Novosti, September 05, 1946

              £336
:f
Četvrtak 5 septembra 1946
(lanovi gladnog odbora Američko-slavensko- g Kongresa za vrijeme
Clevelandu Ohio a ovom sastanku je stvoren zaključak za saziv
20 21 i 22 septembra u New Yorku PROVA
U svim sjevernim krajevima
Narodne Republike Hrvatske spro- -
vodi se agrarna reforma Komisi- -
je za agrarnu reformu i koloniza- -
čiju uz puno sudjelovanje seljaka
u prvom redu seoske sirotinje u- -
tvrdjuju veleposjednike kojima
treba oduzeti zemlju jer je sami
nisu nikada obradjivali 1 dodije- -
IJUJU zemlju onima koji je nemaju
a koji su je i dosada obradjivali
ali u korist drugih U svim kra-jevima
održavaju se rasprave o
utvrdjivanju i eksproprijaciji zem-ljišta
koja dolaze pod udar našeg
Zakona o agrarnoj reformi i kolo-nizaciji
Od kolikog Je značaja provodje-hj- e
agrarne reforme najbolje nam
pokazuju statistički podaci o zem-Ijovlasničk- im
odnosima u Hrvat-skoj
prije 1941 godine Na pod-ručju
FNR Hrvatske seljaka bez-zemlja- ša
i najveće seoske sirotinje
koja nije posjedovala ni 05 ha
zemlje bilo je ukupno 5334G ob-itelji
Ovi su ukupno posjedovali
14421 k j zemlje Sam je jedan
veleposjednik na primjer Thurn-Taxi- s
kojemu je poslije "agrarne
reforme" stare Jugoslavije ostav-ljeno
19750 k j imao više nego
preko 50000 siromašnih obitelji
Seoske sirotinje koja Je imala dol
2 ha zemlje bilo je u Hrvatskoj
224853 obitelji s ukupno 221530
ha zemlje Sam zagrebački nadbis-kup
ne računajući zemlje Kaptola
1 ostalih crkvenih ustanova vlasti
a Zagrebu posjedovao je oko 1500 kj
Provedbom agrarne reforme ni-tko
ne će moći posjedovati više od
20 ha obradive zemlje i bit će lik-vidirani
u cijelosti dosadašnji ne-pravedni
zemljoposjedovni odnosi
Dobiveno zemljište podijelit će se
najvećoj sirotinji iz najsiromaš-nijih
krajeva Hrvatske
Na masovnim sastancima u Sla-voniji
seljaci su manifestirali svo-ju
radost i zadovoljstvo što zem-lju
dobivaju oni koji je i obradju-j- u
Narod je osobito pokazao velik
interes za zadružnu obradu zemlje
Na području Baranje kolonizirat
će se 1000 porodica a na područ-ju
Srijema koje potpada pod Hr-vatsku
oko 500 porodica Do 1
ožujak o g sprovest će se pot-puno
agrarna reforma na područ- -
Intervencija
Idem velim pogledati novi
film Salavat Andrejev piše Ve-liki
sovjetski film Idem ja tako
a mene pitaju: kuda ćeš? Idem
velim ja njima u kino Igra sov-jetski
film Salavat Andrejev! I
produžim
Kad tamo — pred kinom čudo
Gomila nepregledna Tiska se i gu-ra
samo ito se i ne tuče Ne može
čovjk ni mrdnuti ni okrenuti se
Vidim ja treba čekati a čekati
je dosadno Znam čitao sam vrije-me
je novac Mislim ja tako pa se
okrenem desno i lijevo Kako da
čovjek dodje do ulaznice a da se
ne gura s tom gomilom? Mislim
tako a ne mogu se sjetiti Već
hoću da Idem a pred mene stade
poznanik Zdravo velim ja njemu
i nasmiješim se kako si? — Do-bro
kaže on žurim u kino E ne
ćeš vala opet ću ja njemu stići
ĐJAM AGEAENE
ME U
ju Slavonije Agrarni interesenti
a to su u prvom redu najsiromaš
niji seljaci bezzemljaši dobiti če
do 15 ožujka zemlju i odmah ot- -
početi obradjivanjem Na područ- -
ju Baranje ima ukupno 22112 k J
zemljišta za kolonizaciju ZemalJ- -
ska komisija za agrarnu reformu
i kolonizaciju za Slavoniju održala
je prosim uana rasprave u vezi s
eksproprijacijom crkvenih imanja
U Velikoj Gorici održane su
rasprave za oduzimanje zemlje
veleposjedničkoj obitelji Bliglevi-ć- a
Zemlje koje je u ovom kraju
posjedovao njemački knez Thurn
Taxis iznosile su 4000 jutara ora-nice
i one su nedavno bile oduzete
kao njemačka svojina U kotaru
Velika Gorica bilo je do C0% se-ljaka
koji su sa 8 do 10 članova
obitelji živjeli na jednom do dva
rala zemlje Oni su morali odlaziti
na njive veleposjednika i raditi od
izlaska do zapada sunca uz na-gradu
od 10 dinara samo za pre-hranu
svoje obitelji U ovom ko-taru
G00 porodica ostalo je bez
posjeda jer im je za gradnju ae-rodroma
u tri navrata bilo oduzeto
1000 jutara zemlje Agrarna re
forma povratit će seljacima zem
JlUJk0jVU Jm pemldi illv!jepo'
sjednlci decenijama na
rodne ruke došlo je već 7000 ju-tara
bivše crkvene zemlje kojoj
će se pribrojiti 1000 jutara zem-lje
dobivene od veleposjednika Od
zemlje dobivene agrarnom refor-mom
u ovom kotaru podmirit će
se najprije oni seljaci kojima je
zemlja oduzeta zbog gradnje ae-rodroma
a zatim borci invalidi
i oni koji imaju najmanje zemlje
a najbrojniju porodicu Na ras-pravi
koja je provedena pred ko-misijom
u pitanju zemlje Brigle-vić- e
agrarni interesenti a u pr-vom
redu seoska puka sirotinja
iznijeli su teške prilike pod kojima
je siromašni seljak obradjivao ze-mlju
ovih bahatih plemenitaša
Jednoglasno je narod tražio da im
se zemlja oduzme i govorio: "živ-jeli
su od zemlje ali nisu radili
oni nego narod" Interesenti iz
Gradića govorili su: "Mi Gradićanl
borili smo se desetke godina za
ovu zemlju Mi smo potrebni ze-mlje
ml ćemo zemlju najbolje
i
ni do blagajne A on se opet na-smiješi
meni i veli: — Ne Ćeš ka-že
jer ja radim u kinu!
Meni kao da svanu čuješ ka-žem
ja njemu nemam vremena
a išao bih u kino Ne mogu da se
guram znaš s ovima ovdje Nego
molim te stari smo prijatelji gle-daj
nekako da mi preko reda iz-radiš
kartu ti već znaš va-ljat
ću l ja tebi A on drznik
samo se osmjehnu — Nema to-ga
više draškane! kaže mi i kesi '
se — Nema više intervencije ne
može to da netko čeka a netko
ne čeka U red draškane pa kad
stigneš! I još me potapša po
ramenu pred svima kao da sam 8
njim koze čuvao!
Ja vidite ne mogu to da shva-tim
Čudno mi je sve to a danas
vam je svagdje tako Gdje god do-dje- te a
I naravno zatražite kao što
njihovog sastanka 27 i 28 Jula u
Trećeg Sve-slavensk- og Kongresa
obradjivatl"
Na agrarnoj raspravi za eks-proprijaciju
zemljišta zagrebačke
nadbiskupije koje je održana pro-šlih
dana u Zagrebu seljaci su
klicali: "Ne damo zemlju onima
koji sakrivaju krvavo ustaško zla-to"
Predsjednik agrarne komisi-je
za grad Zagreb na raspravi za
crkvena dobra zagrebačke bisku-pije
saopćio je ogromnom broju
agrarnih interesenata iz siroma-šnih
sela zagrebačke okoline da
će 1C59 jutara plodne zemlje 1
šume zagrebačke nadbiskupije biti
upisano u Zemljišni fond i da će
se sva ta zemlja podijeliti potre-bnim
seljacima njenim pravim
vlasnicima Predstavnici 70000
seljaka iz zagrebačke okoline ko-ji
su zainteresirani u agrarnoj ras-pravi
za crkvena dobra zagreba-čke
nadbiskupije klicali su na
raspravi: "Živjeo naš Ustav! Ž-ivjela
agrarna reforma!"
Na raspravi su prisustvovali ag-rarni
interesenti u glavnom selja-ci
bezzemljaši iz Brežnice Dugog-sel- a
šestina čučerja Grmošćice i
ostalih siromašnih sela Na crkve-nom
posjedu zagrebačke nadbisku-pije
radili su od pamtivijeka selja-ci
koji su bili kmetovi a kasnije
dobili zemlju u zakup uz polovinu
trećinu četvrtinu pa čak i peti-nu
prihoda sa nje Razni crkveni
dostojanstvenici kanonici i žup-nici
sklapali su na ovoj zemlji
ugovore sa seljacima kako su htje-li
a kad seljaci nisu mogli da
plate odredjenu cijenu onda su
im oduzimali zemlju i davali je
bogatijim boljim platišama
Dok je predstavnik nadbiskupi-je
dr Josip Marić iznosio zahtjeve
nadbiskupije iz dvorane su se
čuli brojni usklici i prigovori Ka-ta
Novosel iz zagrebačke Dubrave
prigovorila mu je: "Ne ćemo im
dati zemlju ne drugovi i druga-rice
Ne Ćemo da nas oni I dalje
izrabljuju Ml smo na njihovoj ze-mlji
bili uvijek roblje Ne damo
zemlju onima koji sakrivaju 36
sanduka krvavog ustaškog zlata"
Seljaklnja Jaga Haramlnčić re
kle je: "Naši su djedovi Iskrčili
šume Mi smo obradjivali zemlju
sve dok nam je nisu oduzeli A
ste uvijek tražili glavnoga šefa
da mu kažete tko ste pa da vam
odmah on lično uredi stvar nai-lazite
na takovo nerazumijevanje
nepoštovanje Ova mladež nema
više poštovanja prema gospodi
kao nekad šta više ne umije čak
1 ni razlikovati gospodina od prosta-ka
To bar nije teško Jer se ml
gospoda po svemu poznajemo O-dm- ah
'
se vidi kako smo fina sorta !
Sjećam se dobro kako je sve to
bilo divno još prošle godine! Gdje j
god se samo pojaviš sve ti se kla-nja
I Još kad kažeš tko st i tko te
šalje — sva ti se vrata širom o- -
tvaraju Dovoljno je da za nekoga
progovoriš samo riječ — dvije pa
je već sve u redu A danas ? čini
mi se kad bih izmislio da me je
poslao I sam ministar da bi odgo--
vorill: Ništa ne smeta draškane
stani ti samo u red pa kad stig-neš
Takav vam je to svijet
vjerujte
Neki dan sam opet pošao u za-drugu
Molim kažem ja njima
dajte mi brzo što me pripada
Znate žurim se! Govorim ja tako
nitko ni da mrdne Nisam ja
naučio čekati opet ću ja njima
'NE
STRANA i
NA ADRESU USTAŠA KOJI TRA2E POMOĆ IZ ITALIJE
I AUSTRIJE
JE
NOVOSTI
ZAVISNA' JE BILA FAŠISTIČKO
DIJETE ZAČETO U RISV3U
Fonvord Bay B C — Kroz
zadnju godinu raspisali su se
"izbjeglice" (ustaše i mačekovci)
iz Italije i Austrije svojoj rodbi-ni
u Kanadu Svijesniji drugovi
kad su primili list od te svoje rod-bine
koja je radi svojih zločina
nad našim narodom pobjegla pred
narodnom vojskom objavili su dio
tih listova i popratili ih svojim
komentarom u našoj štampi Osu-dili
su ih i odbili im svaku mate-rije!
nu pomoć jer pomagati njih
znači pomagati neprijatelje našeg
vlastitog naroda
Nemam dokaza ali vjerujem da
ima ljudi i u radničkom pokretu
koji su primili listove od te svoje
ustake rodbine i može biti da
su ih materijalno pomagali samo
sve to drže u tajnosti Ma kolik- -
pojedinac donio koristi radničkom
pokretu ako ga u ovakvim čašo-vim- a
osvoje rodbinske veze ako
mu srce prevlada zdrav razum on
ne može biti istinskim radničkim
sad treba da nam se zemlja vrati!"
Jedan stariji seljak dobio je ri-ječ
i rekao: "Drugovi ml smo se-ljaci
robovali na crkvenoj zemlji
Mi smo kulačili dok su nenarodni
svećenici pomagali fašizam I sad
mi imamo puno pravo na našu
zemlju Djedovi su nam dobivali
batine a mi hoćemo sad naše
natrag"
DJura Gašparić mladi seljak Iz
Ripnjaka kaže Jednostavno: "Na-ma
Je crkva oduzela zemlju koju
smo obradjivali kad ove jeseni ni-smo
imali novaca da je zakupimo
Ali sada je zemlja naša l ml ćemo
je obradjivatl Stvorit ćemo od
nje vrt kad nam naša narodna
vlast dade traktore 1 pomogne pri
obradjivanju"
Kad Je ova agrarna rasprava
bila završena agrarni interesenti
izlazili su iz dvorane i klicali na-rodnoj
vlasti Govorili su svi jed-nodušno
da se oduzimanjem suvi-šne
zemlje nadbiskupiji l dava-njem
te zemlje potrebnoj seljačkoj
sirotinji ostvaruju njihove stare
pravice
HRVATSKOJ
Upute o sakupljanju pomoći
za narodnu čitaonicu u Smriki
Sarnia — Drugovi i drugarice
šmrlčanl čitali smo pismo odbora
Narodne čitaonice u šmriki Takvo
pismo smo dobili l ml obitelj
Bobuš
Pisma nam govore da se ml
šmrlčanl u Kanadi složimo i za-jednički
kao prava braća poradi-mo
za korist naše stare domovine
i našeg naroda
Može biti da nas ima različitih
mišljenja po ovom pitanju jedni
možda misle ovako drugi onako
ili kako kod nas u Primorju vele:
sto ljudi sto ćudi No mislim da
ćemo ipak jedinstveno i složno ra-diti
za ovu plemenitu stvar Ja bi
ovdje mogla navesti svoje prepo-ruke
1 mišljenja ali prepuštam
neka o tome reču svoje oni koji
imaju više iskustva Reći su sa
svoje strane samo to da bi treba
nekoga izmedju nas odrediti tko
ali nitko se ni ne okrenu Počnem
protestirati povisim ton kad se
zamislite nekoliko prostaka obič-nih
radnika šta li okrenu meni
pa mi otsjekoše onako kao da su
oni gospoda i vlast a ne ja: —
Deder ti gespodičiću malo lakše!
Mi čekamo od jutros a ti sad stl-- i
gao pa već navalio ko sivonja da
ti je odmah! Mene to naravno
silno uvrijedi pa 1 Ja njima skre-- I
lem ljutito: Ako čekate i treba da
čekate velim ji a ja sam
uostalom vi i ne znate tko sam
ja
Teško je prikazati šta je sve
dalje bilo! Kao kroz san sje-ćam
se da je netko rekao: — Gle-daj
ti molim te njega! Pa ovaj
kao da ne zna šta se je sve kod
nas dogodilo otkako se je rat svr-šio!
Deder draškane da ga malo
poučimo! " 1 još sve tako nešto
Priznajem ja zaista ne mogu da
shvatim šta se je sve dogodilo!
Nešto nije u redu jer je taj
"niži stalež" nešto visoko dignuo
nos kao da je on gospodar u dr-žavi
kao da je njegova država a
ne naša gospodska U glavnome
borcem
Ja sam poodavno primio list od
nekog Vida čačića iz Italije U
listu me naziva "brazerom" U
prvom redu ja se odričem svih
ovakvih "brazera" (braće) pošto
su njihove ruke okrvavljene krvlju
naših naroda i drugo ne zaslužuju
već prezir i mržnju svakog poš-tenog
čovjeka U tom listu taj mi
ustaša pored ostalog i ovo piše:
"Ti znaš ito je sve naš
narod patio pod srpskim tlačite-ljim- a
pa je i mene uhvatila bor-b-a
na strani hrvatskog naroda
koji se je borio za svoju državu
čast i poštenje"
Ja ni sam neznam ito će
snama biti Govori se da će Sje-dinjene
Države i Kanada primiti
27000 izbjeglica iz Europe ali
prvenstveno one koji imaju ga-rancije
od svojih A nama koji
još nemamo garancije prijeti opa-snost
da nas povrate natrag Bra-tiću
ti znaš što nas čeka ako se
vratimo u Hrvatsku o tome ti
netrebam pisati Naši iz okolice
Gospića Lovinca i Smiljana do-bivaju
garancije i novac preko
banke Ovdje je Bimnom sin Štipa
Korice Joso i njemu piše Maka
Ivana Crnog da će mu poslati
garanciju i poslala mu je nešto
novaca"
Podvlači taj ustaša da se je
borio protiv "srpskih tlačitelja"
"za svoju državu čast i poštenje"
Ustašo ti si klao srpski siroma-šni
narod po Lici Nisu to bili
"tlačitelji" već narod koji se digao
na oružje da zaštiti svoj goli
život Taj srpski narod protiv
kojega si se ti borio prvi je podi-gao
ustanak protiv okupatora i
domaćih izdajica On je prvi svo-jom
krvlju cementirao bratstvo
Rastanak
Vindsor Ont — Za vrijeme
prošlog rata naš narod diljem
Kanade pomagao je ratne napore
Kanade i Saveznika za što skoriji
poraz fašizma Poslije pod vod-stvom
Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena mi iseljeni Jugoslaveni
dali smo se na rad za što veću i
će rukovoditi radom preuzeti sa-birne
liste i sabrani novac poslati
odboru Narodne čitaonice u šmri-ki
Ja bi za ovu dužnost predložila
druga Ivana Matošića i druga
Mihu Burica iz Montreala Molim
ih da oni daju svoje mišljenje kroz
Novosti po ovom pitanju Ako se
primaju te dužnosti trebaju obja-viti
i svoju adresu kako bi im
mogli dostaviti sabrani novac Mi-slim
da bi bilo bolje i uspješnije
kad bi se netko zauzeo i dao znati
ostalima kuda treba novac dostav-ljati
Na taj način su radili l ostali
naši iseljenici iz Primorja pa bi
trebali tako raditi i mi Mi smo
u Novostima našli pismo koje je
došlo na druga Matošića pa sma-tram
da bi bilo najpravilnije ako
bi on cijelu stvar oko sakupljanja
uzeo preko sebe samo bi se tre
— ja više ne Idem u zadrugu sam
već šaljem opet služavku kao i
prije
Eto a prije desetak dana pozva-š- e
me na nekakvu konferenciju
Hvala Bogu pomislim konačno
nešto pametno I treba konferisa-t-i
treba reći vlastima kakove se
sve strahote dogadjaju i kako se
užasne grješke kod nas dozvolja-vaju
I odem
Već na ulasku u dvoranu nisam
morao sam sebi vierovati Sve sa
mi prosti svijet i ponegdje kao
za lijek poneka otmjenija pojava '
A tamo sasvim naprijed na na-šim
počasnim mjestima sve sam
običan svijet Ipak se ne zbunim
već podjem odlučno naprijed Pi-tam
jednog omladinca gdje je mo-je
mjesto On se nasmiješi veliko-dušno:
— Gdje god hoćete druže!
Ustuknem! Kakav drug kakvo li
ti što! Pa šta misli taj deran? ču-ješ
ti velim ja njemu ja sam ov- -'
dje naročito pozvan I naglasim
ono "naročito pozvan" — Pa svi
su ovdje pozvani draškane dobaci '
on meni nasmija se l — ode Je--!
dva sam se suzdržao da ne pla
Hrvata i Srba On je prvi svojom državi kojom je stvarno gospoda-krvlj- u udario temelje Hrvatskoj rio Talijan i poslije Nijemac To
Narodnoj Republici I je bilo fašističko dijete koje Je
Piše ustaša da se je borio za začeto u Rimu ja poslije ga je od-"drža- vu čast 1 poštenje" ćasti gajao Hitler Ali pod udarcima
i poštenja nema kod ustaša To Narodne-oslobodilač-ke
vojske to je
je pokazao Jasenovac i ostala zvi I fašističko dijete uništeno i više
jerstva koja su ustaše počinili m nikad oživjeti neće Toliko sam
samo nad srpskim narodom već i imao reći na ustaško pismo
nad hrvatskim On govori o nekoj I I čačić
Sve materijalne i duhovne
blagodati uživa narod
PISMO MARIJE STOLICE O NJEZIMM POGLEDIMA NA
NOVU JUGOSLAVIJU
Nedavno je sa svojim kćerkama
stigla iz Jugoslavije Marija Sto-lica
supruga Janka Stolice u St
Thomas Ontario Obitelj Stolica
je svojevremeno živjela u Noran-d- i
Quebec od kuda je Marija oti-šla
sa svojim kćerkama u Jugo-slaviju
i tamo ostala za cijelo
vrijeme rata Kratko poslije svog
povratka u Kanadu poslala je
Srpskom Glasniku slijedeće pismo:
'St Thomas 19 augusta 194G
— štovani urednice kako sam ne-davno
došla iz Jugoslavije biti ću
Vam veoma zahvalna da u vaš list
stavite jedan kratak dopis o Ju-goslaviji
Jugoslaviju rani napustila 25
juna sa svojim dvim kćerkama
Poslije duljeg putovanja stigla sam
u Kanadu gdje sam srdačno pri-mljena
od strane Jugoslavena
Vidila sam da su usko vezani za
svoju rodnu grudu Jugoslaviju
koja danas znači nešto novo u hi-storiji
modernog svijeta
Ali s druge strane vidila sam
da pojedinci nemaju točnih shva-ćanja
o prilikama u njoj Uvjerena
sam da objektivni ljudi sa zdra-vim
shvaćanjima mogu pozdraviti
ono Što se sada odigrava u Jugo-slaviji
Za skoro nepune dvije go
sa drugom Sabanom
obilniju materijalnu pomoć našoj
opustošenoj po neprijatelju rodnoj
domovini Sa našim ličnim prilo-zima
i našim zalaganjem možemo
reći da su sve naše akcije za po-moć
našem narodu bile uspješne
No sa pomaganjem našeg naroda
još nismo prestali nego ćemo na-staviti
sve dotle dok pomoć bude
potrebna
Poslije je potaknuto pitanje or-zanlzara- nja
radnih grupa za poći
u Jugoslaviju i pomoći našem na
rodu na izgradnji i obnovi gospo-darstva
Na sugestiju druga Jan-ka
Popovića osnovali smo u ovom
mjestu gradjevinarsku grupu
Grupa je lijepo napredovala i do
segla lijep broj članstva a jedan
od tih članova bio je drug G P
Šaban glavni predsjednik Saveza
Kanadskih Hrvata
Na jednoj od sjednica gradje-vinarsk- e
grupe drug šaban je
izabran za delegata koji će poći
u Jugoslaviju i Narodnim vlasti-ma
podnijeti naš plan I na 10
augusta drug Šaban otputovao je
sa ostalim delegatima u Jugosla-viju
Rastanak druga šabana sa na-šim
naseljem bio je dirljiv jer
je drug bio duša i srce našeg rad- -
bao odmah javiti preko Novosti sa
adresom na koju bi svi mogli no-vac
dostavljati
M P Bobuš
nem Zamislite samo tolika pro-stota!
Skandal! Sjednem na jednu
praznu stolicu koju mi ponudiše u
zamjenu za moje počasno mjesto
Bože sveti kako je neprijatan već
l sam osjećaj da sjediš zajedno s
njima Užasno zaista! Ali neka
mislim ja sve ću to reći!
Najednom bez ikakve najave
bez iluminacije bez fanfara bez
ičega pope se na podium neki čo-vjek
i poče govoriti Masa kliče i
plješće kao luda Ja da vam pravo
kažem nisam razumio tu komedi
ju Jer to zbilja mora biti neka
komedija dok spominju prava na-roda
i slične gluposti Kad bi na-rod
zaista dobio svoja prava šta
bi onda bilo s našima?
Kad sam konačno čuo riječi:
"Ima li tko šta primijetiti?" —
dignem se odlučno l podjem na-prijed
na govornicu Zaustaviše
me Nije potrebno vele možete i
s mjesta Duboko uvrijedjen zbog
takove nepažnje počnem govoriti
Iznosim Ja tako sve činjenice
upravo nabrajam kad brrr
zagluši me odjednom nekakvo ur-lanje
deranje lupanje i rukama I
dine prilike su e u njoj konsol-idirale
Kao rijetko gdje drugdje
željeznice i putevi su popravljeni
a fabrike rade punom parom Na-rod
s puno oduševljenja radi na
obnovi zemlje jer treba izgraditi
ono što je neprijatelj pune četiri
godine razarao
što se tiče sistema on je opće
narodni (koji izuzima pojedince)
a sve blagodati kako materijal-ne
tako 1 duhovne uživa sav na-rod
Tred sam odlazak u Kanadu
bilo je sudjenje Draži Mihailoviću
koji je upropastio dobar dio naše
omladine Izmedju ostalog nasilno
je mobilizirao i moga sina Mio-dra- ga
On je dvadesetitrl godine
star l mogu reći da Iskreno žalim
što on nije imao prilike da 1 ra-nije
suradjuje sa Narodno oslobo-dilačkim
pokretom
Želeći da dobijem val list osta-jem
unaprijed zahvalna —
Marija Stolica
Napomena ur — Ovako Marija
Stolica supruga Janka Stolice
bivšeg koloniste u Norandi Isti-čemo
ovo pismo zbog toga što
je malo naših iseljenika koji su
radili po rudokopima koji nebi
poznali Janka Stolicu
ničkog pokreta te vjerujem da
sa odlaskom druga naša kolonija
gubi mnogo ali to nas veseli što
će drug šaban doprinjeti svoj dio
rada narodnom pokretu pa ma
gdje on bio Drug šaban pri po-lasku
stisnuo je desnicu svakom
od nas a sa drugovima u drugim
naseljima oprostio se je preko
naše štampe i preko Zajedničara
glasila HBZ Mi u Windsoru mo-žemo
biti ponosni što je nas za-pala
ova čast da druga koji je
bio naš vodja i koji će umjeti pra
vilno tumačiti želje i namjere na-še
grad jevinske grupe šaljemo u
Jugoslaviju
Moj lični rastanak sa mojim
školskim drugom G Šabanom bio
je uistinu težak i osjetljiv Kad
smo desnicu jedan drugome stis-kali
u znak rasta janja nešto mi
je bilo zastalo u grudima ali ipak
svijesan da drug odlazi u svoju
domovinu bilo mi je mnogo lakše i
upravo se osjećao ponosan da će
moj školski drug biti jedan od
prvih Hrvata iz Kanade koji će
odnijeti naše pozdrave domovini
i pripraviti teren za našu gradje
vinsku grupu koja će uzeti učešća
u obnovi domovine
Sretno ti putovanje druže Sa-ba- ne
Tvoj odličan rad medju na-šim
iseljenicima najbolja je ga-rancija
da ćeš nam biti za diku
i pomoć pa ma gdje bio
A Musić
nogama "Dolje reakcija dolje
izrabljivali dolje gotovani! "
Svi se nakostriješili nisam ništa
razumio ali shvatio sam da mo-ram
nestati I da nisam na vrat
na nos pobjegao oni bi me vje
rujte mi sigurno — ubili!
Da dragi moji tako je to Na-stupila
su čudna vremena Vlast
se više ne poštuje — mi se ne po-štujemo!
A ml smo bili vlast toliko
dugo da sam ja bio uvjeren kako
bez nas vlast uopće ne može ni
postojati riava krv izumire Sv-ijet
se vraća u varvarstvo Sad
vlada prosti svijet — obični na-rod
Ne izlazim više nikuda Ne
mogu da gledam sve to Ne pod-nosim
sve te užase taj nered te-ror
I ne Izlaze ml iz glave
one strašne riječi: "Nema više In-tervencije
ni protekcije! TroHo je
to! U red draškane!" Sad mi
je bar jasno zašto se danas svug-dje
mogu vidjeti toliki repovi! To
je očita nesposobnost vlasti Kod
nas prije nije bilo repova bar
se ja ne sjećam da sam ikad sta-jao
u repu
Joža pl Žoharčrk
_„_ BMBMiBMMMMMiBMMMWi'lh