000115 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Utorak 12 marča 194G NOVOSTI STRANA 3
Stiditi ćemo se pred djecom svojom Hrvatski
optužuje
narod
ostatke
teško Što smo do danas učinili za pomoć
kad se vratimo ako im ne pomognemo ustaških bandi svog naroda i što trebamo raditi
Windsor Ont — Od kada sam
došao iz Jugoslavije u Kanadu sa
naročitom pažnjom pratio sam i
pratim razvoj političkih i ekonom-skih
prilika u starom kraju To
je prirodno svakom iseljeniku a
osobito onima koji se žele povra-titi
natrag u staru domovinu sa
namjerom da pomognu izgradnji
i obnovi nove Jugoslavije i konač-no
da njihove kosti strunu u slo-bodnoj
domovini
Kroz cijelo vrijeme rata pro-matrao
sam tok borbe u svijetu
uopće a napose u Jugoslaviji U
prvoj fazi rata neprijatelj je o-kupi- rao
Jugoslaviju postavio svo-je
vazalaske vlade zavadio narod
svu narodnu privredu upotrebio
sa svoje zavojevačke ciljeve U
prvi mah je izgledalo da je sud-bina
Balkana rješena bar za ne-koliko
godina a okupatori su mi-fdi- li
da su njihove sanje o Balka- -
SOVJETI PREPORUČUJU ČIŠ- -
ĆENJE SLJEDBENIKA
VICHY
Moskva 12 Marča — Moskov-ski
radio preporuča Francuzima
da čiste redove njihove vojske od
pristaša Vichv vlade jer se njihov
upliv još uvjek dosta osjeća "Ti
ljudi čine sve što mogu da nje-mačkim
anti-fašisti- ma ne dozvole
uzeti učešća u njemačkim samoup-ravnim
tijelima" — iznaša mos-kovski
radio Plači Jurica imaš za
RESTEK-ŠKACANOV- A PORUKA
Flin Flon Man — Dr Jurica
Krnjević nakon dulje stanke opet
se "probudio" Sada pa i u ubu-duće
on neće prestajatl sa žalba-ma
i molbenicama britanskoj I
američkoj vladi protiv narodnog
režima u Jugoslaviji Te njegove
molbe i žalbe koje u najcrnijem
svijetu pred svjetskom javnošću
prikazuje Titu i narodnu vladu
uredništvo Hrvatskog Glasa štam-pa
1 objavljuje iako sam Stanko-vi- ć
onome ne vjeruje On zna či-je
članke mora donašati a čije ne-mo- ra
pa iako mu nisu po ukusu
bilo to od pretplatnika ili "službe-nih
osoba HSS" To je njegovo
potpuno pravo AH bi bilo pravo
i Bogu drago da i protivničke
članke donaša kako on to znade ka-zati:
"Neka -- se i drugo zvono ču-je"
U protivnom ne pristoji se
naslov Hrvatskom Glasu "Neza-visni
tjednik" jer je on i te kako
ovisan o jednu političku stranku
Ali pustimo Stankovića on zna
što radi
Jurica Krnjević rasplakao se u
Londonu na hrvatski narod koji
"čami" pod Titinom "diktaturom"
Plači Jurica imaš i za čim On ne
plače za muke i patnje hrvatskog
naroda već zato što je izgubio
ministarsku stolicu i masne plaće
Dok je sjedio u Londonu kao pod-predsjod- nik
kraljevske izbjeglič-ke
vlade i brao masne dnevnice
sve je za njega bilo lijepo i dobro
Zaboravio je bio tada na dužnost
glavnog tajnika HSS I sa njime
©stalo vodstvo Tebi je Jurica bi-lo
poznato krvoproliće izmedju
hrvatskog i srpskog naroda u tz
prečanskim krajevima pod upra-vom
Pavelićeve vlasti ili točnije
za istrebljcnje Srba u Hrvatskoj
A za odmazdu četnici su palili i
ubijali hrvatsku sirotinju I tako je
nastao bratoubilački rat I da se
ne pojavi Tito koji je ujedinio naše
narode i poveo ih u boj protiv
neprijatelja sam Bog znade do
kojega broja bi se bio naš narod
istrebio u bratoubilačkom krvo-proliću
Ju rici Krnjevicu je bilo dobro
poznato kad su partizani oslobo-dili
veliki dio našeg teritorija i
da su se na njega spustile Iz avi-jo- va
američke I engleske vojne
mwije i grupa savezničkih novi-nara
da se na licu mjesta uvjere
o naravi i namjeri partizanske
borbe Prema svom položaju i du-žnosti
Jurica Krnjević trebao je
isto poći na oslobodjeni teritorij
jer je morao biti svijesan činje-nice
da Titina snaga nemože rasti
bez pristaša i članova HSS I ta-mo
sa Titom zajednički voditi bor-bu
i pozivati hrvatski narod u ko-liko
se je nalazio kod Pavlića
da prelazi partizanima Toga Ju-rica
nije učinio i ne samo da su
to njegovi nedostatci nego on iz
Imdona dok je bio kraljevskim
ministrom nije ni nožnim palcem
maknuo Kao glavni tajnik HSS
u domovini i računajući se vodja
hrvatskog naroda morao je svo
nu ostvarene
U tim najtežim časovima Ko-munistička
partija sa Titom na
čelu poziva narod na ustanak na
borbu protiv okupatora i doma-ćih
neprijatelja Nakon četirigo-dišnj- e
borbe uz velike žrtve i na-pore
oslobodili su svoju zemlju uz
pomoć bratske Crvene armije od
svih neprijatelja
Oslobodilačka borba je bila upere-na
protiv narodnih neprijatelja
toliko je isto bila i protiv starih
režima Jugoslavije koji su naše
narode izručili neprijatelju te nas
socijalno izrabljivali i nijekali
nam naše nacionalno pravo I baš
zato nakon oslobodjenja vlada
Narodnog fronta sa svojim prvim
aktovima rješava nacionalno i
seljačko pitanje naroda Jugoslavi-je
Sa rješavanjem tih najvažni-jih
pitanja još je uvedeno mno-go
reforma i odglasano zakona
sa kojima se daje pravo malom
čovjeku t j radniku i seljaku
čim se podigne i obnovi narodna
privreda naš će narod uživati
plodoe svog rada
Logično je stoga da se sa na-rodnom
upravom ne slaže Maček
Fotić bivši kralj Petar i sva sila
druge gamadi koja je za starih
režima živjela na grbači naroda
i sisala mu krv Ta sva čeljad iz-gubila
je svoje ekonomske privi-legije
kao: zemlju tvornice ma-sne
položaje i naročito vlast koja
im je omogućivala izrabljivanje
radnog naroda uopće I sada da se
dočepaju izgubljenih privilegija i
položaja oni bi i sa samim vra-gom
skopili savez Radi toga nije i
jim perom i riječju popularizirati
oslobodilačku borbu i razkrinka-vat- i
lažne vijesti o Mihajlovićevoj
borbi i uspjesima Ništa od svega
toga on nije smatrad da je to
njegova dužnost i tako se je izo-lirao
pred poštenim članovima
HSS ovdje i u domovini I sada
ti Jurica ne preostaje drugo nego
plači i plači — imaš i za čim
RESTEKOVA I SKACANOVA
PORUKA
U Hrvatskom Glasu od 26 fe-bruara
objavljena je poruka ili
proglas HSS Kanadskim Hrvati-ma
i Hrvaticama i cijeloj iseljenoj
Hrvatskoj
Kad čovjek prouči njihov apel
nemože doći do drugog zaključ-ka
nego da su se upregli pod fa-šistička
Pavelićcva kola I žele da
privežu za njih još par svojih pri-staša
i da ih stave pod komandu
Ivana Butkovića U Sjedinjenim
Državama sastati će se sa P Ra-dićem
da ujedine sve svoje snage
sastave novi program ili samo is-praše
stari I tako će spremni stu-piti
u pregovore sa Čikaškim zbo-rom
sa onom starom fašističko-Pavelićevom-falango- m
za zajed-ničku
političku boibu protiv Titi-n- e
Jugoslavije
Sad je pitanje hoće li se oni
složiti u tome t j da H će za
glavnog vodju priznati Mačeka ili
Pavelića? Ja vjerujem da će se oni
složiti pošto se je žrtvovala I je-dna
I druga strana u glavnom a
to je kako bi srušili Titu I narod-nu
upravu u domovini i da se spa-si
Pavelića od zaslužene smrti a
Mačeka povrati na njegov poli-tički
položaj I onda bi polako sva
stara jugoslavenska reakcija došla
narodu na grbaču — zatim se ide
Prekasno vam je Izdajice našeg
naroda 1
Vi nemate sile sa kojom bi mo-gli
danas uzeti iz ruku slobodu
naših naroda za koju su oni dali
rijeke krvi Nijedan pošteni Hr-vat
ma kojoj političkoj stranci
pripadao neće vas slijedeti u ko-liko
razumije nauku braće Radića
Na oprez braćo i članovi HSS
Restek i škacan hoće da vas str-paju
u fašistička kola! Pustite
njih neka idu ali prije treba
da polože račune za onih $14000
00 koji našoj sirotinji pripadaju
MONOPOL NA NAUKU BRA-Ć- E
RADIĆA
Ima veliki broj sebičnjaka is-kvaren-jaka
oportunista koji sebi
prisvajaju i izvrću za svoju ko-rist
nauku blagopokojne braće Ra-dića
I bez toga oni se smatraju
da imaju ponopol na njihovu nau-ku
To je obično vika i galama
nesretnika koji su izgubili autori-tet
kod naroda pa se onda sakri-vaju
za tudja djela i nauku Ni
sama udova pokojnog Stj Radi-ća
nema prava na njegovu nauku
ako je iskrivljuje Radićeva nau-ka
je narodno lasništvo i ne sa
čudo da ih podupiru krupni ka-pitalisti
koji se nadaju da će dobi-ti
koncesije za iskorištavanje pri-rodnog
bogastva Jugoslavije kao
što su Imali za vrijeme kraljev-skog
režima
Naši iseljenici koji još nasje-daju
grupi Maček-Mihajlov- ić po-grešni
su u svojim političkim na-zorima
ili točnije rečeno slušaju-ći
te preživljele elemente koji va-ljaju
drvlje i kamenje protiv Nove
Jugoslavije Da su ti elementi ikad
prije dobro želill našem narodu za
to su imali priliku da pokažu kad
su bili na vlasti Ali baš za nji-hova
vladanja ml rmo morali ise-ljavati
u tudje zemlje za zara-dom
i oni su ti koji su našu zemlju
uručili Nijemcima i Talijanima
Dakle sva njihova djela tokom
vladanja bila su protiv naroda i
kako može jedan smrtnik očeki-vati
od starih reakcionera i sa-veznika
najreakcionarnih klika
kapitalista da bi oni sa svojim
vladanjem donijeli blagostanje
narodu To je prosto nemoguće
Mi iseljenici iz Jugoslavije u
Kanadi u velikoj smo većini za
novu Jugoslaviju a oni koji su po
strani takodjer se moraju već jed-nom-
sjetiti i biti na čistu da vi-še
nema povratka na staro to je
narod rekao na prošlim Izborima
Zato je naša sveta dužnost da na-šem
narodu pomažemo moralno i
materijalno jer kad se povrati-mo
u Jugoslaviju biti će nas stid
naše vlastite djece ako nismo po-magali
svog naroda u njegovoj
najvećoj potrebi
I Kosović
mo nas Hrvata nego svih slaven-skih
naroda U našoj staroj do-movini
zapravo je ostvoren današ-nji
državni poreda' na programu
i nauci Radića
Svi prigovori nezadovoljnika za
današnji poredak u staroj domo-vini
sastoje se u tome što su no-va
lica došla na upravu državnog
i političkog života zemlje koji su
omogućili i koji će garantirati da
se očuvaju tekovine oslobodilač-ke
borbe Stara lica i uprave kra-ljeve
Jugoslavije padaju u histe-riju
i koprcaju se kao ribe u šašu
kad im nestane vode U tom ko-prca- nju
još uvjek neki politički
zanesenjaci u zvijezde kuju Ma-čeka
i viču "mili neustrašivi
mučenice hrvatski vodjo" i t d
i sve to oni viču poslije njegove
izjave u Parizu Smiješno ali is-tinito
zar nije?
Ja bi želio znati kakve je muke
Maček podnosio? Ja bi se na živ-ljenje
njegovo potpisao za uvjek
Nemislim da bi mi bio teži život
od rudarskog Nismo mi Mačeka
osudili on se je sam osudio nje-gova
djela su ga osudila Sada ga
nemože oprati ni Stankovič Res
Port Arthur Ont — Izašlo je
par prigovora o objavljivanju u
Novostima starokrajskih listova
pa najprije o tome želim reći mo-je
mišljenje
Listovi koji su do sada objav-ljeni
većinom su više političkog ka-raktera
nego familijarnog U svim
tim listovima izražava se jedin-stvo
naših naroda osobito Hrva-ta
I Srba bivše borbe protiv oku-patora
ustaša četnika i drugih
narodnih izdajica I izjelica za-dovoljstvo
sa današnjom upravom
druga Tita polet za izgradnju i
obnovu zemlje te na koncu bez-kompromi-snu
borbu protiv osta-taka
fašizma u svim formama
Prema mojoj ocjeni ovo je dobar
materijal za objavljivati jer je iz
naroda a nije "propaganda" novi-nara
nego kolektivni izražaj na-roda
iz nove Jugoslavije Svaka-ko
to ne znači da se svi listovi
objavljuju nego samo oni od ko-jih
se čitaoci mogu nešto naučiti
i dobiti jasnu sliku o prilikama u
Jugoslaviji
Ja mislim da bi bilo dobro kad
bismo recimo organizirali odbore
razne od Hreljina Zlobinjara Fu-iinara- ca
Mrkopaljaca Delničana
Perušićana itd i došli u vezu sa Na-rodnim
odborima tih mjesta pret-platili
ih na naše novine tako bi
izmjenjivali informacije po svim
valnim pitanjima u kraju i ovdje
u Kanadi ili Sjedinjenim Država-ma
Vjerojatno da će s nas Gorana
Primoraca ili Ličana povratiti
mnogo u stari kraj naime kome
budu dozvoljavale obiteljske 1 dru
Izjava člana izvršnog odbora
IIRSS minittra prof Martinovića
Sarajevo — Povodom osude us
taškoj terorističkoj grupi i njiho
vim vodjama jezuiti čondriću i
fratru Schafhauseru ministar na-rodne
vlade Bosne i Hercegovine
prof Ante Martinović član Izvrš-nog
odbora HRSS-- a i predstavnik
IIRSS-- a u Glavnom odboru Na
rodnog fronta dao je za štampu
slijedeću izjavu:
"Hrvatski narod teško optužuje
ostatke ustaških bandi i njihovo
djelovanje u nekim krajevima
Bosne i Hercegovine Te ustaške
bande danas stvaraju savez s os-tacima
onih četnika koji su svo
jim razornim djelovanjem uništa-vali
živote najplemenitijih sinova
Bosne i Hercegovine Očito je da
ustaško ime kod hrvatskog naroda
u Bosni i Hercegovini znači sve
ono što je protivno duhu i mora-lu
hrvatskog naroda i da su usta-še
smatrani kao neprijatelji hr-vatstva
I zato oni danas uzimaju
ime "križari" kako bi se kamuf
lirali
Hrvatski narod je 11 studenoga
pokazao što misli i za što se bo
rio Republika demokracija fede
racija i sve druge tekovine Narod- -
no-oslobodila- čke borbe to su ide
je za koje se najvjeniji I naj-napredniji
dio hrvatskog naroda
oduvijek borio a naročito za vri
jeme četirigodišnje okupacije Po-kušaj
rušenja ovih tekovina sma
tra hrvatski narod uperenim i
protiv samog životnog opstanka
Hrvata Stoga pravedna osuda
čondriću i ustaškim ostacima ne-ka
bude opomena svima narod-nim
izdajnicima" čime
tek Petar Radić ni ostalo vod-stvo
HSS
Kad se Maček izjasnio za kralja
i Dražu svi smo se našli u čudu
pitali smo što sada? Sve vodstvo
HSS u Kanadi i Sjedinjenim Dr-žavama
osim F Vukelića ostalo
je uz Mačeka Ostali su oni ali
nije članstvo koje je vjerno nauci
braće Radića I danas vidimo da
se po Kanadi u redovima HSS po-javljuju
lica koja žele da stran-ka
bude na Radećevoj nauci a ne
na oportunističkoj i izdajničkoj
liniji Mačeka i Krnjevića živjeli
pravi sljedbenici nauke braće Ra-dića
Marko Mahovlić Žumbcrčan
član HSS
BYPNES LIJEVA ULJE NA
ANTI-SOVJETSK- U VATRU
Washington 8 Marč — Državni
tajnik Sjedinjenih Država Byrnes
pomaže anti-sovjets- ku kampanju
kad onako drsko postavlja uvjete
Sovjetskom Savezu da povuće
svoje trupe iz Irana i prestane sa
"prevažanjem" japanske ratne
mašinerije iz Mandžurije
ge prilike i okolnosti Ja sam uv-jeren
da svi povratnici koji su
došli u Kanadu radi ekonomskih
razloga neće se povratiti na staro tj da će Primorci nositi zemlju
u vrećama u kakav dolčić i na toj
zemlji saditi nešto krumpira ili
luka Ona naša lijepa i nama dra-ga
mjesta nisu za poljodjeljstvo
već će ih narodne vlasti upotrebiti
za onu svrhu za koju su podesna
i od kojih će narod imati koristi
Teško je vjerovati da će narodne
vlasti pristupiti tom problemu
prije nego se izgradi industrija
jer je to podloga bez koje se ne
može računati na razvijanje tih
krajeva
Dakle u medjuvremenu mi ne-može- mo
ostati po strani i jedno-stavno
gledati razvijanje dogodja-j- a
u Jugoslaviji već po mogućno-stima
pomoći podizanje privrede
U prvom redu nala bi pomoć mo-gla
biti u novčanim i drugim pri-lozima
i u organiziranju tehničkih
grupa kako je to već objavilo Vi-jeće
Kanadskih Južnih Slavena
Sa našim doprinosima u raznim
formama mi ćemo se pokazati
kao aktivni učesnici u izgradnji i
obnovi Industrije koja će biti od
koristi narodu u zemlji i nama
iseljenicima koji se povratimo na
očinska ognjišta
J Radoeuć
PREPLATNIČE OBNOVI
PREPLATU
Nekoliko mišljenja
IZVJEŠTAJ S MIOŠIĆA GLAVNOG TAJNIKA VIJEĆA KANAD-SKIH
JUŽNIH SLAVENA NA SJEDNICI GLAVNOG ODBO-R- A
16 17 FEBRUARA
Naša štampa dobiva dosta pri-govora
u pogledu objave imena
prilagača No ako se Ima u vidu
glavna uloga štampe i njene za-daće
te ograničenost prostora i si-la
onda se mora priznati da novi-ne
nisu u tom pogledu mogle uči-niti
više što se tiče pogrešaka
koje su kod imena i novčanih pri-loga
česte one su u većini slučaje-va
neizbježive a u nikojem slu-čaju
ne prave se hotimično
Nazad kratkog vremena organi-zovan- a
je Federacija kanadsko-jugoslavens- ke
omladine koja ima
13 ogranaka kroz cijelu zemlju
Značajno je koliki interes ta naša
omladina pokazuje za Jugoslaviju
Na nedavno održanoj konvenciji
omladina se izjasnila da će pružati
pomoć našim narodima i izrazili
su želju da bi njihov predstavnik
bio uključen u Glavni Odbor Vije-ća
Naš je predlog da glavni taj-nik
omladinskih organizacije udje
i u Izvršni odbor Vijeća
RAD MAKEDONACA U VIJEĆU
U Kanadi postoji dosta brojna
makedonska emigracija — računa
se nekih 15000 Mržnja Makedo-naca
prema staroj Jugoslaviji u
kojoj je Makedonski narod bio na-jugnjete- niji bila je tako velika
da je većina Makedonaca ovdje
stajala dalje od ostale jugoslaven-ske
emigracije premda je ta emi-gracija
uvijek u ogromnoj većini
bila progresivna Danas je u Ma-kedonsko-kana-dski
odbor za ratnu
pomoć Vijeću priključeno 12 ma-kedonskih
organizacija
Kanadski Makedonci sve više
uvidjaju da je makedonski narod
dobio punu nacionalnu slobodu i
ravnopravnost i da Titova Jugo-slavija
nema ništa zajedničkog sa
starom Jugoslavijom
Računa se da je 95 posto ka-nadskih
Makedonaca iz Egejske
Makedonije koja se nalazi pod
Grčkom Oni su prošle godine do-prinj- eli
svotu od $10000 dolara i
blizu 10 tona robe za pomoć naro-dima
Jugoslavije Oni su sudjelo-vali
s Vijećem u priredbi nekoliko
Javnih skupština kao što je bilo
prilikom proslave proglašenja F
N R Jugoslavije Kako je pozna-to
izvjesna pomoć što je poslalo
Vijeće data je narodu makedonske
narodne republike Danas izmedju
nas i kanadskih Makedonaca pos-toje
pravi bratski odnosi i to je je-dan
od značajnih uspjeha prošle
godine Mi se nadamo da će ti od-nosi
u buduće biti još bolji i da
ćemo Južni Slaveni u Kanadi biti
čvrsto ujedinjeni
Kad to kažemo onda takodjer
mislimo i na braću Bugare kojih
u Kanadi ima dosta malen broj
Vijeće je dobilo i izvjesnu po-moć
od lažnih kanadskih organi-zacija
Ima veliki broj crkava ko-je
su nam davale robu a 10 radni-čkih
unija i dvije crkve su se čak
priključile Vijeću iz solidarnosti
Od organizacije kanadskih Madja-r- a
dobivena je lijepa novčana po-moć
a isto tako od braće Rusa
koji su kupili veću količinu sani-tetskog
materijala
Posebno je od Kanadjana za na-rode
Jugoslavije doprinesena znat-na
pomoć Spomenuo sam već da
je Kanadski Crveni Križ zajedno
sa Vijećom poslao hrane i robe za
$147000 JoS prije toga prema
saopćenju Jugoslavenskog Crve-nog
Križa Kanadski Crveni Križ
je u nekoliko navrata poslao veću
količinu sanitetskog materijala
Prošlog marča vodjena je kam
panja Kanadskog Crvenog Križa i
Canadian United Allied Relief
Fund gdje Jugoslaviju zastupa
organizacija Canadian Friends of
Vugoslavia Od tog novca za Ju-coslav- iiu
ie dato $000000 Pos
ljednji izvještaj CFY pokazuje
da je od toga do sada utrošeno
oko $400000 Veći dio je već ot
premljen Neki dan smo od Crve
nog Križa Jugoslavije dobili br-zojav
da su primili pošiljku od
$90000 robe Prošlog oktobra bila
je kampanja za polovnu robu Ju
goslavija je od toga dobila blizu
C00 tona što je otpremljeno preko
UNRRA Točno ie nemoguće usta
noviti vrijednosti pomoći kanad
skog naroda ali sigurno prelazi
preko milijun dolara
Mi smo sa svoje strane svim or-ganizacijama
i pojedincima koji
su doprinesli ovu pomoć za naš
narod mnogo zahvalni
Obzirom na ogromne potrebe
kao i zasluge što su učinili u bor-bi
protiv fašizma mi se nadamo
da će ovo pomagan je produžiti a
po mogućnosti 1 povećati
SLANJE PAKETA JE VELIKA
POMOĆ
Vrlo važno pitanje s točke gle-dišta
pomoći jesu paketi Kad bi
tek polovica našeg iseljeništva sa-mo
jednom svakih šest mjeseci
poslala paket od 11 funti robe 1
hrane svojoj rodbini u Jugoslavi-ji
to bi bilo preko 50 tona
Iz Sjed Država paketi se mogu
slati već mjesecima Iz Kanade
paketi su se mogli slati u veliki
broj europskih zemalja uključiv
Grčku 1 Italiju ali ne u Jugosla-viju
Mi smo bili prisiljeni pove-sti
protestnu akciju protiv te dis-kriminacije
Na 24 januara dozvo-ljeno
je da se mogu slati paketi
od 4 funta 6 anci prevoz čega bi
koštao $212 Poslije ponovnih pro-testa
dobili smo prekjučer pismo
da se mogu slati paketi do 11 fun-ta
uz cijenu od $255 tj pod istim
uvjetima kao u 03tale zemlje
Mi smo od samog početka po-kušali
podržavati veze i saradji-va- ti
s organizacijom Kanadskih
Prijatelja Jugoslavije ali smo ne-prestano
nailazili na poteškoće
Ja neću zalaziti u to opširno No
ta je organizacija priznata od
strane kanadske vlade da bude
glavna agencija za šiljanje pomo-ći
Jugoslaviji
Nedavno je na inicijativu M-inistarstva
ratnih posluga održan
sastanak predstavnika Vijeća
spomenute organizacije i minis-tarstva
na kome je zaključen spo-razum
o budućoj saradnji medju
nas i njih
Taj sporazum stupa na snagu
ako bude odobren s naše strane na
ovoj sjednici i od strane Izv od-bora
Canadian Friends of Yugo-slav- ia
Sporazum u glavnom omoguća-va
legalizaciju našeg rada što se
tiče prikupljanja l žiljanja pomo-ći
Nama je takodjer priznato pra-vo
učešća u donašanju odluka o
šiljanju opće pomoći
Izvan općih kampanja mi ima-mo
pravo na nezavisan rad u sva-kom
pogledu Naša organizacija
zadržava organizacijonu nezavis-nost
PODIZANJE DJEČJE BOLNICE
KAO NAJVAŽNIJA ZADAĆA
Jedna od budućih zadaća Vijeća
jeste podizanje dječje bolnice u
Lici Za istu je već nabavljen na-mještaj
a na redu je podizanje
zgrade U tu svrhu potrebno je
osnovati posebni fond dječje bol-nice
Ovaj fond bi se sastojao od
onog dijela novca koji je za bol-nicu
primljen ali nije utrošen te
od daljnih priloga i prihoda raz-nih
priredba koje će se u tu svr-hu
praviti
U novije vrijeme kod mnogih
iseljenika pojavila se želja da po-mognu
svoje mjesto kao na pri-mjer
da bi podigli školu dom i
slično
Mi smo do sad u glavnom radi-li
kolektivno to jest svi prilozi i
sva pomoć išla je preko Vijeća a
slali smo je narodnim vlastima u
Jugoslaviju dotično Crvenom Kri-žu
da se dijeli kamo je najpotreb-nije
Ovo je stammšte bilo opravda-no
i sa gledišta većeg uspjeha o
našem radu ovdje i radi toga što
je pomoć potrebna manje više sve-mu
narodu Zato do danas nismo
mogli odobriti takvih lokalnih ak-cija
Preporučavali smo da se radi
na mjesnoj ili pokrajinskoj bazi
ali sav prihod takvih priredaba
da ide za opću pomoć Na toj bazi
radilo se u Vancouveru i to je
svakako bio jedan od razloga da
je Vancouver prikupio svotu od
$105000 što ga stavlja na čelo
svih naših kolonija u Kanadi i
Sjedinjenim Državama
No koliko prilika u Jugos2aviji
kreću na bolje mi mislimo da bi
se moglo dozvoliti pokretanje lo-kalnih
akcija ali da iste budu vo-dje- ne
u sporazumu s Vijećem ka-ko
se nebi smetalo općem radu
Sabrani novac treba da se šalje
kroz Vijeće koje će ga dostaviti
kuda je namjenjeno No od sviju
takvih fondova Vijeće ima pravo
zaustaviti jedan dio za opću po-moć
svemu narodu
Ovo važi samo što se tiče novca
no u pogledu robe i drugog to i
dalje treba da se prikuplja i šalje
preko Vijeća
Pred nas se postavljaju i druge
metode pomaganja Tako je na
primjer govoreno o jednoj kampa
nji za alat Takova kampanja bi]
imala smisla jedino toliko u koli-ko
bi se sabirao novac i da se
onda postavi jedna narudžba Ku-povanje
alata od strane pojedina-ca
koštalo bi dva puta više Ta-kodjer
bi i prevoz stojao velikih
novaca
Bilo je i predloga za 3tvaranje
jednog zadružnog pokreta Govo-rilo
se o organizovanju kreditnih
zadruga koje bi pomogle Jugo-slaviji
na taj način što bi kredi-tirale
razne nabavke
Mi se još ne možemo izjasniti
za takove zadruge ali o toj stvari
treba ozbiljnije razmisliti
U vezi toga ja bi rekao da mi
tražimo od kanadske vlade da Ju-goslaviji
dade izvjesne kredite ili
zajam za nabavke mašinerije i os-talog
materijala potrebnog za ob-novu
i rekonstrukciju zemlje Ta-kovi
krediti dati su već nekim
drugim zemljama pa s punim
pravom očekujemo da će toliko
biti učinjeno i za Jugoslaviju
Ovdje bi kazao i par riječi o
potrebi izmjene diplomatskog
predstavništva izmedju Kanade i
Jugoslavije Dok Jugoslavija u
Kanadi ima svoj konzulat i pos- -
Uanstvo Kanada nema u Jugosla
viji nikakvo predstavništvo
Izmjena diplomatskog predstav-ništva
potrebna je ne samo radi
razvitka i podržavanja dobrih pri-jateljskih
i trgovačkih odnosa —
što je želja sviju nas — nego ta-kodjer
radi veza naših ljudi ovdje
s svojom rodbinom u Jugoslaviji
ŽELJA ISELJENIKA DA SE
VRAĆAJU U KRAJ
Jedna nova i važna pojava me-dju
našim iseljenicima jeste od-lučnost
velikog broja njih da se
vraćaju u Jugoslaviju Oni osjeća-ju
da je život u Jugoslaviji danas
težak ali su položeni temelji bo-ljeg
i sretnijeg života u buduće
Dosta veliki broj takvih iselje-nika
obratio se Vijeću s pitanji-ma
što bi trebali učiniti da se
osigura što brži njihov povratak
Pitanje povratka iseljenika spa-da
u nadležnost vlasti FNR Ju-goslavije
i ml kao jedna iseljeni-čka
organizacija nismo odlučujući
faktor u rješavanju istog No u
koliko je nama poznato stanovište
jugoslavenskih vlasti u tom pog-ledu
a na drugu stranu prilike
samog našeg iseljeništva ovdje
mi možemo da dademo stanovite
savjete i preporuke da se Izjasni-mo
što mislimo da bi iseljenici —
povratnici trebali raditi
Jugoslavija je uslijed rata u do-sta
teškom ekonomskom stanju i
kao prva zadaća nameće se pita-nje
obnove i rekonstrukcije Iz-van
granica Jugoslavije nalazi se
još desetine hiljada njezinih gra-djan- a
koje je potrebno repatrira-t- i
(Tu ne mislim na četničke us-taške
1 slične "izbjeglice" koji su
kako izgleda našli priličnu udob-nost
u Italiji Austriji i Njema-čkoj)
Obzirom na to povratak naših
iseljenika u Jugoslaviju trebao bi
na prvom mjestu biti organizovan
Što to znači ? Znači da bi oni ko-ji
se misle vraćati trebali da se
ovdje organizuju u razne radne ili
zadružne grupe I da u zemlju
idu i tamo bar izvjesno vrijeme
rade održe se kao jedna organi-zovan- a
Jedinica
Te bi radne ili zadružne grupe
u glavnom trebale biti okupljene
oko izvadjanja raznih zadataka I
radova Tako na primjer mogla bi
se organizovati grupa gradjevi-narski- h
radnika za podizanje ku-ća
i slično pa šumsko-pilanski- h
radnika rudara ribara itd Oni
koji bi htjeli ići raditi na zemlju
mogli bi se organizovati u poljo-privrednu
zadrugu i slično
Neke od ovih grupa stavile bi se
na raspolaganje države za rad
gdje bude potrebno a druge bi
mogle raditi kao i svaka druga
zadruga u Jugoslaviji
Svaka od ovih grupa trebala bi
ponijeti sobom što je moguće viš
alata mašinerije i drugih stvari
koje su potrebne u njihovu radu
Kako nabaviti taj alat i maši-neriju?
Drugog izlaza za to nema
nego da bi svaki član grupe uloilo
jednu svotu novca Mogla bi se od-rediti
jedna generalna svota koju
će svaki član grupe doprinesti a
mogao bi se takodjer urediti i je-dan
dioničarski sistem Grupama
koje bi se stavile na raspolaganje
države sigurno bi njihov uložak
bio zagarantiran
(Nctavak na str 4)
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, March 12, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-03-12 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000782 |
Description
| Title | 000115 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | Utorak 12 marča 194G NOVOSTI STRANA 3 Stiditi ćemo se pred djecom svojom Hrvatski optužuje narod ostatke teško Što smo do danas učinili za pomoć kad se vratimo ako im ne pomognemo ustaških bandi svog naroda i što trebamo raditi Windsor Ont — Od kada sam došao iz Jugoslavije u Kanadu sa naročitom pažnjom pratio sam i pratim razvoj političkih i ekonom-skih prilika u starom kraju To je prirodno svakom iseljeniku a osobito onima koji se žele povra-titi natrag u staru domovinu sa namjerom da pomognu izgradnji i obnovi nove Jugoslavije i konač-no da njihove kosti strunu u slo-bodnoj domovini Kroz cijelo vrijeme rata pro-matrao sam tok borbe u svijetu uopće a napose u Jugoslaviji U prvoj fazi rata neprijatelj je o-kupi- rao Jugoslaviju postavio svo-je vazalaske vlade zavadio narod svu narodnu privredu upotrebio sa svoje zavojevačke ciljeve U prvi mah je izgledalo da je sud-bina Balkana rješena bar za ne-koliko godina a okupatori su mi-fdi- li da su njihove sanje o Balka- - SOVJETI PREPORUČUJU ČIŠ- - ĆENJE SLJEDBENIKA VICHY Moskva 12 Marča — Moskov-ski radio preporuča Francuzima da čiste redove njihove vojske od pristaša Vichv vlade jer se njihov upliv još uvjek dosta osjeća "Ti ljudi čine sve što mogu da nje-mačkim anti-fašisti- ma ne dozvole uzeti učešća u njemačkim samoup-ravnim tijelima" — iznaša mos-kovski radio Plači Jurica imaš za RESTEK-ŠKACANOV- A PORUKA Flin Flon Man — Dr Jurica Krnjević nakon dulje stanke opet se "probudio" Sada pa i u ubu-duće on neće prestajatl sa žalba-ma i molbenicama britanskoj I američkoj vladi protiv narodnog režima u Jugoslaviji Te njegove molbe i žalbe koje u najcrnijem svijetu pred svjetskom javnošću prikazuje Titu i narodnu vladu uredništvo Hrvatskog Glasa štam-pa 1 objavljuje iako sam Stanko-vi- ć onome ne vjeruje On zna či-je članke mora donašati a čije ne-mo- ra pa iako mu nisu po ukusu bilo to od pretplatnika ili "službe-nih osoba HSS" To je njegovo potpuno pravo AH bi bilo pravo i Bogu drago da i protivničke članke donaša kako on to znade ka-zati: "Neka -- se i drugo zvono ču-je" U protivnom ne pristoji se naslov Hrvatskom Glasu "Neza-visni tjednik" jer je on i te kako ovisan o jednu političku stranku Ali pustimo Stankovića on zna što radi Jurica Krnjević rasplakao se u Londonu na hrvatski narod koji "čami" pod Titinom "diktaturom" Plači Jurica imaš i za čim On ne plače za muke i patnje hrvatskog naroda već zato što je izgubio ministarsku stolicu i masne plaće Dok je sjedio u Londonu kao pod-predsjod- nik kraljevske izbjeglič-ke vlade i brao masne dnevnice sve je za njega bilo lijepo i dobro Zaboravio je bio tada na dužnost glavnog tajnika HSS I sa njime ©stalo vodstvo Tebi je Jurica bi-lo poznato krvoproliće izmedju hrvatskog i srpskog naroda u tz prečanskim krajevima pod upra-vom Pavelićeve vlasti ili točnije za istrebljcnje Srba u Hrvatskoj A za odmazdu četnici su palili i ubijali hrvatsku sirotinju I tako je nastao bratoubilački rat I da se ne pojavi Tito koji je ujedinio naše narode i poveo ih u boj protiv neprijatelja sam Bog znade do kojega broja bi se bio naš narod istrebio u bratoubilačkom krvo-proliću Ju rici Krnjevicu je bilo dobro poznato kad su partizani oslobo-dili veliki dio našeg teritorija i da su se na njega spustile Iz avi-jo- va američke I engleske vojne mwije i grupa savezničkih novi-nara da se na licu mjesta uvjere o naravi i namjeri partizanske borbe Prema svom položaju i du-žnosti Jurica Krnjević trebao je isto poći na oslobodjeni teritorij jer je morao biti svijesan činje-nice da Titina snaga nemože rasti bez pristaša i članova HSS I ta-mo sa Titom zajednički voditi bor-bu i pozivati hrvatski narod u ko-liko se je nalazio kod Pavlića da prelazi partizanima Toga Ju-rica nije učinio i ne samo da su to njegovi nedostatci nego on iz Imdona dok je bio kraljevskim ministrom nije ni nožnim palcem maknuo Kao glavni tajnik HSS u domovini i računajući se vodja hrvatskog naroda morao je svo nu ostvarene U tim najtežim časovima Ko-munistička partija sa Titom na čelu poziva narod na ustanak na borbu protiv okupatora i doma-ćih neprijatelja Nakon četirigo-dišnj- e borbe uz velike žrtve i na-pore oslobodili su svoju zemlju uz pomoć bratske Crvene armije od svih neprijatelja Oslobodilačka borba je bila upere-na protiv narodnih neprijatelja toliko je isto bila i protiv starih režima Jugoslavije koji su naše narode izručili neprijatelju te nas socijalno izrabljivali i nijekali nam naše nacionalno pravo I baš zato nakon oslobodjenja vlada Narodnog fronta sa svojim prvim aktovima rješava nacionalno i seljačko pitanje naroda Jugoslavi-je Sa rješavanjem tih najvažni-jih pitanja još je uvedeno mno-go reforma i odglasano zakona sa kojima se daje pravo malom čovjeku t j radniku i seljaku čim se podigne i obnovi narodna privreda naš će narod uživati plodoe svog rada Logično je stoga da se sa na-rodnom upravom ne slaže Maček Fotić bivši kralj Petar i sva sila druge gamadi koja je za starih režima živjela na grbači naroda i sisala mu krv Ta sva čeljad iz-gubila je svoje ekonomske privi-legije kao: zemlju tvornice ma-sne položaje i naročito vlast koja im je omogućivala izrabljivanje radnog naroda uopće I sada da se dočepaju izgubljenih privilegija i položaja oni bi i sa samim vra-gom skopili savez Radi toga nije i jim perom i riječju popularizirati oslobodilačku borbu i razkrinka-vat- i lažne vijesti o Mihajlovićevoj borbi i uspjesima Ništa od svega toga on nije smatrad da je to njegova dužnost i tako se je izo-lirao pred poštenim članovima HSS ovdje i u domovini I sada ti Jurica ne preostaje drugo nego plači i plači — imaš i za čim RESTEKOVA I SKACANOVA PORUKA U Hrvatskom Glasu od 26 fe-bruara objavljena je poruka ili proglas HSS Kanadskim Hrvati-ma i Hrvaticama i cijeloj iseljenoj Hrvatskoj Kad čovjek prouči njihov apel nemože doći do drugog zaključ-ka nego da su se upregli pod fa-šistička Pavelićcva kola I žele da privežu za njih još par svojih pri-staša i da ih stave pod komandu Ivana Butkovića U Sjedinjenim Državama sastati će se sa P Ra-dićem da ujedine sve svoje snage sastave novi program ili samo is-praše stari I tako će spremni stu-piti u pregovore sa Čikaškim zbo-rom sa onom starom fašističko-Pavelićevom-falango- m za zajed-ničku političku boibu protiv Titi-n- e Jugoslavije Sad je pitanje hoće li se oni složiti u tome t j da H će za glavnog vodju priznati Mačeka ili Pavelića? Ja vjerujem da će se oni složiti pošto se je žrtvovala I je-dna I druga strana u glavnom a to je kako bi srušili Titu I narod-nu upravu u domovini i da se spa-si Pavelića od zaslužene smrti a Mačeka povrati na njegov poli-tički položaj I onda bi polako sva stara jugoslavenska reakcija došla narodu na grbaču — zatim se ide Prekasno vam je Izdajice našeg naroda 1 Vi nemate sile sa kojom bi mo-gli danas uzeti iz ruku slobodu naših naroda za koju su oni dali rijeke krvi Nijedan pošteni Hr-vat ma kojoj političkoj stranci pripadao neće vas slijedeti u ko-liko razumije nauku braće Radića Na oprez braćo i članovi HSS Restek i škacan hoće da vas str-paju u fašistička kola! Pustite njih neka idu ali prije treba da polože račune za onih $14000 00 koji našoj sirotinji pripadaju MONOPOL NA NAUKU BRA-Ć- E RADIĆA Ima veliki broj sebičnjaka is-kvaren-jaka oportunista koji sebi prisvajaju i izvrću za svoju ko-rist nauku blagopokojne braće Ra-dića I bez toga oni se smatraju da imaju ponopol na njihovu nau-ku To je obično vika i galama nesretnika koji su izgubili autori-tet kod naroda pa se onda sakri-vaju za tudja djela i nauku Ni sama udova pokojnog Stj Radi-ća nema prava na njegovu nauku ako je iskrivljuje Radićeva nau-ka je narodno lasništvo i ne sa čudo da ih podupiru krupni ka-pitalisti koji se nadaju da će dobi-ti koncesije za iskorištavanje pri-rodnog bogastva Jugoslavije kao što su Imali za vrijeme kraljev-skog režima Naši iseljenici koji još nasje-daju grupi Maček-Mihajlov- ić po-grešni su u svojim političkim na-zorima ili točnije rečeno slušaju-ći te preživljele elemente koji va-ljaju drvlje i kamenje protiv Nove Jugoslavije Da su ti elementi ikad prije dobro želill našem narodu za to su imali priliku da pokažu kad su bili na vlasti Ali baš za nji-hova vladanja ml rmo morali ise-ljavati u tudje zemlje za zara-dom i oni su ti koji su našu zemlju uručili Nijemcima i Talijanima Dakle sva njihova djela tokom vladanja bila su protiv naroda i kako može jedan smrtnik očeki-vati od starih reakcionera i sa-veznika najreakcionarnih klika kapitalista da bi oni sa svojim vladanjem donijeli blagostanje narodu To je prosto nemoguće Mi iseljenici iz Jugoslavije u Kanadi u velikoj smo većini za novu Jugoslaviju a oni koji su po strani takodjer se moraju već jed-nom- sjetiti i biti na čistu da vi-še nema povratka na staro to je narod rekao na prošlim Izborima Zato je naša sveta dužnost da na-šem narodu pomažemo moralno i materijalno jer kad se povrati-mo u Jugoslaviju biti će nas stid naše vlastite djece ako nismo po-magali svog naroda u njegovoj najvećoj potrebi I Kosović mo nas Hrvata nego svih slaven-skih naroda U našoj staroj do-movini zapravo je ostvoren današ-nji državni poreda' na programu i nauci Radića Svi prigovori nezadovoljnika za današnji poredak u staroj domo-vini sastoje se u tome što su no-va lica došla na upravu državnog i političkog života zemlje koji su omogućili i koji će garantirati da se očuvaju tekovine oslobodilač-ke borbe Stara lica i uprave kra-ljeve Jugoslavije padaju u histe-riju i koprcaju se kao ribe u šašu kad im nestane vode U tom ko-prca- nju još uvjek neki politički zanesenjaci u zvijezde kuju Ma-čeka i viču "mili neustrašivi mučenice hrvatski vodjo" i t d i sve to oni viču poslije njegove izjave u Parizu Smiješno ali is-tinito zar nije? Ja bi želio znati kakve je muke Maček podnosio? Ja bi se na živ-ljenje njegovo potpisao za uvjek Nemislim da bi mi bio teži život od rudarskog Nismo mi Mačeka osudili on se je sam osudio nje-gova djela su ga osudila Sada ga nemože oprati ni Stankovič Res Port Arthur Ont — Izašlo je par prigovora o objavljivanju u Novostima starokrajskih listova pa najprije o tome želim reći mo-je mišljenje Listovi koji su do sada objav-ljeni većinom su više političkog ka-raktera nego familijarnog U svim tim listovima izražava se jedin-stvo naših naroda osobito Hrva-ta I Srba bivše borbe protiv oku-patora ustaša četnika i drugih narodnih izdajica I izjelica za-dovoljstvo sa današnjom upravom druga Tita polet za izgradnju i obnovu zemlje te na koncu bez-kompromi-snu borbu protiv osta-taka fašizma u svim formama Prema mojoj ocjeni ovo je dobar materijal za objavljivati jer je iz naroda a nije "propaganda" novi-nara nego kolektivni izražaj na-roda iz nove Jugoslavije Svaka-ko to ne znači da se svi listovi objavljuju nego samo oni od ko-jih se čitaoci mogu nešto naučiti i dobiti jasnu sliku o prilikama u Jugoslaviji Ja mislim da bi bilo dobro kad bismo recimo organizirali odbore razne od Hreljina Zlobinjara Fu-iinara- ca Mrkopaljaca Delničana Perušićana itd i došli u vezu sa Na-rodnim odborima tih mjesta pret-platili ih na naše novine tako bi izmjenjivali informacije po svim valnim pitanjima u kraju i ovdje u Kanadi ili Sjedinjenim Država-ma Vjerojatno da će s nas Gorana Primoraca ili Ličana povratiti mnogo u stari kraj naime kome budu dozvoljavale obiteljske 1 dru Izjava člana izvršnog odbora IIRSS minittra prof Martinovića Sarajevo — Povodom osude us taškoj terorističkoj grupi i njiho vim vodjama jezuiti čondriću i fratru Schafhauseru ministar na-rodne vlade Bosne i Hercegovine prof Ante Martinović član Izvrš-nog odbora HRSS-- a i predstavnik IIRSS-- a u Glavnom odboru Na rodnog fronta dao je za štampu slijedeću izjavu: "Hrvatski narod teško optužuje ostatke ustaških bandi i njihovo djelovanje u nekim krajevima Bosne i Hercegovine Te ustaške bande danas stvaraju savez s os-tacima onih četnika koji su svo jim razornim djelovanjem uništa-vali živote najplemenitijih sinova Bosne i Hercegovine Očito je da ustaško ime kod hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini znači sve ono što je protivno duhu i mora-lu hrvatskog naroda i da su usta-še smatrani kao neprijatelji hr-vatstva I zato oni danas uzimaju ime "križari" kako bi se kamuf lirali Hrvatski narod je 11 studenoga pokazao što misli i za što se bo rio Republika demokracija fede racija i sve druge tekovine Narod- - no-oslobodila- čke borbe to su ide je za koje se najvjeniji I naj-napredniji dio hrvatskog naroda oduvijek borio a naročito za vri jeme četirigodišnje okupacije Po-kušaj rušenja ovih tekovina sma tra hrvatski narod uperenim i protiv samog životnog opstanka Hrvata Stoga pravedna osuda čondriću i ustaškim ostacima ne-ka bude opomena svima narod-nim izdajnicima" čime tek Petar Radić ni ostalo vod-stvo HSS Kad se Maček izjasnio za kralja i Dražu svi smo se našli u čudu pitali smo što sada? Sve vodstvo HSS u Kanadi i Sjedinjenim Dr-žavama osim F Vukelića ostalo je uz Mačeka Ostali su oni ali nije članstvo koje je vjerno nauci braće Radića I danas vidimo da se po Kanadi u redovima HSS po-javljuju lica koja žele da stran-ka bude na Radećevoj nauci a ne na oportunističkoj i izdajničkoj liniji Mačeka i Krnjevića živjeli pravi sljedbenici nauke braće Ra-dića Marko Mahovlić Žumbcrčan član HSS BYPNES LIJEVA ULJE NA ANTI-SOVJETSK- U VATRU Washington 8 Marč — Državni tajnik Sjedinjenih Država Byrnes pomaže anti-sovjets- ku kampanju kad onako drsko postavlja uvjete Sovjetskom Savezu da povuće svoje trupe iz Irana i prestane sa "prevažanjem" japanske ratne mašinerije iz Mandžurije ge prilike i okolnosti Ja sam uv-jeren da svi povratnici koji su došli u Kanadu radi ekonomskih razloga neće se povratiti na staro tj da će Primorci nositi zemlju u vrećama u kakav dolčić i na toj zemlji saditi nešto krumpira ili luka Ona naša lijepa i nama dra-ga mjesta nisu za poljodjeljstvo već će ih narodne vlasti upotrebiti za onu svrhu za koju su podesna i od kojih će narod imati koristi Teško je vjerovati da će narodne vlasti pristupiti tom problemu prije nego se izgradi industrija jer je to podloga bez koje se ne može računati na razvijanje tih krajeva Dakle u medjuvremenu mi ne-može- mo ostati po strani i jedno-stavno gledati razvijanje dogodja-j- a u Jugoslaviji već po mogućno-stima pomoći podizanje privrede U prvom redu nala bi pomoć mo-gla biti u novčanim i drugim pri-lozima i u organiziranju tehničkih grupa kako je to već objavilo Vi-jeće Kanadskih Južnih Slavena Sa našim doprinosima u raznim formama mi ćemo se pokazati kao aktivni učesnici u izgradnji i obnovi Industrije koja će biti od koristi narodu u zemlji i nama iseljenicima koji se povratimo na očinska ognjišta J Radoeuć PREPLATNIČE OBNOVI PREPLATU Nekoliko mišljenja IZVJEŠTAJ S MIOŠIĆA GLAVNOG TAJNIKA VIJEĆA KANAD-SKIH JUŽNIH SLAVENA NA SJEDNICI GLAVNOG ODBO-R- A 16 17 FEBRUARA Naša štampa dobiva dosta pri-govora u pogledu objave imena prilagača No ako se Ima u vidu glavna uloga štampe i njene za-daće te ograničenost prostora i si-la onda se mora priznati da novi-ne nisu u tom pogledu mogle uči-niti više što se tiče pogrešaka koje su kod imena i novčanih pri-loga česte one su u većini slučaje-va neizbježive a u nikojem slu-čaju ne prave se hotimično Nazad kratkog vremena organi-zovan- a je Federacija kanadsko-jugoslavens- ke omladine koja ima 13 ogranaka kroz cijelu zemlju Značajno je koliki interes ta naša omladina pokazuje za Jugoslaviju Na nedavno održanoj konvenciji omladina se izjasnila da će pružati pomoć našim narodima i izrazili su želju da bi njihov predstavnik bio uključen u Glavni Odbor Vije-ća Naš je predlog da glavni taj-nik omladinskih organizacije udje i u Izvršni odbor Vijeća RAD MAKEDONACA U VIJEĆU U Kanadi postoji dosta brojna makedonska emigracija — računa se nekih 15000 Mržnja Makedo-naca prema staroj Jugoslaviji u kojoj je Makedonski narod bio na-jugnjete- niji bila je tako velika da je većina Makedonaca ovdje stajala dalje od ostale jugoslaven-ske emigracije premda je ta emi-gracija uvijek u ogromnoj većini bila progresivna Danas je u Ma-kedonsko-kana-dski odbor za ratnu pomoć Vijeću priključeno 12 ma-kedonskih organizacija Kanadski Makedonci sve više uvidjaju da je makedonski narod dobio punu nacionalnu slobodu i ravnopravnost i da Titova Jugo-slavija nema ništa zajedničkog sa starom Jugoslavijom Računa se da je 95 posto ka-nadskih Makedonaca iz Egejske Makedonije koja se nalazi pod Grčkom Oni su prošle godine do-prinj- eli svotu od $10000 dolara i blizu 10 tona robe za pomoć naro-dima Jugoslavije Oni su sudjelo-vali s Vijećem u priredbi nekoliko Javnih skupština kao što je bilo prilikom proslave proglašenja F N R Jugoslavije Kako je pozna-to izvjesna pomoć što je poslalo Vijeće data je narodu makedonske narodne republike Danas izmedju nas i kanadskih Makedonaca pos-toje pravi bratski odnosi i to je je-dan od značajnih uspjeha prošle godine Mi se nadamo da će ti od-nosi u buduće biti još bolji i da ćemo Južni Slaveni u Kanadi biti čvrsto ujedinjeni Kad to kažemo onda takodjer mislimo i na braću Bugare kojih u Kanadi ima dosta malen broj Vijeće je dobilo i izvjesnu po-moć od lažnih kanadskih organi-zacija Ima veliki broj crkava ko-je su nam davale robu a 10 radni-čkih unija i dvije crkve su se čak priključile Vijeću iz solidarnosti Od organizacije kanadskih Madja-r- a dobivena je lijepa novčana po-moć a isto tako od braće Rusa koji su kupili veću količinu sani-tetskog materijala Posebno je od Kanadjana za na-rode Jugoslavije doprinesena znat-na pomoć Spomenuo sam već da je Kanadski Crveni Križ zajedno sa Vijećom poslao hrane i robe za $147000 JoS prije toga prema saopćenju Jugoslavenskog Crve-nog Križa Kanadski Crveni Križ je u nekoliko navrata poslao veću količinu sanitetskog materijala Prošlog marča vodjena je kam panja Kanadskog Crvenog Križa i Canadian United Allied Relief Fund gdje Jugoslaviju zastupa organizacija Canadian Friends of Vugoslavia Od tog novca za Ju-coslav- iiu ie dato $000000 Pos ljednji izvještaj CFY pokazuje da je od toga do sada utrošeno oko $400000 Veći dio je već ot premljen Neki dan smo od Crve nog Križa Jugoslavije dobili br-zojav da su primili pošiljku od $90000 robe Prošlog oktobra bila je kampanja za polovnu robu Ju goslavija je od toga dobila blizu C00 tona što je otpremljeno preko UNRRA Točno ie nemoguće usta noviti vrijednosti pomoći kanad skog naroda ali sigurno prelazi preko milijun dolara Mi smo sa svoje strane svim or-ganizacijama i pojedincima koji su doprinesli ovu pomoć za naš narod mnogo zahvalni Obzirom na ogromne potrebe kao i zasluge što su učinili u bor-bi protiv fašizma mi se nadamo da će ovo pomagan je produžiti a po mogućnosti 1 povećati SLANJE PAKETA JE VELIKA POMOĆ Vrlo važno pitanje s točke gle-dišta pomoći jesu paketi Kad bi tek polovica našeg iseljeništva sa-mo jednom svakih šest mjeseci poslala paket od 11 funti robe 1 hrane svojoj rodbini u Jugoslavi-ji to bi bilo preko 50 tona Iz Sjed Država paketi se mogu slati već mjesecima Iz Kanade paketi su se mogli slati u veliki broj europskih zemalja uključiv Grčku 1 Italiju ali ne u Jugosla-viju Mi smo bili prisiljeni pove-sti protestnu akciju protiv te dis-kriminacije Na 24 januara dozvo-ljeno je da se mogu slati paketi od 4 funta 6 anci prevoz čega bi koštao $212 Poslije ponovnih pro-testa dobili smo prekjučer pismo da se mogu slati paketi do 11 fun-ta uz cijenu od $255 tj pod istim uvjetima kao u 03tale zemlje Mi smo od samog početka po-kušali podržavati veze i saradji-va- ti s organizacijom Kanadskih Prijatelja Jugoslavije ali smo ne-prestano nailazili na poteškoće Ja neću zalaziti u to opširno No ta je organizacija priznata od strane kanadske vlade da bude glavna agencija za šiljanje pomo-ći Jugoslaviji Nedavno je na inicijativu M-inistarstva ratnih posluga održan sastanak predstavnika Vijeća spomenute organizacije i minis-tarstva na kome je zaključen spo-razum o budućoj saradnji medju nas i njih Taj sporazum stupa na snagu ako bude odobren s naše strane na ovoj sjednici i od strane Izv od-bora Canadian Friends of Yugo-slav- ia Sporazum u glavnom omoguća-va legalizaciju našeg rada što se tiče prikupljanja l žiljanja pomo-ći Nama je takodjer priznato pra-vo učešća u donašanju odluka o šiljanju opće pomoći Izvan općih kampanja mi ima-mo pravo na nezavisan rad u sva-kom pogledu Naša organizacija zadržava organizacijonu nezavis-nost PODIZANJE DJEČJE BOLNICE KAO NAJVAŽNIJA ZADAĆA Jedna od budućih zadaća Vijeća jeste podizanje dječje bolnice u Lici Za istu je već nabavljen na-mještaj a na redu je podizanje zgrade U tu svrhu potrebno je osnovati posebni fond dječje bol-nice Ovaj fond bi se sastojao od onog dijela novca koji je za bol-nicu primljen ali nije utrošen te od daljnih priloga i prihoda raz-nih priredba koje će se u tu svr-hu praviti U novije vrijeme kod mnogih iseljenika pojavila se želja da po-mognu svoje mjesto kao na pri-mjer da bi podigli školu dom i slično Mi smo do sad u glavnom radi-li kolektivno to jest svi prilozi i sva pomoć išla je preko Vijeća a slali smo je narodnim vlastima u Jugoslaviju dotično Crvenom Kri-žu da se dijeli kamo je najpotreb-nije Ovo je stammšte bilo opravda-no i sa gledišta većeg uspjeha o našem radu ovdje i radi toga što je pomoć potrebna manje više sve-mu narodu Zato do danas nismo mogli odobriti takvih lokalnih ak-cija Preporučavali smo da se radi na mjesnoj ili pokrajinskoj bazi ali sav prihod takvih priredaba da ide za opću pomoć Na toj bazi radilo se u Vancouveru i to je svakako bio jedan od razloga da je Vancouver prikupio svotu od $105000 što ga stavlja na čelo svih naših kolonija u Kanadi i Sjedinjenim Državama No koliko prilika u Jugos2aviji kreću na bolje mi mislimo da bi se moglo dozvoliti pokretanje lo-kalnih akcija ali da iste budu vo-dje- ne u sporazumu s Vijećem ka-ko se nebi smetalo općem radu Sabrani novac treba da se šalje kroz Vijeće koje će ga dostaviti kuda je namjenjeno No od sviju takvih fondova Vijeće ima pravo zaustaviti jedan dio za opću po-moć svemu narodu Ovo važi samo što se tiče novca no u pogledu robe i drugog to i dalje treba da se prikuplja i šalje preko Vijeća Pred nas se postavljaju i druge metode pomaganja Tako je na primjer govoreno o jednoj kampa nji za alat Takova kampanja bi] imala smisla jedino toliko u koli-ko bi se sabirao novac i da se onda postavi jedna narudžba Ku-povanje alata od strane pojedina-ca koštalo bi dva puta više Ta-kodjer bi i prevoz stojao velikih novaca Bilo je i predloga za 3tvaranje jednog zadružnog pokreta Govo-rilo se o organizovanju kreditnih zadruga koje bi pomogle Jugo-slaviji na taj način što bi kredi-tirale razne nabavke Mi se još ne možemo izjasniti za takove zadruge ali o toj stvari treba ozbiljnije razmisliti U vezi toga ja bi rekao da mi tražimo od kanadske vlade da Ju-goslaviji dade izvjesne kredite ili zajam za nabavke mašinerije i os-talog materijala potrebnog za ob-novu i rekonstrukciju zemlje Ta-kovi krediti dati su već nekim drugim zemljama pa s punim pravom očekujemo da će toliko biti učinjeno i za Jugoslaviju Ovdje bi kazao i par riječi o potrebi izmjene diplomatskog predstavništva izmedju Kanade i Jugoslavije Dok Jugoslavija u Kanadi ima svoj konzulat i pos- - Uanstvo Kanada nema u Jugosla viji nikakvo predstavništvo Izmjena diplomatskog predstav-ništva potrebna je ne samo radi razvitka i podržavanja dobrih pri-jateljskih i trgovačkih odnosa — što je želja sviju nas — nego ta-kodjer radi veza naših ljudi ovdje s svojom rodbinom u Jugoslaviji ŽELJA ISELJENIKA DA SE VRAĆAJU U KRAJ Jedna nova i važna pojava me-dju našim iseljenicima jeste od-lučnost velikog broja njih da se vraćaju u Jugoslaviju Oni osjeća-ju da je život u Jugoslaviji danas težak ali su položeni temelji bo-ljeg i sretnijeg života u buduće Dosta veliki broj takvih iselje-nika obratio se Vijeću s pitanji-ma što bi trebali učiniti da se osigura što brži njihov povratak Pitanje povratka iseljenika spa-da u nadležnost vlasti FNR Ju-goslavije i ml kao jedna iseljeni-čka organizacija nismo odlučujući faktor u rješavanju istog No u koliko je nama poznato stanovište jugoslavenskih vlasti u tom pog-ledu a na drugu stranu prilike samog našeg iseljeništva ovdje mi možemo da dademo stanovite savjete i preporuke da se Izjasni-mo što mislimo da bi iseljenici — povratnici trebali raditi Jugoslavija je uslijed rata u do-sta teškom ekonomskom stanju i kao prva zadaća nameće se pita-nje obnove i rekonstrukcije Iz-van granica Jugoslavije nalazi se još desetine hiljada njezinih gra-djan- a koje je potrebno repatrira-t- i (Tu ne mislim na četničke us-taške 1 slične "izbjeglice" koji su kako izgleda našli priličnu udob-nost u Italiji Austriji i Njema-čkoj) Obzirom na to povratak naših iseljenika u Jugoslaviju trebao bi na prvom mjestu biti organizovan Što to znači ? Znači da bi oni ko-ji se misle vraćati trebali da se ovdje organizuju u razne radne ili zadružne grupe I da u zemlju idu i tamo bar izvjesno vrijeme rade održe se kao jedna organi-zovan- a Jedinica Te bi radne ili zadružne grupe u glavnom trebale biti okupljene oko izvadjanja raznih zadataka I radova Tako na primjer mogla bi se organizovati grupa gradjevi-narski- h radnika za podizanje ku-ća i slično pa šumsko-pilanski- h radnika rudara ribara itd Oni koji bi htjeli ići raditi na zemlju mogli bi se organizovati u poljo-privrednu zadrugu i slično Neke od ovih grupa stavile bi se na raspolaganje države za rad gdje bude potrebno a druge bi mogle raditi kao i svaka druga zadruga u Jugoslaviji Svaka od ovih grupa trebala bi ponijeti sobom što je moguće viš alata mašinerije i drugih stvari koje su potrebne u njihovu radu Kako nabaviti taj alat i maši-neriju? Drugog izlaza za to nema nego da bi svaki član grupe uloilo jednu svotu novca Mogla bi se od-rediti jedna generalna svota koju će svaki član grupe doprinesti a mogao bi se takodjer urediti i je-dan dioničarski sistem Grupama koje bi se stavile na raspolaganje države sigurno bi njihov uložak bio zagarantiran (Nctavak na str 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000115
