers of America Dun-ca- n
II CJ
Canadian Seamen's Union
Vancouver R C
Motion Picturc Projectionist
Union Toronto
Uniled Brothcrhood of Car-pente- rs
and Joiners (Jurbec
City
Midlandvale Local Union No
172 United Mine Vorkers of
America Drumheller Alberta
Local 42 International Jevvel-r- y
Vorkers Union Vancouver
H C
II C Cement VVorkers' Union
Local 166 Tod Inlet II C
Brolhcrliood of Itailway and
Steamship Clerk Preiglit
Handlers and Station Emplo-ee- s
Quebec City
Pored unija rezolucije Je još
usvojilo 8 ogranaka Udruženja
Kanadjana ili svega
do danas 08
Najveći broj unija koje su us-vojile
rezolucije nalazi se u pro-vinciji
Quebec za kojom dolazi
Iaily Vorker o vanjskoj B U gradu Quebec jednoglasno
histerična
uvjek
se
Opominjemo
su
lsjdnik
kojoj
moguće
Ukrajinskih
usvojena rezolucija na sjednici
Trades and Labor Council gdje je
bilo 110 tklegata od preko 40 lo-kalnih
unija
Ova potpora od strane kanad-skih
radničkih organizacija treba
biti podstrekom u našem radu na
prikupljanju potpisa na peticije
Trst sa pristaništem
Jugoslaviji
nm --x m" mmnvi-nMv-& w y
nova To je sreća za kanadski na-rod
što u svojim redovima ima
tako zdravu i snažnu organiziranu
silu U svakom industrijskom
mjestu napose tamo gdje se već
održavaju štrajkovi dužnost je
svjesnih radnika mobilizirati i uje-diniti
sve gradjanske organizacije
političke partije (RIT i CCF) i
sve ustanove medju narodom za
pobjedu štrajkaša Takva solidar
nost sveg stanovništva jednog
mjesta ili grada uliti će još više
moralne snage u redove onih rad-nika
koji su upornošću poslodava-ca
prisiljeni izaći na štrajk za
svoja prava Samo ovako masovni
pritisak prisiliti će poslodavce na
popust i opomenuti federalne i
provincijalne vlasti da se narod
više neće povratiti na ona gladna
predratna vremena
Poduprti po svim progresivnim
Kanadijancima organizirani rad-nici
će u ovoj itrajkovnoj borbi
doprinijeti veliki dio ne samo eko-nomskoj
i društvenoj sigurnosti
nego i općenitom miru za kojeg
smo se borili u toku ooga rata
SABIRANJE POTPISA
Prema do sada primljenim iz-vještajima
dosta dobro napreduje
kampanja sabiranja potpisa na
peticije kanadskoj vladi u vezi Tr-sta
Do sada je na glavni ured Vi-jeća
stiglo više stotina ispunjenih
lista sa tisućama potpisa To je
sve iz manjih mjesta gdje nema
uopće naših organizacija već su
to napravili pojedinci Nove liste
se stalno traže
Ovo je danas najvažnija zada-ća
Svaki naš iseljenik koji je
svjestan da Trst treba pripasti
Jugoslaviji ne samo da će potpisa
ti liste nego će sabirati potpise
od drugih
Neki su bili pod dojmom da su
liste namjenjene za potpisivanje
samo naših iseljenika Medjutim
potpisivati može svatko tJ i os-tali
Kanadjani
Liste još ne treba vraćati na
glavni ured Vijeća osim ako su
sve ispunjene (u tom slučaju
treba tražiti još) jer izgleda da
se ne će podnašati prije druge po
lovice juna a moguće i kasnije
Važno je da u toku ovog tjed-na
to veći broj brzojava otidjo
na britanskog ministra vanjskih
poslova Devina pošto se ponovno
sastaje strućnjačka kpmisija da
rješava pitanje Trsta odnosno da
dadu svoje preporuke konferenciji
ministara vanjskih poslova kad
se opet sastanu u Parizu polovi-com
juna
Svaka naša organizacija trebala
bi poklati brzojav Bevinu
Iz ureda V K J Slavena
NACIONALIZIRAH ĆE ČELIČ-
NU INDUSTRIJU
Laburitska vlada izdala je na-redje- nje
da se otpočne sa djelo-mičnim
nacionaliziranjem čelično
i željezne industrije u Britaniji
Naredba je izdana nakon dugovre-men- e
debate u parlamentu gdje
su se torijevci strogo protivili na
cionalizaciji Vladin plan je usvo
jen sa 338 protiv 184 glasa
IZGRADNJA CESTA U MACE-DONI- JI
U PUNOM ZAMAHU
Skoplje — Izgradnja cesta kroz
Macedoniju vrši se pravim udarni-čkim
radom i sve većim elanom
Broj radnika dobrovoljaca i voza--
ra f?rwvnn tu ivivmmiuv Pnrcx! val
kojima se od kanadske vlade traži 1 ni--nv „„„„ popravljaju se __i: 1 procis- -
da podupire predlog za davan j ćavaju kanali 1 otvara rrd"viti
Trsta Jugo-lavi- ji promet
BPw' imw_
- '
Pojačajte akciju za pripojenje Trsta