000505 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 13 novembra 1947
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursdcry and Satuitlav by the
Novoeti Publishing Companv
In the Croatian Lcnguage
Authorized ag Second CltH Mail Post Office
Register&d in the Registry Office lor the City of Toronto
on the 24 th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 205 Adelaide St
Telephono:
'zlati tvaki utorak četvrtak 1
Department OtUva
W 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopiti bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
subotu u hrvatskom jeziku
začuditi ako šestorica glav-- '
Neda se Ivici u Pueblo
Pnm:če se primopredajna sjednica glavnog odbora Hrvat-ske
Bratske Zajednice Po pravilima Zajednice primopredajna
sjednica mora se održati 60 dana po završetku zadnjeg zasje-danja
konvencije Sjednicu mora sazvati glavni predsjednik
i tajnik Stari glavni odbor mora predati upravu Zajednice
u ruke novom glavnom odboru
Tako kažu pravila Zajednice
Na 14 oktobra održana je sjednica izvršnog Za-jednice
i na toj sjednici je glavni tajnik postavio pitanje da
je potrebno sporazumiii se o sazivu primopredajne sjednice
jer da to propisuje točka 86 naših pravila Izvršni odbornici
trebaju donijeti zaključak i odrediti vrijeme
Na toj sjednici bio je i sadanji predsjednik Ivan D
Butković i rekao da će se on i brat glavni tajnik sporazumjeti
i sazvati sjednicu jer to nam - kaže - nalažu i naša pravila
Što se dogadjalo izmedju sjednice vršnog odbora kakva
se prepiska ili razgovori vodili izmedju glavnog tajnika i pred-sjednika
nije toliko važno Važno je istaći ovo da glavni
predsjednik Butković nije za saziv primopredajne sjednice
On čak smatra da takvu sjednicu nemože sazvati ni glavni
tajnik ni cijeli izvršni odbor i za to što on tako smatra ili što
mu je tako naredjeno po njegovim ustašo-mačekovski- m sa-vjetnicima
Butković otvoreno sabotira
Štoviše gospodin predsjednik kojem se neda napustiti
predsjedničke stolice piše preko Zajedničara da se glavni
odbornici netrobaju obazirati niti uzeti u obzir saziv sjednico
Drugim riječima gospodin predsjednik poziva glavne odbor-nike
da se ogluše i ne dodju na sjednicu jer takva po ni®a°-vo- m
i njegovih savjetnika mišljenju "nije u skladu sa našim
praviliaia"
Mi se nećemo niti najmanje
Toronto
odbora
glavni
nih odbornika apstiniraju Njima }e Butković refcao otvoreno
da ne dodju na sjednicu a oni buduć se tu radi o njihovoi
posljednjoj sjednici posljednjoj dnevnici na račun majčice Za-jednice
možda i nedodju
Ovo je jedna sramota nad sramotama Ovo je drzak iza-zov
cijelokupnog članstva Zajednice izazov naših pravila i
zaključaka Sdme konvencije Ako se 3anstvo Zajednice nije
prije uvjerilo o iskrenost i zajednićarstvo sadanjeg predsjed-nika
ono se može uvjeriti dana I Još vile ako članstvo nije
bilo prije upućeno u zakulisne planove ustašo-mačekova- ca
ono se može uvjeriti danas
Zaključci konvencije za tog starog oportunistu i vrtikapu
Butkovića n vrijede Ne vrijede za to što on gospodin But-ković
nije ponovno izabran za predsjednika Ne vrijede za
to što su delegati Sedme konvencije odmaiui fconto tu na-rodnu
muku koju su cn i njemu slični smaliali njihovom
svojinom Neda se Ivici u Pueblo U Pittsburghu je bolje pa
makar i sam bio pa makar bio i "bachelor"
Nije Ivica Butković sam On pored oportunističkog apetita
boluje i od ustašo-macekovšti- ne Njima je sklon bio uvjek
Njihovu ustašku štampu je uvjek potpomagao i u njihovim
redovima bio Oni ga ovog puta vješto iskorištavaju iako ga
rusu namjeravali da nose kao svog predsjednika On iskor-ištava
njih oni njega a svi skupa žele iskoristiti Zajednicu za
svoje ustaško-mačekovsk- e ciljeve
Iza Butkovića stoji šaka ustaško-mačekovski- h elemenata
koji su pod svaku cijenu željeli i sve radili da preuzmu Zajed-nicu
u svoje ruke Pa kad im to nije uspjelo na konvenciji kad
im je članstvo Zajednice preko svojih delegata poručilo da
stoje dalje od njegovo kuće taj cmtinarodni ološ pokušava
sada da preko ambicioznog i oportunog Butkovića izvode ješ
jedan pokušaj da preko zajsdničarskih pravila i demokratikih
principa izvedu otvoreni udar na Hrvatiku Bratzku Zajednicu
Članstvo Zajednice mora biti na oprezu Na oprezu mo-raju
biti i sadanji izvršni i glavni odbornici Ničim se zastrašiti
i niti jednog koraka odstupiti od odluka Sedme konvencije
Sedma konvencija je donijela odluku i tko se toj odluci ne
pokorava bez obzira bio to Butković Horvat ili Ladešić boz
obzira o čijem se položaju radilo novi glavni i izvršni odbor
mora preuzeti dužnosti Preuzeli dužnosti da i bez njih a
njih kao kršitclje odluka i pravila predati glavnoj poroti
pr
V
JEioAu'ALi5_a_ES-TOO- N
SGUJE£2EP TH6
v '0 nST ji _ r lit&SP&Eltr- - '
lUirJ' ' rSf
KAD CIJENA MLIJEKU SKAČE
Produbljuje se
madjarsko
U Heogradu je ovih dana bora-vila
delegacija vlado Madjarskc
Republike koju su sačinjavali La-jo- s
Ninyes predsjednik vlade Ar-pa- d
Szakasics potpredsjednik vla-de
Erih Molnar ministar vanjskih
poslova Erno Goro ministar saob-raćaja
Peter Voros ministar na-rodne
obrane i Istvan Doby pred-sjednik
stranke malih posjednika
Tom službenom posjetom pred-stavnika
madjarske lade našoj ze-mlji
obilježeno je novo razdoblje
u odnosima izmedju naših dviju
susjednih zemalja Madjarski na
rod bio je dosada zahvaljujući fa- -'
šisličklm i reakcionarnim režimi-ma
u zemlji onemogućen da iska-že
i ostvari svoju težnju za prija-teljstvom
i suradnjom s jugosla-venskim
narodima Danas kad je
on na čelu s demokratskim snaga-ma
svoje zemlje pošao putem učvr-šćenja
narodne demokracije ta na-stojanja
postaju stvarnost i ona
se oživotvoruju u sve prisnijim i
prijateljskim vezama I baš stoga
što se po riječima maršala Tita
u našim zemljama stvara novi duh
novi društveni običaji isto tako
nastaje i novi duh u odnosima iz-medju
pojedinih zemalja
Tu potrebu novih odnosa osjećali
hi kako madjarski tako i jugoela-vens- ki
narod Zbog toga su ova
službena posjeta madjarske vladi-ne
delegacije i prijateljski razgo-vori
bili nužan rezultat stremljenja
naroda k zbližanju i suradnji Tok
razgovora koji su vodjeni izmedju
predstavnika vlada obiju zemalja
pokazao je potpunu suglasnost o
potrebi daljnjeg razvijanja eko-nomskih
kulturnih i drugih veza
Ta suglasnost i sporazumnost
predstavnika naših prijateljskih
naroda u današnjoj situaciji kud
se ponovno oživljujc duh agresor-stv- a
huškanja na rat i popuštanja
imperijalizmu bez sumnje velik
Je doprinos očuvanju mlra kao i
sigurnosti naših zemalja i obrani
nacionalnog suvereniteta Taka
situacija iziskuje što tješnju su-radnju
kako bi se osiguralo našim
narodima nesmetano uživanje i
razvijanje tekovina zadobivenih ili
u ratu ili u poslijeratnom periodu
Zbog toga su se predstavnici ma-djarske
i jugoslaenske vlade i
sporazumjeli da se u najskorijj
vrijeme pristupi radu za sklapanja
ugovora o uzajamnoj pomoći i pri-jateljstvu
smatrajući to kao nužnu
mjeru za osiguranje daljnjeg mir-nog
razvitka obiju zemalja
Potpisivanje konvencije o kul-turnoj
suradnji izmedju FNR Jugo-slavije
i Republike Madjarske 16
oktobra nakon već potpisanog trgo-vinskog
ugovora predstavlja u tom
smislu daljnji korak k zbliženjj
naših naroda Ta konvencija pred-stavlja
snažan instrumenat medju-sobno- g
upoznavanja naroda Jugo-slavije
i Madjarske s njihovim bor-benim
i naprednim tradicijama s
njihovom današnjom borbom pro-t- i
vanjskih imperijalističkih snaga
koje nastoje da ugroze nezavisnost
naših zemalja Predsjednik Mini-starskog
vijeća Madjarske Repu-blike
Lajos Dinves u vezi s potpi-sivanjem
kulturne konvencije ista-kao
je da nije slučajno što je ona
sklopljena s Jugoslavijom On je
rekao da temelj la ovaj ugovor
nije pružila samo ona duboka sim-patija
izmedju madjarskog naroda
i naroda Jugoslavije nego je tu
konvenciju i njezino brao sklapa-nje
omogućilo i to Sto je pored
Sovjetskog Saveza Jugoslavija bila
prva država koja je Madjarskoj u
najtežim danima poslije iskuJenj
rata pružila ruku i potporu kako
na političkom tako i na ekonom-skom
polju
Ovom konvencijom isto tako po-tvrdje- na
je težnja mlade Madjar
iOJR VtiiS£R
_ __ A IV£
AfLIOVfFP
7lifinT-- '
W C WortJ n Urn
jugoslavensko
prijateljstvo
ske Republike da produbi prijatelj-stvo
s onim zemljama prema koji-ma
su u prošlosti reakcionarni ma-djarski
vlastodršci vodili Šovinisti-čku
i rev lzionističku politiku Pot-pisivanje
ugovora o kulturnoj kon-venciji
kao i razgovori i zaključci
doneseni na njima pokazuju stoga
da je nova Madjarska pošla putem
miroljubive i konstruktivne politi-ke
Tim aktom isto tako ponovo je
potvrdjena sva ona životvorna sna-ga
istinski demokratske vlasti ko-ja
je dovoljno jaka da podreže sve
one malobrojne reakcionarne po-kušaje
da se povrati staro sra-motno
stanje
Perspektive daljnjeg razvijanja
prijateljskih veza i čvrstih odnoja
izmedju Jugoslavije i Madjarsko
osigurane su istovjetnošću intere-sa
obiju zemalja čiji su narodi
životno zainteresirani na izgradnji
svojih nezavisnih suverenih drža-va
I jedni i drugi danas stoje u
redovima antiimperijalističTdh bo-raca
u redovima istinskih demo-kratskih
snaga svijeta za očuvanje
mira i onemogućavanje novih pod-streka- ča
rata koji svim silama
žele da gurnu narode u nove ne-srećo
i katastrofe Zbog toga čvr-sto
Jugoslavensko-madjarsk- o pri-jateljstvo
nije samo akt napora za
bliženje naših naroda već je je-dan
Rnažan doprinos u borbi čita-vog
demokratskog čovječanstva
protiv imperijalističkog presizanja
i težnje američkih i ostalih eks-panzionističkih
krugova za domi-nacijom
u svijetu
Moskva — Električne centrale
Sovjetskog Saveza proizvest će
1050 godine 82 milijarde kilovat-sat- i
električne energije prema 48
milijardi koliko je proizvodjeno
1940 godine
Poslije pobjede Velike oktobar-ske
revolucije Rusija je kao prvi
država na svijetu pristupila plani-ranju
privrede zemlje Prvi plan
narodne privrede bio Je plan Dr-žavne
komisije za elektrifikaciju
Rusije (GOELRO) koji je usvo-jen
1920 godine
U najtežim danima sovjetske dr-žave
u samom početku sovjetska
vlasti veliki vodja revolucije Le-nj-in
predložio je poznatom naučni-ku
Križanovskom da preuzme iz-radu
Državnog plana obnove i raz-voja
narodne privrede Kakav je
značaj pridavao Lenjin elektrifika-ciji
vidi se iz njegove čuvene for-mule:
"Komunizam je — sovjetska
vlast plus elektrifikacija zemlje"
U početku treće staljinske pjati-Ijctk- e
povećanje kapaciteta elek-tričnih
centrala predvidjenih po
GOELRO bilo je predjeno četiri i
po puta Plan GOELRO u proiz-vodnji
uglja ispunjen je 1935 go-dine
sa 175£ u proizvodnji tre-seta
sa 120"£ u proizvodnji nafte
sa 200' u lijevanju sirovog gvož-dj- a
sa 152rfr u lijevanju čelika
premašen je skoro dva puta a u
proizvodnji valjanog čelika ispu
njen je sa 134 procenta Uoči dru-gog
svjetskog rata Sovjetski Sa-vez
je po kapacitetu industrijske
proizvodnje zauzeo prvo mjesto u
Europi a drago u svijetu U pro-izvodnji
električne energije Sov-jetski
Savez je zauzeo drugo mje-sto
u Europi a treće u svijetu
Irugi svjetski rat nanio j na-todn- oj
privredi Sovjetskog Saveza
teške gubitke Sovjetski narod je
1945 godine po drugi put u toku
Pitanje bivših talijanskih kolonija
izaziva manevre američke diplomacije
London — Tass javlja: Konfe-rencija
zamjenika ministara vanj-skih
poslova 4 velike sile po pita-nju
suštine talijanskih kolonija ut-vrdila
je proivduru u vezi s izla-ganjem
mišljenja drugih zaintere-siranih
vlada na osnovu prijedloga
sovjetske delegacije Ma da je ko-mitet
koji su odredili zamjenici mi-nistara
predhodno postigao spora-zum
o tekstu odluke o proceduri
u vezi s izlaganjem mišljenja dru-gih
zainteresiranih lada ameri-čki
i britanski delegati pokušali su
da u taj tekst unesu niz ispravki
i dopuna koje bi mogle samo da
ga izopače i neke od odluka koje
su ranije prihvatili zamjenici mi-nistara
vanjskih poslova svedu na
nulu Tako je američki delegat ' predložio da se Italiji Egiptu i Eti
opiji omogući da iznesu anketnoj
komisiji svoja gledišta i zahtjeve
u pogledu bivših talijanskih kolo-nija
još za vrijeme anketiranja
Medjutim ovaj prijedlog je u su-protnosti
sa ranije prihvaćenom
odlukom da druge zainteresirane
vlade kao i vlada Italije i Egipta
ne mogu ni na koji način učestvo-vati
u radu anketne komisije 4
velike sile i prema kojoj izrada
instrukcija koje se daju toj komi-siji
raspored njenog rada i tako
dalje spada u isključivu nadležnost
zamjenika ministara vanjskih po-slova
zato je ovaj američki prijed-log
naišao na odlučan otpor sovjet-ske
delegacije koju je po ovom
pitanju podržavala francuska de-legacija
Rezultat je bio da je
američki delegat morao povući svoj
prijedlog
Zamjenici su odlučili da se dru-ge
zainteresirane vlade kao i vla
Sve veći obim zadružne
trgovine
Moskva — Potrošačke zadruge
u Sovjetskom Savezu otkupile -- u
od kolhoznika od jula do oktobra
ove godine namirnica u vrijednosti
od 25 milijarde rubalja to jest
skoro COVt više nego u prethod-nom
tromjesečju Otkup od kolhoz-nika
uzeo je široke razmjere počev
od novembra prošle godine poslije
specijalne naredbe sovjetske vlada
o sirenju zadružne trgovine
Od tog vremena potrošačke za-druge
su na selu otkupile za 6-400- 000
rubalja poljoprivrednih
proizvoda Uporedo s tim pojačaj
se dovoz industrijskih proizvoda u
selu U toku ove godine seljacima
je prodano robe u vrijednosti od
33 milijarde rubalja U poredjenju
sa prvih 9 mjeseci prošle godine
promet robe u poljoprivrednim za-družnim
magazinima povećao se
skoro za 20' J a broj zadružnih
magazina povisio se od 41000 na
152000
kratke historije svoje socijalističke
države pristupio obnovi privrede
zemlje Ovaj put pored poleta so-vjetskih
ljudi postoji i neocjenjivo
iskustvo planskog socijalističkog
vodjenja narodne privrede Samo
u toku ove godine u Sovjetskom
Savezu če se podići hidrocentrala s
ukupnim kapacitetom od 448000
kilovata dok će kapacitet svih so-vjetskih
električnih centrala za
1C8% preći predratnu proizvodnju
električne energije
Prvi plan narodne privrede
SSSR plan GOELRO znatno je
premašen Tempo izgradnje i po-većanje
proizvodnje koje Je on
predvidjao mnogima su izgledali
kao neostvarljiva mašta ali je taj
plan premašen više puta
Sadašnji petogodišnji plan ob-nove
i razvitka predvidja tempo
koji je još brži od tempa postig-nutog
u ranijim pjatiljetkama
Posljedice suše u
švicarskoj
Poznata engleska novinska
agencija Reuter javlja da su usli-jed
velike suše švicarski poljopri-vrednici
pretrpjeli Metu od 200
milijuna franaka
Uslijed veoma niskog vodostaja
na rijekama Jada je uvela ogra-ničenja
potrošnje električne tru-je
u industriji i u domaćinstvim u
Manja industrijska i zanatska po-duee- ća
moraju odmah smanjiti po-troš- ak
električne energije za 101
a velika za 20'}
Zabranjena je potrošnja elektri-čne
struje za grijanje zgrada
Željeznice koje su dosada koristi-le
gotovo isključivo elektriku
energiju služe se sada parnim lo-komotivama
Brzi tempo elektrifikacije
Sovjetskog Saveza
de Egipta i Italije moraju biti po-zvane
da u roku od 14 dana odgo-vore
da li žele da u usmenoj ili
pismenoj formi iznesu svoje gle-dište
po pitanju bivših talijanskih
kolonija
Kada budu primili ove odgovore
zamjenici ministara vanjskih po-slova
odredit će dan početka i red
izlaganja gledišta drugih zaintere
Antikomunizam - dimna
zavjesa reakcije
Za pola godine postojanja "Tru-manov- e
doktrine'' desilo se puno
dogodjaja koji su do kraja otkrili
njenu pravu suštinu Kao što je
poznato ova doktrina bila je ser-virana
svijetu u moru izjava f
odanosti stvari demokracije i mi-ra
Medjutim prekooceanski proro-ci
su u isto vrijeme razvili otrcani
barjak antikomunizma i time su
se prikazali u pravoj boji Ali na-rodima
koji su još nedavno vidjeli
ovaj barjak u okrvavljenim ruka-ma
Ilitlera Mussollnija i japanskih
imperijalista nije moglo izmaći iz
vida da su to pseudodemokratikur-jac- i
u ovčjoj koži Sve Sto je bilo
skriveno isplivalo ie na površinu 4
i pravi ciljevi antikomunističkog!
[iohoda izašli su na vidjelo
Pružanje "pomoći" Grčkoj i Tur-skoj
bilo je objavljeno kao prvi
i neposredan zadatak novog vanj-sko-političk- og
kursa Washingtona
Govorilo se da američki zajmovi
moraju ovim zemljama pomoći da
isplivaju iz mora kroničnih eko-nomskih
i političkih teškoća i da
čvrsto stanu na svoje noge Pri
tome se prema zvaničnim izjava-ma
imalo u vidu samo jedno — di
se grčkom i turskom narodu osi-gura
"slobodan život bez primo-ravan
ja" i da se ovi narodi zaštita
od tobožnje "komunističke opas-nosti"
Cijelom svijetu danas je jasno
do čega je Grčku i Tursku doveb
gospodarenje dolarskih izaslanika
Patnje grčkog naroda strahovito
su se pojačale Teror monarhofaši-stički- h
vlasti koje su dobile po-dršku
s one strane Oceana dobio
je najrazuzdaniji oblik Dok su
zemlje — susjedi Grčke koje su
posle putem nove demokracije oz-biljno
napredovale u poslijeratnoj
obnovi dotle se grčka privreda i
dalje nalazi u stanju progresivne
paralize Grčki narod Je prinudjen
da oružjem brani svoje pravo na
slobodu i nezavisnost od protiv-narodn- ih
vladajućih klika dojuče-rašnjih
talijansko-njemački- h slu-gu
koji pokušavaju da se uz po-dršku
novih pokrovitelja zadrže i
dalje na grbači grčkog naroda
Američka pomoć nije postigla ni
u Turskoj bolje rezultate Na oči
gled cijelog svijeta ova se zr iljaj
grozničavom brzinom pretvara u
mostobran za vojne avanture na
Dliskom Istoku Dolarski krediti u
cjelini idu na naoružanje
U isto vrijeme američki zajmovi
otvorili su brane za prodiranje
američke dumping-rob- e u ove ze-mlje
Rijeka te robe plavi tursko
tržište i guši mladu i slabu indu-striju
Ekonomski i politički upad
Sjedinjenih Američkih Država u
I Tursku uništava plodove napora
čitavih pokoljenja turskog naroda
na podizanju nacionalne industrije
u toku posljednjih nekoliko deseti-na
godina
Pojava "čuvenog" Marshallovog
plana u svijetu zajedno sa njego-vim
obećanjima ekonomske "po-moći"
Europi imala je jedinu svrhu
da maskira golotinju "Trumanove
doktrine" Ali taj cilj nije postig-nut
Nudjene američke pomoći us-levlje- no
je ponižavajućim i opas-nim
listovima za narode koji cijene
svoj suverenitet i slobodu Očeki-vanje
kredita iz Sjedinjenih Ameri-čkih
Država trajat će neograniče-no
vrijeme Već i sami izgledi za
dobijanje takvih kredita postaju
iz dana u dan sve maglovitiji a
američki uslovi sve stroiiji i ne-milosrdniji
Žalosno ekonomsko
stanje Engleske koju njeni bez-brižni
vodji sve više zapliću u mre-že
Vallstreeta nimalo ne odušev-ljava
druge zemlje Zapadna Euro-pa
još nije dobila ni pare na osnovu
Marshallavog plana ali njenim
teritorijalnim vodama eć krstare
američki ratni brodovi i ona je vrf
prepuna američkih predstavnika
posmatrača i ispitivača Itez obziri
da li su vojnici ili civili oni se
ponašaju bučno i bezobzirno kao
da se nalaze u kući — bankrotera
čije se imanje popisuje za dug
Tako u stvari izgleda najnovije
evandjelje koje je dolar servirao
siranih vlada kako bi zamjenici
ministara vanjskih poslova bili u
stanju da prije dobivanja izvješta-ja
Anketne komisije prouče pod-nesena
gledišta
Zamjenici su se složili da ostalim
zainteresiranim vladama naknadno
omoguće iznašanje svoga gledišta
neposredno savjetu ministara vanj-skih
poslova
sMjetu pod firmom borbe protiv
komunima Stvarna sadržina toga
evandjelja sadrži program neobuz-dane
ekspanzije američkih mono-pola
plan uspostavljanja svjetske
dominacije američkog imperijaliz-ma
Ovaj program prijeti da porobi
sve narode kako velike tako i ma-le
On krije u sebi najveću opas-nost
po mir i demokraciju U tome
nema ničeg slučajnog Antikomuni-zam
već odavno služi kao dimna
zavjesa reakcije kojom ona pri-kriva
najkobnije zavjere protiv de-mokracije
Zar se može zaboraviti
čime je počeo Hitler? Zar so moža
zaboraviti uloga "čuvenog pakta
protiv kominterno" u otpočinjanju
fašističke agresije u Europi i Azi-ji?
Američki pretendenti na uprav-ljanje
narodima cijeloga svijeta po-šti
su istom već ugaženom stazom
Njihovi ekspanzionistički planovi
nisu upravljeni samo protiv So-vjetskog
Saveza Oni prijete mno-gim
zemljama i narodima Ustvari
antikomunizam je uperen protiv
temelja demokracije a njegova za-stava
nosi smrt demokraciji Nije
slučajno što u Sjedinjenim Drža-vama
sve više izbijaju na javnost
fašističke tendencije Nije slučaj-no
što dolarska demokracija naj-žešće
napada zemlje u kojima su
se poslije rata pojavili stvarni de-mokratski
režimi i gdje su postig-nuti
najveći uspjesi u poslijeratnoj
obnovi
Izvlačeći iz starog arsenala boj-nu
opremu antikomunizma vvall-streets- ki
križari ipak su potcijenili
političko iskustvo i zrelost masa
Samo od rodjenja slijepi reak-cionari
ne vide da porast snaga
komunizma predstavlja potpuno
zakonomjernu pojavu U najtežim
ratnim prilikama i pod fašističkom
okupacijom komunisti su se poka-zali
samopožrtvovni stojički i ne-ustrašivi
borci za slobodu i neza-visnost
naroda Zar bi mogli to da
zaborave narodi Europe i Azije
čiju samostalnost danas ugroža-vaju
novi pretendenti na svjetsku
hegemoniju Pa i u posljeratnim
prilikama komunisti teže da zbiju
sve istinske demokratske snage
sve stvarne pristalice slobode i na-pretka
koji su spremni da se odu-pru
intrigama reakcije i da ras-krinkavaju
potpaljivače novog rata
kao i da brane stvar mira Zar
nije pravi razlog što neprijatelji
mira i demokracije bacaju najot-rovni- je
strijele protiv komunista
videći u njima s punim pravom
najodlučnije i nepokolebljive za-štitnike
narodnih prava?
Poslije rata centar medjunarod-n- e
reakcije prešao je na onu stra-nu
oceana To iotvrdjuju mnogo-brojne
neoborive činjenice iz sva-kodnevnog
života Medjutim de-mokratska
javnost poklanja sve
veće povjerenje i polaže sve vise
nade na Sovjetski Savez koji pa-rirajući
svojun čvrstom rukom u-da- rce
reakcije budno stoji na stra-ži
demokracije mira i sigurnosti
naroda
Za 30 godina postojanja sovjet-ske
države vise puta su se mije-njali
oblici ofenzive reakcije Ni-cale
su i sramno su izčetavale raz-novrsne
antikomunističke i nntl-sovjets- ke
"doktrine" "blokovi" i
"osovine" a politika Sovjetskog
Saveza i dalje je ostajala nepro-mijenjena
To je politika mira
prijateljstva i saradnjc medju na-rodima
Ona je donijela ljubav i
poštovanje cjelokupnog naprednog
čovječanstva prema našoj domovi-ni
Ona će i nadalje služiti intere-sima
mira i napretka
"Novoje Vremja"
AGRARNA REFORMA U
BUGARSKOJ
Bugarsko Ministarsko vijeće
odobrilo je nacrt zakona o izmjeni
i dopuni Zakona o vlasništvu zem-lje
Ovaj zakonski projekt pfeil-vidj- a
da se vlasnici zemlje koji
nisu zemljoradnici a posjeduju ve-ću
površinu zemlje nego Ho im
zakon dozvoljava moraju u reku
od A mjeseci posvetiti zemljoradnji
ili će im u protivnom biti oduzet
viak zemlje
Hj! "raJ --mm$mž%&&mmmmm
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, November 13, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-11-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001147 |
Description
| Title | 000505 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | 1 STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 13 novembra 1947 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursdcry and Satuitlav by the Novoeti Publishing Companv In the Croatian Lcnguage Authorized ag Second CltH Mail Post Office Register&d in the Registry Office lor the City of Toronto on the 24 th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 205 Adelaide St Telephono: 'zlati tvaki utorak četvrtak 1 Department OtUva W 1 Ontario ADelaide 1642 Dopiti bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju subotu u hrvatskom jeziku začuditi ako šestorica glav-- ' Neda se Ivici u Pueblo Pnm:če se primopredajna sjednica glavnog odbora Hrvat-ske Bratske Zajednice Po pravilima Zajednice primopredajna sjednica mora se održati 60 dana po završetku zadnjeg zasje-danja konvencije Sjednicu mora sazvati glavni predsjednik i tajnik Stari glavni odbor mora predati upravu Zajednice u ruke novom glavnom odboru Tako kažu pravila Zajednice Na 14 oktobra održana je sjednica izvršnog Za-jednice i na toj sjednici je glavni tajnik postavio pitanje da je potrebno sporazumiii se o sazivu primopredajne sjednice jer da to propisuje točka 86 naših pravila Izvršni odbornici trebaju donijeti zaključak i odrediti vrijeme Na toj sjednici bio je i sadanji predsjednik Ivan D Butković i rekao da će se on i brat glavni tajnik sporazumjeti i sazvati sjednicu jer to nam - kaže - nalažu i naša pravila Što se dogadjalo izmedju sjednice vršnog odbora kakva se prepiska ili razgovori vodili izmedju glavnog tajnika i pred-sjednika nije toliko važno Važno je istaći ovo da glavni predsjednik Butković nije za saziv primopredajne sjednice On čak smatra da takvu sjednicu nemože sazvati ni glavni tajnik ni cijeli izvršni odbor i za to što on tako smatra ili što mu je tako naredjeno po njegovim ustašo-mačekovski- m sa-vjetnicima Butković otvoreno sabotira Štoviše gospodin predsjednik kojem se neda napustiti predsjedničke stolice piše preko Zajedničara da se glavni odbornici netrobaju obazirati niti uzeti u obzir saziv sjednico Drugim riječima gospodin predsjednik poziva glavne odbor-nike da se ogluše i ne dodju na sjednicu jer takva po ni®a°-vo- m i njegovih savjetnika mišljenju "nije u skladu sa našim praviliaia" Mi se nećemo niti najmanje Toronto odbora glavni nih odbornika apstiniraju Njima }e Butković refcao otvoreno da ne dodju na sjednicu a oni buduć se tu radi o njihovoi posljednjoj sjednici posljednjoj dnevnici na račun majčice Za-jednice možda i nedodju Ovo je jedna sramota nad sramotama Ovo je drzak iza-zov cijelokupnog članstva Zajednice izazov naših pravila i zaključaka Sdme konvencije Ako se 3anstvo Zajednice nije prije uvjerilo o iskrenost i zajednićarstvo sadanjeg predsjed-nika ono se može uvjeriti dana I Još vile ako članstvo nije bilo prije upućeno u zakulisne planove ustašo-mačekova- ca ono se može uvjeriti danas Zaključci konvencije za tog starog oportunistu i vrtikapu Butkovića n vrijede Ne vrijede za to što on gospodin But-ković nije ponovno izabran za predsjednika Ne vrijede za to što su delegati Sedme konvencije odmaiui fconto tu na-rodnu muku koju su cn i njemu slični smaliali njihovom svojinom Neda se Ivici u Pueblo U Pittsburghu je bolje pa makar i sam bio pa makar bio i "bachelor" Nije Ivica Butković sam On pored oportunističkog apetita boluje i od ustašo-macekovšti- ne Njima je sklon bio uvjek Njihovu ustašku štampu je uvjek potpomagao i u njihovim redovima bio Oni ga ovog puta vješto iskorištavaju iako ga rusu namjeravali da nose kao svog predsjednika On iskor-ištava njih oni njega a svi skupa žele iskoristiti Zajednicu za svoje ustaško-mačekovsk- e ciljeve Iza Butkovića stoji šaka ustaško-mačekovski- h elemenata koji su pod svaku cijenu željeli i sve radili da preuzmu Zajed-nicu u svoje ruke Pa kad im to nije uspjelo na konvenciji kad im je članstvo Zajednice preko svojih delegata poručilo da stoje dalje od njegovo kuće taj cmtinarodni ološ pokušava sada da preko ambicioznog i oportunog Butkovića izvode ješ jedan pokušaj da preko zajsdničarskih pravila i demokratikih principa izvedu otvoreni udar na Hrvatiku Bratzku Zajednicu Članstvo Zajednice mora biti na oprezu Na oprezu mo-raju biti i sadanji izvršni i glavni odbornici Ničim se zastrašiti i niti jednog koraka odstupiti od odluka Sedme konvencije Sedma konvencija je donijela odluku i tko se toj odluci ne pokorava bez obzira bio to Butković Horvat ili Ladešić boz obzira o čijem se položaju radilo novi glavni i izvršni odbor mora preuzeti dužnosti Preuzeli dužnosti da i bez njih a njih kao kršitclje odluka i pravila predati glavnoj poroti pr V JEioAu'ALi5_a_ES-TOO- N SGUJE£2EP TH6 v '0 nST ji _ r lit&SP&Eltr- - ' lUirJ' ' rSf KAD CIJENA MLIJEKU SKAČE Produbljuje se madjarsko U Heogradu je ovih dana bora-vila delegacija vlado Madjarskc Republike koju su sačinjavali La-jo- s Ninyes predsjednik vlade Ar-pa- d Szakasics potpredsjednik vla-de Erih Molnar ministar vanjskih poslova Erno Goro ministar saob-raćaja Peter Voros ministar na-rodne obrane i Istvan Doby pred-sjednik stranke malih posjednika Tom službenom posjetom pred-stavnika madjarske lade našoj ze-mlji obilježeno je novo razdoblje u odnosima izmedju naših dviju susjednih zemalja Madjarski na rod bio je dosada zahvaljujući fa- -' šisličklm i reakcionarnim režimi-ma u zemlji onemogućen da iska-že i ostvari svoju težnju za prija-teljstvom i suradnjom s jugosla-venskim narodima Danas kad je on na čelu s demokratskim snaga-ma svoje zemlje pošao putem učvr-šćenja narodne demokracije ta na-stojanja postaju stvarnost i ona se oživotvoruju u sve prisnijim i prijateljskim vezama I baš stoga što se po riječima maršala Tita u našim zemljama stvara novi duh novi društveni običaji isto tako nastaje i novi duh u odnosima iz-medju pojedinih zemalja Tu potrebu novih odnosa osjećali hi kako madjarski tako i jugoela-vens- ki narod Zbog toga su ova službena posjeta madjarske vladi-ne delegacije i prijateljski razgo-vori bili nužan rezultat stremljenja naroda k zbližanju i suradnji Tok razgovora koji su vodjeni izmedju predstavnika vlada obiju zemalja pokazao je potpunu suglasnost o potrebi daljnjeg razvijanja eko-nomskih kulturnih i drugih veza Ta suglasnost i sporazumnost predstavnika naših prijateljskih naroda u današnjoj situaciji kud se ponovno oživljujc duh agresor-stv- a huškanja na rat i popuštanja imperijalizmu bez sumnje velik Je doprinos očuvanju mlra kao i sigurnosti naših zemalja i obrani nacionalnog suvereniteta Taka situacija iziskuje što tješnju su-radnju kako bi se osiguralo našim narodima nesmetano uživanje i razvijanje tekovina zadobivenih ili u ratu ili u poslijeratnom periodu Zbog toga su se predstavnici ma-djarske i jugoslaenske vlade i sporazumjeli da se u najskorijj vrijeme pristupi radu za sklapanja ugovora o uzajamnoj pomoći i pri-jateljstvu smatrajući to kao nužnu mjeru za osiguranje daljnjeg mir-nog razvitka obiju zemalja Potpisivanje konvencije o kul-turnoj suradnji izmedju FNR Jugo-slavije i Republike Madjarske 16 oktobra nakon već potpisanog trgo-vinskog ugovora predstavlja u tom smislu daljnji korak k zbliženjj naših naroda Ta konvencija pred-stavlja snažan instrumenat medju-sobno- g upoznavanja naroda Jugo-slavije i Madjarske s njihovim bor-benim i naprednim tradicijama s njihovom današnjom borbom pro-t- i vanjskih imperijalističkih snaga koje nastoje da ugroze nezavisnost naših zemalja Predsjednik Mini-starskog vijeća Madjarske Repu-blike Lajos Dinves u vezi s potpi-sivanjem kulturne konvencije ista-kao je da nije slučajno što je ona sklopljena s Jugoslavijom On je rekao da temelj la ovaj ugovor nije pružila samo ona duboka sim-patija izmedju madjarskog naroda i naroda Jugoslavije nego je tu konvenciju i njezino brao sklapa-nje omogućilo i to Sto je pored Sovjetskog Saveza Jugoslavija bila prva država koja je Madjarskoj u najtežim danima poslije iskuJenj rata pružila ruku i potporu kako na političkom tako i na ekonom-skom polju Ovom konvencijom isto tako po-tvrdje- na je težnja mlade Madjar iOJR VtiiS£R _ __ A IV£ AfLIOVfFP 7lifinT-- ' W C WortJ n Urn jugoslavensko prijateljstvo ske Republike da produbi prijatelj-stvo s onim zemljama prema koji-ma su u prošlosti reakcionarni ma-djarski vlastodršci vodili Šovinisti-čku i rev lzionističku politiku Pot-pisivanje ugovora o kulturnoj kon-venciji kao i razgovori i zaključci doneseni na njima pokazuju stoga da je nova Madjarska pošla putem miroljubive i konstruktivne politi-ke Tim aktom isto tako ponovo je potvrdjena sva ona životvorna sna-ga istinski demokratske vlasti ko-ja je dovoljno jaka da podreže sve one malobrojne reakcionarne po-kušaje da se povrati staro sra-motno stanje Perspektive daljnjeg razvijanja prijateljskih veza i čvrstih odnoja izmedju Jugoslavije i Madjarsko osigurane su istovjetnošću intere-sa obiju zemalja čiji su narodi životno zainteresirani na izgradnji svojih nezavisnih suverenih drža-va I jedni i drugi danas stoje u redovima antiimperijalističTdh bo-raca u redovima istinskih demo-kratskih snaga svijeta za očuvanje mira i onemogućavanje novih pod-streka- ča rata koji svim silama žele da gurnu narode u nove ne-srećo i katastrofe Zbog toga čvr-sto Jugoslavensko-madjarsk- o pri-jateljstvo nije samo akt napora za bliženje naših naroda već je je-dan Rnažan doprinos u borbi čita-vog demokratskog čovječanstva protiv imperijalističkog presizanja i težnje američkih i ostalih eks-panzionističkih krugova za domi-nacijom u svijetu Moskva — Električne centrale Sovjetskog Saveza proizvest će 1050 godine 82 milijarde kilovat-sat- i električne energije prema 48 milijardi koliko je proizvodjeno 1940 godine Poslije pobjede Velike oktobar-ske revolucije Rusija je kao prvi država na svijetu pristupila plani-ranju privrede zemlje Prvi plan narodne privrede bio Je plan Dr-žavne komisije za elektrifikaciju Rusije (GOELRO) koji je usvo-jen 1920 godine U najtežim danima sovjetske dr-žave u samom početku sovjetska vlasti veliki vodja revolucije Le-nj-in predložio je poznatom naučni-ku Križanovskom da preuzme iz-radu Državnog plana obnove i raz-voja narodne privrede Kakav je značaj pridavao Lenjin elektrifika-ciji vidi se iz njegove čuvene for-mule: "Komunizam je — sovjetska vlast plus elektrifikacija zemlje" U početku treće staljinske pjati-Ijctk- e povećanje kapaciteta elek-tričnih centrala predvidjenih po GOELRO bilo je predjeno četiri i po puta Plan GOELRO u proiz-vodnji uglja ispunjen je 1935 go-dine sa 175£ u proizvodnji tre-seta sa 120"£ u proizvodnji nafte sa 200' u lijevanju sirovog gvož-dj- a sa 152rfr u lijevanju čelika premašen je skoro dva puta a u proizvodnji valjanog čelika ispu njen je sa 134 procenta Uoči dru-gog svjetskog rata Sovjetski Sa-vez je po kapacitetu industrijske proizvodnje zauzeo prvo mjesto u Europi a drago u svijetu U pro-izvodnji električne energije Sov-jetski Savez je zauzeo drugo mje-sto u Europi a treće u svijetu Irugi svjetski rat nanio j na-todn- oj privredi Sovjetskog Saveza teške gubitke Sovjetski narod je 1945 godine po drugi put u toku Pitanje bivših talijanskih kolonija izaziva manevre američke diplomacije London — Tass javlja: Konfe-rencija zamjenika ministara vanj-skih poslova 4 velike sile po pita-nju suštine talijanskih kolonija ut-vrdila je proivduru u vezi s izla-ganjem mišljenja drugih zaintere-siranih vlada na osnovu prijedloga sovjetske delegacije Ma da je ko-mitet koji su odredili zamjenici mi-nistara predhodno postigao spora-zum o tekstu odluke o proceduri u vezi s izlaganjem mišljenja dru-gih zainteresiranih lada ameri-čki i britanski delegati pokušali su da u taj tekst unesu niz ispravki i dopuna koje bi mogle samo da ga izopače i neke od odluka koje su ranije prihvatili zamjenici mi-nistara vanjskih poslova svedu na nulu Tako je američki delegat ' predložio da se Italiji Egiptu i Eti opiji omogući da iznesu anketnoj komisiji svoja gledišta i zahtjeve u pogledu bivših talijanskih kolo-nija još za vrijeme anketiranja Medjutim ovaj prijedlog je u su-protnosti sa ranije prihvaćenom odlukom da druge zainteresirane vlade kao i vlada Italije i Egipta ne mogu ni na koji način učestvo-vati u radu anketne komisije 4 velike sile i prema kojoj izrada instrukcija koje se daju toj komi-siji raspored njenog rada i tako dalje spada u isključivu nadležnost zamjenika ministara vanjskih po-slova zato je ovaj američki prijed-log naišao na odlučan otpor sovjet-ske delegacije koju je po ovom pitanju podržavala francuska de-legacija Rezultat je bio da je američki delegat morao povući svoj prijedlog Zamjenici su odlučili da se dru-ge zainteresirane vlade kao i vla Sve veći obim zadružne trgovine Moskva — Potrošačke zadruge u Sovjetskom Savezu otkupile -- u od kolhoznika od jula do oktobra ove godine namirnica u vrijednosti od 25 milijarde rubalja to jest skoro COVt više nego u prethod-nom tromjesečju Otkup od kolhoz-nika uzeo je široke razmjere počev od novembra prošle godine poslije specijalne naredbe sovjetske vlada o sirenju zadružne trgovine Od tog vremena potrošačke za-druge su na selu otkupile za 6-400- 000 rubalja poljoprivrednih proizvoda Uporedo s tim pojačaj se dovoz industrijskih proizvoda u selu U toku ove godine seljacima je prodano robe u vrijednosti od 33 milijarde rubalja U poredjenju sa prvih 9 mjeseci prošle godine promet robe u poljoprivrednim za-družnim magazinima povećao se skoro za 20' J a broj zadružnih magazina povisio se od 41000 na 152000 kratke historije svoje socijalističke države pristupio obnovi privrede zemlje Ovaj put pored poleta so-vjetskih ljudi postoji i neocjenjivo iskustvo planskog socijalističkog vodjenja narodne privrede Samo u toku ove godine u Sovjetskom Savezu če se podići hidrocentrala s ukupnim kapacitetom od 448000 kilovata dok će kapacitet svih so-vjetskih električnih centrala za 1C8% preći predratnu proizvodnju električne energije Prvi plan narodne privrede SSSR plan GOELRO znatno je premašen Tempo izgradnje i po-većanje proizvodnje koje Je on predvidjao mnogima su izgledali kao neostvarljiva mašta ali je taj plan premašen više puta Sadašnji petogodišnji plan ob-nove i razvitka predvidja tempo koji je još brži od tempa postig-nutog u ranijim pjatiljetkama Posljedice suše u švicarskoj Poznata engleska novinska agencija Reuter javlja da su usli-jed velike suše švicarski poljopri-vrednici pretrpjeli Metu od 200 milijuna franaka Uslijed veoma niskog vodostaja na rijekama Jada je uvela ogra-ničenja potrošnje električne tru-je u industriji i u domaćinstvim u Manja industrijska i zanatska po-duee- ća moraju odmah smanjiti po-troš- ak električne energije za 101 a velika za 20'} Zabranjena je potrošnja elektri-čne struje za grijanje zgrada Željeznice koje su dosada koristi-le gotovo isključivo elektriku energiju služe se sada parnim lo-komotivama Brzi tempo elektrifikacije Sovjetskog Saveza de Egipta i Italije moraju biti po-zvane da u roku od 14 dana odgo-vore da li žele da u usmenoj ili pismenoj formi iznesu svoje gle-dište po pitanju bivših talijanskih kolonija Kada budu primili ove odgovore zamjenici ministara vanjskih po-slova odredit će dan početka i red izlaganja gledišta drugih zaintere Antikomunizam - dimna zavjesa reakcije Za pola godine postojanja "Tru-manov- e doktrine'' desilo se puno dogodjaja koji su do kraja otkrili njenu pravu suštinu Kao što je poznato ova doktrina bila je ser-virana svijetu u moru izjava f odanosti stvari demokracije i mi-ra Medjutim prekooceanski proro-ci su u isto vrijeme razvili otrcani barjak antikomunizma i time su se prikazali u pravoj boji Ali na-rodima koji su još nedavno vidjeli ovaj barjak u okrvavljenim ruka-ma Ilitlera Mussollnija i japanskih imperijalista nije moglo izmaći iz vida da su to pseudodemokratikur-jac- i u ovčjoj koži Sve Sto je bilo skriveno isplivalo ie na površinu 4 i pravi ciljevi antikomunističkog! [iohoda izašli su na vidjelo Pružanje "pomoći" Grčkoj i Tur-skoj bilo je objavljeno kao prvi i neposredan zadatak novog vanj-sko-političk- og kursa Washingtona Govorilo se da američki zajmovi moraju ovim zemljama pomoći da isplivaju iz mora kroničnih eko-nomskih i političkih teškoća i da čvrsto stanu na svoje noge Pri tome se prema zvaničnim izjava-ma imalo u vidu samo jedno — di se grčkom i turskom narodu osi-gura "slobodan život bez primo-ravan ja" i da se ovi narodi zaštita od tobožnje "komunističke opas-nosti" Cijelom svijetu danas je jasno do čega je Grčku i Tursku doveb gospodarenje dolarskih izaslanika Patnje grčkog naroda strahovito su se pojačale Teror monarhofaši-stički- h vlasti koje su dobile po-dršku s one strane Oceana dobio je najrazuzdaniji oblik Dok su zemlje — susjedi Grčke koje su posle putem nove demokracije oz-biljno napredovale u poslijeratnoj obnovi dotle se grčka privreda i dalje nalazi u stanju progresivne paralize Grčki narod Je prinudjen da oružjem brani svoje pravo na slobodu i nezavisnost od protiv-narodn- ih vladajućih klika dojuče-rašnjih talijansko-njemački- h slu-gu koji pokušavaju da se uz po-dršku novih pokrovitelja zadrže i dalje na grbači grčkog naroda Američka pomoć nije postigla ni u Turskoj bolje rezultate Na oči gled cijelog svijeta ova se zr iljaj grozničavom brzinom pretvara u mostobran za vojne avanture na Dliskom Istoku Dolarski krediti u cjelini idu na naoružanje U isto vrijeme američki zajmovi otvorili su brane za prodiranje američke dumping-rob- e u ove ze-mlje Rijeka te robe plavi tursko tržište i guši mladu i slabu indu-striju Ekonomski i politički upad Sjedinjenih Američkih Država u I Tursku uništava plodove napora čitavih pokoljenja turskog naroda na podizanju nacionalne industrije u toku posljednjih nekoliko deseti-na godina Pojava "čuvenog" Marshallovog plana u svijetu zajedno sa njego-vim obećanjima ekonomske "po-moći" Europi imala je jedinu svrhu da maskira golotinju "Trumanove doktrine" Ali taj cilj nije postig-nut Nudjene američke pomoći us-levlje- no je ponižavajućim i opas-nim listovima za narode koji cijene svoj suverenitet i slobodu Očeki-vanje kredita iz Sjedinjenih Ameri-čkih Država trajat će neograniče-no vrijeme Već i sami izgledi za dobijanje takvih kredita postaju iz dana u dan sve maglovitiji a američki uslovi sve stroiiji i ne-milosrdniji Žalosno ekonomsko stanje Engleske koju njeni bez-brižni vodji sve više zapliću u mre-že Vallstreeta nimalo ne odušev-ljava druge zemlje Zapadna Euro-pa još nije dobila ni pare na osnovu Marshallavog plana ali njenim teritorijalnim vodama eć krstare američki ratni brodovi i ona je vrf prepuna američkih predstavnika posmatrača i ispitivača Itez obziri da li su vojnici ili civili oni se ponašaju bučno i bezobzirno kao da se nalaze u kući — bankrotera čije se imanje popisuje za dug Tako u stvari izgleda najnovije evandjelje koje je dolar servirao siranih vlada kako bi zamjenici ministara vanjskih poslova bili u stanju da prije dobivanja izvješta-ja Anketne komisije prouče pod-nesena gledišta Zamjenici su se složili da ostalim zainteresiranim vladama naknadno omoguće iznašanje svoga gledišta neposredno savjetu ministara vanj-skih poslova sMjetu pod firmom borbe protiv komunima Stvarna sadržina toga evandjelja sadrži program neobuz-dane ekspanzije američkih mono-pola plan uspostavljanja svjetske dominacije američkog imperijaliz-ma Ovaj program prijeti da porobi sve narode kako velike tako i ma-le On krije u sebi najveću opas-nost po mir i demokraciju U tome nema ničeg slučajnog Antikomuni-zam već odavno služi kao dimna zavjesa reakcije kojom ona pri-kriva najkobnije zavjere protiv de-mokracije Zar se može zaboraviti čime je počeo Hitler? Zar so moža zaboraviti uloga "čuvenog pakta protiv kominterno" u otpočinjanju fašističke agresije u Europi i Azi-ji? Američki pretendenti na uprav-ljanje narodima cijeloga svijeta po-šti su istom već ugaženom stazom Njihovi ekspanzionistički planovi nisu upravljeni samo protiv So-vjetskog Saveza Oni prijete mno-gim zemljama i narodima Ustvari antikomunizam je uperen protiv temelja demokracije a njegova za-stava nosi smrt demokraciji Nije slučajno što u Sjedinjenim Drža-vama sve više izbijaju na javnost fašističke tendencije Nije slučaj-no što dolarska demokracija naj-žešće napada zemlje u kojima su se poslije rata pojavili stvarni de-mokratski režimi i gdje su postig-nuti najveći uspjesi u poslijeratnoj obnovi Izvlačeći iz starog arsenala boj-nu opremu antikomunizma vvall-streets- ki križari ipak su potcijenili političko iskustvo i zrelost masa Samo od rodjenja slijepi reak-cionari ne vide da porast snaga komunizma predstavlja potpuno zakonomjernu pojavu U najtežim ratnim prilikama i pod fašističkom okupacijom komunisti su se poka-zali samopožrtvovni stojički i ne-ustrašivi borci za slobodu i neza-visnost naroda Zar bi mogli to da zaborave narodi Europe i Azije čiju samostalnost danas ugroža-vaju novi pretendenti na svjetsku hegemoniju Pa i u posljeratnim prilikama komunisti teže da zbiju sve istinske demokratske snage sve stvarne pristalice slobode i na-pretka koji su spremni da se odu-pru intrigama reakcije i da ras-krinkavaju potpaljivače novog rata kao i da brane stvar mira Zar nije pravi razlog što neprijatelji mira i demokracije bacaju najot-rovni- je strijele protiv komunista videći u njima s punim pravom najodlučnije i nepokolebljive za-štitnike narodnih prava? Poslije rata centar medjunarod-n- e reakcije prešao je na onu stra-nu oceana To iotvrdjuju mnogo-brojne neoborive činjenice iz sva-kodnevnog života Medjutim de-mokratska javnost poklanja sve veće povjerenje i polaže sve vise nade na Sovjetski Savez koji pa-rirajući svojun čvrstom rukom u-da- rce reakcije budno stoji na stra-ži demokracije mira i sigurnosti naroda Za 30 godina postojanja sovjet-ske države vise puta su se mije-njali oblici ofenzive reakcije Ni-cale su i sramno su izčetavale raz-novrsne antikomunističke i nntl-sovjets- ke "doktrine" "blokovi" i "osovine" a politika Sovjetskog Saveza i dalje je ostajala nepro-mijenjena To je politika mira prijateljstva i saradnjc medju na-rodima Ona je donijela ljubav i poštovanje cjelokupnog naprednog čovječanstva prema našoj domovi-ni Ona će i nadalje služiti intere-sima mira i napretka "Novoje Vremja" AGRARNA REFORMA U BUGARSKOJ Bugarsko Ministarsko vijeće odobrilo je nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu zem-lje Ovaj zakonski projekt pfeil-vidj- a da se vlasnici zemlje koji nisu zemljoradnici a posjeduju ve-ću površinu zemlje nego Ho im zakon dozvoljava moraju u reku od A mjeseci posvetiti zemljoradnji ili će im u protivnom biti oduzet viak zemlje Hj! "raJ --mm$mž%&&mmmmm |
Tags
Comments
Post a Comment for 000505
