000566 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I
1?
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 3 decembra 1946 NOVOSTI ANGLO-AMERICK- A EKONOMSKA
m Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company POLITIKA U ITALIJI
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail IVM Office Department Ottavta
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W„ Toronto 1 Ontario
Telephone: AĐelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Zašto štrajkuju Noranda majneri?
"Ovo je štrajkaška straža pred kompanijom koja najne
plaća svoje radnike" — stoji ispisano pred ulazima u Noranda
majnu i talionicu
Već drugi tjedan štrajkuju Noranda majneri — kopači ni
kla i radnici u preradionici nikla Štrajkuju za 16 centi povišice
po' satu dvotjedni godišnji dopust sa plaćom i sigurnost svoje
majnerske unije
Dok majneri i talionički radnici štrajkuju kompanija ni da
čuje o zahtjevima rudara ne želi sa predstavnicima rudara
(majnerskom unijom) nikakvih pregovora već stoji kod svog
uvjeta od deset centi povišice po satu
Ni kompaniju ni vlasti koje su poslale odrede posebne
policije u štrajkašku zonu ne briga ni najmanje pitanje što su
cijene životnim potrebama poskočile samo od svršetka rata
za 35 do 40 posto ne brigaju ni o tome da su nadnice rudara
i talioničkih radnika razmjerno daleko manje nego radnika
slične industrije u drugom mjestu
Na primjer prosječni majner u sudburskim niklenim rud-nicima
prima plaću od 91 cent po satu dok u Norandi prima
75 centi upravljači na motorima u sudburskim rudnicima pri-maju
95 centi po satu u Norandi 69 mehaničari u Sudbur?
primaju $110 po satu u Norandi 68 Pored toga posebne na-doplate
na razne šifte su takodjer različite manje plaćene ne-go
u Norandi U Sudbury je kompanija priznala radničku uni-ju
i prihvatila sistem čekovne uplate članarine u Norandi se
tome kompanija protivi Slično je i sa godišnjim plaćenim do-pustom
u Sudbury se dijeli taj godišnji dopust prema stare-šinstv- u
u Norandi se dijeli takodjer po starešinstvu ali jedno-liko
— bez obzira koliko majner radi prima tjedan dana pla-ćenog
dopusta nakon stanovitog vremena
Ovo su u glavnijim potezima osnovne razlike izmedju ru-dara
niklene rudače u Norandi i Sudbury
U Sudbury su radnici izvojevali bolje pogodnosti teškom
i upornom borbom kroz više godina Majnerska unija uspije-vala
je dobiti te pogodnosti za svoje radnike u Sudbury zato
što Je bila jaka i što su sa malim izuzetcima svi radnici orga-nizirani
u svojoj uniji U Norandi to nije bio slučaj Kompaniji
Je uspjevalo sve do nedavno da raznim zastrašivanjem odvra-ća
radnike od unije Crkva radio kompanijski špijuni propali
štrajk iz 1934 godine itd utjecalo je na stanoviti dio radnika
da nisu polagali dužne pažnje svojoj uniji Danas kad je pri-tegnuto
bolje kad su cijene odskočile a nadnice ostale na
mjestu kad se primjeri pobjeda drugih organiziranih radnika
nemogu više sakriti — i onaj preostali dio radnika u Norandi
je uvidio vrijednost jake radničke unije
Radnicima Norande nije dakle preostajalo drugo do pri-hvatiti
se štrajkovne borbe da izvojšte svoja prava ako ništa
više to ona prava koja već uživaju radnici slične industrije u
drugim mjestima Kanade
U toj svojoj borbi rudari i talionički radnici Norande nisu
i neće ostati sami S njima je cijeli radnički pokret Kanade S
njima je narod Kanade Oni će pobijediti pak da im ta po-bjeda
bude lakša dužnost je ostalog dijela radničkih unija
napose majnerske unije da svojim drugovima u Norandi pri-skoči
u pomoć kako bijeda nebi bila uzrok možebitnog poraza
Zašto štrajkuju ugljenokopači?
Sadanji spor u ugljenoj industriji Sjedinjenih Država došao
je kao posljedica nepravilno rješenih pregovora još od prošle
godine Sve od onda je Trumanova administracija vodila pre-ma
ugljenokopačima politiku poslodavaca — protivno politici
radnika
Prošlog maja je vlada preuzela kontrolu nad proizvodnjom
mekog ugljena Učinila je to poslije šest-- t jednog štrajka i neus-pjeha
pregovora izmedju poslodavaca i ugljenokopačke unije
John Lewis vodja ugljenokopačke unije je u to vrijeme potpi-sao
sporazum u kojem je bila uključena i klauzula o povišici
place od 18 centi po satu i nekoje druge koncesije
Iako su tada ugljenokopoči dobili povišicu od 18 centi po
satu još uvjek su morali raditi 54 sata na tjedan da bi mogli
zaraditi toliko koliko je potrebno za uzdržavanje njih i njihovih
obitelji
U sporazumu je bilo predvidjeno i to da se pregovori mo-gu
ponovno otvoriti po onim pitanjima sa kojima ugljenoko-poči
neće biti zadovoljni U suglasju ranijeg sporazuma uglje-nokopačk- a
unija je na 21 oktobra zatražila ponovne pregovo-re
— tražila je ispravak plaća na račun radnog vremena tako
da ugljenokopoči ne moraju raditi 54 sata po tjednu već 45 i
da za to vrijeme primaju istu plaću kao da rade 54 sata
Slijedeći dan 22 oktobra John Lewis je na zahtjev unije
za pregovore dobio odgovor da vlada ne želi o tome prego-varati
sa unijom već ako unija smatra za potrebno da prego-vara
izravno sa poslodavcima Ali unija nije potpisala ugovora
sa vlasnicima već sa vladom i smatra samo pravo da sa vla-dom
rješava pitanje spora Vlada dakle krši sporazum a ne
ugljenokopačka unija vlada je dakle ona koja ne želi prego-vora
nego se utiče sili i sudskom postupku da prisili ugljeno-kopać- e da i dalje rade u ugljenicima po starom ugovoru
Tako je nastao spor koji je ugljenokopače prisilio na štrajk
Dok cijene životnim potrebama skaču daleko iznad dohva-ta
nadnica i dok je vlada opetovano odbijala pregovore o pi-tanju
poviiice plaća ugljenokopačima nije preostalo drugo
do štrajkovne borbe
Eto ovo su razlozi današnjeg štrajka ugljenokopača u Sje
-- l
1 8® „} uABm
ram
w - Mm t & sw
— car etg U Qf f8LmJif
U Strajkovnu borbu rudara u Norandi zainteresirana je i ova tro-godišnja
djevojčica I'alrica Dionne Pobjedom štrajkaša vile ćemo
dobiti od Santa Clatis — I'alrica
II@i©g
ma
Beograd — Beogradske novine
donašaju opširne članke o kampa-nji
kleveta i lail povodom tobož-njeg
"miješanja susjednih zema-lja
u akcije grčkih partizana"
Kampanju je započela grčka mo- -
narho-fašističk- a vlada a ju
prenose nekoje agencije 1 noine
u zapadnim zemljama
Novine u Beogradu ističu da
ova kampanja protiv Jugoslavije i
drugih balkanskih zemalja ima za
cilj da grčki resim na nekog dru-gog
prebaci odgovornost za rat
i istrebljenje grčkog stanovništva
"Borba" podsjeća na one mane-vre
grčkih monarho fašista na
Mirovnoj Konferenciji kada su si-rili
nebrojene kleete protiv Jugo-slavije
Bugarske i Albanije po-kušavajući
opravdati svoje neu-mjesne
zahtjeve za tudje teritori-je
izgovarajući se da grčkoj "pri-jeti
opasnost" od njezinih susjeda
Medjutim ti manevri grčke vlade
kaže "Borba" pretrpjeli su potpu-ni
neuspjeh Ti manevri neće po-moći
ni Caldarisovoj vladi da po
jača svoje pozicije u zemlji De
mokratske mase grčkog naroda
potpuno su svjesne činjenice da
Je njihov najveći neprijatelj sama
grčka vlada koju je dovela na
vlast britanska intervencionistič- -
ka vojska
Grčki narod je u velikoj većini
odgovorio stranoj okupaciji i te-roru
sadanjeg režima istim oruž-jem
kojim se borio protiv nje-mačko
talijanskih okupatora
Svjesni činjenice da demokratske!
mase grčkog naroda nemogu biti
slomljene jednoataviH) politikom
terora grčki monarhisti uz pomoć
britanskih okupatorskih snaga ot-počeli
su pravi rat istrebljenja
protiv republikanske većine grč-kog
naroda
"Borba" dalje kale da iz tog
razloga sadanji vlastodršci u Grč-koj
ponovno u potrebi ju ju već is-probane
metode Sirenja kleeta i
laži u cilju prikrivanja istine o
dogadjajima u Grčkoj U službe-nom
komunikeju grčke vlade i ge-neralnog
štaba kao i u izjavama
Caldarka i ministra rata Dragu-mis- a
svakodnevno izlaze fantas-tične
izmišljotine kao na primjer
da je sadanja situacija u Grčkoj
nastala uslijed "dolaska grupa na-oružanih
pobunjenika" iz Jugosla-vije
Bugarske i Albanije Anglo-američki
imperijalisti — kaže da-lje
"Borba" čiji su interesi i ten-dencije
upravljane prema potpu-noj
prevlasti u Sredozemlju pre-tvorili
su Grčku u poprište naj-žešćeg
fašističkog terora i učinili
sve što su mogli da bezobrazne
laži koje Sire monarho-faši-s- ti u
Grčkoj protiv Jugoslavije Bugar
?fC£
BSETTEIR
CT"STi& Jm yk gtr--m- M # W2Sf --m mO
kaže radsfca stamp
optužbe
rado
ske i Albanije dobiju £to veći pu-blicitet
Novina dalje ističe činjenicu da
su u toku prošlih nekoliko dana
novinske agencije Reuter United
Press i Associated Press te izvje-sne
novine koje služe interesima
ratnih huškača u Ilritaniji Sjedi-njenim
Državama i Francuskoj
dale široku publikaciju i podigle
kao najveću senzaciju optužbe gr-čke
vlade protiv Jugoslavije oda-kle
da navodno dolaze oružane
grupe koje da napadaju karaule
(utvrde) u Egejskoj Macedoniji
U kampanji klevetanja otišli su
tako daleko pa tvrde da "grčke
partizane pomažu jup-oslavensk- e
pogranične straže te da su se pod
zaštitom njihovih pušaka mnogo
puta povukli na jugoslavenski te-ritorij
radi pritiska grčke vlade
Novina dalje navodi da je ne-davni
i bezuspješni pokušaj u Gr-čkoj
za formiranje reprezentativ-ne
vlade u oči sve većeg otpora
republikanskih masa prinudio re-akciju
da stvori priču o nekoj
"vanjskoj opasnosti" kako bi Cal-dar- is
i britanske vojne snage u
Grčkoj mogli izbjeći sve veću opa-snost
koja prijeti monarhističkom
Linčovanje -
Pile: M1KK GOLI)
Linčerska rulja je najgora po-java
u svijetu Bila ona predvo-djen- a
po Bilbi i Talmadgu ili pak
po ugladjenim boljim ljudima kao
što su izdavači Nevv York Timesa
— to je gadna stvar Linčerska
rulja se obično sastoji od najigno-rantniji- h
najnazadnijih i eksplo-atirani
jih elemenata kapitalizma
Ove društvene izrode obično u-potreblj- avaju
agitatori bogatih
Njihova je namjera da sprijče
svaku promjenu u kapitalističkom
profiterskom sistemu
Linčovanje Crnaca na prvi po-gled
izgleda kao rezultat rasnih
predrasuda Ali kada čovjek malo
dublje zaviri onda će pronaći da
ono proističe Iz same naravi ka-pitalizma
Kada bi linčovanje i najmanje
ugrožavalo profite Kockefellera i
DuPonta ono bi odavno bilo za-ustavljeno
Protiv njega bi se upo-trebi- lo
cijeli državni aparat
Ali linčovanje pomažu poslodav-ci
da drže niske nadnice radniš-tva
Ono cijepa redove radnika
okreće jedan dio radnika protiv
drugih i imade mnoge druge svr-he
Zato kapitalistički režim nikad
ne poduzima korake da se odstra-ni
linčovanje Sami Crnci koji po- -
dinjenim Državama Štrajk je solidan i opravdan O ishodu
ovog štrajka ovisi ne samo pitanje ugljenokopača već i osta-lih
radnika Prisili li vlada Sjedinjenih Država ugljenokopače
da kopaju ugljen pod starim uvjetima prisiliti će sutra čelične
ih automobilske radnike da t oni rade u tvornicama pod sta
rim uvjetima dok istodobno cijene zahvaćaju nove visine '
Ekonomska politika zapadnih
saveznika prema Italiji ima dvije
svrhe:
1 Zadržavanje ekonomske po-moći
-- a ciljem da se time uplivi-- p
na provodjenje politike u re
akcionarnom pravcu
2 Pokušaj za pretvaranje I tali-le
u ekonomsku koloniju anglo-američkih
trustova
Uslovi života talijanskog naro
da prošle zime i proljeća (od on-da
nije bilo skoro nikakve pro-mjene)
gori su nego za vrijeme
fašističke vladavine ili njemačke
ikupacije
Ovakvo stanje omogućuje reak-ciji
da može uspješnije provoditi
borbu protiv sadanje koalicione
vlade u kojoj učestvuju i komuni-sti
život je naročito težak za po-vraće- ne
vojnike i zarobljenike
koji nemogu naći uposlenja sa
odgovarajućom zaradom Jedan
dio njih ne može razumjeti što
je razlog za ovako težak položaj
Zalihe hrane su vrlo oskudne
zapravo nije ni bilo nikakvih za-liha
Prema jednom Izvještaju
vlade pojedina osoba prošlog pro-ljeća
nije mogla dobiti više od
700 kalorija hrane dok je najma-nje
1500 kalorija potrebno za ču-vanje
energije i zdravlja
Radničke nadnice su zaostale
daleko iza stvarnih cijena životu
Prema izvještaju talijanskog bi-roa
rada nadnice su za 10 do 12
P'ita više nego prije rata ali je
skupoća za 35 puta viša Najveća
plaća radnika je 350 lira dnevno
Grdke
režimu od naroda
Medjutim vlastodršci u Grčkoj
kao i njihovi strani gospodari pot-puno
su svjesni da se nemogu odr-žati
na vlasti bez izravne pomoći
britanskih trupa Kadi toga je sa-svim
očito da je cilj nove kampa-nje
protiv Jugoslavije i drugih
balkanskih zemalja da se opravda
zadržavanje britanskih trupa u
Grčkoj i da se pripremi teren za
učešće britanskih trupa u poko-ljima
koje sada vrše monarho-fa-Sis- ti
nad grčkim narodom
Ovi se planovi jasno vide u pi-an- ju
vladine štampe u Ateni Ta-ko
na primjer monarhistička no-vina
"Etnikos Kirikis" (?) piše
da će Sjedinjene Držae i Velika
Britanija postaviti svoje trupe uz-duž
grčke granice za spriječava-nj- e
"agresije bandida koji prelaze
preko granice"
Pri zaključku "Čorba" kaže da
je sadanja kampanja protiv Jugo-slavije
u Grčkoj tipičan primjer
napora koji se čine protiv mira i
sigurnosti na Balkanu Ova kam-panja
zahtjeva — završava "Bor-ba"
da svjetska demokratska jav-nost
dobro prouči stvarnu situa-ciju
koja vlada u Grčkoj
dupini kapitalistički sistem ne-svijes- no
podupiru linčovanje
Linčovanje je odavna ustanov-ljena
institucija u Sjedinjenim
Državama isto kao i burza Ono će
postojati tako dugo dok će posto-jati
Vall Street
Američka vladajuća klasa je vr-lo
vješta u raspirivanju linčer-sko- g
duha Njezine novine propo-vjednici
sveučilišni predsjednici i
političari mogu slobodno naučava-ti
nacističku zvjersku nauku me-dju
neukim masama
Na primjer današnja kampa-nja
protiv Sovjetskog Saveza se
skoro u ničemu ne razlikuje od
one koju su širili i naučavali Ilit-le- r
i Goebbels
U našoj monopolističkoj štam-pi
nikad ne ćete naći ništa do-broga
o sovjetskom narodu bez
razlike koliko je on postigao i ko-liko
je junaštvo pokazao Sovjet-ski
Savez se prikazuje na svakom
koraku kao nekog crnog djavla
koji hoće da uništi ljudski rod
Organizatori linčerske rulje ni-kad
ne dozvoljavaju da ona dozna
o pjesmi Paul Robesona il! Marian
Anderson ili pak o Dr Carveru
velikom čovjeku u kojem su pored
genijalnog znanstvenog uma bila
utjelovljena najbolja svojstva
ljudskog bića
Milijuni naroda vrijednih crna-čkih
muškaraca i žena koji ljube
svoju djecu rade 'u tvornicama
polaze u škole i crkve — ništa ne
znadu o ovim vrlinama crnačkog
naroda U linčerskoj propagandi
nikad se ni ne spominje čovječan-stvo
Linčerski karakter anti-sovje- t-dok
mala količina stolnog ulja stoji
CIKI lira kila krumpira 50 lira
jedno jaje 25 lira kila mesa 350
lira (upravo koliko iznosi najve-ća
nadnica jednog radnika) litra
mlijeka 40 lira muško odijelo
9000 lira par cipela 3000 do 4000
lira Takva je eto razlika izmedju
nadnice i cijene u Italiji
Seljaci su takodjer teško pogo-dje- ni
samo veliki posjednici mo-gu
pristojno živjeti Za vrijeme
savezničke vojne uprave ništa
konkretnog nije poduzeto za po-pravak
ekonomskog stanja u Ita-liji
Saveznička vojna uprava bra-nila
je povisiti nadnice Čak i on-da
kad su poslodavci bili sprem-ni
povisiti nadnice saveznička
vojna uprava (AMG) stavljala je
zapreke
Sva odgovornost za ovakvo sta-nje
ne može se izbacivati na ra-tna
pustošenja Industrija u Sje-vernoj
Italiji izgubila je tek ne-što
oko 10 posto predratne proiz-vodnje
Oko 50 posto teške indu-strije
nije imalo nikakvih proble-ma
u prelazu sa ratne na domaću
proizvodnju a u stanju je proizvo-diti
80 posto u usporedbi sa pred-ratnom
proizvodnjom
Ali talijanska industrija danas
proizvodi tek 30 do 40 posto jer
nema dovoljno sirovog materijala
Od dva do tri milijuna stanovni-ka
Milana i okolice samo 500000
je uposlenih u industriji Od osam
milijuna radnika po cijeloj Itali-ji
oko dva milijuna je besposle
nih
Za ovakvu situaciju velika od-govornost
leži na Velikoj Brita-niji
i Sjedinjenim Državama Ove
dvije zemlje mogu Italiju snab-djeti
gotovo svim sirovim materi-jalom
uključiv ugljen i željezo
Ali do danas nije učinjeno koliko
je potrebno
Italija nije danas sama po se-bi
u stanju provoditi nacionalnu
rekonstrukciju I to što bi se moglo
reakcija sabotira AH povrh sve-ga
Italiji je potreban kredit u
stranim zemljama na prvom mje-stu
u Sjedinjenim Državama Ex-poit-lmp- ort
banka u Sjedinjenim
Državama kaže da Italiji ne mo-že
dati kredita zato što je ona
bivša neprijateljska zemlja i što
previše drugih zemalja traži kre-dit
Male države se pak boje Ita-liji
dati kredit jer nisu sigurne u
njezin socijalni razvitak
Američki bankiri se samo izgo-varaju
kad kažu da Italiji nedaju
kredita zato što je ona bivša ne-prijateljska
zemlja Stvarni raz-log
je to što oni prije svega že-le
kontrolirati razvitak talijanske
ekonomije i onda davati kredit
Još prošlog decembra je anglo-američki
bankir Giannini kojeg
je američka vlada poslala u ItalU
ju rekao u Kimu da Italija neće
dobiti kredita sve dok se ne po-stavi
takva vlada koja će kredito-rima
davati garanciju
Prije rata talijanski izvoz se u
glavnom sastojao u tekstilu i po-ljoprivrednim
proizvodima Veći
dio izvoza odlazio je u balkanske
ske propagande je rlo jasan po-što
se nikad ništa istinitoga ne
donaša u javnost iz života i misli
ruskog naroda Sovjetske gradja-n- e
se prikazuje kao neke grabež-Ijivc- e
koji hoće da si prisvoje ci-jeli
svijet Sve što oni rade sve
o čemu se brinu i zašto se zala-žu
nastoji se prikazati kao neki
"crveni imperijalizam"
Američka linčerska štampa pri-kazuje
sovjetske ljude kao neke
nove vrsti naciste usprkos činje-nice
što su se upravo Rusi naj-hrabrije
borili i najveće žrtve do-prine- sli
da se nacistički sistem
omete sa lica zemlje
Nacistički sistem bio je zasno-van
na užasnoj podlozi rane mr-žnje
i rasnih sukoba dok u Sov-jetskom
Savezu postoji potpuna
jednakost i ravnopravnost svih
rasa i naroda U stvari Sovjetrki
Savez je jedina zemlja na svije-tu
gdje je ravnopravnost u život
sprovedena Pa ipak linčeri zna-ju- ć
dobro koliko svijet mrzi naci-zam
nastoje oblatiti Ruse sa na
cističkom ljagom na isti način ka-ko
to južni bijeli šovinisti nepre-stano
govore protiv Crnaca kao
nižih bića koja hoće da "siluju"
bijele žene!
Da upravo oni elementi koji lin-čuju
Crnce sa namjerom da unište
radničke unije spriječe svaki in-telektualni
i socijalni progres sa-činjavaju
avangardu huškača pro-tiv
Sovjetskog Saveza
Sovjetski narodi podržavaju že-lje
da budu zaštićeni u mirnom i
demokratskom svijetu
Oni žele da naša Amerika En-gleska
I ostali svijet budu slo-bodni
od fašizma
zemlje ili Srednji Istok Do proš-log
proljeća saveznici su kros tvo-ju
kontrolu talijanske trgovine
branili dovažanje pamuka iz Egi-pta
u Italiju jer su se Britanci
bojali izgubiti vlastito tržiite u
Egiptu Sa balkanskim zemljama
saveznici nisu Italiji dozvoljavali
trgovati jer su im bili na putu
anti-demokrat- ski i anti-sovjets- ki
razlozi
Ima dovoljno dokaza kako Bri-tanci
pokušavaju zapurtiti talijan-sku
industriju Talijanikl željez-nički
sistem je takodjer u dosta
slabom stanju Vrlo malo je uči-njeno
na popravku željeznica ko-je
su uništene bombardiranjem
Nije to krivnja talijanskog naro-da
jer on nije mogao popravljati
željeznice bez odobrenja saveznič-ke
kontrolne komisije
Razvitak talijanske ekonomije
mnogo spriječava i sama talijan-ska
reakcija kapitalisti i velepo-sjednici
većinom bivši podupira-telj- i
Musolinijevog režima Oni se
strogo protive svakoj progresiv-noj
reformi
UROTA PROTIV ARAPA
U PALESTINI
Arapi u Palestini su obavješte-n- i
da je stvoren plan za teroris-tičke
akcije protiv njihovih opozi-cionih
organizacija i vodja Osni-vači
plana su prodani i reakcio
narni elementi medju samim Ara-pima
koji na ovaj način namje-ravaju
služiti stranim silama u
podržavanju okova nad Palesti-nom
Opozicioni vodje izjavljuju da
su dobili sve potankosti o pripre-manju
urote Kaže se da plan ne-ma
ništa zajedničkog sa nasiljem
protiv Židova ali svrha mu je is-ta
Strani imperijalisti su odlu-čili
sasvim uništiti opoziciju pa
makar to iziskivalo jol veće žrt-ve
i krvoproliće
Poznaje se i to da su teroristi
sastavili dugačku listu imena onih
osoba koje se imaju poubijati Me-dju
njima su imena vodja radni-ka
seljaka i radne inteligencije
Teroristi se spremaju povesti Š-iroku
kampanju po cijeloj Palesti-ni
pa neka se nitko ne iznenadi
ako se jednog dana pojave takvi
dogadjaji koji će cijelu Palesti-nu
staviti u ratno poprilte
Kada i kako će otpočeti teror
nije poznato no vjeruje se da će
otpočeti sa niz provokacija i ne-reda
koji se imaju proširiti tako
da će to dati izgovora stranim
trupama za oružanu intervenciju
Vodje opozicije tumače da kad te-ror
otpočme on će se provoditi
pod izgovorom borbe protiv "iz-dajnika"
koji tobože zemlju pro-dava- ju
Židovima Iza plana u glav-nom
stoje bogati i uplivni Arapi
koji i sami grne ogromna bogat-stva
prodavanjem zemlje židov-skom
stanovništvu
Ali na?i linčeri sve te uzvifese
ideje sakrivaju od američkog na-roda
i kod njega stvaraju mišlje-nje
da Je Sovjetski Savez soton-ska
zemlja koja ne će prijatelj-stva
s nikim već hoće da zavlada
svijetom! Linčeri ne će da kažu
narodu Istinu o Crncima Ne će
da kaiu istinu o Rusima Od te
linčerske rulje ništo dobra ne do-lazi
Demokracija će skupo plati-ti
za sadanju slobodu koju daje
linčerima
IVO RIBAR - LOLA
Na 27 novembra navršilo se tri
godine od dana polaska prve jugo-slavenske
misije saveznicima ka
da je poginuo Ivo Ribar — Lola
tajnik centralnog komiteta Saveza
Komunističke Omladine Jugoslavi-je
Jugoslavenska omladina izgu-bila
je u Ivi Ribaru — Loli svog
organizatora i prvoborca Pod nje-govim
rukovodstvom koje je tra-jalo
7 godina Savez Komunističke
Omladine Jugoslavije postao je
moćna velika i ujedinjena organi-zacija
omladine
Njegovo ime tijesno je poveza-no
za anti-fašistič- ki pokret Jugo-slavije
još davno prije rata Ivo
Ribar — Lola odrastao je sa onom
patriotskom generacijom student-skog
pokreta koji je počevši od
dana proglašenja ieto-januars- ke
diktature stavio sve svoje snage
na čelo borbe za bolju budućnost
Svojim radom i svojom smrću
Ivan Ribar — Lola postao je bes-mrtni
primjer za sve omladince i
omladinke Jugoslavije
ljaga na američkoj demokraciji
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, December 05, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-12-05 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001007 |
Description
| Title | 000566 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | I 1? STRANA 2 NOVOSTI Utorak 3 decembra 1946 NOVOSTI ANGLO-AMERICK- A EKONOMSKA m Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Company POLITIKA U ITALIJI In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail IVM Office Department Ottavta Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W„ Toronto 1 Ontario Telephone: AĐelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Zašto štrajkuju Noranda majneri? "Ovo je štrajkaška straža pred kompanijom koja najne plaća svoje radnike" — stoji ispisano pred ulazima u Noranda majnu i talionicu Već drugi tjedan štrajkuju Noranda majneri — kopači ni kla i radnici u preradionici nikla Štrajkuju za 16 centi povišice po' satu dvotjedni godišnji dopust sa plaćom i sigurnost svoje majnerske unije Dok majneri i talionički radnici štrajkuju kompanija ni da čuje o zahtjevima rudara ne želi sa predstavnicima rudara (majnerskom unijom) nikakvih pregovora već stoji kod svog uvjeta od deset centi povišice po satu Ni kompaniju ni vlasti koje su poslale odrede posebne policije u štrajkašku zonu ne briga ni najmanje pitanje što su cijene životnim potrebama poskočile samo od svršetka rata za 35 do 40 posto ne brigaju ni o tome da su nadnice rudara i talioničkih radnika razmjerno daleko manje nego radnika slične industrije u drugom mjestu Na primjer prosječni majner u sudburskim niklenim rud-nicima prima plaću od 91 cent po satu dok u Norandi prima 75 centi upravljači na motorima u sudburskim rudnicima pri-maju 95 centi po satu u Norandi 69 mehaničari u Sudbur? primaju $110 po satu u Norandi 68 Pored toga posebne na-doplate na razne šifte su takodjer različite manje plaćene ne-go u Norandi U Sudbury je kompanija priznala radničku uni-ju i prihvatila sistem čekovne uplate članarine u Norandi se tome kompanija protivi Slično je i sa godišnjim plaćenim do-pustom u Sudbury se dijeli taj godišnji dopust prema stare-šinstv- u u Norandi se dijeli takodjer po starešinstvu ali jedno-liko — bez obzira koliko majner radi prima tjedan dana pla-ćenog dopusta nakon stanovitog vremena Ovo su u glavnijim potezima osnovne razlike izmedju ru-dara niklene rudače u Norandi i Sudbury U Sudbury su radnici izvojevali bolje pogodnosti teškom i upornom borbom kroz više godina Majnerska unija uspije-vala je dobiti te pogodnosti za svoje radnike u Sudbury zato što Je bila jaka i što su sa malim izuzetcima svi radnici orga-nizirani u svojoj uniji U Norandi to nije bio slučaj Kompaniji Je uspjevalo sve do nedavno da raznim zastrašivanjem odvra-ća radnike od unije Crkva radio kompanijski špijuni propali štrajk iz 1934 godine itd utjecalo je na stanoviti dio radnika da nisu polagali dužne pažnje svojoj uniji Danas kad je pri-tegnuto bolje kad su cijene odskočile a nadnice ostale na mjestu kad se primjeri pobjeda drugih organiziranih radnika nemogu više sakriti — i onaj preostali dio radnika u Norandi je uvidio vrijednost jake radničke unije Radnicima Norande nije dakle preostajalo drugo do pri-hvatiti se štrajkovne borbe da izvojšte svoja prava ako ništa više to ona prava koja već uživaju radnici slične industrije u drugim mjestima Kanade U toj svojoj borbi rudari i talionički radnici Norande nisu i neće ostati sami S njima je cijeli radnički pokret Kanade S njima je narod Kanade Oni će pobijediti pak da im ta po-bjeda bude lakša dužnost je ostalog dijela radničkih unija napose majnerske unije da svojim drugovima u Norandi pri-skoči u pomoć kako bijeda nebi bila uzrok možebitnog poraza Zašto štrajkuju ugljenokopači? Sadanji spor u ugljenoj industriji Sjedinjenih Država došao je kao posljedica nepravilno rješenih pregovora još od prošle godine Sve od onda je Trumanova administracija vodila pre-ma ugljenokopačima politiku poslodavaca — protivno politici radnika Prošlog maja je vlada preuzela kontrolu nad proizvodnjom mekog ugljena Učinila je to poslije šest-- t jednog štrajka i neus-pjeha pregovora izmedju poslodavaca i ugljenokopačke unije John Lewis vodja ugljenokopačke unije je u to vrijeme potpi-sao sporazum u kojem je bila uključena i klauzula o povišici place od 18 centi po satu i nekoje druge koncesije Iako su tada ugljenokopoči dobili povišicu od 18 centi po satu još uvjek su morali raditi 54 sata na tjedan da bi mogli zaraditi toliko koliko je potrebno za uzdržavanje njih i njihovih obitelji U sporazumu je bilo predvidjeno i to da se pregovori mo-gu ponovno otvoriti po onim pitanjima sa kojima ugljenoko-poči neće biti zadovoljni U suglasju ranijeg sporazuma uglje-nokopačk- a unija je na 21 oktobra zatražila ponovne pregovo-re — tražila je ispravak plaća na račun radnog vremena tako da ugljenokopoči ne moraju raditi 54 sata po tjednu već 45 i da za to vrijeme primaju istu plaću kao da rade 54 sata Slijedeći dan 22 oktobra John Lewis je na zahtjev unije za pregovore dobio odgovor da vlada ne želi o tome prego-varati sa unijom već ako unija smatra za potrebno da prego-vara izravno sa poslodavcima Ali unija nije potpisala ugovora sa vlasnicima već sa vladom i smatra samo pravo da sa vla-dom rješava pitanje spora Vlada dakle krši sporazum a ne ugljenokopačka unija vlada je dakle ona koja ne želi prego-vora nego se utiče sili i sudskom postupku da prisili ugljeno-kopać- e da i dalje rade u ugljenicima po starom ugovoru Tako je nastao spor koji je ugljenokopače prisilio na štrajk Dok cijene životnim potrebama skaču daleko iznad dohva-ta nadnica i dok je vlada opetovano odbijala pregovore o pi-tanju poviiice plaća ugljenokopačima nije preostalo drugo do štrajkovne borbe Eto ovo su razlozi današnjeg štrajka ugljenokopača u Sje -- l 1 8® „} uABm ram w - Mm t & sw — car etg U Qf f8LmJif U Strajkovnu borbu rudara u Norandi zainteresirana je i ova tro-godišnja djevojčica I'alrica Dionne Pobjedom štrajkaša vile ćemo dobiti od Santa Clatis — I'alrica II@i©g ma Beograd — Beogradske novine donašaju opširne članke o kampa-nji kleveta i lail povodom tobož-njeg "miješanja susjednih zema-lja u akcije grčkih partizana" Kampanju je započela grčka mo- - narho-fašističk- a vlada a ju prenose nekoje agencije 1 noine u zapadnim zemljama Novine u Beogradu ističu da ova kampanja protiv Jugoslavije i drugih balkanskih zemalja ima za cilj da grčki resim na nekog dru-gog prebaci odgovornost za rat i istrebljenje grčkog stanovništva "Borba" podsjeća na one mane-vre grčkih monarho fašista na Mirovnoj Konferenciji kada su si-rili nebrojene kleete protiv Jugo-slavije Bugarske i Albanije po-kušavajući opravdati svoje neu-mjesne zahtjeve za tudje teritori-je izgovarajući se da grčkoj "pri-jeti opasnost" od njezinih susjeda Medjutim ti manevri grčke vlade kaže "Borba" pretrpjeli su potpu-ni neuspjeh Ti manevri neće po-moći ni Caldarisovoj vladi da po jača svoje pozicije u zemlji De mokratske mase grčkog naroda potpuno su svjesne činjenice da Je njihov najveći neprijatelj sama grčka vlada koju je dovela na vlast britanska intervencionistič- - ka vojska Grčki narod je u velikoj većini odgovorio stranoj okupaciji i te-roru sadanjeg režima istim oruž-jem kojim se borio protiv nje-mačko talijanskih okupatora Svjesni činjenice da demokratske! mase grčkog naroda nemogu biti slomljene jednoataviH) politikom terora grčki monarhisti uz pomoć britanskih okupatorskih snaga ot-počeli su pravi rat istrebljenja protiv republikanske većine grč-kog naroda "Borba" dalje kale da iz tog razloga sadanji vlastodršci u Grč-koj ponovno u potrebi ju ju već is-probane metode Sirenja kleeta i laži u cilju prikrivanja istine o dogadjajima u Grčkoj U službe-nom komunikeju grčke vlade i ge-neralnog štaba kao i u izjavama Caldarka i ministra rata Dragu-mis- a svakodnevno izlaze fantas-tične izmišljotine kao na primjer da je sadanja situacija u Grčkoj nastala uslijed "dolaska grupa na-oružanih pobunjenika" iz Jugosla-vije Bugarske i Albanije Anglo-američki imperijalisti — kaže da-lje "Borba" čiji su interesi i ten-dencije upravljane prema potpu-noj prevlasti u Sredozemlju pre-tvorili su Grčku u poprište naj-žešćeg fašističkog terora i učinili sve što su mogli da bezobrazne laži koje Sire monarho-faši-s- ti u Grčkoj protiv Jugoslavije Bugar ?fC£ BSETTEIR CT"STi& Jm yk gtr--m- M # W2Sf --m mO kaže radsfca stamp optužbe rado ske i Albanije dobiju £to veći pu-blicitet Novina dalje ističe činjenicu da su u toku prošlih nekoliko dana novinske agencije Reuter United Press i Associated Press te izvje-sne novine koje služe interesima ratnih huškača u Ilritaniji Sjedi-njenim Državama i Francuskoj dale široku publikaciju i podigle kao najveću senzaciju optužbe gr-čke vlade protiv Jugoslavije oda-kle da navodno dolaze oružane grupe koje da napadaju karaule (utvrde) u Egejskoj Macedoniji U kampanji klevetanja otišli su tako daleko pa tvrde da "grčke partizane pomažu jup-oslavensk- e pogranične straže te da su se pod zaštitom njihovih pušaka mnogo puta povukli na jugoslavenski te-ritorij radi pritiska grčke vlade Novina dalje navodi da je ne-davni i bezuspješni pokušaj u Gr-čkoj za formiranje reprezentativ-ne vlade u oči sve većeg otpora republikanskih masa prinudio re-akciju da stvori priču o nekoj "vanjskoj opasnosti" kako bi Cal-dar- is i britanske vojne snage u Grčkoj mogli izbjeći sve veću opa-snost koja prijeti monarhističkom Linčovanje - Pile: M1KK GOLI) Linčerska rulja je najgora po-java u svijetu Bila ona predvo-djen- a po Bilbi i Talmadgu ili pak po ugladjenim boljim ljudima kao što su izdavači Nevv York Timesa — to je gadna stvar Linčerska rulja se obično sastoji od najigno-rantniji- h najnazadnijih i eksplo-atirani jih elemenata kapitalizma Ove društvene izrode obično u-potreblj- avaju agitatori bogatih Njihova je namjera da sprijče svaku promjenu u kapitalističkom profiterskom sistemu Linčovanje Crnaca na prvi po-gled izgleda kao rezultat rasnih predrasuda Ali kada čovjek malo dublje zaviri onda će pronaći da ono proističe Iz same naravi ka-pitalizma Kada bi linčovanje i najmanje ugrožavalo profite Kockefellera i DuPonta ono bi odavno bilo za-ustavljeno Protiv njega bi se upo-trebi- lo cijeli državni aparat Ali linčovanje pomažu poslodav-ci da drže niske nadnice radniš-tva Ono cijepa redove radnika okreće jedan dio radnika protiv drugih i imade mnoge druge svr-he Zato kapitalistički režim nikad ne poduzima korake da se odstra-ni linčovanje Sami Crnci koji po- - dinjenim Državama Štrajk je solidan i opravdan O ishodu ovog štrajka ovisi ne samo pitanje ugljenokopača već i osta-lih radnika Prisili li vlada Sjedinjenih Država ugljenokopače da kopaju ugljen pod starim uvjetima prisiliti će sutra čelične ih automobilske radnike da t oni rade u tvornicama pod sta rim uvjetima dok istodobno cijene zahvaćaju nove visine ' Ekonomska politika zapadnih saveznika prema Italiji ima dvije svrhe: 1 Zadržavanje ekonomske po-moći -- a ciljem da se time uplivi-- p na provodjenje politike u re akcionarnom pravcu 2 Pokušaj za pretvaranje I tali-le u ekonomsku koloniju anglo-američkih trustova Uslovi života talijanskog naro da prošle zime i proljeća (od on-da nije bilo skoro nikakve pro-mjene) gori su nego za vrijeme fašističke vladavine ili njemačke ikupacije Ovakvo stanje omogućuje reak-ciji da može uspješnije provoditi borbu protiv sadanje koalicione vlade u kojoj učestvuju i komuni-sti život je naročito težak za po-vraće- ne vojnike i zarobljenike koji nemogu naći uposlenja sa odgovarajućom zaradom Jedan dio njih ne može razumjeti što je razlog za ovako težak položaj Zalihe hrane su vrlo oskudne zapravo nije ni bilo nikakvih za-liha Prema jednom Izvještaju vlade pojedina osoba prošlog pro-ljeća nije mogla dobiti više od 700 kalorija hrane dok je najma-nje 1500 kalorija potrebno za ču-vanje energije i zdravlja Radničke nadnice su zaostale daleko iza stvarnih cijena životu Prema izvještaju talijanskog bi-roa rada nadnice su za 10 do 12 P'ita više nego prije rata ali je skupoća za 35 puta viša Najveća plaća radnika je 350 lira dnevno Grdke režimu od naroda Medjutim vlastodršci u Grčkoj kao i njihovi strani gospodari pot-puno su svjesni da se nemogu odr-žati na vlasti bez izravne pomoći britanskih trupa Kadi toga je sa-svim očito da je cilj nove kampa-nje protiv Jugoslavije i drugih balkanskih zemalja da se opravda zadržavanje britanskih trupa u Grčkoj i da se pripremi teren za učešće britanskih trupa u poko-ljima koje sada vrše monarho-fa-Sis- ti nad grčkim narodom Ovi se planovi jasno vide u pi-an- ju vladine štampe u Ateni Ta-ko na primjer monarhistička no-vina "Etnikos Kirikis" (?) piše da će Sjedinjene Držae i Velika Britanija postaviti svoje trupe uz-duž grčke granice za spriječava-nj- e "agresije bandida koji prelaze preko granice" Pri zaključku "Čorba" kaže da je sadanja kampanja protiv Jugo-slavije u Grčkoj tipičan primjer napora koji se čine protiv mira i sigurnosti na Balkanu Ova kam-panja zahtjeva — završava "Bor-ba" da svjetska demokratska jav-nost dobro prouči stvarnu situa-ciju koja vlada u Grčkoj dupini kapitalistički sistem ne-svijes- no podupiru linčovanje Linčovanje je odavna ustanov-ljena institucija u Sjedinjenim Državama isto kao i burza Ono će postojati tako dugo dok će posto-jati Vall Street Američka vladajuća klasa je vr-lo vješta u raspirivanju linčer-sko- g duha Njezine novine propo-vjednici sveučilišni predsjednici i političari mogu slobodno naučava-ti nacističku zvjersku nauku me-dju neukim masama Na primjer današnja kampa-nja protiv Sovjetskog Saveza se skoro u ničemu ne razlikuje od one koju su širili i naučavali Ilit-le- r i Goebbels U našoj monopolističkoj štam-pi nikad ne ćete naći ništa do-broga o sovjetskom narodu bez razlike koliko je on postigao i ko-liko je junaštvo pokazao Sovjet-ski Savez se prikazuje na svakom koraku kao nekog crnog djavla koji hoće da uništi ljudski rod Organizatori linčerske rulje ni-kad ne dozvoljavaju da ona dozna o pjesmi Paul Robesona il! Marian Anderson ili pak o Dr Carveru velikom čovjeku u kojem su pored genijalnog znanstvenog uma bila utjelovljena najbolja svojstva ljudskog bića Milijuni naroda vrijednih crna-čkih muškaraca i žena koji ljube svoju djecu rade 'u tvornicama polaze u škole i crkve — ništa ne znadu o ovim vrlinama crnačkog naroda U linčerskoj propagandi nikad se ni ne spominje čovječan-stvo Linčerski karakter anti-sovje- t-dok mala količina stolnog ulja stoji CIKI lira kila krumpira 50 lira jedno jaje 25 lira kila mesa 350 lira (upravo koliko iznosi najve-ća nadnica jednog radnika) litra mlijeka 40 lira muško odijelo 9000 lira par cipela 3000 do 4000 lira Takva je eto razlika izmedju nadnice i cijene u Italiji Seljaci su takodjer teško pogo-dje- ni samo veliki posjednici mo-gu pristojno živjeti Za vrijeme savezničke vojne uprave ništa konkretnog nije poduzeto za po-pravak ekonomskog stanja u Ita-liji Saveznička vojna uprava bra-nila je povisiti nadnice Čak i on-da kad su poslodavci bili sprem-ni povisiti nadnice saveznička vojna uprava (AMG) stavljala je zapreke Sva odgovornost za ovakvo sta-nje ne može se izbacivati na ra-tna pustošenja Industrija u Sje-vernoj Italiji izgubila je tek ne-što oko 10 posto predratne proiz-vodnje Oko 50 posto teške indu-strije nije imalo nikakvih proble-ma u prelazu sa ratne na domaću proizvodnju a u stanju je proizvo-diti 80 posto u usporedbi sa pred-ratnom proizvodnjom Ali talijanska industrija danas proizvodi tek 30 do 40 posto jer nema dovoljno sirovog materijala Od dva do tri milijuna stanovni-ka Milana i okolice samo 500000 je uposlenih u industriji Od osam milijuna radnika po cijeloj Itali-ji oko dva milijuna je besposle nih Za ovakvu situaciju velika od-govornost leži na Velikoj Brita-niji i Sjedinjenim Državama Ove dvije zemlje mogu Italiju snab-djeti gotovo svim sirovim materi-jalom uključiv ugljen i željezo Ali do danas nije učinjeno koliko je potrebno Italija nije danas sama po se-bi u stanju provoditi nacionalnu rekonstrukciju I to što bi se moglo reakcija sabotira AH povrh sve-ga Italiji je potreban kredit u stranim zemljama na prvom mje-stu u Sjedinjenim Državama Ex-poit-lmp- ort banka u Sjedinjenim Državama kaže da Italiji ne mo-že dati kredita zato što je ona bivša neprijateljska zemlja i što previše drugih zemalja traži kre-dit Male države se pak boje Ita-liji dati kredit jer nisu sigurne u njezin socijalni razvitak Američki bankiri se samo izgo-varaju kad kažu da Italiji nedaju kredita zato što je ona bivša ne-prijateljska zemlja Stvarni raz-log je to što oni prije svega že-le kontrolirati razvitak talijanske ekonomije i onda davati kredit Još prošlog decembra je anglo-američki bankir Giannini kojeg je američka vlada poslala u ItalU ju rekao u Kimu da Italija neće dobiti kredita sve dok se ne po-stavi takva vlada koja će kredito-rima davati garanciju Prije rata talijanski izvoz se u glavnom sastojao u tekstilu i po-ljoprivrednim proizvodima Veći dio izvoza odlazio je u balkanske ske propagande je rlo jasan po-što se nikad ništa istinitoga ne donaša u javnost iz života i misli ruskog naroda Sovjetske gradja-n- e se prikazuje kao neke grabež-Ijivc- e koji hoće da si prisvoje ci-jeli svijet Sve što oni rade sve o čemu se brinu i zašto se zala-žu nastoji se prikazati kao neki "crveni imperijalizam" Američka linčerska štampa pri-kazuje sovjetske ljude kao neke nove vrsti naciste usprkos činje-nice što su se upravo Rusi naj-hrabrije borili i najveće žrtve do-prine- sli da se nacistički sistem omete sa lica zemlje Nacistički sistem bio je zasno-van na užasnoj podlozi rane mr-žnje i rasnih sukoba dok u Sov-jetskom Savezu postoji potpuna jednakost i ravnopravnost svih rasa i naroda U stvari Sovjetrki Savez je jedina zemlja na svije-tu gdje je ravnopravnost u život sprovedena Pa ipak linčeri zna-ju- ć dobro koliko svijet mrzi naci-zam nastoje oblatiti Ruse sa na cističkom ljagom na isti način ka-ko to južni bijeli šovinisti nepre-stano govore protiv Crnaca kao nižih bića koja hoće da "siluju" bijele žene! Da upravo oni elementi koji lin-čuju Crnce sa namjerom da unište radničke unije spriječe svaki in-telektualni i socijalni progres sa-činjavaju avangardu huškača pro-tiv Sovjetskog Saveza Sovjetski narodi podržavaju že-lje da budu zaštićeni u mirnom i demokratskom svijetu Oni žele da naša Amerika En-gleska I ostali svijet budu slo-bodni od fašizma zemlje ili Srednji Istok Do proš-log proljeća saveznici su kros tvo-ju kontrolu talijanske trgovine branili dovažanje pamuka iz Egi-pta u Italiju jer su se Britanci bojali izgubiti vlastito tržiite u Egiptu Sa balkanskim zemljama saveznici nisu Italiji dozvoljavali trgovati jer su im bili na putu anti-demokrat- ski i anti-sovjets- ki razlozi Ima dovoljno dokaza kako Bri-tanci pokušavaju zapurtiti talijan-sku industriju Talijanikl željez-nički sistem je takodjer u dosta slabom stanju Vrlo malo je uči-njeno na popravku željeznica ko-je su uništene bombardiranjem Nije to krivnja talijanskog naro-da jer on nije mogao popravljati željeznice bez odobrenja saveznič-ke kontrolne komisije Razvitak talijanske ekonomije mnogo spriječava i sama talijan-ska reakcija kapitalisti i velepo-sjednici većinom bivši podupira-telj- i Musolinijevog režima Oni se strogo protive svakoj progresiv-noj reformi UROTA PROTIV ARAPA U PALESTINI Arapi u Palestini su obavješte-n- i da je stvoren plan za teroris-tičke akcije protiv njihovih opozi-cionih organizacija i vodja Osni-vači plana su prodani i reakcio narni elementi medju samim Ara-pima koji na ovaj način namje-ravaju služiti stranim silama u podržavanju okova nad Palesti-nom Opozicioni vodje izjavljuju da su dobili sve potankosti o pripre-manju urote Kaže se da plan ne-ma ništa zajedničkog sa nasiljem protiv Židova ali svrha mu je is-ta Strani imperijalisti su odlu-čili sasvim uništiti opoziciju pa makar to iziskivalo jol veće žrt-ve i krvoproliće Poznaje se i to da su teroristi sastavili dugačku listu imena onih osoba koje se imaju poubijati Me-dju njima su imena vodja radni-ka seljaka i radne inteligencije Teroristi se spremaju povesti Š-iroku kampanju po cijeloj Palesti-ni pa neka se nitko ne iznenadi ako se jednog dana pojave takvi dogadjaji koji će cijelu Palesti-nu staviti u ratno poprilte Kada i kako će otpočeti teror nije poznato no vjeruje se da će otpočeti sa niz provokacija i ne-reda koji se imaju proširiti tako da će to dati izgovora stranim trupama za oružanu intervenciju Vodje opozicije tumače da kad te-ror otpočme on će se provoditi pod izgovorom borbe protiv "iz-dajnika" koji tobože zemlju pro-dava- ju Židovima Iza plana u glav-nom stoje bogati i uplivni Arapi koji i sami grne ogromna bogat-stva prodavanjem zemlje židov-skom stanovništvu Ali na?i linčeri sve te uzvifese ideje sakrivaju od američkog na-roda i kod njega stvaraju mišlje-nje da Je Sovjetski Savez soton-ska zemlja koja ne će prijatelj-stva s nikim već hoće da zavlada svijetom! Linčeri ne će da kažu narodu Istinu o Crncima Ne će da kaiu istinu o Rusima Od te linčerske rulje ništo dobra ne do-lazi Demokracija će skupo plati-ti za sadanju slobodu koju daje linčerima IVO RIBAR - LOLA Na 27 novembra navršilo se tri godine od dana polaska prve jugo-slavenske misije saveznicima ka da je poginuo Ivo Ribar — Lola tajnik centralnog komiteta Saveza Komunističke Omladine Jugoslavi-je Jugoslavenska omladina izgu-bila je u Ivi Ribaru — Loli svog organizatora i prvoborca Pod nje-govim rukovodstvom koje je tra-jalo 7 godina Savez Komunističke Omladine Jugoslavije postao je moćna velika i ujedinjena organi-zacija omladine Njegovo ime tijesno je poveza-no za anti-fašistič- ki pokret Jugo-slavije još davno prije rata Ivo Ribar — Lola odrastao je sa onom patriotskom generacijom student-skog pokreta koji je počevši od dana proglašenja ieto-januars- ke diktature stavio sve svoje snage na čelo borbe za bolju budućnost Svojim radom i svojom smrću Ivan Ribar — Lola postao je bes-mrtni primjer za sve omladince i omladinke Jugoslavije ljaga na američkoj demokraciji |
Tags
Comments
Post a Comment for 000566
