Novosti, March 19, 1946

              rTHANA 2 NOVOSTI Utorak 19 marča 194G NOVOSTI AKO SE ISTARSKIM SELJAČINA
Published every
Novosti
Tuesday
Publishing
Thursday
Company
and Saturday by tho OTIMALA ZEMLJA OD 1922 GOD
In tho Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak subotu hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Authorlzed as Seconđ Class Mail
ADRESA: 208 Adelcdde
Telephone:
i u
Tost Office Department Ottawa
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kanada nesmije slijediti tako
poguban put
Dogadjcrji posljednjih tjedana duboko su dirnuli demo-kratske
osjećaje kanadskog naroda Sve što iskreno i pošteno
misli pita se što se to dogodilo da se odjednoć provodi tako
drska kampanja protiv Sovjetskog Saveza protiv zemlje sa ko-jom
smo zajednički pobjedili i odlučili neprekidno suradjivati
na izgradnji boljeg svijeta i bolje budućnosti za mnoge gene-racije
To se zaista teško dojmilo svakog poštenog Kanadijanca
Pa kako i nebi svi smo se nadali da će poslije pobjede nad
fašizmom nastati era sreće blagostanja bratstva i suradnje
kako kod kuće tako i na medjunarodnoj areni I eto rat se
tek završio ima nekoliko mjeseci još ni industrije nismo preu-redili
za domaću proizvodnju za proizvodnju onoga na čemu
smo stradali za vrijeme rata za proizvodnju onoga što treba
neposredno poslati narodima ratom opustošenih zemalja još
se ni svi vojnici sa frontova nisu povratili — i već se nalazimo
u histeričnoj atmosferi spremni da se zavadimo jedni sa dru-gima
Tko je tome kriv? Krive su one imperijalističke grupacije
koje nisu zadovoljne ishodom rata To je promišljeni i priprem-ljeni
pton krupnih bogataša čija je namjera da se opet povra-timo
na staro Propaganda o navodnoj "špijunaži" i davanju
"tajnih informacija" razvila se do fantastične visine Kanadska
buržoaska štampa se tako neprijateljski odnosi prema Sovjet-skom
Savezu kao da to nije ona zemlja koja je snosila naj-veći
teret rata i kao da zajedno snjome nismo pobjedili zajed-ničke
neprijatelje Ie li to zahvala Sovjetskom Savezu što Ka-nada
nije postala poprište rata imperijalističke Njemačke i
Japana? Pa konačno što nam je Sovjetski Savez učinio? Oni
ne diraju u naše interese nego na protiv željni su snama su-radjivati
po svim pitanjima koja su od zajedničkog interesa
za obadvije zemlje
No Kanada je ipak i protiv volje ogromne većine svojih
stanovnika postala zemlja u kojoj se na široko razvila anti-sovjets- ka
propaganda u interesu britanskih i američkih im-perijalističkih
ambicija
Raspirivanje anti-sovjetsk- ih strasti ima pored ovog i još
jedan cilj Dogadjaji posljednjih tjedana pokazuju da su se
krupni industrijski krugovi pod maskom "crvenog strašila"
urotili i protiv samog kanadskog naroda Barjaktari te borbe
protiv "komunizma" su na prvom mjestu ontarijski premijer
Drevr quebeški premijer Duplessit Kirckonnell razna štampa
i drugi reakcionare! Kad ontarijski premijer preporuča zanat-skim
unijama da iz svojih redove čiste komuniste on time pre-poruča
čišćenje svih onih koji za radnike traže vise nego da-je
njegova vlada
Sve se to čini sa namjerom da se na neki način odbije
snažni val progresivnog pokreta u zemlji oko kojog se okup-l!aj- u
sve šire mase naroda za onakvu Kanadu kako smo ju
predvidjali za vrijeme rata kad smo ju branili od fašizma Pa
i same vlasti su priznavale da oni uslovi u kojima se Kanada
nalazila u predratnim godinama nisu odgovarali za dostojan
život Obećavalo se da će poslije rata Kanada biti 2emlja koja
će ispuniti želje i nade svih koji su radili 2a njezinu obranu na
fronti i u industriji
Pa umjesto nacionalne rekonstrukcije punog uposlenja
većih plaća izgradnje stanova itd provodi se nečuvena kam-panja
o "špijunskom strašilu" sve sa namjerom da se narod-nu
borbu za ekonomsku i socijalnu sigurnost svrati na nešto
drugo
Protu-sovjets- ka kampanja u Kanadi je samo dio opće
kampanje u zapadnim savezničkim zemljama Porazom faši-stičke
osovine imperijalisti se nisu odrekli svojih namjera da
svoju volju nameću svijetu Oni se ne mogu pomiriti sa sta-njem
kakvo je nastalo poslije rata Iz ruševina i patnja radja
se nova Europa sa novim anti-faiistički- m vladama koje na-cionaliziraju
industriju i provode agrarnu reformu Kidaju se
feudalni okovi i seljaci po prvi puta postaju gospodari zemlje
oslobadjajući se ropstva Posvuda ma gdje god bacili pogled
opažaju se progresivne promjene Boreći se za pravo malih
naroda za liniju Jalte Potsdama i drugih savezničkih sporazu-ma
upliv Sovjetskog Saveza neizmjerno raste u svim zemlja-ma
svijeta
Sve to nije po volji krupnim interesima Wall Streeta ban-kirim- a
Londona i kanadskim bogatašima Na sve to gledaju
sa velikim strahom i zabrinutošću Pak pošto točak historije ne
mogu okrenuti natrag ili zaustaviti pali su u histeriju
Ali kanadski narod napose radnici koji su se za vrijeme
rata odrekli i najosnovnijih potreba i u interesu pobjede su- -
radjivali sa vlastima i poslodavcima nisu to činili zato da bi
poslije rata na svoj račun udovoljavali nezasitnim interesima
! profitima industrijalista i bankira
Ako želimo onakvu Kanadu kakvu smo predvidjali — Ka-nadu
sa dovoljno posla za svakoga sa dostojnom nadnicom
pogodnim stanovima ?dravtlvenim osiguranjem i općim pro-speritetom
onda je dužnost svakog poštenog Kanadijanca
spriječiti sadanju anti-eovjetsk- u histeriju
Raspirivanje anti-sovjetsk- ih strasti je protivno interesima
cve zemlje Većina Kanadijanaca želi iskreno i neprekidno
DA JE FAŠIZAM OSTAO SAMO JOŠ PAR GODINA NA VLASTI
NIH 5 POSTO SELJAKA NE BI BILI GOSPODARI
SVOJE ZEMLJE
"Glas Istre" donosi ovaj članak:
"Kada čovjek vidi ove krajeve
mislio bi da su u ovim plodnim
krajevima seljaci i za vrijeme fa-šizma
živjeli dobro — ali nije ta-ko
Naprotiv baš su ovdje seljaci
najbolje osjetili što je fašizam
Stotinama seljaka išla je zemlja
od 1922 pa sve do kapitulacije
Italije na "inkanat" Neki od tih
seljaka ostali su i dalje na svojoj
nekadašnjoj zemlji i postali "ko
loni" dok su drugi tražeći novo
zaposlenje odlazili u druge kraje-ve
Ima kolona i na posjedima cr-kava
i pojedinihbogataša i grofo-va
ali ovi žive tako još prije fa-šizma
0 tome kako je zemlja u većini
slučajeva oduzimana seljacima
priča nam seljak Ivan Kaković iz
sela Monte Kaki kojemu su tali-janski
vojnici 1921 godine kad još
faiisam nije bio na vlaitl ubili
starijeg brata Evo što kaie o "in-kantim- a":
"Zemlja nije mogla svake godi-ne
jednako dobro roditi a i ono
Sto bi rodilo moralo se prodavati
uz niske cijene Osim toga svakih
nekoliko dana dolazile su crvene
karte "šteure" Ako seljak nije
platio "entro cinque giorni" takse
u postajale sve veće a doJao bi
I "ufficiale esatoriale" ili "ufficia-l- e
giudiziario" pa je trebalo po-red
poreza platiti i njih
Seljaci da bi mogli plaćati po-reze
i biti dalje od fašističkog su-da
posudjivali su novac Novac su
posudjivali kod raznih fašističkih
banaka i ustanova kao "Časa Ru-ral- e"
ili "Istituto di Credito Fon-dari- o"
kao i kod pojedinih trgo-vaca
i Jpekulanata Ako seljak na
odredjeni rok nije mogao da plati
dug posjed je uz vrlo nisku cijenu
bio prodan na dražbi — "pošao je
na inkanat""
Ivan Kaković je završio: "Da je
fašizam ostao samo još par godina
na vlasti ni pet posto seljaka u
ovim krajevima ne bi bili gospo
dari svoje zemlje"
Mcdjutim je zemlja oduzimana
već za par hiljada lira Tako je
seljaku Antonu skrinjer rujna
1938 advokat Antonio Antonini iz
Buja "deliberirao na inkanat" 14
hektara zemlje zajedno s kućom i
štalom sa pet grla stoke za sve-ga
5000 lira Luciji Korenika iz
Škrinjeri stavljeno je na "inkanat"
osam hektara zemlje i jedna kuća
Polučena je cijena od svega 700
lira a posjed je dobio advokat
Antonini iz Buja Anton Vodopija
iz I'etrovie istjeran je iz svoje vla-stite
kuće jer je dugovao "Istitu-t- u
dl Credito Agrario" iz Poreča
140 lira Ivan-Mat- ej Zakinja pok
Ivana iz Sv Lovreča izgubio je
svoju imovinu 1932 godine koja
se sastojala od tri hektara zemlje
kuće i štale jer Je dugovao "Isti-tut- u
di Credito Fondario" iz Pule
4000 lira Posjed je uzeo advokat
Antonini iz Buja Matej Chert
pok Mateja iz Punte kod Umaga
izgubio je 1935 godine više od pet
hektara zemlje i kuću jer nije mo-gao
da plati dug od 3000 lira tr-govcu
Loss iz Umaga Matej Mau-ri- ć
pok Ivana dugovao je 3000
banci i 2000 advokatu Antoninu
t zato je 1926 godine izgubio svo-ju
imovinu koja se sastojala od
devet hektara zemlje kuće i štale
Imovinu je opet dobio advokat An-tonini
Spekulanti su na dražbi kupo-vali
imovinu seljaka a onda je
preprodavali i tako zaradjivali
ogromne svote Takav je slučaj
bio i s imovinom seljaka Jovaki-m- a
Sajin iz Novigrada kome je
imovina prodata na draibi 13 1
1937 Na polju je već bila zasija- -
POGODI I TO I
Upita Jedan drugoga: Molim
vas PetrJttfu kako se dolazi do
kolodvora? !
— Odakle vi znate da sam ja
Petričić?
— Togodio sami
— Onda pogodite i gdje je ko-lodvor!
na pšenica čiji je prihod iznosio
18 kvintala Na toj imovini urodi-lo
je i dva hektolitra ulja i oko 60
kvintala groždja Ovu je imovinu
dobila Maria Predonzani za 17-4- 00
lira a vrijedila je u ono vrije-me
najmanje 60000 lira Predon-zani
je imovinu i plod preprodala
Oscaru de Gironzoli i tu zaradila
ništa manje od 37000 lira
Sličnih slučajeva bilo je vrlo
mnogo Danas kad je vlast u ru-kama
naroda seljaci traže prav-du
i nadaju se da će im se zemlja
koja im je nepravedno oduzeta
vratiti Ovom će pitanju svakako
trebati posvetiti punu pažnju jer
ima imovine koja je nakon dražbe
vifie puta promijenila gospodara
"Narodna vlast — rekao nam
je drug Kaković — ne radi mu-njevitom
brzinom kao fašisti ali
ona će popraviti griješke fašizma
Stari "inkanti" ne će se više pono-viti
a seljaci će laditi na svojoj
zemlji Narodna vlast ne će više
raditi u korist trgovaca advoka-ta
i špekulanata već će prvenstve-no
pomagati narod"
Koloni u Istri vide bolju buduć-nost
samo u novoj Jugoslaviji
gdje će im biti osiguran bolji ži-vot
bez izrabljivanja i nepravde
Santo Kranjac
Napisao Donald Bell
New York — (ONA) — Treba
priznati da su Sjedinjene Države
doživjele dva važna diplomatska
poraza u veoma nepovoljnom tre-nutku
Objavili smo Plavu Knjigu
protiv nacističke klike u Argen-tini
s namjerom da utičemo na
argentinske glasače Sada je oči-gledno
da većina Argentinaca ni-je
slušala našu opomenu i da se
priklonila fašističkom režimu
Poslije toga smo objavili neke
uhvaćene njemačke dokumente u
vezi sa Španijom i u zajednici s
Britanijom i Francuskom smo
apelirali na špan'ki narod da
likvidiraju režim generalisima
Franka Posljedica toga apela je
otpor španskih vlastodržaca i pro-glas
Franka da će on "braniti
Ipanski suverenitet protiv strane
intervencije"
Ministar Bvrnes Senator Van- -
denberg i J F Dulles nisu go-vorili
o španiji kad su tražili
otnju vanjsku politiku Oni su
pisali na Sovjetski Savez Ali Ja-kost
je nedjeljiva baš kao mir ili
rat Niko ne vjeruje da ml može-mo
vršiti snažan uticaj u dalekim
krajevima kao Sto je Srednji Is-tok
ili protiv Sovjetske Unije dok
u vlastitom dvorištu pokazujemo
upravo smiješnu slabost
Niko ne može vjerovati da se
stvarno zalažemo za demokraciju
na Balkanu ili na feudalnom Is-toku
kada dozvoljavamo rušenje
demokracije na zapadnoj hemi-sferi
NaJi porazi u Argentini i špa-niji
su povezani Južno američki
fašizam i juče ideološki korjen
sa Iberskog poluotoka čak da je
Peron izgubio izbore neka peron-sk- a
diktetura bi se održala sve
Španjolski diktator Franko
prijateljstvo izmedju Kanade Sovjetskog Saveza Britanije
Sjedinjenih Država i drugih zemalja Ujedinjenih Nacija Veći-na
Kanadijanaca takodjer želi ekonomsku stabilnost kroz stal-nu
proizvodnju za domaće potrebe i potrebe ostalih naroda
svijeta Zanatske unije su stavile na dnevni red pitanje stalnog
uposlenja snižavanje radnog vremena veću plaću izgradnju
najmanje 700000 stanova kroz cijelu zemlju i ispunjavanje
svih obaveza koje su sadanje vlasti za vrijeme rata obećavale
To je ono ito je potrebno Kanadi "Špijunsko strašilo" i
'crveno strašilo" nesmije imati mjesta nigdje u ovoj zemlji
Dozvoljavati to značilo bi pogodovati interesima imperijaliz-ma
Churchillovo
Napisao: DON ALI) BELL
New York (ONA) — Slušaju-ći
Churchillov govor bio sam si-guran
da sam negdje čuo slične
rečenice Požurio sam da pregle-dam
kartoteku i našao sam Je-dan
moj prijatelj bio je u Londonu
prošlog aprila još dok su se Sa-veznici
bbrili protiv Hitlera Tom
prilikom Je moj prijatelj razgova-rao
s britanskim prvakom koji se
nadao da će pobjediti na izbori-ma
Pri povratku pričao mi je taj
prijatelj o opasnosti jake Rusije
za anglo-američ- ki svijet Gororio
mi je o potrebi anglo-američko- g
bloka protiv te opasnosti
Riječi koje mi je govorio bile su
identične s Churchillovim riječima
u Fultonu Mo G Churchill je do-nio
sa sobom u Ameriku svoj
omiljeli koncert "bratskog udruži-vanja"
ili vojnog saveza zapadnih
država neke vrste anti-kominte- rn
pakta u novom ruhu Iznio je
svoj prijedlog za britansko ameri-čki
savez u prikladnom trenutku i
s novini argumentima u potporu
svoje stare zamisli
Nije teško otkriti šta britanski
ratni premijer misli ako se pre-gledaju
njegove djelatnosti posli
dok Franko ostaje na vlasti u
španiji Falangistički agitatori
neprestano putuju preko oceana
Fašističke knjige i časopisi se
štampaju u Madridu i šalju u
Južnu Ameriku Bilo je razumlji-vo
da u isto vrijeme upućujemo
apel narodima Argentine i špa-nij- e
i da ih zajedno pozovemo da
se pridruže frontu demokracije
Ali kad je Franko vidio da ar-gentinski
narod ne sluša naše
opomene okuražio se i počeo
okupljati svoje Španjolce da se
odupru stranoj intervenciji Peron
će naći ohrabrenja u držanju
Frankovom I tako se pokazuje
iluzije o uništenju fašističkog
zla Španija je bila fašistička
prije Njemačke Njen fašizam
nije ništa manje opasan nego
italijanski ili njemački I zato je
prirodno što se Francuska Repu-blika
osjeća ugroženom zbog tak-vog
susjeda
Fašisti su se uvlačili u srednju
Europu preko Madjarske Oni su
pružili ruke u Francusku na kon-tinentu
i u Africi I tako ne treba
Franko i Peron
Pripreme za proslavu 27 mar-ča
vrše se kroz cijelu zemlju
Priredjuju se skupštine koncer-ti
banketi itd Na svim prired-bama
usvajati će se rezolucije i
apeli za povratak Trsta Jugo-slaviji
MONTKEAL — Priredjuje
skupštinu na 31 marča
TORONTO ima proslavu na 7
aprila u Victorv Theatre 2 sata
poslije podne Očekuje se da će
govoriti poznati novinar Ray-mon- d
Arthur Davies
HAMILTON skupština 31
aprila u Plajhome Theatre 2
sata polije podne govornik
Vojin Grbić gladni tajnik Sa-ve- za
Kan Srba
VIXDSOR skupština 31 mar-ča
Temple Theatre 2 sata po-slije
podne govornik Ravmond
Arthur Davies
ST CATIIAUINES skupsti-n- a
30 marča govornici Josip
Petrič glavni bUgajnik Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena i
Ivan štimac od uredništva No-vosti
TIIOUOLI) I okolica — sve
organizacije iz ovih mjesta i
okolice organizuju zajednički
banket u subotu 6 aprila Me-mori- al
Hali Thorold početak "
sati večerom govornici Vojin
Grblć i Martin Krašić glavni
blagajnik Hrvatske Bratske Za-jednice
MARAKA FALLS skupšti-na
27 marča na večer takodjer
radio govor od 15 minuta preku
lokalne radio stanice
SUDBURV skupština 31
marča u Poljskoj dvorani 7 sa-ti
večerom
"bratsko"
je prošlog rata kad je tražio inter-venciju
protiv Sovjetskog Saveza
Bilo je vrijeme kad je Churchill
podupirao Mussolinija i vodio
kampanju protiv Sovjetskog Save-za
To je bilo u sredini dvadesetih
godina U svoje vrijeme podupirao
je Franka u španskom gradjan-sko- m
ratu ne zato što je Churchill
fašista već zato što nadasve mrzi
Sovjetski Savez
Ova mržnja se ne zasniva na
jakosti ili opasnosti sovjetskih re-publika
On ju je zaboravio u tre-nutku
najveće opasnosti ali samo
zato Jto je vjerovao da će Rusija
izići iz rata oslabljena i zavisna
od Amerike i Britanije Njegova
nada se izjalovila jer je Rusija
ostala najjača sila na Eurazijskom
Kontinentu
Po tradiciji britanska politika
je bila uvijek upravljena protiv
najjače sile na europskom konti-nentu
Kad je Francuska bila ja-ka
Austrija moćna Britanija je
podupirala pruskog kralja Fridri-eh- a
II Kad je Napoleon porastao
snagom Britanija se udružila s
Prusijom i Rusijom protiv njega
Kad je Njemačka snaga porasla
Britanija se udružila s Francu-skom
1914 Ali poslije rata Bri- -
se čuditi ito Francuska hoće da
pozove Vijeće Sigurnosti UNO
da se pozabavi opasnošću špan I je
Na našem kontinentu anti-de-mokrats- ki
elementi Argentine
pružaju svoje pajke u Uragvaj U
Južnoj Americi se stvara blok
novih fašističkih država Takav
blok može utjecati na strukturu
svjetskih sila Ako se hoćemo to-me
oduprijeti moramo ići dalja
od riječi Do sada nismo htjeli di
diskusiramo o latinskom fašizmu
zbog tijesne saradnje s Britani-jom
Britanci čak u Argentini ni-su
slijedili američku politiku
Možda je zato argentinski faši-zam
toliko ojačao Britanija ima
naročite trgovačke interese na
ovoj hemisferi Postavlja se sada
pitanje da li se Britanija možo
složiti s našim interesima kad
smo mi već išli tako daleko u
zaštiti njenih interesa Ako uis-tinu
hoćemo snažnu vanjsku po-litiku
morat ćemo početi sa čiš-ćenjem
vlastitog dvorišta od fa-šizma
bez obzira na to da li to
pogoduje britanskim sebičnim in-teresima
ili ne
SAULT STE MARIi skup-štln- a
31 marča u 11 N Doma
govornik Marijan Kružić ured-nik
Novosti
PORT ARTHUR slovenski
banket na 30 marča skupština
31 marča govornik Geo Mate-ši- ć
urednik Edinostl
TIMMINS SCHUMACHEK
SO PORCUPINE zajednička
skupština za sva tri mjesta odr-žat
će se u nedjelju 7 aprila u
Imperial Theatre (Timmins)
glavni govornik Branko Vuke-li- ć
savjetnik jugoslavenske am-basade
u Washingtonu govorit
će i Edo Jardas tajnik Saveza
Kan Hrvata
KIRKLAND LAKE skupšti-na
31 marča na večer govor-nici
Edo Jardas i Branko Vu-kel- ić
NORANDA skupština 31
marča 2 sata poslije podne
govornik Branko Vukelić
Još će biti skupštine u LAK- -
U TRSTU PUCANO NA JUGO-SLAVENSKOG
OFICIRA
Trst 17 Marča — Jučer na ve-čer
je "nepoznato" lice pucalo i
teško ranilo jugoslavenskog ofici-ra
u tršćanskom pristaništu Ime
jugoslavenskog oficira prema lon-donskoj
štampi je major S Čud-ne
r koji se nalazio u Trstu po
službi jugoslavenske komisije za
prijem dijela ratnih ošteta Ko-mentari
jugoslavenske službene
štampe kažu da je to drska pro-vokacija
talijanskih fašista koji
žele nemire u Trstu u korist svo-jih
Imperijalističkih zahtjeva da
se Trst priključi Italiji
udruživanje
tanija je podupirala Weimarsku
Republiku protiv Francuske I da-nas
Churchill traži savez protiv
Rusije
Dok je Churchill još uvijek vje-rovao
da će Rusija biti iscrpljena
od ovoga rata pokušao je s poli-tikom
"Cordon Sanitaire" Podu-pirao
je desničarsku vladu Poljske
i Jugoslavije Podupirao je polj-sku
ekspanziju na štetu Njemačke
Ali kad se Poljska okrenula Rusi-ji
istupio je protiv cijepanja Nje-mačke
koja se odjedamput poja-vila
kao linija odbrane protiv Ru-sije
Kad je Randolph Churchill
javio ocu da se Tito Siri u narodu
Churchill je nevoljko napustio kra-lja
Petra ne bi li Tita predobio na
zapadnu stranu Osim toga je od-lagao
otvaranje Drugog fronta
Brzo je uvidio da politika "Cor-don
Sanitaire" neće uspjeti Na-domjestio
ju je politikom zapad-nog
bloka Skandinavije Nizozem-lj- a
Francuske i Sredozemlja pod
britanskim vodstvom S holand-ski- m
francuskim belgijskim i
talijanskim kolonijama Britanija
bi postala najjača nacija svijeta
i vratila se predratnoj ulozi rav-noteže
sila Ali I zapadni blok se
nije ispunio I tako se Churchill
vratio svojoj ranijoj alternativi
anglo - američkom zajedničkom
gradjanstvu God 1943 ga je po-nudio
goorom na universitetu
Harvard ali ga je Amerika pri-mila
hladno Predsjednik Roose-ve- lt
oprezniji od svog nasljedni-ka
Trumana nije bio prisutan pri
održavanju tog govora i nije se
sa njim identificirao čak su od-ta- da
odnosi postali nešto hladniji
I Amerika je pošla svojim putem
Ali Churchill je uporni borac
reakcije Na sadašnjem odmoru
dobro je proučio Sjedinjene Drža-ve
i razgovorao sa sadašnjim vo-dećim
ličnostima Izgledalo mu je
da Je došlo vrijeme da ponovi svoj
prijedlog
Nema nikakvog zapanjujućeg
kontrasta izmedju govora g Byr-nes- a
u New Vorku i prijedloga g
Churchilla u Fultonu G Byrnes
je za oštru politiku prema Rusiji
s tim da se održi ravnoteža sila
Churchill medjutim odbija balans
sila i predlaže novi put udruženja
snaga Ako sovjetski prvaci sada
pokažu agresivnost ne smijemo
se čuditi Jedino nam preostaje da
hitno pokažemo da govor Chur-chilla
nije bio saglasan ni sa zva-nično- m
politikom laburističke vla-do
u Londonu ni politikom Va-shingto- na
DER LAKE VAL D'OR I MA
LARTIC na kojima će govoriti
Branko Vukelić ali još ne zna-mo
točno koje dane no predvi-dj- a
se da će skupština biti u
Lardcr Lake u subotu 30 mar-ča
na večer u Val d'Or utorak
2 aprila Malartic 3 aprila
Sa zapada nemamo potpunih
izvještaja ali nam je javljeno
iz Vancouvera i Edmontona da
se čine pripreme za proslavu
Gornje informacije su bazira-ne
na do sad primljenim izvješ-tajima
koji su u mnogo sluča-jeva
nepotpuni pa stoga treba
se ravnati prema oglasima ko-ji
će biti izdani u svakom poje-dinom
mjestu
RADIO PROGRAMI
Obavješteni smo od Canadian
Broadcastlng Corporation da će
prilikom 27 marča slijedeći ra-dio
programi biti posvećeni Ju-goslaviji:
SUBOTA 23 MARČA — dje-čji
program "Coocoo Club Hou-se- "
namjenjen upoznavanju ka-nadske
djece sa borbom naroda
Jugoslavije Program dolazi iz
Toronta preko Dominion net-vto- rk
od 7 do 730 sati na ve-čer
SRIJEDA 27 MARCA — Mu-zički
program "Screnade" 630
do 643 sati na večer Trans-Ca-nad- a netork
(2) Lokalni program za To-ronto
i Južni Ontario stanica
CJBC 145 do sati večerom
(3) CBC New-Kound- up
1015 do 1030 nati večerom
Trans-Canad- a netvork
Pripreme za 27-m- i ožujka
OBAVIJEST VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA