000590 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i 4 fcgsjgl gtttaifetfMNiillilNil STRANA 2 NOVOSTI Utorak 17 decembra 194S NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottavta Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP Pred novim borbama kanadskih radnika Borbe koje su kanadski radnici u raznim industrijama vodili poslije svršetka rata uspjevale su Može se slobodno reći da su tokom tih borba radnici dobili važne bitke i tako pojačali zanatsko unijski pokret Na drugu stranu takvim masovnim pokretom radnika suzbijen je pokušaj industrija-lit- a i ostalih bogatala da vrate zemlju u staro predratno stanje Iako bilježimo značajne pobjede nesmijemo ispustiti iz vida da rjoslieratni alievi radnika — veći stupanj života kraće radno vrijeme pojačana kupovna snaga popravak fe-- 1 derolnih i provincijalnih zakona progresivnija domaća i vanjska politika — još nisu ostvareni I ne samo to moramo znati da se i krupni interesi i dalje spremaju za ofenzivu protiv onog što se do danas postiglo teškim Itrajkovnim bor-bama Na drugu stranu radnički pokret Kanade posebno sindikalni pokret mora u cijelosti shvatiti današnju situaciju i tekuće dogadjaje jer inače neće biti u stanju organizirati svojih snaga u borbi za rješenje ekonomskih problema u prilog većine naroda zemlje Koje su to okolnosti koje sile zanatsko-unijsk- i pokret na pripreme za dolazeće bitke? Od nekih pet milijuna onih koji o svojoj dnevnoj zaradi ovise tek 750000 je organizirano u razne zanatske unije Po-pravkom nadnica za vrijeme rala i poslije rata u štrajkov-ni- m borbama koristile su se u glavnom samo organizirane sekcije kanadskih radnika Ogromna većina radnika nijo za vrijeme rata ni poslije rata dobila odgovarajuće povišice Ovo se u glavnom odnosi na onaj dio radnika i radnica koji nisu organizirani u sindikalnom pokretu uredskog osoblja namještenika u velikim trgovinama poslužnika i drugih čije su nadnice i za vrijeme rata bile ispod minimuma i pokrivane "cost-of-living- " bonusom Sada kad je taj posebni državni nadodatak ukinut stvarno ovise o dobroj volji poslodavaca Medjutim skupoća se svakim danom sve teže osjeća Naro-čito posljednjih mjeseci cijene skaču velikom brzinom Prema tome oni radnici i namještenici čije se nadnice nisu dizala jednako sa nadnicama onih radnika koji su to štrajkovnim borbama izvojevali ne preostaje drugo do — ili stupiti u sindikalni pokret i zajedno sa organiziranim radnicima na-staviti borbom za veće plaće ili čekati na dobru volju po-slodavaca da im se "smiluju" i podaju veću mrvicu Baš to nezdravo stanje ta nehajnost ' ili omalovaživanje sindikalnog pokreta osvećuje se radnicima Ali to neće tra-ia- ti dugo Zapravo ono se danomice popravlja jer eno nove hiljade do sada neorganiziranih radnika stupa u zanatsko-unijsk- i pokret uspostavlja svoje tvorničke odbore i traži vezu sa ostalim radničkim unijama Sindikalni pokret u Kanadi naglo raste jer u njemu vide radnici jedini način borbe i jedinu mogoćnost da poprave svoje mizerne nadnice Stu-panje u sindikalni pokret zapala se u svim provincijama pa 1 u provinciji Quebec gdje 3U sve do nedavno razne kompa-nijske i crkvene unije imale monopol nad radnicima Može se reći da će se već i onako teško ekonomsko stanje radnog naroda Kanade u dolazećim mjesecima i po-goršati Uspiju li krupni interesi da potpuno ukinu kontrolu nad cijenama nad stanovima da potpuno ukinu posebne državne pridodatke farmerima na mlijeko itd — sve to ne-sumnjivo vodi u pravcu jedne neobuzdano utakmice za Ve-likim profitima Sve to vodi ka novim štrajkovnim borbama sa kojima ćemo se suočavati dolazećeg proljeća — možda još ove zime Ovo i drugo svjedoči da se nalazimo u predvečerju no-vih i teških pokreta za povišicu nadnica Štrajk majnera u Norandi je danas predstraža borbe radnika u metalnoj indu-striji Glasanje ugljenokopača u Novoj Scotiji za štrajk ako vlasnici ne pristanu na njihove zahtjeve znači štrajk u ovoj važnoj grani industrije Povišicu traže ribari Nove Scotije traže ju organizirani poslužnici u hotelima i restauracijama traže ju vosači trokova u Montreolu tekstilni radnici u To-rontu željezničari i drugi Sve su to znakovi novog i velikog zamaha radničkog pokreta za veće plaće Zaključak na sve ovo može biti samo jedan — organizi-rati se Pored toga zanatsko-unijsk- i pokret je dužan da mo-bili- še sve svoje snage da ih usredotoči u zajedničku borbu za veće plaće i sigurnost radničkih unija To je nerazdvojivi dio borbe širokih masa kanadskog naroda To je borba za pristojniji život veću ekonomsku sigurnost i aktivnije učešće širokih slojeva kanadskog naroda u odredjivanju budućnosti ove zemlje Budalaštine Petra Stankovića Na prvoj stranici svog ustaško-mačekovsko- g glasa Petar Stanković donaša "EXTRAI EXTRAI — Titonija ukida priva-tn- u svojinu" Pod ovim naslovom u notici se kaže: "Na C prosinca je bez ikakvog predznaka Titin parlamenat odobrio vladin zakonski predlog na temelju kojega se zaplijenjuje sva privatna svojina naroda u Jugoslaviji U jutro je zakonski predlog podnesen a već poslije podne izglasan Samo je jedan od "narodnih zastupnika" se usudio ustati i reći- - Možda bi ipak dobro bilo narod pitati' " Nitko drugi nije zabilježio ni čuo ove "radio vijesti" koju je Stanković "primio" To je "specijalna" Stankovićeva radio emisija — umišljena negdje u Rimu ili možda iz St Gilgena u Austriji Ne budali Petre Neboj se za seljačke posjede ni za novi jugoslavenski ustav U tom ustavu se kaže da u Jugoslaviji postoje tri sektora ekonomije — državni zadružni i privatni Za taj ustav je glasovao narod narod ga potvrdio i narod ga pa&tiva Neboj se bokm ni za privatnu svojinu — ta ti je tako ni tako nema! niti ćeš je ikada imati u Jugoslaviji ZAHTJEVI NORANDA OPRAVDANI I što je Palmiro Togliatti vidio u Jugoslaviji Glavni tajnik Komunističke partije Italije Palmiro Togliatti dao je na povratku u Italiju iz-javu listu "Unita" na pitanja ko-ja mu je postavio urednik ovog lista Tako je na pitanje kakav je utisak na njega učinilo stanje u Jugoslaviji Palmiro Togliatti odgovorio ovako: "Ma da je moj posjet bio vrlo kratak on je na mene učinio du-bok utisak U Jugoslaviji postoji danas nova država demokratska država proizašla iz oslobodilačke borbe koju su vodili Jugoslaven ski narodi protiv stranih zavoje- - vača i vlast koja ima duboke ko rijene i nerazrušive temelje u svi-jesti narodnih slojeva u cijeloj jugoslavenskoj republici Treba priznati da su jugoslavenski rad-nici uspjeli da poslije oslobodila-čke borbe ostvare ono Sto mi u Italiji još nismo uspjeli Oni su vodili borbu za likvidaciju ostata-ka fašizma i nacionalističkih tra-dicija oni su odlučnim zamahom odsjekli korijene fašizmu i na taj način položili temelje novom demokratskom poretku koji Ju-goslaviji otvara put najbržem pri-vrednom političkom i socijalnom razvitku Narodne mase u svim dijelovi-ma Jugoslavije skupljene su u sil-nom Narodnom frontu i stvarno imaju vlast u svojim rukama Dr-žava i vlada njihova su država I njihova vlada koju oni pomažu svim svojim snagama Pitao sam na primjer hrvatske drugove ka-kav je odjek imao u narodu pro-ces koji se završio osudom nad-biskupa Stepinca Svi su suglasni da je proces pojačao autoritet re-žima Velik je utisak u cijeloj državi učinila izjava maršala Tita koji je na narodnom zbora u Zagrebu kazao da je prije ne-go što je počeo proces nudio apo-stolskom nunciju sve dokaze o nadbiskupovoj suradnji s Nijem-cima 1 ustašama te mu rekao da zamoli Vatikan da pozove Stepin-ca prije nego što bi jugoslaven-ska vlada bila primorana da ga uhapsi i povede proces protiv njega Ovo saopćenje u Vatikanu nisu uopće uzeli u obzir To jasno pokazuje da je Vatikan želio pro-ces u nadi da će time oslabiti režim Medjutim desilo se upravo suprotno" Blok demokratskih stra-naka u Rumunjskoj U bloku demokratskih stranaka u Rumunjskoj nalaze ee ove stranke: Komunistička partija socijaldemokratska stranka ze-mljoradnički front narodno-libe-raln- a stranka Tatarescua zatim narodno-pučk- a 1 narodno-carani-stič- ka stranka Aleksandrescua Sve ove stranke saradjivale su u vladi dra Groze i dosta su se trudile da učvrste Rumunjsku na novom demokratskom putu Svaki Rumunj vidi vlastitim oči-ma na svakom koraku sve dobre uspjehe Eto je postigla vlada dm Groze Ova vlada provela Je ag-rarnu reformu i ostvarila je go-tovo već u čitavoj zemlji Agrar-nom reformom dobilo je zemlju CCO tisuća bezemljaka i najsiro-mašnijih seljaka Porastao je broj studenata u visokim školama i to skoro za dva puta više nego li Je prije bilo Isto tako raste broj srtdnjih i pučkih škola Dje-ca radnika i seljaka dobila su po prvi put mogućnost u povijesti Rumunjske da se Školuju i poha-djaj- u visoke Skote Isto tako ra-ste broj bolnica što Je od veli-kog značaja za Rumunjsku u ko-joj prije čitavi krajevi nisu po-znavali zdravstvenu službu Broj bolnica narastao je za jednu tre-ćinu Udvostručio se je i broj za-druga i zadružna mreža je pre-krila čitavu zemlju Sindikati su obnovili svoj rad Kako je po-znato sindikate je raspustila 1929 vlada Julia Maniua koji je sebe nazvao vodjom rumunjskih seljaka Sindikalni pokret raste brzo i rumunjska konfederacija rada već obuhvaća oko milijun i pol članova Odavno su ukinuti pogrdni rasni zakoni Državni aparat se postepeno čisti od fa-šističkih elemenata Zbacivši lan-ce diktature Ispravlja Rumunjska po prvi put poslije mnogo godina svoja pleća l svaki svijesnl Ru-munj osjeća to na sebi To je djelo vlade dra Groze ' " jf C vy --''"vv-b J -- ' V—vV ''i --Ajilr 'i _ __ ' & " Napad reakcije na sindikalni Što je to Narodna Republika Hrvatska? Na oko izgleda da je ovo pita-nje suvišno jer su jasne riječi pa bi prema tome morao biti i pojam jasan Ali tome nije tako Mnogi ne vide ili ne će da vide što to doista znači Narodna Republika Hrvatska O tome je govorio pred-sjednik vlade dr Dakarić na pred-izborno- m zboru naroda V rajona u Zagrebu On je o tome izmedju ostalog rekao ovo: "Evo i danas čitao sam na pri-mjer u jednom važnom našem li-stu o tome Sto je to Narodna Re-publika Hrvatska: To je ravno-pravna zajednica Hrvata i Srba Vidite ta teza odmah na početku je nepravilna Ne možda zato Sto ne bi bili kod nas Hrvati i Srbi ravnopravni nego zato što poje-dinci ne shvaćaju zašto smo mi morali konačno i zašto narod zah-tjeva da ostvarimo federativno uredjenje Jugoslavije To smo os-tvarili baš zato da se svaka nacija ivaki narod može slobodno razvi-jati da se oni koristeći sve svojo nacionalne snage mogu Sto više što bolje i što jače razviti i da ta-h- o ta bratska zajednica imade eto pet naroda pet motora svojeg razvitka pet u spregi koja će za-jednički vukući učiniti i našu za-jedničku domovinu snažnijom i ja-čom Govoreći o tom isto tako i pred-sjednik srpske vlade Blaško Ne-kov- ić u Novom Sadu je govorio o tim principima On je isto tako rekao: "Srbija je srpska država Hrvatska je hrvatska država" ne možda zato što bi tamo bila gos-poduju- ća nacija Srbi a Hrvati po-tlačeni ili u Hrvatskoj Hrvati go-spodu jući a Srbi potlačeni Ne! Nego po tome što tamo nastava-ju u glavnom Srbi a ovdje Hrvati i što je tim samim jasno da ona mora imati osnovnu karakteristi-ku Srba a ova Hrvata i No zašto se u glavama naših odgovornih drugova te stvari ne javiju ju sasma čisto i jasno 7 Ima za to više razloga Govoreći o oni-ma koji u Srbiji govore o "narodu Srbije" on je rekao da je takva teza velikosrpska da je njezin no-silac elemenat koji je ostvarivao velikosrpsku diktaturu u bivšoj Jugoslaviji i da je sama vrlo štet-na i da je treba odbaciti žigosati I potpuno uništiti Naravno da 1 kod nas ima ljudi koji iza takvih parola kriju svoje velikosrpske poglede No ima i drugih ljudi koje ne možemo kri-viti da Imaju neke hegemonističke težnje Oni misle otprilike ovako: Za vrijeme rata je ovdje postojalo nešto što se nazivalo "nezavisna država Hrvatska" kojoj je bio na čelu Pavelić taj sluga okupatora a koji je u izvršavanju zadataka koje mu je okupator naredio vr-šio ovdje strahovite zločine prema Srbima I oni imaju nekako osje-ćaj krivnje da je tako ljaga bače-na na hrvatski narod tolika da ne možemo jasno i glasno kazati da mi Hrvati Imamo ovdje svoju dr-žavu da je imamo kao ravnoprav-nu republiku u Jugoslaviji i da smo mi jednako takav tvorac Ju-goslavije da smo ml jednako ta-kav tvorac bratstva i motor njezi-nog razvitka kao t svaki drugi na-rod" KAKVU SU ULOGU IGRALI SRBI U HRVATSKOJ? — Srbi u Hrvatskoj bili su prvi na udaru 11 CotvH lt Vf " " MAJNERA SU ONI ĆE POBJEDITI pokret zabrinjuje radnike okupatora oni su prvi podigli bar-jak ustanka i pozvali i sve Hrvate da se udruže u zajedničkoj borbi protiv zajedničku neprijatelja U isto doba kada su se digli Srbi u Daniji i na Kordunu digli su se s njima i Hrvati U mnogim kra-jevima Hrvatske u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima došlo je do pobuna 1 oružanog ustanka Svi ovi mjestimični ustanci i pojedi-načni istupi pretopili su se s vre-menom u opći narodni ustanak koji je proveden pod geslom brat-stva i jedinstva O tome je pred-sjednik vlade dr Dakarić rekao u svome spomenutom govoru na predizbornom mitingu V rajona u Zagrebu ovo: "Kada je Jugoslavija bila oku-pirana ne možemo reći da su naži narodi bilo čime obavezan! da os-tanu u bilo kakvoj zajednici pa i ovakvoj kao što je danas stvarno Jugoslavija Pred nama je bilo slobodno da izaberemo put koji hoćemo Mogli smo kazati: mi Hr-vati ćemo se boriti posebno i Srbi posebno ili ćemo se boriti zajed-nički Mi mio e borili zajednički praktični rezultati toga su bili ko-risni praktični rezultati bili su da smo pobijedili 1 da smo uništili težnje onih bivših hegemonističkih klika Praktički rezultat toga je bio taj da je ostvarena jedna za-jednica u kojoj Hrvati mogu imati puni apsolutni puni i potpuni svoj nacionalni razvoj i da što se oni bolje budu razvijali što njihov na-cionalni razvoj bude bolji da će time i bratstvo biti jače da će ti-me sama Jugoslavija a time i Hr vatska biti jača Kakvu su ulogu kod toga igrali Srbi u Hrvatskoj? Vi znate da su prvih dana ustanka i borbe protiv okupatora Srbi mnogo više da su mnogo brže da su mnogo jače i konačno cjelokupno sudjelovali u toj borbi Medjutim osnovna paro-la koja je tada bila nije glasila: osveta nad Hrvatima jer nisu ni-ti oni okrivili Hrvate za sve zlo-čine koje je učinio Pavelić nego je bila parola bratstva ova ista koju ml danas imamo i u kojoj nikada nije bilo ničega veliko-srpskog Ocjenjujući taj dogadjaj njegov značaj i onu sramotu koju je hrvatskom imenu nanio Pavelić mi smo i na III zasjedanju ZAV-NOH- -a donijeli odluku u kojoj se kaže: "U Hrvatskoj su Srbi rav-no pravni sa Hrvatima Donijeli smo to zato da uništimo svaka ideju onog zatiranja koju je dao Pavelić donijeli smo to zato da se vidi da je naše bratstvo čvrsto skovano 1 donijeli smo to konačno zato što smo odlučili da sa Srbi-ma živimo u jednoj bratskoj za jednici kao i ostali Južni Slaveni koja se zove Jugoslavija Nigdje l nikada nije bilo protiv te temeljne zasade protiv tog prvog člana na-še deklaracije o gradjanskim pra-vima nikakva prigovora Takav prigovor ne može naravno da po stoji Ne može postojati zato što je kod nas bratstvo skovano što smo mi stojeći na Istim principi-ma jednako Hrvati kao i Srbi I zato Izgradjivali našu zajedn'cu Zato je Jugoslavija ravnopravna zajednica svih natoda koja se sa stoji od narodnih republika zato da bi se temeljne nacije mogle rav-nopravno i slobodno nacionalno razvijati" "Slobodni Dom" PIŠE: ALBERT LAFRANCE PREDSJEDNIK UNIJSKOG LOKALA U NORANDI Noranda Que — Rudari i tahonički radnici kod Noranda Mines kompanije su na štrajku od 22 novembra Ako želimo barem donekle upoznati se razlozima koji su radnike natjerali na štrajk potrebno je letimično opisati vrijeme u posljednje 24 godine Sve to vrijeme ispunjeno je nebrojenim nepravdama koje je ova kompanija činila nad svojim radnicima Pred 24 godine ovo naselje nije još tako reći ni postojalo Tek onda kad je pronadjeno zlato i bakar uz jezero Osiskc počela su se pomalo dizati susjedna mjesta Rouyn i Noranda Majneri Norande — većinom stranorodjeni radnici — robovali su kod ove kompanije za tako mi-zernu plaću i pod tako teškim us-lovi- ma rada da mnogi rodjeni Ka-nadija-nci nisu mogli izdržati U 1934 godini kad je već svakome dosadilojzbio je štrajk Što je iza toga slijedilo zauvjek će na ovoj kompaniji ostaviti žig sramote i tiranije koja se vršila nad štraj-kašima Protiv mirnih štrajkaških stra-ža bile su uperene mašinske puš-ke iz šuma su neočekivano dopre-mani štrajkolomci Radnici su u velikom broju zatvarani osudjivu- - ni na dugoročne zatvore i mnogi deportirani Podpomognuta po čo-porima policije kompanija je raz-bila štrajk i tako su radnici po-novno morali robovati pod siste-mom najveće diskriminacije i ocr-njavan- ja Pojavila se neka nada kad je došla Američka Federacija Rada ali ne za dugo jer su se vo-dj- e ove organizacije prodali kom-paniji i napustili mjesto Zatim je došla International Mi-ne Mili and Smelter Workers uni-ja — snažni borac protiv nasilnog vladanja kompanije nad njezinim radnicima Trebalo je tri godine dok su se radnici ponovno organi-zirali kod ove kompanije Organi-zaciona kampanja najviše se pro-vodila posljednjih godina od ko-jih su dvije bile još za vrijeme rata kada su se radnici pridržava-li svojeg obećanja da neće štraj-kova- ti sve dok se ne uništi faši-zam na bojnom polju I upravo to vrijeme kad su se naši vojnici bo-rili na fronti i kad su radnici lo-jalno podupirali ratne napore No-randa kompanija gomilala je po deset milijuna dolara profita go-dišnje Pri koncu rata cijene robi su ovdje kao i u ostaloj zemlji na-glo počele skakati Usprkos većih cijena radnici Norande nisu pri-mili nikakve povišice od 1939 go-dine osim dva centa po satu od kojih se jedan trošio na novi liječ-nički plan Tako smo punih deset mjeseci ove godine strpljivo pre-govarali sa kompanijom za povi-šicu ali našeg zahtjeva se nikada nije uzimalo u obzir Tražili smo i sigurnost unije no i to je kom-panija ignorirala Pa kako bi se ipak nagodili na mirni način bez štrajka snizili smo zahtjev za povišicu na 1C cen-ti po satu i povrh toga posebnu naplatu od 3 do 5 centi po noćnim smjenama Time smo imali u vidu povisiti našu nadnicu na onaj stu-panj kakva je nadnica u niklenoj industriji u Sudburv Najviše što je kompanija obećavala bilo je de Štrajk Norandi borba svih kanadskih radnika Glavni predsjednik Internatio-nal Mine Mili and Smelter Work-er- s unije Reid Robinson one uni-je koja predvodi štrajk rudara u Norandi poziva sve kanadske radnike da unijskom lokalu 688 u HORTHY BRANI MADJARE OD OPTUŽABA ZA ZLOČINE Bern (ONA) — Admiral Niko-la Horthv bivši vladar Madjarske koji sada boravi u američkoj oku-pacionoj zoni Njemačke opovrgaa je optužbe da su njegove trupe od-govorne za krvave zločine u No-vom Sadu za vrijeme rata Kad ga je jedan švajcarski novi-nar za vrijeme intervjua za list Schvveizer Illustrirter Zeitung upo-zorio da Jugoslaveni traže njego-vu ekstradiciju da bi ga Izveli na sud zbog novosadskog krvoprolića Horthy je uskliknuo: "Oni mogu optužiti ma koga za što" On je dodao da je očigledno da "ljudi umiru kad god se puca" švajcarski novinar je dozvao u sjećanje udio madjarskih vojnika u organizovanom pogromu protiv Srba 1 Jevreja u kome je poginulo osoba za jedan jedini dan Horthv ga je prekinuo s riječima! "Za vrijeme bombardiranja Dres-den- a poginulo je 150000 osoba" set centi po satu bez posebne na-plate za noćne smjene i bez unij-sk-e sigurnosti Sto se tiče povišice kompanijski profiti su pokazali da se naša nadnica mole povisiti ka-ko smo tražili Neimajući drugog izlaza rad-nici Norande su 18 novembra sa C5 posto odglasali za štrajk Tako je štrajkovna borba otpočela 22 novembra Uza sve napore naše unije za sporazum kompanija još uvjek odbija opravdane zahtjeve svojih radnika Ali mi ćemo pobjediti Pobjediti ćemo time što kod nas na štrajkaškoj straži postoji čvr-stina i odlučnost što vlada velika solidarnost izmedju lokalnog sta-novništva i štrajkaša što su jedin-stveni francuski engleski strano-rodjeni radnici i povraćeni vojni-ci što nama dolazi pomoć iz vana i što je s nama sav radnički pok-ret 1 ostali progresivni narod u zemlji Ovo je borba Noranda majnera koja se mora voditi do kraja Maj-neri se bore za poštenu nadnicu za takvu nadnicu koju primaju radnici i u ostaloj metalnoj indu-striji To je borba za veću kupov-nu snagu i za pristojan život maj-nera i njihovih obitelji Svi smo u tome jedinstveni Sve što treba je izdašna financijalna pomoć iz va-na Zima je ovdje duga i oštra Treba toplo odijelo štrajkašima i njihovoj djeci treba hrana ogri-je- v i plaćanje stanarine I Božić se približuje Vjerujemo da kompanija neće biti u stanju slomiti ovaj štrajk kako je slomila prošlog Ona se nada prisustvom provincijalne po-licije i zatezanjem sa nagodbom 6kršiti našu volju za borbu No neka zna da što više štrajkujemo tim smo više ogorčeniji protiv njo-zin- e politike prema našim oprav-danim zahtjevima Naša pobjeda nad ovom kompanijom znači po-bjeda i drugih organiziranih rad-nika u zemlji jer dok jedan dio naroda živi na mizernoj nadnici lakva opasnost prijeti i drugom dijelu naroda Radi toga mi apeli-ramo na sve unijske lokale diljem zemlje l na sve članove zanatsko unljskog pokreta da pruže finan-cijaln- u pomoć svojim štrajkuju-ći- m drugovima u Norandi Mi ne tražimo milostinju nego solidar-nost svih onih koji su ekonomski porobljavanl l koji žele pristojno živjeti Mi u Norandi nosimo zas-tavu borbe svih rudara u sjever-nim predjelima provincije Quebec i Ontario Neka naša borba urodi plodom kojeg će uživati 1 ostali ru-dari Norandi pruže izdašnu materijal-nu i moralnu pomoć "Štrajk radnika u Norandi za radnike u istočnoj Kanadi znači isto toliko kao i onaj historijski štrajk u Kirkland Lake 1940 go-dine" — rekao je Robinson "štrajkovna borba rudara u Kirk-land Lake" — nastavlja Robin-son "prisilila je vladu da prizna zanatsko unijski pokret svih ka-nadskih radnika Pobjeda štraj-kaša u Norandi zajamčiti će veću nadnicu osigurati zanatske unije i izvojevati druge pogodnosti za radnike u rudarskoj industriji provincija Ontario i Quebec Takva pobjeda neće biti ograni-čena samo na radnike u Norandi Sve rudarske kompanije će drug-čij- e gledati na pravo svojih rad-nika "Pobjeda jednih radnika znači pobjeda za sve a da se pak po-bjeda osigura potrebna je jedin-stvena potpora organiciranih rad-nika u Kanadi i Sjedinjenim Dr-žavama Poiivam sve lokale In-ternational Mine Mili and Smel ter Workers unije da se neposre-dno prihvate pos-l-a i pomognu one radnike koji vode žestoku borbu na hladnom sjeveru — u No-randi" u je C000 f
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, December 19, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-12-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001013 |
Description
Title | 000590 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | i 4 fcgsjgl gtttaifetfMNiillilNil STRANA 2 NOVOSTI Utorak 17 decembra 194S NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottavta Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP Pred novim borbama kanadskih radnika Borbe koje su kanadski radnici u raznim industrijama vodili poslije svršetka rata uspjevale su Može se slobodno reći da su tokom tih borba radnici dobili važne bitke i tako pojačali zanatsko unijski pokret Na drugu stranu takvim masovnim pokretom radnika suzbijen je pokušaj industrija-lit- a i ostalih bogatala da vrate zemlju u staro predratno stanje Iako bilježimo značajne pobjede nesmijemo ispustiti iz vida da rjoslieratni alievi radnika — veći stupanj života kraće radno vrijeme pojačana kupovna snaga popravak fe-- 1 derolnih i provincijalnih zakona progresivnija domaća i vanjska politika — još nisu ostvareni I ne samo to moramo znati da se i krupni interesi i dalje spremaju za ofenzivu protiv onog što se do danas postiglo teškim Itrajkovnim bor-bama Na drugu stranu radnički pokret Kanade posebno sindikalni pokret mora u cijelosti shvatiti današnju situaciju i tekuće dogadjaje jer inače neće biti u stanju organizirati svojih snaga u borbi za rješenje ekonomskih problema u prilog većine naroda zemlje Koje su to okolnosti koje sile zanatsko-unijsk- i pokret na pripreme za dolazeće bitke? Od nekih pet milijuna onih koji o svojoj dnevnoj zaradi ovise tek 750000 je organizirano u razne zanatske unije Po-pravkom nadnica za vrijeme rala i poslije rata u štrajkov-ni- m borbama koristile su se u glavnom samo organizirane sekcije kanadskih radnika Ogromna većina radnika nijo za vrijeme rata ni poslije rata dobila odgovarajuće povišice Ovo se u glavnom odnosi na onaj dio radnika i radnica koji nisu organizirani u sindikalnom pokretu uredskog osoblja namještenika u velikim trgovinama poslužnika i drugih čije su nadnice i za vrijeme rata bile ispod minimuma i pokrivane "cost-of-living- " bonusom Sada kad je taj posebni državni nadodatak ukinut stvarno ovise o dobroj volji poslodavaca Medjutim skupoća se svakim danom sve teže osjeća Naro-čito posljednjih mjeseci cijene skaču velikom brzinom Prema tome oni radnici i namještenici čije se nadnice nisu dizala jednako sa nadnicama onih radnika koji su to štrajkovnim borbama izvojevali ne preostaje drugo do — ili stupiti u sindikalni pokret i zajedno sa organiziranim radnicima na-staviti borbom za veće plaće ili čekati na dobru volju po-slodavaca da im se "smiluju" i podaju veću mrvicu Baš to nezdravo stanje ta nehajnost ' ili omalovaživanje sindikalnog pokreta osvećuje se radnicima Ali to neće tra-ia- ti dugo Zapravo ono se danomice popravlja jer eno nove hiljade do sada neorganiziranih radnika stupa u zanatsko-unijsk- i pokret uspostavlja svoje tvorničke odbore i traži vezu sa ostalim radničkim unijama Sindikalni pokret u Kanadi naglo raste jer u njemu vide radnici jedini način borbe i jedinu mogoćnost da poprave svoje mizerne nadnice Stu-panje u sindikalni pokret zapala se u svim provincijama pa 1 u provinciji Quebec gdje 3U sve do nedavno razne kompa-nijske i crkvene unije imale monopol nad radnicima Može se reći da će se već i onako teško ekonomsko stanje radnog naroda Kanade u dolazećim mjesecima i po-goršati Uspiju li krupni interesi da potpuno ukinu kontrolu nad cijenama nad stanovima da potpuno ukinu posebne državne pridodatke farmerima na mlijeko itd — sve to ne-sumnjivo vodi u pravcu jedne neobuzdano utakmice za Ve-likim profitima Sve to vodi ka novim štrajkovnim borbama sa kojima ćemo se suočavati dolazećeg proljeća — možda još ove zime Ovo i drugo svjedoči da se nalazimo u predvečerju no-vih i teških pokreta za povišicu nadnica Štrajk majnera u Norandi je danas predstraža borbe radnika u metalnoj indu-striji Glasanje ugljenokopača u Novoj Scotiji za štrajk ako vlasnici ne pristanu na njihove zahtjeve znači štrajk u ovoj važnoj grani industrije Povišicu traže ribari Nove Scotije traže ju organizirani poslužnici u hotelima i restauracijama traže ju vosači trokova u Montreolu tekstilni radnici u To-rontu željezničari i drugi Sve su to znakovi novog i velikog zamaha radničkog pokreta za veće plaće Zaključak na sve ovo može biti samo jedan — organizi-rati se Pored toga zanatsko-unijsk- i pokret je dužan da mo-bili- še sve svoje snage da ih usredotoči u zajedničku borbu za veće plaće i sigurnost radničkih unija To je nerazdvojivi dio borbe širokih masa kanadskog naroda To je borba za pristojniji život veću ekonomsku sigurnost i aktivnije učešće širokih slojeva kanadskog naroda u odredjivanju budućnosti ove zemlje Budalaštine Petra Stankovića Na prvoj stranici svog ustaško-mačekovsko- g glasa Petar Stanković donaša "EXTRAI EXTRAI — Titonija ukida priva-tn- u svojinu" Pod ovim naslovom u notici se kaže: "Na C prosinca je bez ikakvog predznaka Titin parlamenat odobrio vladin zakonski predlog na temelju kojega se zaplijenjuje sva privatna svojina naroda u Jugoslaviji U jutro je zakonski predlog podnesen a već poslije podne izglasan Samo je jedan od "narodnih zastupnika" se usudio ustati i reći- - Možda bi ipak dobro bilo narod pitati' " Nitko drugi nije zabilježio ni čuo ove "radio vijesti" koju je Stanković "primio" To je "specijalna" Stankovićeva radio emisija — umišljena negdje u Rimu ili možda iz St Gilgena u Austriji Ne budali Petre Neboj se za seljačke posjede ni za novi jugoslavenski ustav U tom ustavu se kaže da u Jugoslaviji postoje tri sektora ekonomije — državni zadružni i privatni Za taj ustav je glasovao narod narod ga potvrdio i narod ga pa&tiva Neboj se bokm ni za privatnu svojinu — ta ti je tako ni tako nema! niti ćeš je ikada imati u Jugoslaviji ZAHTJEVI NORANDA OPRAVDANI I što je Palmiro Togliatti vidio u Jugoslaviji Glavni tajnik Komunističke partije Italije Palmiro Togliatti dao je na povratku u Italiju iz-javu listu "Unita" na pitanja ko-ja mu je postavio urednik ovog lista Tako je na pitanje kakav je utisak na njega učinilo stanje u Jugoslaviji Palmiro Togliatti odgovorio ovako: "Ma da je moj posjet bio vrlo kratak on je na mene učinio du-bok utisak U Jugoslaviji postoji danas nova država demokratska država proizašla iz oslobodilačke borbe koju su vodili Jugoslaven ski narodi protiv stranih zavoje- - vača i vlast koja ima duboke ko rijene i nerazrušive temelje u svi-jesti narodnih slojeva u cijeloj jugoslavenskoj republici Treba priznati da su jugoslavenski rad-nici uspjeli da poslije oslobodila-čke borbe ostvare ono Sto mi u Italiji još nismo uspjeli Oni su vodili borbu za likvidaciju ostata-ka fašizma i nacionalističkih tra-dicija oni su odlučnim zamahom odsjekli korijene fašizmu i na taj način položili temelje novom demokratskom poretku koji Ju-goslaviji otvara put najbržem pri-vrednom političkom i socijalnom razvitku Narodne mase u svim dijelovi-ma Jugoslavije skupljene su u sil-nom Narodnom frontu i stvarno imaju vlast u svojim rukama Dr-žava i vlada njihova su država I njihova vlada koju oni pomažu svim svojim snagama Pitao sam na primjer hrvatske drugove ka-kav je odjek imao u narodu pro-ces koji se završio osudom nad-biskupa Stepinca Svi su suglasni da je proces pojačao autoritet re-žima Velik je utisak u cijeloj državi učinila izjava maršala Tita koji je na narodnom zbora u Zagrebu kazao da je prije ne-go što je počeo proces nudio apo-stolskom nunciju sve dokaze o nadbiskupovoj suradnji s Nijem-cima 1 ustašama te mu rekao da zamoli Vatikan da pozove Stepin-ca prije nego što bi jugoslaven-ska vlada bila primorana da ga uhapsi i povede proces protiv njega Ovo saopćenje u Vatikanu nisu uopće uzeli u obzir To jasno pokazuje da je Vatikan želio pro-ces u nadi da će time oslabiti režim Medjutim desilo se upravo suprotno" Blok demokratskih stra-naka u Rumunjskoj U bloku demokratskih stranaka u Rumunjskoj nalaze ee ove stranke: Komunistička partija socijaldemokratska stranka ze-mljoradnički front narodno-libe-raln- a stranka Tatarescua zatim narodno-pučk- a 1 narodno-carani-stič- ka stranka Aleksandrescua Sve ove stranke saradjivale su u vladi dra Groze i dosta su se trudile da učvrste Rumunjsku na novom demokratskom putu Svaki Rumunj vidi vlastitim oči-ma na svakom koraku sve dobre uspjehe Eto je postigla vlada dm Groze Ova vlada provela Je ag-rarnu reformu i ostvarila je go-tovo već u čitavoj zemlji Agrar-nom reformom dobilo je zemlju CCO tisuća bezemljaka i najsiro-mašnijih seljaka Porastao je broj studenata u visokim školama i to skoro za dva puta više nego li Je prije bilo Isto tako raste broj srtdnjih i pučkih škola Dje-ca radnika i seljaka dobila su po prvi put mogućnost u povijesti Rumunjske da se Školuju i poha-djaj- u visoke Skote Isto tako ra-ste broj bolnica što Je od veli-kog značaja za Rumunjsku u ko-joj prije čitavi krajevi nisu po-znavali zdravstvenu službu Broj bolnica narastao je za jednu tre-ćinu Udvostručio se je i broj za-druga i zadružna mreža je pre-krila čitavu zemlju Sindikati su obnovili svoj rad Kako je po-znato sindikate je raspustila 1929 vlada Julia Maniua koji je sebe nazvao vodjom rumunjskih seljaka Sindikalni pokret raste brzo i rumunjska konfederacija rada već obuhvaća oko milijun i pol članova Odavno su ukinuti pogrdni rasni zakoni Državni aparat se postepeno čisti od fa-šističkih elemenata Zbacivši lan-ce diktature Ispravlja Rumunjska po prvi put poslije mnogo godina svoja pleća l svaki svijesnl Ru-munj osjeća to na sebi To je djelo vlade dra Groze ' " jf C vy --''"vv-b J -- ' V—vV ''i --Ajilr 'i _ __ ' & " Napad reakcije na sindikalni Što je to Narodna Republika Hrvatska? Na oko izgleda da je ovo pita-nje suvišno jer su jasne riječi pa bi prema tome morao biti i pojam jasan Ali tome nije tako Mnogi ne vide ili ne će da vide što to doista znači Narodna Republika Hrvatska O tome je govorio pred-sjednik vlade dr Dakarić na pred-izborno- m zboru naroda V rajona u Zagrebu On je o tome izmedju ostalog rekao ovo: "Evo i danas čitao sam na pri-mjer u jednom važnom našem li-stu o tome Sto je to Narodna Re-publika Hrvatska: To je ravno-pravna zajednica Hrvata i Srba Vidite ta teza odmah na početku je nepravilna Ne možda zato Sto ne bi bili kod nas Hrvati i Srbi ravnopravni nego zato što poje-dinci ne shvaćaju zašto smo mi morali konačno i zašto narod zah-tjeva da ostvarimo federativno uredjenje Jugoslavije To smo os-tvarili baš zato da se svaka nacija ivaki narod može slobodno razvi-jati da se oni koristeći sve svojo nacionalne snage mogu Sto više što bolje i što jače razviti i da ta-h- o ta bratska zajednica imade eto pet naroda pet motora svojeg razvitka pet u spregi koja će za-jednički vukući učiniti i našu za-jedničku domovinu snažnijom i ja-čom Govoreći o tom isto tako i pred-sjednik srpske vlade Blaško Ne-kov- ić u Novom Sadu je govorio o tim principima On je isto tako rekao: "Srbija je srpska država Hrvatska je hrvatska država" ne možda zato što bi tamo bila gos-poduju- ća nacija Srbi a Hrvati po-tlačeni ili u Hrvatskoj Hrvati go-spodu jući a Srbi potlačeni Ne! Nego po tome što tamo nastava-ju u glavnom Srbi a ovdje Hrvati i što je tim samim jasno da ona mora imati osnovnu karakteristi-ku Srba a ova Hrvata i No zašto se u glavama naših odgovornih drugova te stvari ne javiju ju sasma čisto i jasno 7 Ima za to više razloga Govoreći o oni-ma koji u Srbiji govore o "narodu Srbije" on je rekao da je takva teza velikosrpska da je njezin no-silac elemenat koji je ostvarivao velikosrpsku diktaturu u bivšoj Jugoslaviji i da je sama vrlo štet-na i da je treba odbaciti žigosati I potpuno uništiti Naravno da 1 kod nas ima ljudi koji iza takvih parola kriju svoje velikosrpske poglede No ima i drugih ljudi koje ne možemo kri-viti da Imaju neke hegemonističke težnje Oni misle otprilike ovako: Za vrijeme rata je ovdje postojalo nešto što se nazivalo "nezavisna država Hrvatska" kojoj je bio na čelu Pavelić taj sluga okupatora a koji je u izvršavanju zadataka koje mu je okupator naredio vr-šio ovdje strahovite zločine prema Srbima I oni imaju nekako osje-ćaj krivnje da je tako ljaga bače-na na hrvatski narod tolika da ne možemo jasno i glasno kazati da mi Hrvati Imamo ovdje svoju dr-žavu da je imamo kao ravnoprav-nu republiku u Jugoslaviji i da smo mi jednako takav tvorac Ju-goslavije da smo ml jednako ta-kav tvorac bratstva i motor njezi-nog razvitka kao t svaki drugi na-rod" KAKVU SU ULOGU IGRALI SRBI U HRVATSKOJ? — Srbi u Hrvatskoj bili su prvi na udaru 11 CotvH lt Vf " " MAJNERA SU ONI ĆE POBJEDITI pokret zabrinjuje radnike okupatora oni su prvi podigli bar-jak ustanka i pozvali i sve Hrvate da se udruže u zajedničkoj borbi protiv zajedničku neprijatelja U isto doba kada su se digli Srbi u Daniji i na Kordunu digli su se s njima i Hrvati U mnogim kra-jevima Hrvatske u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima došlo je do pobuna 1 oružanog ustanka Svi ovi mjestimični ustanci i pojedi-načni istupi pretopili su se s vre-menom u opći narodni ustanak koji je proveden pod geslom brat-stva i jedinstva O tome je pred-sjednik vlade dr Dakarić rekao u svome spomenutom govoru na predizbornom mitingu V rajona u Zagrebu ovo: "Kada je Jugoslavija bila oku-pirana ne možemo reći da su naži narodi bilo čime obavezan! da os-tanu u bilo kakvoj zajednici pa i ovakvoj kao što je danas stvarno Jugoslavija Pred nama je bilo slobodno da izaberemo put koji hoćemo Mogli smo kazati: mi Hr-vati ćemo se boriti posebno i Srbi posebno ili ćemo se boriti zajed-nički Mi mio e borili zajednički praktični rezultati toga su bili ko-risni praktični rezultati bili su da smo pobijedili 1 da smo uništili težnje onih bivših hegemonističkih klika Praktički rezultat toga je bio taj da je ostvarena jedna za-jednica u kojoj Hrvati mogu imati puni apsolutni puni i potpuni svoj nacionalni razvoj i da što se oni bolje budu razvijali što njihov na-cionalni razvoj bude bolji da će time i bratstvo biti jače da će ti-me sama Jugoslavija a time i Hr vatska biti jača Kakvu su ulogu kod toga igrali Srbi u Hrvatskoj? Vi znate da su prvih dana ustanka i borbe protiv okupatora Srbi mnogo više da su mnogo brže da su mnogo jače i konačno cjelokupno sudjelovali u toj borbi Medjutim osnovna paro-la koja je tada bila nije glasila: osveta nad Hrvatima jer nisu ni-ti oni okrivili Hrvate za sve zlo-čine koje je učinio Pavelić nego je bila parola bratstva ova ista koju ml danas imamo i u kojoj nikada nije bilo ničega veliko-srpskog Ocjenjujući taj dogadjaj njegov značaj i onu sramotu koju je hrvatskom imenu nanio Pavelić mi smo i na III zasjedanju ZAV-NOH- -a donijeli odluku u kojoj se kaže: "U Hrvatskoj su Srbi rav-no pravni sa Hrvatima Donijeli smo to zato da uništimo svaka ideju onog zatiranja koju je dao Pavelić donijeli smo to zato da se vidi da je naše bratstvo čvrsto skovano 1 donijeli smo to konačno zato što smo odlučili da sa Srbi-ma živimo u jednoj bratskoj za jednici kao i ostali Južni Slaveni koja se zove Jugoslavija Nigdje l nikada nije bilo protiv te temeljne zasade protiv tog prvog člana na-še deklaracije o gradjanskim pra-vima nikakva prigovora Takav prigovor ne može naravno da po stoji Ne može postojati zato što je kod nas bratstvo skovano što smo mi stojeći na Istim principi-ma jednako Hrvati kao i Srbi I zato Izgradjivali našu zajedn'cu Zato je Jugoslavija ravnopravna zajednica svih natoda koja se sa stoji od narodnih republika zato da bi se temeljne nacije mogle rav-nopravno i slobodno nacionalno razvijati" "Slobodni Dom" PIŠE: ALBERT LAFRANCE PREDSJEDNIK UNIJSKOG LOKALA U NORANDI Noranda Que — Rudari i tahonički radnici kod Noranda Mines kompanije su na štrajku od 22 novembra Ako želimo barem donekle upoznati se razlozima koji su radnike natjerali na štrajk potrebno je letimično opisati vrijeme u posljednje 24 godine Sve to vrijeme ispunjeno je nebrojenim nepravdama koje je ova kompanija činila nad svojim radnicima Pred 24 godine ovo naselje nije još tako reći ni postojalo Tek onda kad je pronadjeno zlato i bakar uz jezero Osiskc počela su se pomalo dizati susjedna mjesta Rouyn i Noranda Majneri Norande — većinom stranorodjeni radnici — robovali su kod ove kompanije za tako mi-zernu plaću i pod tako teškim us-lovi- ma rada da mnogi rodjeni Ka-nadija-nci nisu mogli izdržati U 1934 godini kad je već svakome dosadilojzbio je štrajk Što je iza toga slijedilo zauvjek će na ovoj kompaniji ostaviti žig sramote i tiranije koja se vršila nad štraj-kašima Protiv mirnih štrajkaških stra-ža bile su uperene mašinske puš-ke iz šuma su neočekivano dopre-mani štrajkolomci Radnici su u velikom broju zatvarani osudjivu- - ni na dugoročne zatvore i mnogi deportirani Podpomognuta po čo-porima policije kompanija je raz-bila štrajk i tako su radnici po-novno morali robovati pod siste-mom najveće diskriminacije i ocr-njavan- ja Pojavila se neka nada kad je došla Američka Federacija Rada ali ne za dugo jer su se vo-dj- e ove organizacije prodali kom-paniji i napustili mjesto Zatim je došla International Mi-ne Mili and Smelter Workers uni-ja — snažni borac protiv nasilnog vladanja kompanije nad njezinim radnicima Trebalo je tri godine dok su se radnici ponovno organi-zirali kod ove kompanije Organi-zaciona kampanja najviše se pro-vodila posljednjih godina od ko-jih su dvije bile još za vrijeme rata kada su se radnici pridržava-li svojeg obećanja da neće štraj-kova- ti sve dok se ne uništi faši-zam na bojnom polju I upravo to vrijeme kad su se naši vojnici bo-rili na fronti i kad su radnici lo-jalno podupirali ratne napore No-randa kompanija gomilala je po deset milijuna dolara profita go-dišnje Pri koncu rata cijene robi su ovdje kao i u ostaloj zemlji na-glo počele skakati Usprkos većih cijena radnici Norande nisu pri-mili nikakve povišice od 1939 go-dine osim dva centa po satu od kojih se jedan trošio na novi liječ-nički plan Tako smo punih deset mjeseci ove godine strpljivo pre-govarali sa kompanijom za povi-šicu ali našeg zahtjeva se nikada nije uzimalo u obzir Tražili smo i sigurnost unije no i to je kom-panija ignorirala Pa kako bi se ipak nagodili na mirni način bez štrajka snizili smo zahtjev za povišicu na 1C cen-ti po satu i povrh toga posebnu naplatu od 3 do 5 centi po noćnim smjenama Time smo imali u vidu povisiti našu nadnicu na onaj stu-panj kakva je nadnica u niklenoj industriji u Sudburv Najviše što je kompanija obećavala bilo je de Štrajk Norandi borba svih kanadskih radnika Glavni predsjednik Internatio-nal Mine Mili and Smelter Work-er- s unije Reid Robinson one uni-je koja predvodi štrajk rudara u Norandi poziva sve kanadske radnike da unijskom lokalu 688 u HORTHY BRANI MADJARE OD OPTUŽABA ZA ZLOČINE Bern (ONA) — Admiral Niko-la Horthv bivši vladar Madjarske koji sada boravi u američkoj oku-pacionoj zoni Njemačke opovrgaa je optužbe da su njegove trupe od-govorne za krvave zločine u No-vom Sadu za vrijeme rata Kad ga je jedan švajcarski novi-nar za vrijeme intervjua za list Schvveizer Illustrirter Zeitung upo-zorio da Jugoslaveni traže njego-vu ekstradiciju da bi ga Izveli na sud zbog novosadskog krvoprolića Horthy je uskliknuo: "Oni mogu optužiti ma koga za što" On je dodao da je očigledno da "ljudi umiru kad god se puca" švajcarski novinar je dozvao u sjećanje udio madjarskih vojnika u organizovanom pogromu protiv Srba 1 Jevreja u kome je poginulo osoba za jedan jedini dan Horthv ga je prekinuo s riječima! "Za vrijeme bombardiranja Dres-den- a poginulo je 150000 osoba" set centi po satu bez posebne na-plate za noćne smjene i bez unij-sk-e sigurnosti Sto se tiče povišice kompanijski profiti su pokazali da se naša nadnica mole povisiti ka-ko smo tražili Neimajući drugog izlaza rad-nici Norande su 18 novembra sa C5 posto odglasali za štrajk Tako je štrajkovna borba otpočela 22 novembra Uza sve napore naše unije za sporazum kompanija još uvjek odbija opravdane zahtjeve svojih radnika Ali mi ćemo pobjediti Pobjediti ćemo time što kod nas na štrajkaškoj straži postoji čvr-stina i odlučnost što vlada velika solidarnost izmedju lokalnog sta-novništva i štrajkaša što su jedin-stveni francuski engleski strano-rodjeni radnici i povraćeni vojni-ci što nama dolazi pomoć iz vana i što je s nama sav radnički pok-ret 1 ostali progresivni narod u zemlji Ovo je borba Noranda majnera koja se mora voditi do kraja Maj-neri se bore za poštenu nadnicu za takvu nadnicu koju primaju radnici i u ostaloj metalnoj indu-striji To je borba za veću kupov-nu snagu i za pristojan život maj-nera i njihovih obitelji Svi smo u tome jedinstveni Sve što treba je izdašna financijalna pomoć iz va-na Zima je ovdje duga i oštra Treba toplo odijelo štrajkašima i njihovoj djeci treba hrana ogri-je- v i plaćanje stanarine I Božić se približuje Vjerujemo da kompanija neće biti u stanju slomiti ovaj štrajk kako je slomila prošlog Ona se nada prisustvom provincijalne po-licije i zatezanjem sa nagodbom 6kršiti našu volju za borbu No neka zna da što više štrajkujemo tim smo više ogorčeniji protiv njo-zin- e politike prema našim oprav-danim zahtjevima Naša pobjeda nad ovom kompanijom znači po-bjeda i drugih organiziranih rad-nika u zemlji jer dok jedan dio naroda živi na mizernoj nadnici lakva opasnost prijeti i drugom dijelu naroda Radi toga mi apeli-ramo na sve unijske lokale diljem zemlje l na sve članove zanatsko unljskog pokreta da pruže finan-cijaln- u pomoć svojim štrajkuju-ći- m drugovima u Norandi Mi ne tražimo milostinju nego solidar-nost svih onih koji su ekonomski porobljavanl l koji žele pristojno živjeti Mi u Norandi nosimo zas-tavu borbe svih rudara u sjever-nim predjelima provincije Quebec i Ontario Neka naša borba urodi plodom kojeg će uživati 1 ostali ru-dari Norandi pruže izdašnu materijal-nu i moralnu pomoć "Štrajk radnika u Norandi za radnike u istočnoj Kanadi znači isto toliko kao i onaj historijski štrajk u Kirkland Lake 1940 go-dine" — rekao je Robinson "štrajkovna borba rudara u Kirk-land Lake" — nastavlja Robin-son "prisilila je vladu da prizna zanatsko unijski pokret svih ka-nadskih radnika Pobjeda štraj-kaša u Norandi zajamčiti će veću nadnicu osigurati zanatske unije i izvojevati druge pogodnosti za radnike u rudarskoj industriji provincija Ontario i Quebec Takva pobjeda neće biti ograni-čena samo na radnike u Norandi Sve rudarske kompanije će drug-čij- e gledati na pravo svojih rad-nika "Pobjeda jednih radnika znači pobjeda za sve a da se pak po-bjeda osigura potrebna je jedin-stvena potpora organiciranih rad-nika u Kanadi i Sjedinjenim Dr-žavama Poiivam sve lokale In-ternational Mine Mili and Smel ter Workers unije da se neposre-dno prihvate pos-l-a i pomognu one radnike koji vode žestoku borbu na hladnom sjeveru — u No-randi" u je C000 f |
Tags
Comments
Post a Comment for 000590