Novosti, October 21, 1947

              iftsi
r
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 21 oktobra 1947
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Scturday by the
Novosti Publishing Cornpany
In tho Croatian Language
Aathorlied as Second Class Mail Post Office Department Ottwa
taloži svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Ofiice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju
Ratoborni Byrnes
James F Byrnes bivši državni tajnik Sjedinjenih Država
izdao je ovih dana knjigu "svojih sjecanja" U toj knjizi koja
nosi naslov "Govoreći otvoreno" penzionirani državni sekretar
prijeti Sovjetskom Savezu da ne pristane U na američke uvjete
mira Njemačkoj Japanu i Austriji da bi tada Sjedinjene Drža-ve
trebale putem oružja istjerati sovjetske trupe iz Njemačke
Stvarno on te mjere predlaže vladi Sjedinjenih Država
Mr Bvrnes poslije te otvorene provokacije i prijetnje
ratom ide dalje pa kaže da bi Sjedinjene Države trebale još
viie proizvoditi atomskih bomba kao jedini odgovor Sovjet-skom
Savezu koji neće da prihvati američki plan o kontroli
atomskog oružja Vijeće ministara velike četvorice — kaže
ratoborni Bvrnes — trebalo bi raspustiti jer je po njegovom
mišljenju "beznačajno" i t d
Gospodin Bvrnes je rekao otvoreno ono što američki impe-rijalisti
prikrivaju Drugim riječima Mr Bvmes se srozao na
pozicije torijevoa Churchilla koji takodjer predlaže "odlučnije '
mjere protiv Sovjetskog Saveza koji "nikako ne pristaje na
ono što zapadni saveznici predlažu i što smatraju da je dobro"
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sovjetskog Saveza
Visinski je na generalnom zasjedanju Ujedinjenih Nacija ista-kao
da u Sjedinjenim Državama postoji grupa ljudi koji radi
svojih profiterskih ambicija rado i govore o trećem svjetskom
ratu Na ovu opomenu Visinskog skočila je pogodjena ame-rička
reakcija kao divlja zvjerka i rekla Visinskom da "to nije
istina" a pojedinci da "mogu" pisati i govoriti što ih je volja
I kako vidimo nije prošlo dugo još se zapravo ni tinta
na zapisniku Ujedinjenih Nacija nije osušila dolazi Bvrnes
bivii tajnik Sjedinjenih Država da potvrdi ono Sto je Visinski
rekao i radi čega je reakcionarna američka štampa dignula
toliku galamu
Mr Bvrnes konačno nije slučajni pojedinac Do nedavno
državni tajnik on govori sa poznavanjem prilika i priprema
koje se vrše za rat On kao i Churchill smatra da će do toga
prije ili kasnije tako i tako doći pa ako se mora kažu "bolje
sada da kasnije nebude prekasno" On Mr Bvrnes govori
na usta američkog VVali Streeta kojemu ratovi i porobljavanja
tudjih naroda donosi koristi
Američki i drugi narodi ne žele ratova To je točno Ali
ne želiti ratova i kod toga stati nije dosta Borba za mir je
danas isto toliko važna i velika kao što je bila borba za
pobjedu nad fašističkim neprijateljem prošlog rata Borba zo
mir a protiv potpaljivača i izazivača novog rata je svaki-dašnja
dužnost svih prijatelja mira i blagostanja u svijetu
Dolazećih tjedana štampa će se razgalamiti sa predlogom
za formiranje "male skupštine ' Ujedinjenih Nacija Mišljenje
o tome već je objavio Hamilton Fish Armstrong u New York
Times-- u kratko prije Generalnog zasjedanja Ujedinjenih Na-cija
Ovog mišljenja se dotakao i podupro i američki državni
tajnik Marshall kad je govorio na Generalnom zasjedanju
Sada je to pitanje stavljeno na raspravu Marshall je pred-loži- o
osnivanje "stalnog komiteta" Generalne skupštine čija
da bi bila zadaća posredovati u situaciji koja bi ugrozila
medjunarodni mir
Iskreni branitelji mira u svijetu će pitati "Pa to je Vijeće
Sigurnosti? Zašto postoji ovo Vijeće?"
Ujedinjene Nacije su osnovane na jednoglasnosti medju
velikim silama Ako se taj princip ne sačuva tada se neće
moći poduzimati mjere protiv agresora a Ujedinjene Nacije
će kao i Liga Nacija koja nije bila u stanju suzbijati agresore
postati tijelo čija će "jednostavna i unapred stvorena većina"
odlučivati protiv drugih naroda
Vijeće Sigurnosti posjeduje snagu veta naime svaka od
pet velikih sila (Britanija Sjedinjene Države Kina Francusko
i Sovjetski Savez) kao stalni članovi Vijeća mogu upotrijebiti
veto za spriječenje akcija s kojima se ne slažu Tu leži garan-cija
koja ne dozvoljava skretanja kuda tko želi
Sovjetski Savez je nekoliko puta upotrijebio veto u Vijeću
Sigurnosti protiv američke i britanske politike koja Je podupi-rana
po Francuskoj i Kini Sjedinjene Države imaju "jedno-stavnu
većinu" zemalja iza svoje politike Bez veta Ujedinjene
Nacije bi se mogle pretvoriti u sredstvo aa okupljanje — čak
i u ralu — većine zemalja protiv Sovjetskog Saveza
Sjedinjene Države koje nastoje to postići na pitanju Grč-ke
isto tako pokušavaju i u slučaju Koreje dok su prošle
godine pokušavale sa sporom u Iranu Slijedeća provokacija
ne američkoj listi mogla bi biti Italija
Pofto se Sjedinjene Države ne usude povesti frontalni na-pad
na princip veta bojeći se da bi moglo doći do promjene
! Europa neće dobiti hranu po
planu Trumana i Marshalla
Vc-+?$mqigf- fl
Osvrćući se na američki plan za
"pomaganje" narodima Europe i
na apel predsjednika Trumana na-rodu
Sjedinjenih Držaa da manje
troši i štedi hranu za Europu Da-il- y
Worker medju ostalim piže:
Američki narod je doista darež-ljiv
Gdje god ima u svijetu glad-nih
Amerikancima bi bilo samo
drago sniziti potrošnju i štediti
što ks najviše može za pomoć glad-nom
narodu kada bi vlasti davale
tu pomoć iskreno I dobronamjer-no
Plan Trumana Marshalla i Taf
ta za "Štednju" u Sjedinjenim Dr-žavama
prodan je tobože kao plan
za pomaganje gladom pogodjenom
narodu
Kad bi zbilja bio takav plan
mi bi ga pomagali dragovoljno
Ali takvog plana nema Oni koji
ga oglašuju kaiu da postoji AH
činjenice drugčije pokazuju
Kada je ono predsjednik Tru-ma- n
savjetovao američkim žena-ma
da kao majke i kućanice troie
sto manje on njima nije rekao da
je više od polovice naše pSenice
odredjeno za Njemačku?
Je li on rekao otvoreno da ge-neral
Clay prvak Wall Street kor-poracija
u Njemačkoj treba pet
milijuna buSeli pšenice za anglo
američku zonu Sto iznaša vise ne-go
ona količina pSenice koja je
namijenjena za Francusku i Itali-ju?
Je U on rekao da njemačkoj
treba hrana jer naši tamošnji
predstavnici nisu razdijelili zem-lju
medju seljaštvo i jer ne rade !#' 1 III 1 JW —fc_
mf Mt'$viWvIj!v'-vi- h ivmXi -- caMai
1lM ' VK'
Monarhiju u Grčkoj podržavaju
dolari
Plan za potkupljivanje Ujedinjenih
t dovoljno na suzbijanju špekulacije
V il A lk'h % fc 1
nacistički nastrojenih ljudi?
Je li on rekao kućanicama da
Hritanija nije uključena u planu
za primanje pšenice? Je li on
rekao da Washington nema plam
za nabavljanje hrane milijunima
gladnih u Indiji? Ili Kini? Sve
nam to pokazuje đa ini ne hrani-m- o
gladne nego samo tražimo za
sebe pogodna mjesta
Kad bi se plan Trumana i Mar-shalla
doista zasnivao na onom
Sto želi i osjeća američki narod tj
istinsko pomaganje onima koji po-moć
trebaju nije trebalo ići preko
glave La Guardie i raspustiti UN-RR- U
Mi u istinu želimo Stediti i sna-Sa- ti
glad sa ostalim narodima svi-jeta
Mi vjerujemo da će to ame-rički
narod dragovoljno činiti Ali
mi smo protiv toga da Vashing-to- n
spusti tu i tamo ponešto hrano
iz političkih razloga
Kažemo iz političkih razloga je'
u Grčkoj ne hranimo narod nego
monarhističku vojaku snabdjeva-m- o
ju topovima i municijom
Povrh svega ako Washington u
istinu želi pomagati Europu kako
tvrdi zašto onda daje slobodu šver-cerima
i Spekulantima? Zašto obe-ćavati
Europi hranu i dozvoljavati
špekulantima da tu hranu proda-vaj- u
po krajno visokim cijenama?
Naš zahtjev je — pomognimo
nahraniti gladni narod svijeta u-klju- čiv
i naš narod sa niskom nad-nicom
putem ograničavanja pro-fita
i kontroliranjem cijena
rsY Avia:"''iJ'i"f
britanske bajuneto i američki
Nacija
iii-- v u'?i v vit : -
' uu? " -- o A - -- &? ' i ?
UUl Hl"' ' --4t{
situacije rade na osnutku "male skupštine"
Sjedinjene Države se pripremaju kroz "Trumanovu dok-trinu"
i "Marshallov plan" prenijeti milijune dolara u zemlje
čije vlade su toliko kratkovidne da ne opažaju kako svoju
sudbinu vežu sa američkim kapitalizmom Za uzvrat Sjedi-njene
Države računaju da mogu kupiti — da kupiti — dovo-ljan
broj glasova za preuzimanje kontrole nad Ujedinjenim
Nacijama
Osnivanjem "stalnog odbora" Generalne skupštine koji
bi neprestano zasjedao u New Yorku i sastojao se od svih
57 članica Ujedinjenih Nacija Marshall misli da so tako može
zaobići Vijeće Sigurnosti i Čarter i Ujedinjene Nacije pretvoriti
iz sile u borbi za mir u instrumenat za promicanje "Trumanovo
doktrine"
Stvari koje bi takva "mala skupština" raspravljala po
volji Sjedinjenih Država odnosile bi se na "opasnu situaciju
po mir" kao što je u Grčkoj i Koreji a snage možda i vojne
sile onih zemalja koje su pod uplivom Sjedinjenih Država po-stale
bi sredstvo za provodjenje američke volje u prilog "Tru
manove doktrine"
Kad bi se ovako štetan pktn usvojio lako bi moglo doći
do toga da britanske trupe u Grčkoj ili Palestini japanske
trupe u Koreji trupe Chiang Kai-she- ka u Kini ili američke
trupe u Latinskoj Americi vrše dužnost "legalnog agenta'
Ujedinjenih Nacija dok bi u stvari to bio agenat Sjedinjenih
Država
Rasprava po ovom predtegu biti će vruća i napeta Po-kretači
ideje "male skupitine" pokazuju kako se nade čovje-čanstva
za mir narušavaju po dolar imperijalizmu
Samo povratkom na onu suglasnost koja je postojala iz
medju Roosevelta i Staljina može pojačati nade svijeta u sna-gu
Ujedinjenih Nacija Tu je potrebna i sveopća potpora pro-gresivnih
sila za podržavanje principa Ujedinjenih Nacija i
zo poraz svih onih koji podupiru 'Trumanovu doktrinu"
LM
TORIJEVAC CHURCHILL
BI SE SLOŽIO
Krugovi bliski starom tori-jevc- u Churchillu kažu da bi
Churchill radje vidio Sovjetski
Savez izvan Ujedinjenih Naci-ja
nego da spriječava Ujedi-njene
Nacije od donašanja
odluka
— Nije Churchill sam Ima
više Churchilla koji bi se tako-djer
složili sa takvim planom
Ah Sovjetski Savez ni većina
naroda svijeta tako ne misli
Na konferencijama Ujedinjenih
Nacija Sovjetski Savez nemi-losrdno
vodi borbu protiv svih
potstrekača rata i predvodi
narode u mir i blagostanje u
svijetu Baš to je ono što Chur-chill
i njegova imperijalistička
klika ne vole — ah tome se već
malo može pomoći
Puni uslov za razvoj tur-ske
i šiptarske manjine
u Macedoniji
Skoplje — Na micjjathu vrho-vnog
vjerskog muslimanskog vije-ća
Ulema Medzlis u Skoplju odr-žana
je konferencija rukovodioca
muslimanske vjerske zajednice
Poslije otvaranja konferencije
podneJen je izvještaj o radu Ulema
Medzlisa u kojem Je podvučeno da
je vjerska muslimanska zajednica
konsolidirana i da je konačno os-novala
svoju vjersku organizaciju
zahvaljujući garancijama koje sa-drži
Ustav FNRJ
NaSe manjine — kaže se u iz-vještaju
— potpuno su izjednačene
u svakom pogledu sa drugim gra-djani- ma
FNHJ Muslimani imaju
danas pravo da slobodno sudjeluju
u političkom i kulturnom životu
kao i mogućnost za slobodan naci-onalni
razvoj Muslimani NR Ma-cedoni- je
sudjeluju danas u svim
organima narodnih lasti od naj-viših
do najnižih po proporcional-nom
broju stanovništva U grad-skim
odborima turska manjina
predstavljena je sa 7C odbornika
u Sobranju NR Macedonije zastu-pljena
je sa 15 predstavnika
Uporedo sa stvaranjem moguć-nosti
za sudjelovanje u javnom i
političkom životu narodne vlasti
stvaraju i uslove za kulturni raz-voj
muslimana I'roJle godine bilo
je opismenjeno preko 12662 lica
U toku 1940 i 1947 fkolske godino
u NR Mccedoniji radile su 83 tur-ske
škole i 162 šiptarske sa 115
turskih učitelja i 293 šiptarskih
a a ukupno 15G64 djece
Na kraju konferencije jednogla-sno
je usvojena rezolucija u kojoj
se kaže da su Turci i šiptari stva-ranjem
FNRJ po prvi put dobili
mogućnost za puni ekonomski i
nacionalni razvoj U rezoluciji se
odlučno demantiraju glaovi o to-božnjem
progonu muslimana u Ju-goslaviji
i pruža se podrSka akciji
za skidanje feredže
PETOGODIŠNJI PLAN NR
SLOVENIJE PREDVIDJA
IZGRADNJU 10000
STANOVA
U okviru Petogodišnjeg plani
na teritoriju Nit Slovenije bit će
sagradjeno 10000 stanova Za ovu
svrhu investirano je 3 milijarde
500 milijuna dinara U kotarevima
i industrijskim centrima gradit će
se prije svega dvokatne i trokatne
zgrade za stanovanje radi uštede
materijala i korisćenja prostora
Prema propisima srednja mjera
za stanove bit će 85 četvornih me-tara
a konstruktivna visina Jed-nog
kata iznosit će tri metra Pro-jektantski
zavod u Ljubljani izra-dit
će nacrte koji će biti pred-loženi
vladi
NAROD SELA KRS-MLAKV- A
POMAŽU U IZGRADNJI
DRUGIH MJESTA
Gospić — Od predvidjenih 340
kuća u Kotaru Perušić podignuto
je dosada 184 a 73 stambena obje-kta
se grade Gradjevinska aktjv-no- st
najživlja je u Felu KrS-Mla-k- va
u kojem je od predvidjenih
110 kuća dosada podignuto 75 Sta-novnici
ovog sela istakli su se i u
pružanju pomoći na izgradnji os-talih
eela Tako su dobrovoljnim
radom prevezli u Titovu Korenicu
preko 150000 komada crijepa a
u Kotar Gospić 350 kubnih metara
tesane gradje dok 30 omladinaca
ovog sela sudjeluje na dobrovolj-nim
radovima u izgradnji Titovo
Korenice
AMERIKANCI GRADE RATNE
BAZE U ALASKOJ
Washington Oct — ViSe od
osam hiljada radnika i iniinjira
gradi stratelke putoe i ratne baze
U ledenim predjelima Alaske I)-zna- je
se da samo ovaj projekt
stoji narod Sjedinjenih Država 70
milijuna dolara
Kazna po
Pred narodnim sudom u Sofiji
dobila je životna "biografija" Ni-kole
Petkova svoju posljednju
stranicu Kazna smrću vješanjem
pretstavlja neminovnu posljedicu i
neslavni završetak dugogodišnje
antidemokratske djelatnosti čovje-ka
koji je izgradjivao političku
"karijeru" na služenju interesima
Inostranih reakcionarnih krugova
koji su razumljivo bili u dijame-tralnoj
opreci sa životnim cilje
vima bugarskog naroda Medjutim
ne bi bilo potpuno ispravno gledati
slučaj Nikole Petkova samo u okvi
ru Bugarske kao stvar koja se
po svojim posljedicama ne tiče i
ostalih balkanskih naroda Proces
u Sofiji je potvrdio da se u osobi
vod je reakcionarne bugarske "opo-zicije"
krije jedna od centralnih
ličnosti prevratničkih planova koJ3
nisu ograničena samo na Bugar-sku
već zahvataju čitavi Balkan
Posmatrajući sa tog Šireg gledi-šta
— ito Je u slučaju Tetkova
prosta nužnost — najoštrija kazna
izrečena nad ovim agentom ino-stranog
imperijalizma pretstavlja
jednu veliku pobjedu bugarske de
mokracije
Danas nisu rijetka i slučajna po-java
elementi koji pod krinkom
"prijatelja" seljaštva snuju i pro-vode
planove koji eu upereni pro-tiv
interesa čitavog naroda a u
prvom redu radnog seljaštva Po-znata
Je uloga raznih seljačkih
"prijatelja" kao Sto su na primjer
Ferenc Nagi dr Georgi Dimitrov
Gemeto Maniu Mikolajčik Matek
i Ivanović itd Osnovni motiv u
njihovoj reakcionarnoj djelatnosti
sastoji se u tome da se na bilo
koji način oslabi demokratski raz-voj
prilika u njihovoj zemlji odno-sno
da se stvore uslovi za uskrsa-vanj- e
predratnih protunarodnih re-žima
Za ostvarenje ovakvih mrač-nih
ciljeva ovi tipovi pribjegavaju
uglavnom metodama "zavjere" tj
izazivanju sukoba i nemira koji bi
opravdali i omogućili putem ino-strane
intervencije povratak "na
staro"
Nikola Petkov kao izraziti pri-mjer
takvog seljačkog "prijatelja"
nije u svojoj djelatnosti otstupio
ni koraka od "linije" i "orijenta-cije"
inostranog sluge On je bio
taj koji je zajedno sa Gemetom
tražio demobilizaciju i povratak
vojske sa fronta u vrijeme kada
se armija otečestvenofrontovske
Bugarske borila rame uz rame sa
Sovjetskom i Jugoslavenskom ar-mijom
protiv hitlerovih hordi Ni-kola
Petkov je rovareći protiv su-radnje
slavenskih naroda tražio
povlačenje sovjetskih trupa iz Bu-garske
dok je u isto vrijeme Ge-meto
po narudžbi anglo-američk- ih
imperijalista pripremao ulazak
turske vojske u Bugarsku To jo
bio jedan od pokuSaja da se Bu-garska
gurne na put suprotan sla-venskoj
solidarnosti kao Sto su to
u proSlosti radili bivSi kralj Boris
i pristalice Filova Cankova Boži-lov- a
i ostalih
Kad je Gemeto zbog svojih zlo-čina
pobjegao pred sudom naroda
zahvaljujući zaftiti zapadnih po-krovitelja
— Nikola Petkov je pre-uzeo
na sebe ulogu vodje reakcije
u Bugarskoj Uz svestranu podršku
zapadnih krugova Petkov uspijeva
da raznim manevrima odgodi izbo-re
s očiglednom namjerom da une-se
u Široke slojeve naroda nepo-vjerenje
prema demokratskoj vladi
Na Mirovnoj konferenciji reakcio
narna bugarska opozicija svojim
klevetama I lažima o novoj oteče- -
stvenofrontovskoj Bugarskoj otvo
reno služi ciljevima neprijatelja
vlastitog naroda Na taj način ona
je pridonijela znatan dio na pri-mjer
i tome da nije zadovoljeno
pravo bugarskog naroda za Izlaz
na Egejsko more
Nikola Tetkov uložio je sve svoje
snage u borbi protiv demokratskog
poretka u Bugarskoj Njegov plan
očito sufliran Iz Inostranstva sa-stojao
se u organiziranju oružanog
prevrata koji bi imao dovesti na
vlast bugarsku reakciju na čelu s
Petkovom Za slučaj neuspjeha
ovog plana prevratnički elementi
Imali su "izlaz" koji bi se prema
riječima izdajnika pukovnika Mu-tadžije- va
sastojao u tome što bi
"izbili nemiri i to bi izazvalo inter-venciju
nekih stranih država" Pre-cjenjujući
snagu svojih inostranih
pokrovitelja Petkov je sličnu mi-sao
izrazio u razgovoru s pukov-nikom
Ivanovom: "StrateSkl polo-žaj
Bugarske na Balkanu privući
će pažnju inotrantva i njihov pri-tisak
okrenu će stvar u nau ko-rist"
Za ostvarenje postavljenog cilja
Nikola Petkov radi na osnivanju
konspirativnih fašističkih vojnih
organizacija "Neutralni oficir I
"Vojni sae" U Isto vrijeme Pet-kov
kao urednik lista "ZemcdeIko
mame" sistematski objavljuje ten-denciozne
Članke kojima se ISlo
za ruSenjem autoriteta vojnih
starjeiina za slabljenjem discipli-ne
borbenosti kod vojnika itd Na
taj način on je pokucao da unese
zabunu i pometnju u vojnički apa
rat Petkov je nadalje pripremao
zasluzi
i teren za diverzantske akcije koje
bi trebale dovesti do nemira 1 tnjc- -'
Sanja sa strane
Nakon svega potpuno je razum-ljivo
ogorčenje i nervoza anglo- -
američkih krugova koje je doSIo
ao punog izražaja pmiKom napše-nj-a
i u toku sudjenja vodji reak-cionarne
"opozicije" Svjetska jav-nost
već se navikla da s najvećom
sumnjom susreće mnogobrojne no-te
američke i engleske lade koje
se upućuju vladama demokratskih
zemalja povodom svakog sudjenja
narodnim izdajnicima i inostranim
agentima Medjutim naročita u-por- nost koja je obuzela navedeno
zapadne krugove u ovom slučaja
nepobitno je dokazala — da su ovi
krugovi polagali u Tetkova velike
nade vjerujući da će njegova dje-latnost
dovesti do ozbiljnih sukoba
u ovom dijelu Europe
Tako se na primjer u noti ame-ričke
vlade pored sve diplomatske
ugladjenosti I vjeStine ne mole
prikriti Izraz velikog razočarenja
i bijesa S koliko su naklonosti
američki vladajući krugovi gledali
na Petkova vidi se iz slijedećih
riječi u američkoj noti: "Njego o
todstto bugarske opozicije izazva-lo
je duboke simpatije u Americi"
( — čitaj: kod američkih imperija-lista!)
Pozivanje na tobože povri-jedje- ne
uslove primirja i ugovor o
"pravilima čovjeka" samo Jo3 bolje
ilustruje činjenicu — kakav kri-terij
primjenjuju odredjenl krugo-vi
kod ocjenjivanja — prava čo-vjeka
Zainteresiranost i uloga nekih
engleskih elemenata u slučaju Pet-kova
došla je do izražaja u saopće-nju
Bevina u Donjem domu kada
je govorio o "ozbiljnoj zabrinuto-sti"
britanske vlade zbog "ukida-nja
posljednjih ostataka slobode"
u Bugarskoj Bevin je tada rekao
da će ugled bugarske vlade u svi-jetu
zavisiti od ispunjavanja oba-veza
prema ugovoru o miru Ako
podvučemo da u Mirovnom ugovo-ru
nema ni riječi o zabrani kaž-njavanja
narodnih izdajnika već
naprotiv onda ova Izjava britan-skog
ministra pretstavlja jedan
grubi I Imperijalistima svojsten
način za vr'enje pritiska na bu-garsku
vladu u cilju spasavanji
Nikole Petkova
Nažalost u kampanji oko "opra-vdavanja"
vodje bugarske reak-cije
na repu zapadne monopolisti-čk- e
štampe naSao se i list "čas"
organ slovačke tzv "Demokratske
stranke" U ovom listu stalno se
pojavljuju tendenciozni članci upe- -
jreni protiv solidarnosti i bratstva
slavenskih naroda U navedenom
slučaju "čas" upotrebljava pozna-tu
faSističku argumentaciju kolom
se želi kažnjavanje narodnih nepri
jatelja prikazati u svijetu tobožnje
"likvidacije antikomunističkih ele-menata"
Način pisanja kao i svr-ha
navedenog članka javno poka-zuje
da "argumenti" člankopisca
lista "ćas" dolazo Iz Istih Izvora
odakle je Nikola Petkov crpio "in-spiracije"
za klevetničko pisanje u
svome listu "Zemedelko zname"
Pored svih Intervencija koje su
dolazile iz inostranstva I koje eu
JoS jednom pokazale za čije je in-terese
Petkov radio — narodni sud
je zahvaljujući nepokolebljivoj od-lučnosti
bugarskog naroda nemilo-srdno
udario po centru prevratni-čkih
poduhvata I za demokraciju
opasnih manevara Odlučnim zah-vatom
kojim se odstranjuje naslje-dni
čir proSlosti bugarski narod
je dao značajan prilog jačanju pri-jateljskih
i bratskih odnosa sa sla-venskim
a u prvom redu s narodi-ma
Jugoslavije U isto vrijeme
osuda Petkovu pretstavlja značajan
uspjeh cjelokupnih demokratskih
snaga u svijetu Jer pridonosi ra-zotkrivanju
prave uloge Izvjesnih
zapadnih krugova koji pod mas-kom
zaititnika "seljačkih prijate-lja"
idu za obaranjem Istinskih de-mokratskih
uredjenja
Travedna kazna vodji reakcio-narne
opozicije t narodnom Izdaj-niku
Petkovu potvrdjuje riječi ve-likog
vodje bugarskog naroda
Georgija Dimitrova koji je ocrta-vajući
perspektivu razvoja nove
Bugarske Izmedju ostalog rekao:
"Mi želimo da ustanovimo normal-ni
demokratski poredak u nao]
zemlji i on će biti ustanovljen jer
ima uIova za miran i stvaralački
rad Ko to sprečava ići će u za-tvor
na onovu bugarskog zakona
i saglasnosti % pravima u smislu
Mirovnog ugovora"
Mladen Soić
2ENE SELA VRPOLJE OBNO-VILE
SU ŠKOLU
Šibenik — Popravak zgrade os-novne
Škole u selu Vrpolju Je evih
dana dovrSen U uredjivanju I S-Sće- nju
zgrade dala je organizacija
AFZ u Vrpolju za dva dana 70
sati rada Obuka će u obnovljenoj
Školi uskoro započeti