000416 |
Previous | 3 of 3 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
£336 :f Četvrtak 5 septembra 1946 (lanovi gladnog odbora Američko-slavensko- g Kongresa za vrijeme Clevelandu Ohio a ovom sastanku je stvoren zaključak za saziv 20 21 i 22 septembra u New Yorku PROVA U svim sjevernim krajevima Narodne Republike Hrvatske spro- - vodi se agrarna reforma Komisi- - je za agrarnu reformu i koloniza- - čiju uz puno sudjelovanje seljaka u prvom redu seoske sirotinje u- - tvrdjuju veleposjednike kojima treba oduzeti zemlju jer je sami nisu nikada obradjivali 1 dodije- - IJUJU zemlju onima koji je nemaju a koji su je i dosada obradjivali ali u korist drugih U svim kra-jevima održavaju se rasprave o utvrdjivanju i eksproprijaciji zem-ljišta koja dolaze pod udar našeg Zakona o agrarnoj reformi i kolo-nizaciji Od kolikog Je značaja provodje-hj- e agrarne reforme najbolje nam pokazuju statistički podaci o zem-Ijovlasničk- im odnosima u Hrvat-skoj prije 1941 godine Na pod-ručju FNR Hrvatske seljaka bez-zemlja- ša i najveće seoske sirotinje koja nije posjedovala ni 05 ha zemlje bilo je ukupno 5334G ob-itelji Ovi su ukupno posjedovali 14421 k j zemlje Sam je jedan veleposjednik na primjer Thurn-Taxi- s kojemu je poslije "agrarne reforme" stare Jugoslavije ostav-ljeno 19750 k j imao više nego preko 50000 siromašnih obitelji Seoske sirotinje koja Je imala dol 2 ha zemlje bilo je u Hrvatskoj 224853 obitelji s ukupno 221530 ha zemlje Sam zagrebački nadbis-kup ne računajući zemlje Kaptola 1 ostalih crkvenih ustanova vlasti a Zagrebu posjedovao je oko 1500 kj Provedbom agrarne reforme ni-tko ne će moći posjedovati više od 20 ha obradive zemlje i bit će lik-vidirani u cijelosti dosadašnji ne-pravedni zemljoposjedovni odnosi Dobiveno zemljište podijelit će se najvećoj sirotinji iz najsiromaš-nijih krajeva Hrvatske Na masovnim sastancima u Sla-voniji seljaci su manifestirali svo-ju radost i zadovoljstvo što zem-lju dobivaju oni koji je i obradju-j- u Narod je osobito pokazao velik interes za zadružnu obradu zemlje Na području Baranje kolonizirat će se 1000 porodica a na područ-ju Srijema koje potpada pod Hr-vatsku oko 500 porodica Do 1 ožujak o g sprovest će se pot-puno agrarna reforma na područ- - Intervencija Idem velim pogledati novi film Salavat Andrejev piše Ve-liki sovjetski film Idem ja tako a mene pitaju: kuda ćeš? Idem velim ja njima u kino Igra sov-jetski film Salavat Andrejev! I produžim Kad tamo — pred kinom čudo Gomila nepregledna Tiska se i gu-ra samo ito se i ne tuče Ne može čovjk ni mrdnuti ni okrenuti se Vidim ja treba čekati a čekati je dosadno Znam čitao sam vrije-me je novac Mislim ja tako pa se okrenem desno i lijevo Kako da čovjek dodje do ulaznice a da se ne gura s tom gomilom? Mislim tako a ne mogu se sjetiti Već hoću da Idem a pred mene stade poznanik Zdravo velim ja njemu i nasmiješim se kako si? — Do-bro kaže on žurim u kino E ne ćeš vala opet ću ja njemu stići ĐJAM AGEAENE ME U ju Slavonije Agrarni interesenti a to su u prvom redu najsiromaš niji seljaci bezzemljaši dobiti če do 15 ožujka zemlju i odmah ot- - početi obradjivanjem Na područ- - ju Baranje ima ukupno 22112 k J zemljišta za kolonizaciju ZemalJ- - ska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju za Slavoniju održala je prosim uana rasprave u vezi s eksproprijacijom crkvenih imanja U Velikoj Gorici održane su rasprave za oduzimanje zemlje veleposjedničkoj obitelji Bliglevi-ć- a Zemlje koje je u ovom kraju posjedovao njemački knez Thurn Taxis iznosile su 4000 jutara ora-nice i one su nedavno bile oduzete kao njemačka svojina U kotaru Velika Gorica bilo je do C0% se-ljaka koji su sa 8 do 10 članova obitelji živjeli na jednom do dva rala zemlje Oni su morali odlaziti na njive veleposjednika i raditi od izlaska do zapada sunca uz na-gradu od 10 dinara samo za pre-hranu svoje obitelji U ovom ko-taru G00 porodica ostalo je bez posjeda jer im je za gradnju ae-rodroma u tri navrata bilo oduzeto 1000 jutara zemlje Agrarna re forma povratit će seljacima zem JlUJk0jVU Jm pemldi illv!jepo' sjednlci decenijama na rodne ruke došlo je već 7000 ju-tara bivše crkvene zemlje kojoj će se pribrojiti 1000 jutara zem-lje dobivene od veleposjednika Od zemlje dobivene agrarnom refor-mom u ovom kotaru podmirit će se najprije oni seljaci kojima je zemlja oduzeta zbog gradnje ae-rodroma a zatim borci invalidi i oni koji imaju najmanje zemlje a najbrojniju porodicu Na ras-pravi koja je provedena pred ko-misijom u pitanju zemlje Brigle-vić- e agrarni interesenti a u pr-vom redu seoska puka sirotinja iznijeli su teške prilike pod kojima je siromašni seljak obradjivao ze-mlju ovih bahatih plemenitaša Jednoglasno je narod tražio da im se zemlja oduzme i govorio: "živ-jeli su od zemlje ali nisu radili oni nego narod" Interesenti iz Gradića govorili su: "Mi Gradićanl borili smo se desetke godina za ovu zemlju Mi smo potrebni ze-mlje ml ćemo zemlju najbolje i ni do blagajne A on se opet na-smiješi meni i veli: — Ne Ćeš ka-že jer ja radim u kinu! Meni kao da svanu čuješ ka-žem ja njemu nemam vremena a išao bih u kino Ne mogu da se guram znaš s ovima ovdje Nego molim te stari smo prijatelji gle-daj nekako da mi preko reda iz-radiš kartu ti već znaš va-ljat ću l ja tebi A on drznik samo se osmjehnu — Nema to-ga više draškane! kaže mi i kesi ' se — Nema više intervencije ne može to da netko čeka a netko ne čeka U red draškane pa kad stigneš! I još me potapša po ramenu pred svima kao da sam 8 njim koze čuvao! Ja vidite ne mogu to da shva-tim Čudno mi je sve to a danas vam je svagdje tako Gdje god do-dje- te a I naravno zatražite kao što njihovog sastanka 27 i 28 Jula u Trećeg Sve-slavensk- og Kongresa obradjivatl" Na agrarnoj raspravi za eks-proprijaciju zemljišta zagrebačke nadbiskupije koje je održana pro-šlih dana u Zagrebu seljaci su klicali: "Ne damo zemlju onima koji sakrivaju krvavo ustaško zla-to" Predsjednik agrarne komisi-je za grad Zagreb na raspravi za crkvena dobra zagrebačke bisku-pije saopćio je ogromnom broju agrarnih interesenata iz siroma-šnih sela zagrebačke okoline da će 1C59 jutara plodne zemlje 1 šume zagrebačke nadbiskupije biti upisano u Zemljišni fond i da će se sva ta zemlja podijeliti potre-bnim seljacima njenim pravim vlasnicima Predstavnici 70000 seljaka iz zagrebačke okoline ko-ji su zainteresirani u agrarnoj ras-pravi za crkvena dobra zagreba-čke nadbiskupije klicali su na raspravi: "Živjeo naš Ustav! Ž-ivjela agrarna reforma!" Na raspravi su prisustvovali ag-rarni interesenti u glavnom selja-ci bezzemljaši iz Brežnice Dugog-sel- a šestina čučerja Grmošćice i ostalih siromašnih sela Na crkve-nom posjedu zagrebačke nadbisku-pije radili su od pamtivijeka selja-ci koji su bili kmetovi a kasnije dobili zemlju u zakup uz polovinu trećinu četvrtinu pa čak i peti-nu prihoda sa nje Razni crkveni dostojanstvenici kanonici i žup-nici sklapali su na ovoj zemlji ugovore sa seljacima kako su htje-li a kad seljaci nisu mogli da plate odredjenu cijenu onda su im oduzimali zemlju i davali je bogatijim boljim platišama Dok je predstavnik nadbiskupi-je dr Josip Marić iznosio zahtjeve nadbiskupije iz dvorane su se čuli brojni usklici i prigovori Ka-ta Novosel iz zagrebačke Dubrave prigovorila mu je: "Ne ćemo im dati zemlju ne drugovi i druga-rice Ne Ćemo da nas oni I dalje izrabljuju Ml smo na njihovoj ze-mlji bili uvijek roblje Ne damo zemlju onima koji sakrivaju 36 sanduka krvavog ustaškog zlata" Seljaklnja Jaga Haramlnčić re kle je: "Naši su djedovi Iskrčili šume Mi smo obradjivali zemlju sve dok nam je nisu oduzeli A ste uvijek tražili glavnoga šefa da mu kažete tko ste pa da vam odmah on lično uredi stvar nai-lazite na takovo nerazumijevanje nepoštovanje Ova mladež nema više poštovanja prema gospodi kao nekad šta više ne umije čak 1 ni razlikovati gospodina od prosta-ka To bar nije teško Jer se ml gospoda po svemu poznajemo O-dm- ah ' se vidi kako smo fina sorta ! Sjećam se dobro kako je sve to bilo divno još prošle godine! Gdje j god se samo pojaviš sve ti se kla-nja I Još kad kažeš tko st i tko te šalje — sva ti se vrata širom o- - tvaraju Dovoljno je da za nekoga progovoriš samo riječ — dvije pa je već sve u redu A danas ? čini mi se kad bih izmislio da me je poslao I sam ministar da bi odgo-- vorill: Ništa ne smeta draškane stani ti samo u red pa kad stig-neš Takav vam je to svijet vjerujte Neki dan sam opet pošao u za-drugu Molim kažem ja njima dajte mi brzo što me pripada Znate žurim se! Govorim ja tako nitko ni da mrdne Nisam ja naučio čekati opet ću ja njima 'NE STRANA i NA ADRESU USTAŠA KOJI TRA2E POMOĆ IZ ITALIJE I AUSTRIJE JE NOVOSTI ZAVISNA' JE BILA FAŠISTIČKO DIJETE ZAČETO U RISV3U Fonvord Bay B C — Kroz zadnju godinu raspisali su se "izbjeglice" (ustaše i mačekovci) iz Italije i Austrije svojoj rodbi-ni u Kanadu Svijesniji drugovi kad su primili list od te svoje rod-bine koja je radi svojih zločina nad našim narodom pobjegla pred narodnom vojskom objavili su dio tih listova i popratili ih svojim komentarom u našoj štampi Osu-dili su ih i odbili im svaku mate-rije! nu pomoć jer pomagati njih znači pomagati neprijatelje našeg vlastitog naroda Nemam dokaza ali vjerujem da ima ljudi i u radničkom pokretu koji su primili listove od te svoje ustake rodbine i može biti da su ih materijalno pomagali samo sve to drže u tajnosti Ma kolik- - pojedinac donio koristi radničkom pokretu ako ga u ovakvim čašo-vim- a osvoje rodbinske veze ako mu srce prevlada zdrav razum on ne može biti istinskim radničkim sad treba da nam se zemlja vrati!" Jedan stariji seljak dobio je ri-ječ i rekao: "Drugovi ml smo se-ljaci robovali na crkvenoj zemlji Mi smo kulačili dok su nenarodni svećenici pomagali fašizam I sad mi imamo puno pravo na našu zemlju Djedovi su nam dobivali batine a mi hoćemo sad naše natrag" DJura Gašparić mladi seljak Iz Ripnjaka kaže Jednostavno: "Na-ma Je crkva oduzela zemlju koju smo obradjivali kad ove jeseni ni-smo imali novaca da je zakupimo Ali sada je zemlja naša l ml ćemo je obradjivatl Stvorit ćemo od nje vrt kad nam naša narodna vlast dade traktore 1 pomogne pri obradjivanju" Kad Je ova agrarna rasprava bila završena agrarni interesenti izlazili su iz dvorane i klicali na-rodnoj vlasti Govorili su svi jed-nodušno da se oduzimanjem suvi-šne zemlje nadbiskupiji l dava-njem te zemlje potrebnoj seljačkoj sirotinji ostvaruju njihove stare pravice HRVATSKOJ Upute o sakupljanju pomoći za narodnu čitaonicu u Smriki Sarnia — Drugovi i drugarice šmrlčanl čitali smo pismo odbora Narodne čitaonice u šmriki Takvo pismo smo dobili l ml obitelj Bobuš Pisma nam govore da se ml šmrlčanl u Kanadi složimo i za-jednički kao prava braća poradi-mo za korist naše stare domovine i našeg naroda Može biti da nas ima različitih mišljenja po ovom pitanju jedni možda misle ovako drugi onako ili kako kod nas u Primorju vele: sto ljudi sto ćudi No mislim da ćemo ipak jedinstveno i složno ra-diti za ovu plemenitu stvar Ja bi ovdje mogla navesti svoje prepo-ruke 1 mišljenja ali prepuštam neka o tome reču svoje oni koji imaju više iskustva Reći su sa svoje strane samo to da bi treba nekoga izmedju nas odrediti tko ali nitko se ni ne okrenu Počnem protestirati povisim ton kad se zamislite nekoliko prostaka obič-nih radnika šta li okrenu meni pa mi otsjekoše onako kao da su oni gospoda i vlast a ne ja: — Deder ti gespodičiću malo lakše! Mi čekamo od jutros a ti sad stl-- i gao pa već navalio ko sivonja da ti je odmah! Mene to naravno silno uvrijedi pa 1 Ja njima skre-- I lem ljutito: Ako čekate i treba da čekate velim ji a ja sam uostalom vi i ne znate tko sam ja Teško je prikazati šta je sve dalje bilo! Kao kroz san sje-ćam se da je netko rekao: — Gle-daj ti molim te njega! Pa ovaj kao da ne zna šta se je sve kod nas dogodilo otkako se je rat svr-šio! Deder draškane da ga malo poučimo! " 1 još sve tako nešto Priznajem ja zaista ne mogu da shvatim šta se je sve dogodilo! Nešto nije u redu jer je taj "niži stalež" nešto visoko dignuo nos kao da je on gospodar u dr-žavi kao da je njegova država a ne naša gospodska U glavnome borcem Ja sam poodavno primio list od nekog Vida čačića iz Italije U listu me naziva "brazerom" U prvom redu ja se odričem svih ovakvih "brazera" (braće) pošto su njihove ruke okrvavljene krvlju naših naroda i drugo ne zaslužuju već prezir i mržnju svakog poš-tenog čovjeka U tom listu taj mi ustaša pored ostalog i ovo piše: "Ti znaš ito je sve naš narod patio pod srpskim tlačite-ljim- a pa je i mene uhvatila bor-b-a na strani hrvatskog naroda koji se je borio za svoju državu čast i poštenje" Ja ni sam neznam ito će snama biti Govori se da će Sje-dinjene Države i Kanada primiti 27000 izbjeglica iz Europe ali prvenstveno one koji imaju ga-rancije od svojih A nama koji još nemamo garancije prijeti opa-snost da nas povrate natrag Bra-tiću ti znaš što nas čeka ako se vratimo u Hrvatsku o tome ti netrebam pisati Naši iz okolice Gospića Lovinca i Smiljana do-bivaju garancije i novac preko banke Ovdje je Bimnom sin Štipa Korice Joso i njemu piše Maka Ivana Crnog da će mu poslati garanciju i poslala mu je nešto novaca" Podvlači taj ustaša da se je borio protiv "srpskih tlačitelja" "za svoju državu čast i poštenje" Ustašo ti si klao srpski siroma-šni narod po Lici Nisu to bili "tlačitelji" već narod koji se digao na oružje da zaštiti svoj goli život Taj srpski narod protiv kojega si se ti borio prvi je podi-gao ustanak protiv okupatora i domaćih izdajica On je prvi svo-jom krvlju cementirao bratstvo Rastanak Vindsor Ont — Za vrijeme prošlog rata naš narod diljem Kanade pomagao je ratne napore Kanade i Saveznika za što skoriji poraz fašizma Poslije pod vod-stvom Vijeća Kanadskih Južnih Slavena mi iseljeni Jugoslaveni dali smo se na rad za što veću i će rukovoditi radom preuzeti sa-birne liste i sabrani novac poslati odboru Narodne čitaonice u šmri-ki Ja bi za ovu dužnost predložila druga Ivana Matošića i druga Mihu Burica iz Montreala Molim ih da oni daju svoje mišljenje kroz Novosti po ovom pitanju Ako se primaju te dužnosti trebaju obja-viti i svoju adresu kako bi im mogli dostaviti sabrani novac Mi-slim da bi bilo bolje i uspješnije kad bi se netko zauzeo i dao znati ostalima kuda treba novac dostav-ljati Na taj način su radili l ostali naši iseljenici iz Primorja pa bi trebali tako raditi i mi Mi smo u Novostima našli pismo koje je došlo na druga Matošića pa sma-tram da bi bilo najpravilnije ako bi on cijelu stvar oko sakupljanja uzeo preko sebe samo bi se tre — ja više ne Idem u zadrugu sam već šaljem opet služavku kao i prije Eto a prije desetak dana pozva-š- e me na nekakvu konferenciju Hvala Bogu pomislim konačno nešto pametno I treba konferisa-t-i treba reći vlastima kakove se sve strahote dogadjaju i kako se užasne grješke kod nas dozvolja-vaju I odem Već na ulasku u dvoranu nisam morao sam sebi vierovati Sve sa mi prosti svijet i ponegdje kao za lijek poneka otmjenija pojava ' A tamo sasvim naprijed na na-šim počasnim mjestima sve sam običan svijet Ipak se ne zbunim već podjem odlučno naprijed Pi-tam jednog omladinca gdje je mo-je mjesto On se nasmiješi veliko-dušno: — Gdje god hoćete druže! Ustuknem! Kakav drug kakvo li ti što! Pa šta misli taj deran? ču-ješ ti velim ja njemu ja sam ov- -' dje naročito pozvan I naglasim ono "naročito pozvan" — Pa svi su ovdje pozvani draškane dobaci ' on meni nasmija se l — ode Je--! dva sam se suzdržao da ne pla Hrvata i Srba On je prvi svojom državi kojom je stvarno gospoda-krvlj- u udario temelje Hrvatskoj rio Talijan i poslije Nijemac To Narodnoj Republici I je bilo fašističko dijete koje Je Piše ustaša da se je borio za začeto u Rimu ja poslije ga je od-"drža- vu čast 1 poštenje" ćasti gajao Hitler Ali pod udarcima i poštenja nema kod ustaša To Narodne-oslobodilač-ke vojske to je je pokazao Jasenovac i ostala zvi I fašističko dijete uništeno i više jerstva koja su ustaše počinili m nikad oživjeti neće Toliko sam samo nad srpskim narodom već i imao reći na ustaško pismo nad hrvatskim On govori o nekoj I I čačić Sve materijalne i duhovne blagodati uživa narod PISMO MARIJE STOLICE O NJEZIMM POGLEDIMA NA NOVU JUGOSLAVIJU Nedavno je sa svojim kćerkama stigla iz Jugoslavije Marija Sto-lica supruga Janka Stolice u St Thomas Ontario Obitelj Stolica je svojevremeno živjela u Noran-d- i Quebec od kuda je Marija oti-šla sa svojim kćerkama u Jugo-slaviju i tamo ostala za cijelo vrijeme rata Kratko poslije svog povratka u Kanadu poslala je Srpskom Glasniku slijedeće pismo: 'St Thomas 19 augusta 194G — štovani urednice kako sam ne-davno došla iz Jugoslavije biti ću Vam veoma zahvalna da u vaš list stavite jedan kratak dopis o Ju-goslaviji Jugoslaviju rani napustila 25 juna sa svojim dvim kćerkama Poslije duljeg putovanja stigla sam u Kanadu gdje sam srdačno pri-mljena od strane Jugoslavena Vidila sam da su usko vezani za svoju rodnu grudu Jugoslaviju koja danas znači nešto novo u hi-storiji modernog svijeta Ali s druge strane vidila sam da pojedinci nemaju točnih shva-ćanja o prilikama u njoj Uvjerena sam da objektivni ljudi sa zdra-vim shvaćanjima mogu pozdraviti ono Što se sada odigrava u Jugo-slaviji Za skoro nepune dvije go sa drugom Sabanom obilniju materijalnu pomoć našoj opustošenoj po neprijatelju rodnoj domovini Sa našim ličnim prilo-zima i našim zalaganjem možemo reći da su sve naše akcije za po-moć našem narodu bile uspješne No sa pomaganjem našeg naroda još nismo prestali nego ćemo na-staviti sve dotle dok pomoć bude potrebna Poslije je potaknuto pitanje or-zanlzara- nja radnih grupa za poći u Jugoslaviju i pomoći našem na rodu na izgradnji i obnovi gospo-darstva Na sugestiju druga Jan-ka Popovića osnovali smo u ovom mjestu gradjevinarsku grupu Grupa je lijepo napredovala i do segla lijep broj članstva a jedan od tih članova bio je drug G P Šaban glavni predsjednik Saveza Kanadskih Hrvata Na jednoj od sjednica gradje-vinarsk- e grupe drug šaban je izabran za delegata koji će poći u Jugoslaviju i Narodnim vlasti-ma podnijeti naš plan I na 10 augusta drug Šaban otputovao je sa ostalim delegatima u Jugosla-viju Rastanak druga šabana sa na-šim naseljem bio je dirljiv jer je drug bio duša i srce našeg rad- - bao odmah javiti preko Novosti sa adresom na koju bi svi mogli no-vac dostavljati M P Bobuš nem Zamislite samo tolika pro-stota! Skandal! Sjednem na jednu praznu stolicu koju mi ponudiše u zamjenu za moje počasno mjesto Bože sveti kako je neprijatan već l sam osjećaj da sjediš zajedno s njima Užasno zaista! Ali neka mislim ja sve ću to reći! Najednom bez ikakve najave bez iluminacije bez fanfara bez ičega pope se na podium neki čo-vjek i poče govoriti Masa kliče i plješće kao luda Ja da vam pravo kažem nisam razumio tu komedi ju Jer to zbilja mora biti neka komedija dok spominju prava na-roda i slične gluposti Kad bi na-rod zaista dobio svoja prava šta bi onda bilo s našima? Kad sam konačno čuo riječi: "Ima li tko šta primijetiti?" — dignem se odlučno l podjem na-prijed na govornicu Zaustaviše me Nije potrebno vele možete i s mjesta Duboko uvrijedjen zbog takove nepažnje počnem govoriti Iznosim Ja tako sve činjenice upravo nabrajam kad brrr zagluši me odjednom nekakvo ur-lanje deranje lupanje i rukama I dine prilike su e u njoj konsol-idirale Kao rijetko gdje drugdje željeznice i putevi su popravljeni a fabrike rade punom parom Na-rod s puno oduševljenja radi na obnovi zemlje jer treba izgraditi ono što je neprijatelj pune četiri godine razarao što se tiče sistema on je opće narodni (koji izuzima pojedince) a sve blagodati kako materijal-ne tako 1 duhovne uživa sav na-rod Tred sam odlazak u Kanadu bilo je sudjenje Draži Mihailoviću koji je upropastio dobar dio naše omladine Izmedju ostalog nasilno je mobilizirao i moga sina Mio-dra- ga On je dvadesetitrl godine star l mogu reći da Iskreno žalim što on nije imao prilike da 1 ra-nije suradjuje sa Narodno oslobo-dilačkim pokretom Želeći da dobijem val list osta-jem unaprijed zahvalna — Marija Stolica Napomena ur — Ovako Marija Stolica supruga Janka Stolice bivšeg koloniste u Norandi Isti-čemo ovo pismo zbog toga što je malo naših iseljenika koji su radili po rudokopima koji nebi poznali Janka Stolicu ničkog pokreta te vjerujem da sa odlaskom druga naša kolonija gubi mnogo ali to nas veseli što će drug šaban doprinjeti svoj dio rada narodnom pokretu pa ma gdje on bio Drug šaban pri po-lasku stisnuo je desnicu svakom od nas a sa drugovima u drugim naseljima oprostio se je preko naše štampe i preko Zajedničara glasila HBZ Mi u Windsoru mo-žemo biti ponosni što je nas za-pala ova čast da druga koji je bio naš vodja i koji će umjeti pra vilno tumačiti želje i namjere na-še grad jevinske grupe šaljemo u Jugoslaviju Moj lični rastanak sa mojim školskim drugom G Šabanom bio je uistinu težak i osjetljiv Kad smo desnicu jedan drugome stis-kali u znak rasta janja nešto mi je bilo zastalo u grudima ali ipak svijesan da drug odlazi u svoju domovinu bilo mi je mnogo lakše i upravo se osjećao ponosan da će moj školski drug biti jedan od prvih Hrvata iz Kanade koji će odnijeti naše pozdrave domovini i pripraviti teren za našu gradje vinsku grupu koja će uzeti učešća u obnovi domovine Sretno ti putovanje druže Sa-ba- ne Tvoj odličan rad medju na-šim iseljenicima najbolja je ga-rancija da ćeš nam biti za diku i pomoć pa ma gdje bio A Musić nogama "Dolje reakcija dolje izrabljivali dolje gotovani! " Svi se nakostriješili nisam ništa razumio ali shvatio sam da mo-ram nestati I da nisam na vrat na nos pobjegao oni bi me vje rujte mi sigurno — ubili! Da dragi moji tako je to Na-stupila su čudna vremena Vlast se više ne poštuje — mi se ne po-štujemo! A ml smo bili vlast toliko dugo da sam ja bio uvjeren kako bez nas vlast uopće ne može ni postojati riava krv izumire Sv-ijet se vraća u varvarstvo Sad vlada prosti svijet — obični na-rod Ne izlazim više nikuda Ne mogu da gledam sve to Ne pod-nosim sve te užase taj nered te-ror I ne Izlaze ml iz glave one strašne riječi: "Nema više In-tervencije ni protekcije! TroHo je to! U red draškane!" Sad mi je bar jasno zašto se danas svug-dje mogu vidjeti toliki repovi! To je očita nesposobnost vlasti Kod nas prije nije bilo repova bar se ja ne sjećam da sam ikad sta-jao u repu Joža pl Žoharčrk _„_ BMBMiBMMMMMiBMMMWi'lh
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, September 05, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-09-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000858 |
Description
Title | 000416 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | £336 :f Četvrtak 5 septembra 1946 (lanovi gladnog odbora Američko-slavensko- g Kongresa za vrijeme Clevelandu Ohio a ovom sastanku je stvoren zaključak za saziv 20 21 i 22 septembra u New Yorku PROVA U svim sjevernim krajevima Narodne Republike Hrvatske spro- - vodi se agrarna reforma Komisi- - je za agrarnu reformu i koloniza- - čiju uz puno sudjelovanje seljaka u prvom redu seoske sirotinje u- - tvrdjuju veleposjednike kojima treba oduzeti zemlju jer je sami nisu nikada obradjivali 1 dodije- - IJUJU zemlju onima koji je nemaju a koji su je i dosada obradjivali ali u korist drugih U svim kra-jevima održavaju se rasprave o utvrdjivanju i eksproprijaciji zem-ljišta koja dolaze pod udar našeg Zakona o agrarnoj reformi i kolo-nizaciji Od kolikog Je značaja provodje-hj- e agrarne reforme najbolje nam pokazuju statistički podaci o zem-Ijovlasničk- im odnosima u Hrvat-skoj prije 1941 godine Na pod-ručju FNR Hrvatske seljaka bez-zemlja- ša i najveće seoske sirotinje koja nije posjedovala ni 05 ha zemlje bilo je ukupno 5334G ob-itelji Ovi su ukupno posjedovali 14421 k j zemlje Sam je jedan veleposjednik na primjer Thurn-Taxi- s kojemu je poslije "agrarne reforme" stare Jugoslavije ostav-ljeno 19750 k j imao više nego preko 50000 siromašnih obitelji Seoske sirotinje koja Je imala dol 2 ha zemlje bilo je u Hrvatskoj 224853 obitelji s ukupno 221530 ha zemlje Sam zagrebački nadbis-kup ne računajući zemlje Kaptola 1 ostalih crkvenih ustanova vlasti a Zagrebu posjedovao je oko 1500 kj Provedbom agrarne reforme ni-tko ne će moći posjedovati više od 20 ha obradive zemlje i bit će lik-vidirani u cijelosti dosadašnji ne-pravedni zemljoposjedovni odnosi Dobiveno zemljište podijelit će se najvećoj sirotinji iz najsiromaš-nijih krajeva Hrvatske Na masovnim sastancima u Sla-voniji seljaci su manifestirali svo-ju radost i zadovoljstvo što zem-lju dobivaju oni koji je i obradju-j- u Narod je osobito pokazao velik interes za zadružnu obradu zemlje Na području Baranje kolonizirat će se 1000 porodica a na područ-ju Srijema koje potpada pod Hr-vatsku oko 500 porodica Do 1 ožujak o g sprovest će se pot-puno agrarna reforma na područ- - Intervencija Idem velim pogledati novi film Salavat Andrejev piše Ve-liki sovjetski film Idem ja tako a mene pitaju: kuda ćeš? Idem velim ja njima u kino Igra sov-jetski film Salavat Andrejev! I produžim Kad tamo — pred kinom čudo Gomila nepregledna Tiska se i gu-ra samo ito se i ne tuče Ne može čovjk ni mrdnuti ni okrenuti se Vidim ja treba čekati a čekati je dosadno Znam čitao sam vrije-me je novac Mislim ja tako pa se okrenem desno i lijevo Kako da čovjek dodje do ulaznice a da se ne gura s tom gomilom? Mislim tako a ne mogu se sjetiti Već hoću da Idem a pred mene stade poznanik Zdravo velim ja njemu i nasmiješim se kako si? — Do-bro kaže on žurim u kino E ne ćeš vala opet ću ja njemu stići ĐJAM AGEAENE ME U ju Slavonije Agrarni interesenti a to su u prvom redu najsiromaš niji seljaci bezzemljaši dobiti če do 15 ožujka zemlju i odmah ot- - početi obradjivanjem Na područ- - ju Baranje ima ukupno 22112 k J zemljišta za kolonizaciju ZemalJ- - ska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju za Slavoniju održala je prosim uana rasprave u vezi s eksproprijacijom crkvenih imanja U Velikoj Gorici održane su rasprave za oduzimanje zemlje veleposjedničkoj obitelji Bliglevi-ć- a Zemlje koje je u ovom kraju posjedovao njemački knez Thurn Taxis iznosile su 4000 jutara ora-nice i one su nedavno bile oduzete kao njemačka svojina U kotaru Velika Gorica bilo je do C0% se-ljaka koji su sa 8 do 10 članova obitelji živjeli na jednom do dva rala zemlje Oni su morali odlaziti na njive veleposjednika i raditi od izlaska do zapada sunca uz na-gradu od 10 dinara samo za pre-hranu svoje obitelji U ovom ko-taru G00 porodica ostalo je bez posjeda jer im je za gradnju ae-rodroma u tri navrata bilo oduzeto 1000 jutara zemlje Agrarna re forma povratit će seljacima zem JlUJk0jVU Jm pemldi illv!jepo' sjednlci decenijama na rodne ruke došlo je već 7000 ju-tara bivše crkvene zemlje kojoj će se pribrojiti 1000 jutara zem-lje dobivene od veleposjednika Od zemlje dobivene agrarnom refor-mom u ovom kotaru podmirit će se najprije oni seljaci kojima je zemlja oduzeta zbog gradnje ae-rodroma a zatim borci invalidi i oni koji imaju najmanje zemlje a najbrojniju porodicu Na ras-pravi koja je provedena pred ko-misijom u pitanju zemlje Brigle-vić- e agrarni interesenti a u pr-vom redu seoska puka sirotinja iznijeli su teške prilike pod kojima je siromašni seljak obradjivao ze-mlju ovih bahatih plemenitaša Jednoglasno je narod tražio da im se zemlja oduzme i govorio: "živ-jeli su od zemlje ali nisu radili oni nego narod" Interesenti iz Gradića govorili su: "Mi Gradićanl borili smo se desetke godina za ovu zemlju Mi smo potrebni ze-mlje ml ćemo zemlju najbolje i ni do blagajne A on se opet na-smiješi meni i veli: — Ne Ćeš ka-že jer ja radim u kinu! Meni kao da svanu čuješ ka-žem ja njemu nemam vremena a išao bih u kino Ne mogu da se guram znaš s ovima ovdje Nego molim te stari smo prijatelji gle-daj nekako da mi preko reda iz-radiš kartu ti već znaš va-ljat ću l ja tebi A on drznik samo se osmjehnu — Nema to-ga više draškane! kaže mi i kesi ' se — Nema više intervencije ne može to da netko čeka a netko ne čeka U red draškane pa kad stigneš! I još me potapša po ramenu pred svima kao da sam 8 njim koze čuvao! Ja vidite ne mogu to da shva-tim Čudno mi je sve to a danas vam je svagdje tako Gdje god do-dje- te a I naravno zatražite kao što njihovog sastanka 27 i 28 Jula u Trećeg Sve-slavensk- og Kongresa obradjivatl" Na agrarnoj raspravi za eks-proprijaciju zemljišta zagrebačke nadbiskupije koje je održana pro-šlih dana u Zagrebu seljaci su klicali: "Ne damo zemlju onima koji sakrivaju krvavo ustaško zla-to" Predsjednik agrarne komisi-je za grad Zagreb na raspravi za crkvena dobra zagrebačke bisku-pije saopćio je ogromnom broju agrarnih interesenata iz siroma-šnih sela zagrebačke okoline da će 1C59 jutara plodne zemlje 1 šume zagrebačke nadbiskupije biti upisano u Zemljišni fond i da će se sva ta zemlja podijeliti potre-bnim seljacima njenim pravim vlasnicima Predstavnici 70000 seljaka iz zagrebačke okoline ko-ji su zainteresirani u agrarnoj ras-pravi za crkvena dobra zagreba-čke nadbiskupije klicali su na raspravi: "Živjeo naš Ustav! Ž-ivjela agrarna reforma!" Na raspravi su prisustvovali ag-rarni interesenti u glavnom selja-ci bezzemljaši iz Brežnice Dugog-sel- a šestina čučerja Grmošćice i ostalih siromašnih sela Na crkve-nom posjedu zagrebačke nadbisku-pije radili su od pamtivijeka selja-ci koji su bili kmetovi a kasnije dobili zemlju u zakup uz polovinu trećinu četvrtinu pa čak i peti-nu prihoda sa nje Razni crkveni dostojanstvenici kanonici i žup-nici sklapali su na ovoj zemlji ugovore sa seljacima kako su htje-li a kad seljaci nisu mogli da plate odredjenu cijenu onda su im oduzimali zemlju i davali je bogatijim boljim platišama Dok je predstavnik nadbiskupi-je dr Josip Marić iznosio zahtjeve nadbiskupije iz dvorane su se čuli brojni usklici i prigovori Ka-ta Novosel iz zagrebačke Dubrave prigovorila mu je: "Ne ćemo im dati zemlju ne drugovi i druga-rice Ne Ćemo da nas oni I dalje izrabljuju Ml smo na njihovoj ze-mlji bili uvijek roblje Ne damo zemlju onima koji sakrivaju 36 sanduka krvavog ustaškog zlata" Seljaklnja Jaga Haramlnčić re kle je: "Naši su djedovi Iskrčili šume Mi smo obradjivali zemlju sve dok nam je nisu oduzeli A ste uvijek tražili glavnoga šefa da mu kažete tko ste pa da vam odmah on lično uredi stvar nai-lazite na takovo nerazumijevanje nepoštovanje Ova mladež nema više poštovanja prema gospodi kao nekad šta više ne umije čak 1 ni razlikovati gospodina od prosta-ka To bar nije teško Jer se ml gospoda po svemu poznajemo O-dm- ah ' se vidi kako smo fina sorta ! Sjećam se dobro kako je sve to bilo divno još prošle godine! Gdje j god se samo pojaviš sve ti se kla-nja I Još kad kažeš tko st i tko te šalje — sva ti se vrata širom o- - tvaraju Dovoljno je da za nekoga progovoriš samo riječ — dvije pa je već sve u redu A danas ? čini mi se kad bih izmislio da me je poslao I sam ministar da bi odgo-- vorill: Ništa ne smeta draškane stani ti samo u red pa kad stig-neš Takav vam je to svijet vjerujte Neki dan sam opet pošao u za-drugu Molim kažem ja njima dajte mi brzo što me pripada Znate žurim se! Govorim ja tako nitko ni da mrdne Nisam ja naučio čekati opet ću ja njima 'NE STRANA i NA ADRESU USTAŠA KOJI TRA2E POMOĆ IZ ITALIJE I AUSTRIJE JE NOVOSTI ZAVISNA' JE BILA FAŠISTIČKO DIJETE ZAČETO U RISV3U Fonvord Bay B C — Kroz zadnju godinu raspisali su se "izbjeglice" (ustaše i mačekovci) iz Italije i Austrije svojoj rodbi-ni u Kanadu Svijesniji drugovi kad su primili list od te svoje rod-bine koja je radi svojih zločina nad našim narodom pobjegla pred narodnom vojskom objavili su dio tih listova i popratili ih svojim komentarom u našoj štampi Osu-dili su ih i odbili im svaku mate-rije! nu pomoć jer pomagati njih znači pomagati neprijatelje našeg vlastitog naroda Nemam dokaza ali vjerujem da ima ljudi i u radničkom pokretu koji su primili listove od te svoje ustake rodbine i može biti da su ih materijalno pomagali samo sve to drže u tajnosti Ma kolik- - pojedinac donio koristi radničkom pokretu ako ga u ovakvim čašo-vim- a osvoje rodbinske veze ako mu srce prevlada zdrav razum on ne može biti istinskim radničkim sad treba da nam se zemlja vrati!" Jedan stariji seljak dobio je ri-ječ i rekao: "Drugovi ml smo se-ljaci robovali na crkvenoj zemlji Mi smo kulačili dok su nenarodni svećenici pomagali fašizam I sad mi imamo puno pravo na našu zemlju Djedovi su nam dobivali batine a mi hoćemo sad naše natrag" DJura Gašparić mladi seljak Iz Ripnjaka kaže Jednostavno: "Na-ma Je crkva oduzela zemlju koju smo obradjivali kad ove jeseni ni-smo imali novaca da je zakupimo Ali sada je zemlja naša l ml ćemo je obradjivatl Stvorit ćemo od nje vrt kad nam naša narodna vlast dade traktore 1 pomogne pri obradjivanju" Kad Je ova agrarna rasprava bila završena agrarni interesenti izlazili su iz dvorane i klicali na-rodnoj vlasti Govorili su svi jed-nodušno da se oduzimanjem suvi-šne zemlje nadbiskupiji l dava-njem te zemlje potrebnoj seljačkoj sirotinji ostvaruju njihove stare pravice HRVATSKOJ Upute o sakupljanju pomoći za narodnu čitaonicu u Smriki Sarnia — Drugovi i drugarice šmrlčanl čitali smo pismo odbora Narodne čitaonice u šmriki Takvo pismo smo dobili l ml obitelj Bobuš Pisma nam govore da se ml šmrlčanl u Kanadi složimo i za-jednički kao prava braća poradi-mo za korist naše stare domovine i našeg naroda Može biti da nas ima različitih mišljenja po ovom pitanju jedni možda misle ovako drugi onako ili kako kod nas u Primorju vele: sto ljudi sto ćudi No mislim da ćemo ipak jedinstveno i složno ra-diti za ovu plemenitu stvar Ja bi ovdje mogla navesti svoje prepo-ruke 1 mišljenja ali prepuštam neka o tome reču svoje oni koji imaju više iskustva Reći su sa svoje strane samo to da bi treba nekoga izmedju nas odrediti tko ali nitko se ni ne okrenu Počnem protestirati povisim ton kad se zamislite nekoliko prostaka obič-nih radnika šta li okrenu meni pa mi otsjekoše onako kao da su oni gospoda i vlast a ne ja: — Deder ti gespodičiću malo lakše! Mi čekamo od jutros a ti sad stl-- i gao pa već navalio ko sivonja da ti je odmah! Mene to naravno silno uvrijedi pa 1 Ja njima skre-- I lem ljutito: Ako čekate i treba da čekate velim ji a ja sam uostalom vi i ne znate tko sam ja Teško je prikazati šta je sve dalje bilo! Kao kroz san sje-ćam se da je netko rekao: — Gle-daj ti molim te njega! Pa ovaj kao da ne zna šta se je sve kod nas dogodilo otkako se je rat svr-šio! Deder draškane da ga malo poučimo! " 1 još sve tako nešto Priznajem ja zaista ne mogu da shvatim šta se je sve dogodilo! Nešto nije u redu jer je taj "niži stalež" nešto visoko dignuo nos kao da je on gospodar u dr-žavi kao da je njegova država a ne naša gospodska U glavnome borcem Ja sam poodavno primio list od nekog Vida čačića iz Italije U listu me naziva "brazerom" U prvom redu ja se odričem svih ovakvih "brazera" (braće) pošto su njihove ruke okrvavljene krvlju naših naroda i drugo ne zaslužuju već prezir i mržnju svakog poš-tenog čovjeka U tom listu taj mi ustaša pored ostalog i ovo piše: "Ti znaš ito je sve naš narod patio pod srpskim tlačite-ljim- a pa je i mene uhvatila bor-b-a na strani hrvatskog naroda koji se je borio za svoju državu čast i poštenje" Ja ni sam neznam ito će snama biti Govori se da će Sje-dinjene Države i Kanada primiti 27000 izbjeglica iz Europe ali prvenstveno one koji imaju ga-rancije od svojih A nama koji još nemamo garancije prijeti opa-snost da nas povrate natrag Bra-tiću ti znaš što nas čeka ako se vratimo u Hrvatsku o tome ti netrebam pisati Naši iz okolice Gospića Lovinca i Smiljana do-bivaju garancije i novac preko banke Ovdje je Bimnom sin Štipa Korice Joso i njemu piše Maka Ivana Crnog da će mu poslati garanciju i poslala mu je nešto novaca" Podvlači taj ustaša da se je borio protiv "srpskih tlačitelja" "za svoju državu čast i poštenje" Ustašo ti si klao srpski siroma-šni narod po Lici Nisu to bili "tlačitelji" već narod koji se digao na oružje da zaštiti svoj goli život Taj srpski narod protiv kojega si se ti borio prvi je podi-gao ustanak protiv okupatora i domaćih izdajica On je prvi svo-jom krvlju cementirao bratstvo Rastanak Vindsor Ont — Za vrijeme prošlog rata naš narod diljem Kanade pomagao je ratne napore Kanade i Saveznika za što skoriji poraz fašizma Poslije pod vod-stvom Vijeća Kanadskih Južnih Slavena mi iseljeni Jugoslaveni dali smo se na rad za što veću i će rukovoditi radom preuzeti sa-birne liste i sabrani novac poslati odboru Narodne čitaonice u šmri-ki Ja bi za ovu dužnost predložila druga Ivana Matošića i druga Mihu Burica iz Montreala Molim ih da oni daju svoje mišljenje kroz Novosti po ovom pitanju Ako se primaju te dužnosti trebaju obja-viti i svoju adresu kako bi im mogli dostaviti sabrani novac Mi-slim da bi bilo bolje i uspješnije kad bi se netko zauzeo i dao znati ostalima kuda treba novac dostav-ljati Na taj način su radili l ostali naši iseljenici iz Primorja pa bi trebali tako raditi i mi Mi smo u Novostima našli pismo koje je došlo na druga Matošića pa sma-tram da bi bilo najpravilnije ako bi on cijelu stvar oko sakupljanja uzeo preko sebe samo bi se tre — ja više ne Idem u zadrugu sam već šaljem opet služavku kao i prije Eto a prije desetak dana pozva-š- e me na nekakvu konferenciju Hvala Bogu pomislim konačno nešto pametno I treba konferisa-t-i treba reći vlastima kakove se sve strahote dogadjaju i kako se užasne grješke kod nas dozvolja-vaju I odem Već na ulasku u dvoranu nisam morao sam sebi vierovati Sve sa mi prosti svijet i ponegdje kao za lijek poneka otmjenija pojava ' A tamo sasvim naprijed na na-šim počasnim mjestima sve sam običan svijet Ipak se ne zbunim već podjem odlučno naprijed Pi-tam jednog omladinca gdje je mo-je mjesto On se nasmiješi veliko-dušno: — Gdje god hoćete druže! Ustuknem! Kakav drug kakvo li ti što! Pa šta misli taj deran? ču-ješ ti velim ja njemu ja sam ov- -' dje naročito pozvan I naglasim ono "naročito pozvan" — Pa svi su ovdje pozvani draškane dobaci ' on meni nasmija se l — ode Je--! dva sam se suzdržao da ne pla Hrvata i Srba On je prvi svojom državi kojom je stvarno gospoda-krvlj- u udario temelje Hrvatskoj rio Talijan i poslije Nijemac To Narodnoj Republici I je bilo fašističko dijete koje Je Piše ustaša da se je borio za začeto u Rimu ja poslije ga je od-"drža- vu čast 1 poštenje" ćasti gajao Hitler Ali pod udarcima i poštenja nema kod ustaša To Narodne-oslobodilač-ke vojske to je je pokazao Jasenovac i ostala zvi I fašističko dijete uništeno i više jerstva koja su ustaše počinili m nikad oživjeti neće Toliko sam samo nad srpskim narodom već i imao reći na ustaško pismo nad hrvatskim On govori o nekoj I I čačić Sve materijalne i duhovne blagodati uživa narod PISMO MARIJE STOLICE O NJEZIMM POGLEDIMA NA NOVU JUGOSLAVIJU Nedavno je sa svojim kćerkama stigla iz Jugoslavije Marija Sto-lica supruga Janka Stolice u St Thomas Ontario Obitelj Stolica je svojevremeno živjela u Noran-d- i Quebec od kuda je Marija oti-šla sa svojim kćerkama u Jugo-slaviju i tamo ostala za cijelo vrijeme rata Kratko poslije svog povratka u Kanadu poslala je Srpskom Glasniku slijedeće pismo: 'St Thomas 19 augusta 194G — štovani urednice kako sam ne-davno došla iz Jugoslavije biti ću Vam veoma zahvalna da u vaš list stavite jedan kratak dopis o Ju-goslaviji Jugoslaviju rani napustila 25 juna sa svojim dvim kćerkama Poslije duljeg putovanja stigla sam u Kanadu gdje sam srdačno pri-mljena od strane Jugoslavena Vidila sam da su usko vezani za svoju rodnu grudu Jugoslaviju koja danas znači nešto novo u hi-storiji modernog svijeta Ali s druge strane vidila sam da pojedinci nemaju točnih shva-ćanja o prilikama u njoj Uvjerena sam da objektivni ljudi sa zdra-vim shvaćanjima mogu pozdraviti ono Što se sada odigrava u Jugo-slaviji Za skoro nepune dvije go sa drugom Sabanom obilniju materijalnu pomoć našoj opustošenoj po neprijatelju rodnoj domovini Sa našim ličnim prilo-zima i našim zalaganjem možemo reći da su sve naše akcije za po-moć našem narodu bile uspješne No sa pomaganjem našeg naroda još nismo prestali nego ćemo na-staviti sve dotle dok pomoć bude potrebna Poslije je potaknuto pitanje or-zanlzara- nja radnih grupa za poći u Jugoslaviju i pomoći našem na rodu na izgradnji i obnovi gospo-darstva Na sugestiju druga Jan-ka Popovića osnovali smo u ovom mjestu gradjevinarsku grupu Grupa je lijepo napredovala i do segla lijep broj članstva a jedan od tih članova bio je drug G P Šaban glavni predsjednik Saveza Kanadskih Hrvata Na jednoj od sjednica gradje-vinarsk- e grupe drug šaban je izabran za delegata koji će poći u Jugoslaviju i Narodnim vlasti-ma podnijeti naš plan I na 10 augusta drug Šaban otputovao je sa ostalim delegatima u Jugosla-viju Rastanak druga šabana sa na-šim naseljem bio je dirljiv jer je drug bio duša i srce našeg rad- - bao odmah javiti preko Novosti sa adresom na koju bi svi mogli no-vac dostavljati M P Bobuš nem Zamislite samo tolika pro-stota! Skandal! Sjednem na jednu praznu stolicu koju mi ponudiše u zamjenu za moje počasno mjesto Bože sveti kako je neprijatan već l sam osjećaj da sjediš zajedno s njima Užasno zaista! Ali neka mislim ja sve ću to reći! Najednom bez ikakve najave bez iluminacije bez fanfara bez ičega pope se na podium neki čo-vjek i poče govoriti Masa kliče i plješće kao luda Ja da vam pravo kažem nisam razumio tu komedi ju Jer to zbilja mora biti neka komedija dok spominju prava na-roda i slične gluposti Kad bi na-rod zaista dobio svoja prava šta bi onda bilo s našima? Kad sam konačno čuo riječi: "Ima li tko šta primijetiti?" — dignem se odlučno l podjem na-prijed na govornicu Zaustaviše me Nije potrebno vele možete i s mjesta Duboko uvrijedjen zbog takove nepažnje počnem govoriti Iznosim Ja tako sve činjenice upravo nabrajam kad brrr zagluši me odjednom nekakvo ur-lanje deranje lupanje i rukama I dine prilike su e u njoj konsol-idirale Kao rijetko gdje drugdje željeznice i putevi su popravljeni a fabrike rade punom parom Na-rod s puno oduševljenja radi na obnovi zemlje jer treba izgraditi ono što je neprijatelj pune četiri godine razarao što se tiče sistema on je opće narodni (koji izuzima pojedince) a sve blagodati kako materijal-ne tako 1 duhovne uživa sav na-rod Tred sam odlazak u Kanadu bilo je sudjenje Draži Mihailoviću koji je upropastio dobar dio naše omladine Izmedju ostalog nasilno je mobilizirao i moga sina Mio-dra- ga On je dvadesetitrl godine star l mogu reći da Iskreno žalim što on nije imao prilike da 1 ra-nije suradjuje sa Narodno oslobo-dilačkim pokretom Želeći da dobijem val list osta-jem unaprijed zahvalna — Marija Stolica Napomena ur — Ovako Marija Stolica supruga Janka Stolice bivšeg koloniste u Norandi Isti-čemo ovo pismo zbog toga što je malo naših iseljenika koji su radili po rudokopima koji nebi poznali Janka Stolicu ničkog pokreta te vjerujem da sa odlaskom druga naša kolonija gubi mnogo ali to nas veseli što će drug šaban doprinjeti svoj dio rada narodnom pokretu pa ma gdje on bio Drug šaban pri po-lasku stisnuo je desnicu svakom od nas a sa drugovima u drugim naseljima oprostio se je preko naše štampe i preko Zajedničara glasila HBZ Mi u Windsoru mo-žemo biti ponosni što je nas za-pala ova čast da druga koji je bio naš vodja i koji će umjeti pra vilno tumačiti želje i namjere na-še grad jevinske grupe šaljemo u Jugoslaviju Moj lični rastanak sa mojim školskim drugom G Šabanom bio je uistinu težak i osjetljiv Kad smo desnicu jedan drugome stis-kali u znak rasta janja nešto mi je bilo zastalo u grudima ali ipak svijesan da drug odlazi u svoju domovinu bilo mi je mnogo lakše i upravo se osjećao ponosan da će moj školski drug biti jedan od prvih Hrvata iz Kanade koji će odnijeti naše pozdrave domovini i pripraviti teren za našu gradje vinsku grupu koja će uzeti učešća u obnovi domovine Sretno ti putovanje druže Sa-ba- ne Tvoj odličan rad medju na-šim iseljenicima najbolja je ga-rancija da ćeš nam biti za diku i pomoć pa ma gdje bio A Musić nogama "Dolje reakcija dolje izrabljivali dolje gotovani! " Svi se nakostriješili nisam ništa razumio ali shvatio sam da mo-ram nestati I da nisam na vrat na nos pobjegao oni bi me vje rujte mi sigurno — ubili! Da dragi moji tako je to Na-stupila su čudna vremena Vlast se više ne poštuje — mi se ne po-štujemo! A ml smo bili vlast toliko dugo da sam ja bio uvjeren kako bez nas vlast uopće ne može ni postojati riava krv izumire Sv-ijet se vraća u varvarstvo Sad vlada prosti svijet — obični na-rod Ne izlazim više nikuda Ne mogu da gledam sve to Ne pod-nosim sve te užase taj nered te-ror I ne Izlaze ml iz glave one strašne riječi: "Nema više In-tervencije ni protekcije! TroHo je to! U red draškane!" Sad mi je bar jasno zašto se danas svug-dje mogu vidjeti toliki repovi! To je očita nesposobnost vlasti Kod nas prije nije bilo repova bar se ja ne sjećam da sam ikad sta-jao u repu Joža pl Žoharčrk _„_ BMBMiBMMMMMiBMMMWi'lh |
Tags
Comments
Post a Comment for 000416