Novosti, April 29, 1947

              STRANA 4
m 9 mm y
— Ily KMKRIC MM AC —
PAKT VII
After the Italians evacuated
Bribir the people alto suffered
under the heavy heal of the Ger-mana
Ustashis and especially the
Chetniks Under the clear-blu-e sky
the Germana in june 1944 burned
fourteen bomes The Chetniks on
the other hand deatroyed a total
of a hundred and two homcs dur-ing
the month of December 1944
and they shot nine innoceiit
peasants
la March 1944 the Germana
forccd the people of alt the vil-laf- M to leave their homea and to
fled liviag qaartera either in the
village of Kricina or Porgori Up
to five familiea had to aleep in
one bome
The roads aa well aa the thresh-old- a
of homea were mined by the
Germana and aa a reault of this
it iraa very dangerous to go any
where by day or by night Over
twenty people were killed by these
mina
When the Germana knew that
they had to evacuate Bribir be-eau- ae of the threat preaented by
the partisans they confiscated
every possible thing that they
vere able to Iay their bloody hands
on They not only stole clothing
food furniture but also vvindovvr
and doors! Thia however only
produced a forever mounting tid?
of eourage amongst the people of
Bribir The final blow vvhich they
dealt to the invadera waa pain-full- y felt by the ferocioua Nazis
During the national liberation
truggle Dribir paid derply in ma-teri- al and especially in human
livea I can never never forget
the occaaainn vhen I viaitrd tho
gravea of the partiaana and the
people vlio loat their livea during I
the war Aa I walked between the
neat and even rows of gravea I
sudđenly turncd around I noticed
that I vvas etanding above the
grave of Božica Pipinc — a young
girl witli vvhom only eleven years
ago I played upon the streets aa
a boy Thia haa ao deeply engraved
my memory that Pll never be able
to forget it Aa I atood above thoae
gravea alovly caat my cjea upon
the boauty vvhich surrounds them
I thought to myself: "If only
theee gravea the groen trrea nnd
the boautiful hills could speak
they vvould teli an unending atory
of auffering and hardships If they
were only herc amongst ua to
breathe the atmosphere of free-do- m
and to eee the mellovv
light of victory for which they
fought "
During the liberation struggle
Dribir a very amall tovvn pro-ducc- d
alxty-eig- ht officcra in the
new people'a army and over fifty
tate functionariea vrbo today
work in the various miniatriea
Since the dawn of freedom and
victory appeared a large number
of the wounda inflieted upon this
town liave been healed The bur-ned
homes are being a!ovly but
eurely rebuilt and the roads have
alreađy been cleared
During my visit in Bribir I
workeiI for a short period of tim
wilh the people in one of the villa-ges
— Kricina VheneTer the
people work they sing cspecially
the jroung people Def ore I joined
then I heard their young voicea
from a distance ainging:
"Druže Tito joj druže Tito
"Ljubičice Bijela
"Voli tebe joj voli tebe
"Omladina Cjela"
During 1916 the voung people
of Dribir have in particular given
a large number of unpald days of
voreatary labour toward the re-conatru- etion of their town Acc-©nfi- ng
to the report of the aecre-tar- jr
of the People' Committee
the routh gave a total of 1400 vo-lunt- ary
vvorking day in 194C The
AFZ OVomen's organization)
have given 961 and the Front has
contributed 996 days of voluntary
teboar With theee sums ineorno-nte- d
into one the total amounta
to 260 voluntary vorking dars
Besides taking part in recon-streeti- on
of their tom-- n a large
number of young people also par-tiripat- ed
in the building of the
Yoth Railway Brcko-Banovic- hi
Thia year over forty-seve- n of
them vHH help to build the new
Vonth ltailway Shamac-Sarajev- o
Under the initiative of the local
People'a Committee (Narodni Od
bor) plan are being made for
the partial induatrialization of Bri-bir
Altimugh the town is an un-favoare- Me
position for the de-velopment
of large acale industrv
srstematic and conerete measarea
are nevertheleas being taken for
the building of miimr industry
neh aa a flour and saw mili Mo-de- rn
machines driven by eleetri-cal
emrry rathr than by vrater
powr will bo installed in the
miliš The main pmdurts of th"
gJgfOsSauga 'Narodna studentska omladina
pas mili will be uch articles aa
furniture doors vvindovvs wine
barrels baskets etc The approx-imat- e
cost of the whole project
which has already been fully re-view- ed
and appruved by the Plan-in- g
Commiaaion Will be two mil-ho- n
dinar ($40000:00)
Theae work ahopa will be partial
ly built upon a total I y volunUry
baaia Every peraon will give from
one to two daya of vo!untary la-bo- ur
towarda the conatruetion of
this project
By the end of 1947 every aingle
home in every one of the villages
of Dribir will be proviđed with
eleetrical energy with eleetric
light etc Primitive coal-o- il lampa
will become a thing of the paat
Preparationa are at the preaent
time being made to inatall trans-forme- rs and to aet up posta and
eleetric wirei over which rich elee-trical
energy will run The' pro-ject
will be built upon a comple-tel-y
vo!untary baaia with the
youth playing the leading role
No stepa of thia nature to in-duatria-lize
the country were ta-ke- n
by the old rotten monarcko-fasci- at
regime becauae the govern- -
ing clique knew that the develop-men- t
of induetry and electrifica-tio- n
would bring culture to the
people They knew that if the
people attained a high degree of
culture they would demand more
more and more The former re- -
gime oppreaaed the people of Yu-goslav- ia
becauae only through
auch oppreasive meaaurea it vvas
able to rule over the people The
new people'a government hovv-ev- er
through induatrialisation
and eleetrification opena up gol-de- n
and broad horitone for th
cultural development of the peo-ple
Life in Dribir ia becoming in- -
creaaingiy normalited The people
and the youth in particular sing
aa they work Hl never forget the
firat time I heard them the trn-dition- al
partiaan aonga It was a
quiet clear December night and
as I etood near one of the de-atroy- ed
homea I heard their jroung
voicea ainging:
"Jedan dva jetka dva
"Omladina Titova
Kreče u boj
"Protiv nerada"
I atood there and liatened to
them their voices fađcd in th
distance until they could no longer
be heard And then I thought of
Tito's vords: People who have
yuth such as ours need not have
fear of the future!
(Nastavak m str 2)
tarijska vlada daje Parno 28 dolara
mjesečno mirovine starcima dok
provincije Saskatchewan i Albertn
davaju po 30 dolara mjesečno a
BritUh Columbija daje 35 Kada
je MacLeod sa J D Salsbergom i
sa potporom CCF i liberala pred-ložio
36 dolara mjesečne mirovine
za starce u Ontario Drew se usta
i dao predlog da se o tome ne ras
pravlja To je stvar Ottawe rekao
je Drew
Sumirajući ove probleme Mac-
Leod je rekao: "Provincija Ontarb
nema programa za izgradnju sta-nova
općinska zdravstvena poslu-ga
ne radi nacionalni zdravstveni
program se sabotira mirovina
starcima nije povišena nije povi-šena
ni obiteljska potpora nego
snižena za 100000 dolara mate-rinska
i dječja zdravstvena poslu-ga
koja je uspostavljena tek pro
šle godine snižena je za 100000
dolara skrbništvo sa djecu kroz
dan dok roditelji rade nije pove-ćano
nego sniženo sa 70000 dola-ra
općinska središta za djecu nisu
proširena
Sve to nije važno sa vladu pre-mijera
Drew Svoje odgovornosti
prema narodu on prebacuje na Ot-taw- u
Umjesto skrbi sa narod
Drew se zanima crvenim strašilom
i podizanjem galame protiv onih
radnika koji kritiziraju njegovu
politiku
Rano u junu ponovno će se sas
tati provincijalni parlamenat Pa
kako bi se barem taj put učinil
nešto za narod MacLeod ističe da
samo jedinstveno javno mijenje
može Drewa i njegovu vladu prisi-liti
na ispunjavanje obećanja i pro-vodjen- je
istinskog narodnog pro-grama
Današnje prilike ističu što
narod traži i treba Cijene robi
svaki dan povisuju nadnice su ni-že
životni stupanj opada siroma-štvo
i bijeda zauzima sve većes
maha Stvari se razvijaju u
onih gladnih tridesetih godina na
koje se narod ne želi povratiti
Borba se danas vodi izmedju onih
koji povisuju cijene i snižavaju
veće zdravstveno
Rovarajuću
osiguranje od- -
mirovinu itd To j'
Dopis Novostima iz Zagreba)
Zagreb — Studentska omladi-na
ne samo Zagrebačkog već i
avih ostalih fakulteta i sveučil-išta
u novoj Titovoj Jugoslaviji
gleda danas drugim očima svoje
buduće zvanje za koje se spre-ma
Dok su bivši studenti studi
rali zato jer su neki u tim zva-njima
vidjeli način kojim će se
probiti kroz život a neki zgodno
sredstvo za izrabljivanje danas
mi studiramo da aa našim -- zva
njima mož-m- o koristiti našim na
rodima i našoj ratom opustošenoj
domovini Mi amo svi osim nekoli- -
ce osjetili strahote rata i fašistič
kog terora na svojim ledjima
Imali smo svi prilike vidjeti naše
poručene gradove pruge mosto-ve
tvornice i td I baš to sposmt-nj- e
i istinitog stanja u našoj do-movini
ulilo nam je svijest i volju
da nastavimo onu borbu koju smo
tokom Narodno-oslobodilačk- og ra
ta dobili na vojničkom polju a
sada je na nama da je dobijemo
i na ekonomskom Kod borbe
za pobjedu na ekonomskom polju
mi studenti svijesni amo da igra-mo
vrlo važnu ulogu Svijesni
amo toga da naša mlada država
koja ide velikom brzinom naprijed
oakudjeva na stručnom kadru
Nama svima je jako dobro po-znato
da su tu veliku većinu baš
stručnog kadra za vrijeme stare
Jugoslavije sačinjavali stran-ci
(Nijemci Englezi i td) Svije-sni
smo toga da je stara Jugo-slavija
imala samo jedan mali dio
industrijskih poduzeća u svojim
rukama da au sva ostala bogat-stva
naše domovine bila predana
na eksploataciju stranom kapitalu
dakle svi jesni toga nemolemo i
nećemo dopustiti da se to ikada
više u povijesti jugoslavenskih na-roda
ponovi
Nanaimo za siromašnu
djecu
Nanaimo B C — Na redovi-toj
mjesečnoj sjednici mjesnog
Vijeća donesen je zaključak da je-dne
naše drugarice posjete naš na
rod sa sabirnim listama i zatraže
pomoć za djecu u Jugoslaviji čiji
su roditelji pali u oslobodilačkom
ratu ili su bili žrtvom fašističkog
terora
Svi prilozi biti će objavljeni pre-ko
naše štampe Za sakupljeni no-vac
kupiti će se potrebite stvari
u domovinu
Unapred se zahvaljujemo svima
prilagačima
M Mitkovlć
Politika torijevaca u Ontario
jasno
pravcu
borba izmedju onih koji namjera
vaju život vratiti natrag i onih ko
ji teže za progresom i boljim ži
votom u Ontario i cijeloj zemlji
Spremimo se — završuje Mac
Leod da ujedinjeni porazimo tori- -
jevsku politiku razdvajanja i la- - i je biti M
danja i uspostavimo istinsku poli- - j pravi
tiku naroda
Značaj pet-godišnj- eg plana
za Jugoslaviju
(Prenos si
ga izradjen je plan podizanja stan
darda Ihota radničke klae rad-nog
eljaštta i ostalih trudbenika
Plan predtidja povećanje realnih
nadnica do 1911 Rodine i podizanje
prihoda i kulturnog stupnja naro-da
izno od milijardi i 700 mil-ijuna
dinara To re te utrošiti za
izgradnju stanota škola bolnica
Kanatorijuma i kulturnih
i budućnosti
se
dotaknemo Na
povećanje
materijalni
i položaj radnih mana Na
to pitanje moramo odgovoriti bog
toga Ito je opće poznata stvar da
se u kapitalističkim zemljama raz-vitak
proizvodnih i poveća-nje
vrši na račun bijede
trudbenika U tim zemljama zah
valjujući zakonu kapitalističke pri-vrede
snaga i povećanje narodnog
dohodka ne povlači za sobom i po-dizanje
materijalnog i kulturnog
života radnih Naprotiv u
kapitalističkim zemljama bijeda
i propadanje radnih
masa raste u istim razmjerama u
ae nagomilava bogatstvo
sloja parazita U njima
opada udio radnog svijeta u pove-ćanom
nacionalnom dohodku Kod
u našoj stvari ce je
razvijati drugačije One će se raz- -
vijati drugačije prvo zbog toga što
u našoj zemlji vlasti druge
društvene sile neco li u kanitalis-- 1
tičkim
NOVOSTI
Potrebno je spomenuti i to da
danas studiranje nije nikakva pri-vilegija
pojedinih klasa kao što
je to bilo slučaj prije Današnja
Narodna vlast uvidjela je tu ne-pravdu
ili bolje rečeno zločin nad
našim narodima kojima se je
htjelo zadržati naše narode u ne-znanju
kako bi se anjima lakše
vladalo te je veliki broj
stipendija otvorila je studentske
domove i menze pa time osigu-rala
studije djeci onih radnika
i narodne inteligencije ko-jima
materijalne prilike to nebi
dopustile
Odnos profesora i studenata Jo
drugarski a ne ohol kao sa stare
Jugoslavije Mislim da će taj od-nos
najbolje razjasniti činjenica
da su profesori ljeta bili
na Omladinskoj pruzi Brčko-Ba-novi- ći
i da idu još u većem broju
ove godine na prugu samac Sara-jevo
Profesori idu u radne briga-de
koje formiraju studenti po fa-kultetima
jednu dvije već pre-ma
tome koliko slušača te će
raditi zajedno s nama na izgra
dnji pruge a će nam u
slobodnom vremenu da se spremi-mo
što bolje za ispite
Sigurno će netko pitati: "Od
kuda taj polet omladini Jugosla-vije"
T Vrlo je lagan i kratak od-govor
Mi omladina Jugoslavije
osjetili amo da nam se daje ono
mjesto u društvu koje nam pripa-da
Taj da nismo zaposta-vljeni
da nam se zaslu-žno
mjesto i još više naši današ-nji
uspjesi u tome kratkom roku
ispunjavaju zadovoljstvom i
daju nam snaga za savladavanje
još težih zadataka koje pied nas
postavljaju naši narodi
Jedan od naših najnovijih za-dataka
jest još ovog ljeta sagra-diti
250 kilometara pruge Samac --
Sarajevo Naši narodi puni povje-renja
u svoju omladinu postavili
au pred naa taj zadatak koji sm
aa oduševljenjem primili te s
već sada spremamo u radne briga-de
Sve omladinske organizacije
stvaraju si uslove da mogu otići
na prugu Tako mi studenti pri-mamo
sa polaganje težih
ispita prije odlaska na prugu a
laicse ćemo učm tamo uz pomoć
nastavnika i polagati ih kad se
povratimo sa pruge
Nama je svima dobro poznat
ekonomski pruge i da o
njoj ovisi izvršenje prvog Peto-godišnjeg
plana koji nas vodi k
za djecu i poslati aa našim brodom bržoj obnovi i izgradnji naše do- -
strl)
utanova
obaveze
movine Stoga ćemo učiniti sve
kako sa taj tako i sa ostale za-datke
koj će pred postaviti
naš narod
Srećko Leiner stud teh
ISPRAVAK
S S Marie Ont — U jednom
od martovskih izdanja
objavljeni su naši prilozi za po-moć
djeci gdje je učinjena ova gri-ješk- a:
rečeno je da je M Bašić
priložio za djecu $500 a moralo
Baić Molim da se is-- M
Katovčić
ihodka pratiti će podizanje mate-rijalnog
i kulturnog stupnja trud-benika
NaJ Petogodišnji plan otvara
velike i perspektive našim
narodima On će razviti aktivni i
radni polet naroda i omogućiti na-- e
velike pobjede
Pt-logodiC- nji plan položili će si
gurne i čtrMe za izgradnju
da bi naših ot postao ljepši bolji nae sretnije i bolje
Neće najzad biti na odmet da i Kapitalistički sijet stoji pred dru- -
kako će razvi- - Kacijim perspektivama njego-ta- k
proizvodnih snaga i i " ratima %eć kuca privredna
proizvodnje uticati na i kriza Masovna besposlica bijeda
kulturni
snaga
dohodka
masa
neimaština
kojima
tankog
naa zemlji
su na i
odobrila
seljaka
prošlog
ima
pomagati
osjećaj
pridaje
naa
mi
značaj
nas
Novosti
svijetle
temelje
pitanja
i propadanje prijete radnim masa
ma kapitalističkih zemalja
"Naš predlog Petogodišnjeg pla-n- a
i njegovo izvršenje izmijeniti
će lice naše zemlje Jasno je da m-ć- e
biti lako ostvariti tako svestra-ne
zadatke kao što je naš prvi Pe-togodišnji
plan Imati ćemo dosta
poteškoća No mi ćemo ih a uspje-hom
savladati bez obzira na sve
poteškoće zapreke i žrtve Mi smo
sigurni da možemo i moramo os-tvariti
predloženi Petogodižnii
plan Sta je to ito jamči ostvarenje
tako velikih zadataka i tako za ma-snog
plana
PRVO to je prirodno bogdlstio
naie zemlje njezine rezene i nje-zine
mogućnosti
IHUJGO to je volja i svijest
radnih masa naše zemlje da radom
i borbom za izvršenje petogodiš
zemljama i drugo što u na- - njeg plana stvaraju svoju sretniju I nadnice 1 onih koji stoje sa kon- - soj zemlji vladaju drugačiji zakon I nlMucnoil '
trolu cijena izgradnju stanova nego u kapitalističkom svijetu THKćE to ie vodstvo naš m
Drugačija je i raspodjela narodnog narodne države na čelu sa drugom
dohodka Povećanje nacionalnog Titom"
APEL ISELJENICIMA IZ
DOLA I OKOLICE
Montreal IJue — Nedavno sam
primio apel iz domovine od Elek-trične
udruge iz Dola u kojem ape-lira
za materijalnu pomoć za uva-djan- je
električke struje u ova sela:
Dol Kostel Svržno Ruda 2alčev
Brek i Puškar-Jara- k Potrebu i
važnost pomaganja nije mi potre-bno
napominjati kad znamo da je
neprijatelj uništio sve do čega je
mogao doći Na drugu ruku elek-trično
svijetlo je od važne potrebo
rečenim selima i mnogo manje ce
ih stajati nego petreleum Uzima
jući to u obzir trebamo pomoći'
našem narodu pa kako naše finan-cijaln- o
stanje bilo slabo Svaki od
nas može neku svotu priložiti za
ovu narodnu stvar
U odboru Električne udruge u
Dolu su ova lica: predsjednik: Ste-v- o
Mihelko podpredsjednik: Mijo
Puškar tajnik: Filip Puškar
Mi smo takodjer formirali odbor
koji će rukovoditi aa prikupljava-nje- m
priloga od naših suseljana a
su: predsjednik: Alex Tus i šiput
vić podpredsjednik: Mijo Žalac
tajnik: Joe Stipković Za sve ostale
informacije pišite na tajnika čija
je adresa: 532 — 7th Ave Pte
aux Trembles (Montreal Que Ca-na- da
Joe Stipković
(Prenos sa strl)
ših emigranata vrati u zemlju Iz-vjestan
broj već se vratio Ali mi
u rješavanju ovog pitanja nailazi-mo
na velike teškoće Naročito an-glo-ameri- čki
vojni organi ugodju-j- u
neprijateljski raspoloženim ele-mentima
iz ove emigracije Rase-ljenim
licima se ne dozvoljava
slobodno opredjeljenje i slobodno
izražavanje volje da se vrate u
svoju zemlju Isto tako je teško i
zabranjeno i našim ljudima da do-dj- u
tamo Medjutim vodi se jaka
propaganda u logorima da će to-bože
svi koji se vrate biti proga-njani
To medjutim nije točno
Svi oni koji svoje ruke nemaju
uprljane krvlju amnestirani su i
neće im biti ništa kada se vrate
Oni pak koji na svojoj dui imaju
teška krvava djela moraju odgova-rati
a to su oni koji su ubijali
vlastitom rukom koji su vršili raz-bojstva
dok oni koji su se puškom
u ruci borili protiv nas na frontu
spadaju pod amnestiju i protiv
njih s ništa ne poduzima Pod am-nestiju
spadaju i oni koji su vršili
civilne dužnosti u organima vlasti
pod okupacijom Jednom riječju '
svi zavedeni svi oni koji su iz
neznanja ili kakvih drugih razloga
pa čak i iz uvjerenja bili protiv
nas i otišli u inostranstvo a nisu
izvršili krvave zločine ne spadaju
pod aud nego pod amnestiju
Mi smo kao što je poznato pu
stili hiljade i hiljade ljudi koji su
mnogo teže pogriješili nego što je
slučaj sa onima koji au u inoatran-etv- u
Mi ne vodimo nikakvu osvet-ničku
politiku nego politiku koju
smatramo da je u interesu zemlje
i naroda Ja vjerujem da bi se više
od 90 posto naših u
stvari zavedenih lica kad nebi bilo
lažne propagande i kad bi ae nama
omogućilo da im prikažemo stvar-no
stanje u zemlji vratilo svojim
kućama Medjutim istina se krije
od njih serviraju im se laži pa
čak se tamo na granici plijene na-ie
novine kako ova lica nebi
poziv za povratak
Pitanje — Kakvo je vaše miš-ljenje
u vezi sa Slovenskom Koru-škom?
Pošto izgleda da Jugoslavi-ja
neće dobiti Slovensku Korušku
izvjesni krugovi kod nas smatraju
da je najbolje rješenje preseliti
Slovence iz Koruške u Jugoslaviju
Odgovor — Mi se s tim ne mo
žemo složiti Slovenci u Koruškoj
nisu narod koji Je skrivio rat Na
protiv oni su elemenat koji je bio
na strani saveznika i to bi bila naj
veća nepravda kad bi se nešto tak-vog
učinilo To se ni u koliko nebi
razlikovalo od onoga što je učinio
Ilitler kad je te iste ljude raselja-vao
To bi bila ista mjera koju po
za
škole u selu Police
OPĆINA OZAU
Larder Lake Ont — Ja niie
potpisani sakupio sam sa pomoć
podizanju škole u selu Police op
ćina Ozalj kotar Karlovac {4000
Darovatelji su kako slijedi:
Po 11000: S
Po 1860: J Bakale J Segina
Po $200: M Košić I skalin F
živčić
Po 1100: V Kralj J Vinaki M
Savor J Markušić N Šuljak I
Rožić J Bolf I Dobrijević N
Ksdočaj F Malković I Bašić N
Ladešić J Iviček M Ravnikar
Novac sam poslao NO sela Po-lica
Prilagačima se najljepše za
hvaljujem na prilozima za školu
S Jurićak
i
Hamilton Oni
Ogranak SKII održavati će svo-je
redovite sjednice svake prve ne-djelje
u mjesecu u 730 u xtčer u
Partizanskom domu Deach Rd
Apelira se na 6ve članstvo da
redovito posjećuje sjednice a na-ročito
na one koje ne plaća tvoju
članaiinu redovito Iduća sjednica
održati će se 4 maja
Tterold Oni
Drugovima koji odlaze iz ovog
mjesta aa prvom grupom u stari
kraj naš ogranak Saveza Kanad-skih
Hrvata priredjuje oprostnu
večer u subotu 3 maja u kući obi-telji
Lulić 39 Pine St N
Večera će biti u 7 sati u večer
poslije će se nastaviti aa zabavom
i plesom sa kojeg će svirati Torac
to Stipko- -
vidje-la
Jurićak
Glavni govornik biti će drug
Iran sštimae od uredništva Novosti
Molimo drugove i drugarice iz
mjesta i okolice da nas posjete i
da se ovdje zajednički oprostimo
sa drugovima koji odlase u domo-vinu
Mi ne čekamo - Tito
emigranata
Sakupio podizanje
Ofi
mom mišljenju nebi mogao odo-briti
ni jedan pošten čovjek u svi-jetu
Koruški Slovenci nisu nikakva
raseljena lica da bi se njihovo pi-tanje
rješavalo putem naseljava-nja
Zato bih u smislu onoga što
sam već rekao u svom ckupozcjti
u Narodnoj skupštini mogao reći
da pitanje Koruške nije za na
rješenu ne samo narod nego i te-ritorij
je naš jer je on bio na3 vje-kovima
Ali osim toga ito bi poku-šaj
raseljavanja predstavljao u
stvari ono što je radio Ilitler po-red
toga -- to bi se u takvom poku-šaju
nama nanijela još jedna ne-pravda
ovo pitanje ima i jedan
drugi značaj za nas Mi smo tamo
bili napadnuti i mi imamo i stra
teške razloge kao bazu za ovaj za-htjev
Ovo je veliko pitanje za nas
jer ta granica goro nJJtf samo aus-trijska
nego i njemačka Austri-janci
će uvjek ostati Nijemci i bilo
pod kakvim okolnostima sigurno će
učestvovati u ratu kojeg bi jednog
dana poveli Nijemci U ovom ratu
ta mala zemlja dala je 1200000
vojnika za najbolje elitne ulpinsk1
trupe Od ovog broja poginulo ih
je 800000
Prokopavanje tunela
kod Vranduka
Zenica — Uadovi oko raščišća-vanja
terena i pripremama za pro
kopavanje velikoga tunela kod
Vranduka nalaze se u završnoj fa-zi
Ove radove izvode omladinci iz
avih krajeva naše zemlje Medju
njima nalazi se i veći broj mladih
minera koji au prošle godine ste-kli
potrebno iskustvo u radovima
na prokopavanju tunela Majevice
Svi oni rade pod rukovodstvom
stručnjaka i starih iskusnih maj-stora
Tokom ove nedjelje izvršit
će se formiranje prve i druge mi- -
nerske brigade za prokopavanje
tunela na pruzi Samac-Sarajev- o
Us omladinu sudjeluje u ovim
pripremnim radovima svaki dan
ave veći broj seljaka iz Vranduka i
obližnjih zaselaka Seljaci pomažu
omladincima u sječi i uklanjanju
šume na ulazu i izlazu tunela Nt
ulaznoj strani već se miniraju i
uklanjaju mnoge stijene da bi se
što prije omogućio dovoz grad je- -
vinskog materijala i strojeva za
prokopavanje ulaza u tunel I osi i
Je završetka radova na niveliranju
tunela na ulaznoj strani nastavit
će se rad na prokopavanju usjeka
od glavne stijene do rijeke Bosne
V ovom usjeku uskoro će se posta- -
viti kolosjek kojim će ee odvoziti
iskopana masa iz tunela Zemljani
i kameni materijal koji je dosada
u velikim količinama iskopan s
obje strane tunela nasipa se uz
drum Na taj način proširit će se
dosadašnji put za nesmetani kolski
saobraćaj pokraj trase
Pokraj izvršenja ovih priprem-nih
radova uz gradilište su već
podignute mnogobrojne barake a
kojima su smještene radionice '
materijal Takodjer je podignut i
potreban broj baraka za stanova-nje
omladlnaca i stručnjaka Gra- -
djevinski i tehnički materijal ne-prestano
stiže na odredjena mje-sta
Na gradilište su prispjeli kom-presori
bušilice agregati za stru-ju
cijevi i naprave za ventilaciju
kao i izvjestan broj vagoneta i je-dan
dio pomoćnoga kolosjeka
Pošto je promjena trase izvrše-na
započet će iduće nedjelje rado-vi
oko prokopavanja ovoga tuneli
najvećega objekta na pruzi samac
Sarajevo Glas Slavonije"
Utorak 29 aprila 1947 JA V
Grimsbv Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
i ogranak Radničke Progre-sivne
Partije proslaviti će Prvi
maja u subotu 3 maja na 91 Mar-ta
St Početak u 8 sati u večer
SI Gamarmu Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Juž
nih Slavena priredjuje oprostnu
večer drugovima koji idu sa pr-vom
grupom u Jugoslaviju u subo-tu
3 maja u kući druga Rukavina
249 Lake St Početak u 8 sati u
večer
Glavni govornik biti će drug Ma-rijan
Kružić glavni urednik Novo-sti
Pozivamo sav naš narod mjesta
i okolice na ovu važnu oprostnu
priredbu
Hamilton Ont
Sve-slavens- ki odbor u Hamilto-n- u
priredjuje banket u počast de-legata
povraćenih sa Kongresa
održanog u Beograda koji će 80
u Slovačkoj dvorani na James St
održavati 3 maja u 8 sati na večer
Četvrtog maja u dva sata poslije
podne održavati će se koncert-mi-tin- g
u istoj dvorani
HfiMilton Ont
Odsjek 90 IIBZ englesko govo
reći održavati će svoju redovit'i
sjednicu na 4 maja u deset sati
prije podne na 243 Beach Rd Ka
istoj sjednici će biti nom i nacija
delegata za dolazeću konvencija
IIBZ a toga je potrebno da prisu-stvuju
svi članovi i članice Svaki
član će biti obaviješten i pismeno
ali neka se uzme do znanja i ova
obavijest
Timmins Ont
Mjesno Vijeće Kanadikih Južnih
Slavena održavati će svojti redovi-tu
sjednicu u nedjelju 4 maj u
C30 poslije podno na 112 Iklsam St N
Timmins Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu u
nedjelju 4 maja u 2 eata poslije
podne na 112 Balsam St N
Vindsor Ont
Odsjek 957 IIBZ održavati ć
predstavu i ples na 3 maja u ćeho-slovačko- m
domu 13C7 Drouillard
Kd Početak u 8 sati u večer
"Nespretni prosac" i "Steter
Sue" vrlo su šaljivi komadi a na-kon
predstave procijediti ćemo sa
plesom
Očekujemo veliki po'Jet pak no
preporuča da na vrijeme dedjete
u prostoriju i osigurate si rajoato
Hamilton Ont
Organi7acija Saveza Kanadikin
Hrvata održavati će svoj izlet 1
Jula Molimo sve naie orgaBlsadje
i društva da toga dana na prire-djuj- u
svojih izleta već da nas po-sjete
Posjet ćemo im dvostruko
vratiti
Montreal Que
Mjesno Vijeće Kanadskih Jsinih
Slavena priredjuje oprostaa večer
drugovima koji odlaze o Jugosla-viju
u subotu 3 maja u Jugoala-vensko- m
domu M447 St LaftTeBce
Blvd Početak u 730 u večer
Noranda Que
Ogranak Saveza Kanadskih II r
vata održavati će svoja sjedaicu
u nedjelju 4 maja u Mooss Ilall
th St Početak u 1 sat poslije
podne
Toronto Ont
Ujedinjeni odbor za proslavu
Prvog Maja održavati će veliku
masovnu skupštinu na daa 1 saaja
u Massey Hali Početak u S sati u
večer
Pored vrlo popularnih govorni-ka
koji će biti naknadno objavlje-ni
takodjer će govoriti i Tim Buck
koji se nedavno povratio sa puto-vanja
p° Europi i Freeman Jen-kin- s
vodja štrajkujućih rudara i
V'vuj Scotiii