000156 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
J±A Sl STRANA 2 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Authorizcd a Second Class MaiL Tost Office Department Ottawa Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Hegistered in the Registrv Office lor the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Dva proglasa Pred nama se nalaze dva proglasa upućena Zajedničari-ma pred Sedmu konvenciju jedan kojeg su početkom ožujka izdalj hrvatski ubtaše mačekovci prosvjetaši i ostali neprijatel-ji progresa pod lozinkom "van sa komunizmom iz Zajednice" i drugi kojeg su izdali poznati graditelji Zajednice napred-njaci i demokrate na čelu sa 14 izvršnih i glavnih odbornika urednika Zajedničara članova Glavne porote i Dječjeg Doma pod lozinkom "Protiv blokova — za jedinstvo u našoj Hrvat-skoj Bratskoj Zajednici" Proglasi su to dviju suprotnih struja u Zajednici dviju po-gleda na svijet i na Hrvatsku Bratsku Zajednicu To jasno isti-ču sami proglasi Ha jednoj se strani nalaze oni koji su protiv jake Zajedni-ce oni koji su protiv jedinstva članstva Zajednice oni koji pu-tem raznih blokova nastoje pocijepati Zajednicu i uvesti ti Za-jednici "staru praksu" protiv koje je tako odlučno ustala veći-na delegata na prošloj konvenciji oni koji su i u prošlosti ru šili Zajednicu i radili na odcjepljenju kanadskog članstva oni koji su protiv pomoći našem narodu u starom kraju koji su protiv nove narodne Jugoslavije i njenog vodstva oni koji su priželjkivali pobjedu fašističkog oružja i čije 6u organizacije bile zabranjeno i štampa obustavljena za vrijeme prošlog ra-ta oni koji su se združili sa propalom dinastijom Karadjordjo-vic- a i ostalom ustaško-četničko- m izbjegličkom gospodom za borbu protiv nove narodno Jugoslavije oni koji su se u ovim zemljama povezali sa najokorjelijim neprijateljima radnika i progresa u opće Dovoljno je pročitati samo njihov proglas pak da se česti-ti Zajedničar uvjeri o namjerama gornje grupe U tom progla su nema niti jedne jedincate riječi o aktuelnim problemima Za-jednice Obratno proglas vrvi šovinističkim i žučnim napadi-ma na jedan ogroman dio članstva kojemu se donosioci pro-glasa prijete izbacivanjem ako se to članstvo ne pokloni nji-hovim ustaško-mačekovski- m smjernicama Na drugoj strani imamo proglas Zajedničara graditelja Zajednice na ćelu sa četmaestoricom izvršnih i glavnih odbor-nika To je proglas pozitivnih odbornika i naprednog članstva Zajednice To je proglas onih koji su i do sada sa svojim ra-dom pokazali da im stvarno na srcu leži Zajednica i interesi njenog članstva To je proglas onih koji su ostali vjerni zak-ljučcima Šeste konvencijo i koji su po naš narod u kraju u teš-kim časovima dali sve svojo slobodno vrijeme na prikupljanju pomoći To je proglas onih Zajedničara koji su za vrijeme pro-šlog rata predvodili kampanju za rasprodaju bondova dava-nje krvi i mobiliziranju no samo članstva Zajednice nego i os-talih naših iseljenika u Americi i Kanadi iza ratnih napsra Amerike i saveznika To je proglas onih koji zagovaraju Za-jednicu bez blokova jedinstvenu Zajednicu Zajednicu sa ko-jom ustaške izbjeglice nebi igrale politički futbal iskorišćava- - jući njen upliv i sredstva za širenje ustaško-mačekovsk- o pro-pagande To je konačno proglas onih Zajedničara koji stoje za bratsku slogu i jedinstvo svih hrvatskih srpskih ili sloven-skih iseljenika u ovim zemljama i koji zajedno sa ostalim pro-gresivnim Amerikancima stoje za Ameriku Lincolna Jefcrsona i Rooscvelta Drugim riječima to je stvarno proglas pozitivnih sla u Zajednici U njihovom proglasu nema prijetnje niti sokačkih napada kao u proglasu ustažko-mačekovsk- e grupe Njihov proglas je pun konkretnih primjera rada i razvitka Zajednice Oni govore sa faktima i brojkama i upozoruju članstvo da ne nasjeda neprijateljima Zajednice Jcoji su se poput ostalih ne-prijatelja naroda i narodnog uspinjanja sakrili iza "crvenog strašila" kako bi se popeli na vodstvo Zajednice i ured Zajed-nice pretvorili u novi američki Široki brijeg Zajedničari bi zbilja morali pročitati jedan i drugi proglas do se uvjere o razlici jednih i drugih Tek da se upoznaju sa pozitivnoecu jednih i negativnoiću drugih zajednicarstvu jed-nih i protu zajednicarstvu drugih Medjutim sama pojava ovakvih proglasa najavljuje Sed-mu konvenciju Zajednice I u prolloeli bilo je raznih proglasa i agitacije sad za ovu sad za onu struju u Zajednici I u proš-losti dijelila su se mišljenja i bila je borba izmedju progre-sivnih sila koje vode Zajednicu pravcem nopredka i natraž-njački- h koje su u velikoj Zajednici gledale opasnost po svoje stranačke ili lične ciljeve Tako će biti i ove konvencije srmo sa tom razlikom Što će ta borba biti žešća i prema tome sud-bonosni- ja po Zajednicu Zajedničari treba da su toga svijesni Oni treba da su tvijesni činjenice da su razne mračne i ustaške sile došle u ove zemlje ne da pomognu našem iseljeniku nego da oa njega otrgnu njegovu stečevinu njegovu Zajednicu Otrg-nuti Zajednicu od hrvatskog radnika privezati ju za ustaško-načekovsko-kraljevs-ka politička kola i pretvoriti ju u rasadi ste nesloge — to je cilj Butkovićevih blokaša Toga treba da je svijesan svaki član Zajednice i za vrije-me biranja delegata za Sedmu konvenciju budno pazi kome će dati svoj glas i koga će poslati da brani njegove intsresc ne konvenciji Taj glas i to povjerenje svakako pripada onom kcii odo-brava proglas pozitivne grupe Zajedničara On nikako ne pri-pada ustašama i mačekovcima koji nisu nikada bili niti će ikada biti dobri Zajedničari Oni koji no valjaju za našu braću u staram kraju nemsgu valjati ni za nas ovdje r Cijepanje ili jedinstvo Njemačke Sadanje moskovsko zasjedanj Savjeta ministara vanjskih pošlo va saivano da se pozabavi pripre-manjem mirovnog ugovora s Nje-mačkom privlači sveopću pažnju na njemački problem Duduci raz vitak Njemačke njen preobražaj u miroljubivu demokratsku drža-vu likvidacija njenog ratno-ind- u-strijskog potencijala njeno radi-kalno čišćenje od fašističke ga madi oblik njenog budućeg dr-žavnog uredjenja — sva ta pitanja živo interesiraju svjetsku javnos Vlade raznih država koje su n3 sebi osjetile svu težinu njemačke agresije uputile su Savjetu za-mjenika ministara vanjskih poslo-va memorandume u kojima su predložile sve one mjere koje će moći spriječiti restauraciju nje-mačkog imperijalizma i novu nje-mačku agresiju U memorandumima vlada Polj-ske ćehoslovačke i Jugoslavije po-dupire se ideja političkog i eko- - nomskog jedinstva Njemačke i podvlači se da uniitenje jedinstva Njemačke protivriječi onim cilje-vima koje su sebi postavile države koje su okupirale njemački terito-rij Nije teško shvatiti da se pro-gram političke i ekonomske reor-ganizacije Njemačke usvojen na llerlinskoj konferenciji trlju drža-va može uspješno realizirati samo tako ako Njemačka bude predstav-ljala jedinstvenu cjelinu a ne ta-kozvane "autonomne" države mc-djusob- no razdvojene raznim vješ-tački- m barijerama ili kako ih na ziva "Humanite" brojanicama u nizu malih srednjevjekovnih nje-mačkih država koje stoje pod uti-caje- m reakcije" Jedinstvena politika koja se os-tvaruje u interesu mira i demokra-cije ne može se zamisliti pod ug-lovima vještački naduvenog šepa ratizma i ustavnih zakona namet-nutih stanovništvu ove ili one nje mačke pokrajine u upravnom pog-ledu Medjutim baš protiv tog preobražaja Njemačke u mirolju bivu demokratsku državu uperene su mjere preduzete u zapadnim okupacionim zonama Njemačke Još u novembru prošle godine u američkoj okupacionoj zoni po djeljenoj na pojedine upravne je-dinice održani su izbori za mjesne "landtage" a ujedno i referendu-mi po pitanju ustava I izbori i re-ferendumi izvršeni su na brzinu i nisu imali ničeg zajedničkog sa demokratskim redom i načinom neophodnim za preduzimanje tak-vih mjera Masa mjesnog stanov-ništva nije bila uvučena u razra-djivanj- e projekta ustava a svaka diskusija o njima sprečavana je mjerama upravnih vlasti Ustavi u američkoj zoni namet-nuti su mjesnom stanovništvu ras-cjepkanim granicama koje su bile povučene na karti okupacione zo-ne pri tome se nije vodilo računa o ma kakvim razumnim i oprav-danim faktorima Kao rezultat take žurbe stvoreno je stanje ko-je se ne može smatrati trajnim i zakonitim To se vidi i iz toga što se utav na primjer Virtemberg — Hadena ne može smatrat' važe-ćim u onim djelovima Iladena i Virtemberga koji se nalaze u sas-tavu francuske okupacione zone Na isti način i ustav Gros-hesen- a ne može se smatrati kao zakon za one zapadne i sjeverne rajone lit-se-na koji se nalaze u sastavu fran-cuske i britanske okupacione zone Karakteristično je da u svima tim ustavima nema nijedne riječi Koruška pod udarom germanizacije drugoj polovici XIX vijeka XIX stoljeće donijelo je Koru-škim Slovencima početak žestoke borbe za nacionalni opstanak U tom periodu njemački imperijali-zam započeo Je provoditi u život svoj plan ekspanzije u Jugoistoč-nu Evropu i nailnog odstranjiva-nja svih prepreka koje je nalazio na tom putu U prvoj polovici XIX stoljeća njemački ekonomist Friedrich List izradio je prvi projekt pangerman-sk- e Srednje Evrope koja je tre-bala obuhvatiti i slovenske narode izmedju Baltičkog i Jadranskog mora Suglasno s ovim planom osnovna zadaća austrijskih Nije maca bila je da ekonomski porobe Istočnu Evropu i da osiguraju nje-mačke pozicije na Jadranskom mo-ru Po tom planu jugoslavenski narodi bili su osudjeni na denacio-nalizaciju To se najviše ticalo slo-venskog naroda koji Je po geo-grafskom smještaju bio prvi koji je priječio put njemačkoj ekspan-ziji prema Jadranskom moru Zato je slovenski narod po planovima njemačkog imperijalizma trebao biti uništen kao nacija tj germa -- niciran Sva politika Austrije u drugoj polovici XIX stoljeća i u toku dvaju prvih desetljeća XX stoljeća NOVOSTI o budućem državnom uredjenj'i Njemačke l" niinia otsutuje te-za o jedinstvu Njemačke U njima se jasno vidi kurs koji teži za po-litičkim i ekonomskim rakomada-vanje- m Njemačke i organizira-njem takvog poretka koji nema ni-čeg zajedničkog sa načelima pro-gresa i demokracije Ista slika može se zapaziti i u britanskoj okupacionoj zoni Ras-cjepkana na sjevernu Rajnsko-Vestfalsk- u oblast Donju Saksonl-j- u Slezvig-Holštaj- n sa "slobod-nim gradovima" Hamburgom i Bremenom ona predstavlja po mišljenju pristalica koji zastupaju federalizaciju Njemačke obrazac buduće Njemačke razdrobljene na pojedine autonomne jedinice sa do sta velikim pravima pa čak i sa pravom ulaženja neposredno u Or-ganizaciju ujedinjenih nacija kao što je to predlagao feldmaršal Smuts ili uključivanja u takozvi-n- u "znpadno-europsk- u federaciju" kao Sto se za to bori američki no-vinar Valter Lipman U federalizaciji Njemačke Lip-man vidi mogućnost za zapadne države da uspostave "hegemoniju nad najsnažnijim i najbogatijim dijelom europskog kontirenta" Takva hegemonija stvorila bi ka-ko to predvidja Lipman "situaci-ju veoma nezgodnu za Sovjetski Savez i omogućila bi da se koncen trira "konstruktivna energija za izvjestan pozitivni uticaj na Sov-jetski Savez" Tako je pisao Lipman na strani cama lista "Nev York Herald Tri-bune" još u junu prošle godine Od tada pa na ovamo on se više puta navraćao na tu temu On je prvi aplaudirao Johnu Dalsu koji je nedavno predložio da se čitava in-dustrija Zapadne Njemačke pret-vori u "jezgro zapadno-europsk- e federacije" Dals nije jedini S njim se nad-ikuj- e i senator Vandenberg svo-jim nedavnim istupom u Clevelan-d- u Predsjednik senatske komisije za vanjske poslove Sjedinjenih Dr žava govorio je o "federaliziranim državama" na koje treba da se podijeli Njemačka i o tome da to držae treba da postanu "gospo-dari a ne sluge novog Berlina" Takav razvoj stvari dostići će u američkoj zoni po riječima Van-denber- ga "očekivani progres" Povezujući ta dva istupa — Dal-so- v i Vandenbergov — Lipman dolazi do zaključka da oni "pred-stavljaju zaokrete koji imaju og-roman značaj u vanjskoj politici Sjedinjenih Država" Po riječima Lipmana "republikanci teže da uzmu u svoje ruke rukovodstvo istupivši sa konstruktivnim pro-gramom sredjivanja europskih problema" Takav "konstruktivni program" koji povredjuje Berlinski spora-zum nailazi na oduševljen prijem medju učesnicima Churchillovog akcionarskog društva "Sjedinjene Držae Europe" Na njegovoj stra-ni su svi reakcionarni elementi Njemačke koji istupaju pod zasta-vom separatističkih stranaka kao i vatikanski krugovi koji ne mogu da se odvoje od ideje organizira-nja podunavske federacije katoli-čkih država pod crno-žuto- m zasta-vom Habsburga Tu na istom frontu našli su se misionari "za-padnog bloka" krupne njemačke spahije i industrijalci prikriveni nacisti Svi oni pjevaju u Jedan glas i na iste note svi oni teže za cijepanjem njemačke države da bi u l dokazuje da su vlada juće kliko u Austriji obim rukama uhvatile za Listov plan Nakon mnogih vje kova postepene germanizacije slo-venskog etničkog teritorija zah-valjujući kojoj Je slovenski etni-čki teritorij bio sveden na jednu trećinu nastupio je period organi-ziranog i planskog ekonomskog kulturnog I političkog pritiska Ni-jemaca Pod pritiskom germanizacije Ko-ruški Slovenci gubili su postepeno sva politička prava kao i pravo da se služe svojim materinjim je-zikom U toku XIX stoljeća više od 100000 Koruških Slovenaca bilo je bez Ijedne slovenske osnovne škole a koncem austro-ugarsk- e vlasti oni su s najvećom mukom i borbom izvojevali pravo da otvo-re svega tri svoje škole U dvo-jezičnim njemačko-slovenski- m os-novnim školama učitelji su samo u početku poučavali slovensku dje-cu i na lokalnom slovenskom dija-lektu dok su kanije cijelu obuku (osim vjeronauka) vršili na nje-mačkom Jeziku U Koruškoj gotovo nije ni bilo slovenskih činovnika Slovensku inteligenciju rasmješta-val- i su po drugim provincijama Austro-Ugarsk- e U Koruškoj su tako ostali sami slovenski seljaci bar jednu njenu polovinu odvratili od procesa preobražaranja Njema-čke u demokratsku državu Planovi o federalizaciji Njema-čke odgovaraju namjerama engles-kih i američkih monopola koji ra čunaju da će im razdrobljena Nje-mačka omogućiti da osnaže svoje pozicije na Rajni da u isto vrije me ojačaju njemačke monopole i svojom pomoću ubrzaju proces prodiranja dolara i funte sterlinga u njemačku ekonomiku Upravo s te točke gledišta treba promatrati anglo-američ- ki spora-zum o takozvanom ekonomskom ujedinjenju dviju zapadnih okupa-cionih zona Taj sporazum stvara očigledne smetnje na putu politi čkog i ekonomskog ujedinjenja Njemačke On koristi samo onima koji teže za cijepanjem Njemačke na mnogobrojne dijelove za pod-rivanjem najvažnijih odluka Ber-linske konferencije i stvaranjem nove federativne Njemačke u svoj-stvu starog oslonca medjunarodne reakcije ćak i engleski časopis "Ekono-mist" nalazi da nova struktura ekonomske uprave u ujedinjenoj anglo-američk- oj zoni "izaziva iz-vjesnu kritiku" "Malo šta ukazu-je na to — piše "Ekonomist" — da je nova uprava izgradjena na demokratskim principima Sama činjenica tijesne povezanosti izme-dju engleske i američke zone mo-že ometati jedini put i način za konačnu likvidaciju svih njema-čkih zlodjela a naročito obnovu punog političkog i ekonomskog je dinstva Njemačke" Planovi federalizacije Njemačke ne nailaze na simpatije u krugovi-ma napredne njemačke javnosti i u redovima anti-fašističk- ih partija koje u sovjetskoj okupacionoj zoni istupaju pod zastavom demokrat-skog jedinstva njemačke države Proces preuredjenja društveno-političko- g života njemačkog naro-da u sovjetskoj okupacionoj zoni jeste u isto vrijeme i proces okup-ljanja demokratskih snaga koje istupaju s programom jedinstva Njemačke Parola državnog jedin stva istaknuta je u programu Je-dinstvene socijalističke partija Njemačke Pod tom parolom razvi-jaju svoju djelatnost pokrajinske vlade Saksonije-Anhalt- a Tiringije i Brandenburga Pozadina planova o federalizaci-ji Njemačke ne predstavlja tajnu 7a široke mase američkog naroda Istupivši nedavno u Senatu sa ve-likim govorom o vanjskoj politici senator Pepper je oštro osudio tu političku tendenciju u njemačkom pitanju kojom je bio prožet go-vor Dalsa Ukazavši na to da Dals predlaže da se usvoji federativna forma vladavine u Njemačkoj Pe-pper je rekao: "Dals javno pred-laže da se uništi duh i slovo Ber linskog sporazuma Njegovi prijed-lozi vratili bi Njemačkoj sposob-nost da povede rat protiv Sjedi-njenih Američkih Država i čitavog svijeta i da zagospodari privredom Zapadne i Istočne Europe a sve to uz pomoć američkog kapitala" Naivno je pretpostavljati kao što to čine izvjesne dobronamjerno zabludjele pristalice cijepanja Nje-mačke na autonomne jedinice da će upravo federativna forma dr-žavnog uredjenja spriječiti obnav-ljanje njemačke agresije Tu agre-siju nije stvorilo državno jedinstvo nego imperijalizam nju nije stvo-(Pren- os na str 4) i slobodni slovenski kulturni rad-nici koji su bili prisiljeni da vode ustrajnu borbu za osnovna životna prava naroda U provodjenju germanizacije us-poredo s državnim i pokrajinskim vlastima osobito su aktivno uče-stvovali njemački feudalci Indu-strijalci uprave željezničkih kom-panija i druge njemačke kapitali-stičke organizacije koje su ras-polaga- le ogromnim kapitalima za denacionalizaciju slovenske djece i otkup zemljišta slovenskih se-ljaka Hadnici i seljaci bili su pod vrgnuti ekonomskom i političkom ugnjetavanju Na izborima oni su morali glasati za njemačke kan didate Osobito jak pritisak nje-mački imperijalisti vršili su na gradove industrijske i turističke centre gdje su njemački Imperija-listi najlakše nametali svoju do-minaciju No bez obzira na ovu plansku i bezobzirnu germanizaciju sva Jugoistočna Koruška s isključe-njem nekoliko gradskih etnički po-miješanih otoka ostala je do kon-ca Austro-Ugarsk- e monarhije iz-razito slovenska Prema podacima biskupije Krka godine 1010 u Slo-venskoj Koruškoj živjelo je više od 100000 Slovenaca dok prema Koga podupiru Sjedinjene Države Pile: K1IIOTT KOOSEVEIT Još se nisu navršile ni pune di je godine glavno vodstv o naše vla-de je već najavilo novu vanjsku politiku Sjedinjenih Država Dr-žavni podtajnik Mr Acheson j# na preslušavanju ired kongresnim odborom tvrdio da bi komunističke vlade u Grčkoj i Turskoj bile opa-sne sigurnosti i budućnosti Sjedi-njenih Država To znači da je Sovjetski Savez u očima naše vla de neprijateljska zemlja Ovakva predpostavka je uzeta zato da se protumači zašto je predsjednik Truman zatražio zajam i vojnu po-moć sadanjim vladama u Grčkoj i Turskoj Iza tog predloga postoji teorija da će se zajmom ojačati vlade tih dviju zemalja i spriječiti unutarnji revolt koji bi eventual-no mogao dovesti do komunističkih vlada Ali pitajmo se kakve su ono vla-de za koje se zauzimamo i koje mislimo jačati? Je su li demokrat-ske? ćak ni najreakcionarnlja štampa u ovoj zemlji se no usudi tvrditi da su vlade u Grčkoj i Tur-skoj demokratske U stvari te vlade su više diktatorske nego de-mokratske Vrlo je malo slobode govora u tim zemljama Tamo se tlači manjina pa i većina to što je nama poznato No ipak naša vlada si je uzela za zadaću radje podupirati te diktature nego doz-voliti širenje komunizma Zar se prošlog rata nismo za ništa borili? Zar smo trebali našu vojsku baciti na stranu Hitlera da mu pomogne poraziti Sovjetski Sa-vez? Izgleda vodje naše vlade misle da komunizam ugrožava buduć-nost demokracije u Sjedinjenim Državama I da se stoga treba bo-riti protiv komunizma u Grčkoj čitao sam da je dosta malo vrlo borbenih elemenata medju grčkim stanovništvom koji su komunisti Pa dobro ali zašto pomagati Tur-sku? Nikad nisam čuo da su tamo komunisti ugrožavali tursku vla-du U stvari vrlo je teško razum jeti kakvi nas Interesi zanimaju u Turskoj ako ne da tursku vladu potičemo na uznemirivanje Sovjet-skog Saveza putem zametanja in-cidenata na granici izmedju ovih dviju zemalja što bi moglo prouz-ročiti treći svjetski rat Zar je to naš cilj? U prošlom ratu Turska nije po- - NEV VOKK — Torijevac Churchill je ponovno progovorio Ovaj puta kao i prije napao je na Sovjetski Savez rekavši da su "ambicije Sovjetskog Saveza veće danas nego za vrijeme ruskog ca-rizm- a" O ambicijama britanskih torijevaca Churchill nije rekao ni jedne riječi SPRAVLJAMO l' Novosti broj 101" od 3 ap-rila u članku pod naslovom "Proslave 27 marta" potkrala nam se u govoru Pavla Lukina otpravnika poslova I'NIl Jugo-slavije u ()ttai pogreška koju rado ispravljamo U Novostima stoji: "Ne dopuštamo trustovi-ma gulikožama i štetočmeima da otimaju narodnu muku" Tre-ba da stoji: "Ne dopuštamo TRUTOVIMA gulikožama i štetočincima da otimaju narod-nu muku" podacima slovenskog narodnog ka-tastra bilo je Slovenaca više od 106000 U vrijeme Prvog svjet-skog rata medju Koruškim Sloven-cima razvio se jak narodni pokret koji je težio za priključenjem Slo-venske Koruške Jugoslaviji Ovaj pokret suibile su austrijske vlasti novim nasiljima i novim teškim nesrećama koje su nanijele naroda Koruške Za cijelo vrijeme dok su austrij-ski i njemački imperijalisti provo-dili planku i bezobzirnu germani zaciju Slovenske Koruške narod ovog dijela slovenskog nacionalnog tla pružao je germanizatorima naj-žešći otpor Upravo kad su njemački imperi-jalisti započeli s planskim ger-- manizatorskim prodorom na jug I jugoistok centar Koruške Celovac postao je srediste cjelokupnog kul-turnog života slovenskog naroda U tom periodu u Celovcu je izla-zio niz slovenskih literarnih i na-učni- h časopisa oko kojih su se okupili najbolji umovi Slovenije Slovenski lingvist i gramatik An-tun Janešić osnovao je u Celovcu godine 1858 litarami časopis "Slo-venski glasnik" u kojemu su su-radjiv- ali najveći slovenski pisci i pjesnici toga vremena kao na pr Levstik Trdina Voljavec i drugi Godine 1851 Janeiić i Einpiler organizirali su poznatu Družbu Sv Mohorja koja je odigrala hi Subota 12 aprila 1947 kazala ni najmanje prijateljstva na-- oj stvari sve dok nije bilo očito da ćemo mi pobjediti Turska nije unutra ugrožena komunizmom Nju se danas ne može smatrati slobodnom demokratskom zem-ljom Pa zašto onda tražimo za- jam za Tursku? Sto je Istina u galami o razvija-nju posljeratne opasnosti od ko-munizma u svijetu? Istina je to da Sovjetski Savez nema stotine milijuna dolara sa kojima bi Sirio komunističku nauku po svijetu Sovjetski Savez takodjer nije u stanju izvoziti hiljade tona hrane za pomoć gladnom narodu AH ko-munizam se svejedno širi u mno- gim zemljama A zašto? Po svršetku rata narodi Dalekog Istoka Srednjeg Istoka i cijele Europe sa divljenjem i gorućim nadama su gledali na Sjedinjene Države da će one dati vodstvo u osnivanju slobodnih i istinski de-mokratskih vlada u njihovim zem- ljama Gledali su na Sjedinjene Države da će hrabro i odlučno po- dupirati doktrine Atlantske Pove-lje Pa što su dobili? Nismo izus-tili ni jedne riječi protesta kada su europsko sile ponovno putem sile uspostavljale svoja kolonijalna carstva Nismo uspjeli predvoditi u iskorjenjavanju nacizma u Nje-mačkoj Doduše učestvovali smo u UNHRI ali smo kasnije ubili tu organizaciju i pomoć narodima po- stavili na političku bazu A sada pomoć milijunima gladnih naroda Europe u potrebi jujemo kao oružj u rukama sve sa ciljem da ih pri-silimo na podupiranje vlada koji-ma mi odobravamo Zar je to de-mokratska procedura? Nije ni ču-do što se komunizam širi Narodi Europe gledaju na nas sa nepovjerenjem A narod na da-lekom istoku stenje i žestok je prema nama Znači mi nismo us-pjeli predvoditi Mi nismo usposta-vili ni jednog principa koji bi na-rodu bio prihvatljiv Nismo dali ni snage I efekta Ujedinjenim Naci-jama Zapravo našim postupkom prema Grčkoj i Turskoj otvoreno smo povrijedili Ujedinjene Nacije a možda potpisali I njihovu smrtnu osudu Akcije naših vodja se zasnivaju na teoriji da ml nikada nećemo biti u stanju srediti naše razlika sa Sovjetskim Savezom Oni vje-ruju da komunizam I demokracija nemogu živjeti zajedno u miru Ja se tom teorijom ne slažem U Ame-rici moraju biti na državnom vod-stvu ljudi sa hrabrošću I samostal-nošću koji će srediti postojeće razlike izmedju nas i Sovjetskog Saveza i našoj zemlji donijeti čas-ni mir Ako vodje demokratske i repu-blikanske partije proslijede sada-njo- m vanjskom politikom rezultat će biti podvojen svijet koji će se ponovno naoružati za neizbježivl sukob Ostati će ocromni voinl budžeti u svijetu će nastati eko-nomska nesreća a u Sjedinjenim Državama nastati će za nekoliko godina Ovo će slijediti razarački i at koji će stanovništvo svijeta sniziti u milijardama ne milijuni-ma Po mojem uvjerenju najbolji od-govor opasnosti od komunizma je živuća i radna demokracija takva demokracija kakva može biti naša Ja se mnogo nadam da će narod naše zemlje shvatiti da danas nije samo njihov dolar kojeg se stavlja u tu nemilu igru Ako uništimo Ujedinjene Nacije posljedna pri-lika za mir će iščeznuti storijsku ulogu u prosvjećivanju širokih masa slovenskog naroda Tokom decenija Družba je izda-vala i rasprostranjivala u cijeloj Sloveniji literarna I naučno-popu-larn- a djela Od godine 1800 do 1018 u Celovcu izdato je oko 19 milijuna slovenskih knjiga Godi-ne 1018 Družba sv Mohorja u ci-jeloj Sloveniji imala je oko 00000 članova a u samoj Koruškoj u Družbu bila je učlanjena svaka četvrta porodica 1865 godine Einspiler je u Ce-lovcu osnovao slovenski politički list "Slovence" koji je tokom niza godina bio najprogresivniji sloven-ski list Usporedo s tim razvijenim kul-turno-prosvjet-nim pokretom Ko-ruški Slovenci osnovali su i svoj-- gospodarske i političke organiza-cije Uza sve to Sto je bila sa svih strana pritješnjena rastućom sna-gom njemačkog imperijalizma i što je neposredno bila podvrgnuta nacionalnom ugnjetavanju plan-skoj germanizaciji i političkom te-roru Slovenska Koruška zahva-ljujući upravo svojoj slavnoj tra-diciji visokoj svijesti I svojoj na-cionalnoj kompaktnosti odigrala vrlo važnu ulogu u stvaranju i formiranju slovenske nacije kao što je u VII vijeku bila kolijevka slovenske državnosti i jezgro prv-dria- ve Južnih Slavena — Karan-tanije W -i--4-- ffls
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 12, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001059 |
Description
Title | 000156 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | J±A Sl STRANA 2 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Authorizcd a Second Class MaiL Tost Office Department Ottawa Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Hegistered in the Registrv Office lor the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Dva proglasa Pred nama se nalaze dva proglasa upućena Zajedničari-ma pred Sedmu konvenciju jedan kojeg su početkom ožujka izdalj hrvatski ubtaše mačekovci prosvjetaši i ostali neprijatel-ji progresa pod lozinkom "van sa komunizmom iz Zajednice" i drugi kojeg su izdali poznati graditelji Zajednice napred-njaci i demokrate na čelu sa 14 izvršnih i glavnih odbornika urednika Zajedničara članova Glavne porote i Dječjeg Doma pod lozinkom "Protiv blokova — za jedinstvo u našoj Hrvat-skoj Bratskoj Zajednici" Proglasi su to dviju suprotnih struja u Zajednici dviju po-gleda na svijet i na Hrvatsku Bratsku Zajednicu To jasno isti-ču sami proglasi Ha jednoj se strani nalaze oni koji su protiv jake Zajedni-ce oni koji su protiv jedinstva članstva Zajednice oni koji pu-tem raznih blokova nastoje pocijepati Zajednicu i uvesti ti Za-jednici "staru praksu" protiv koje je tako odlučno ustala veći-na delegata na prošloj konvenciji oni koji su i u prošlosti ru šili Zajednicu i radili na odcjepljenju kanadskog članstva oni koji su protiv pomoći našem narodu u starom kraju koji su protiv nove narodne Jugoslavije i njenog vodstva oni koji su priželjkivali pobjedu fašističkog oružja i čije 6u organizacije bile zabranjeno i štampa obustavljena za vrijeme prošlog ra-ta oni koji su se združili sa propalom dinastijom Karadjordjo-vic- a i ostalom ustaško-četničko- m izbjegličkom gospodom za borbu protiv nove narodno Jugoslavije oni koji su se u ovim zemljama povezali sa najokorjelijim neprijateljima radnika i progresa u opće Dovoljno je pročitati samo njihov proglas pak da se česti-ti Zajedničar uvjeri o namjerama gornje grupe U tom progla su nema niti jedne jedincate riječi o aktuelnim problemima Za-jednice Obratno proglas vrvi šovinističkim i žučnim napadi-ma na jedan ogroman dio članstva kojemu se donosioci pro-glasa prijete izbacivanjem ako se to članstvo ne pokloni nji-hovim ustaško-mačekovski- m smjernicama Na drugoj strani imamo proglas Zajedničara graditelja Zajednice na ćelu sa četmaestoricom izvršnih i glavnih odbor-nika To je proglas pozitivnih odbornika i naprednog članstva Zajednice To je proglas onih koji su i do sada sa svojim ra-dom pokazali da im stvarno na srcu leži Zajednica i interesi njenog članstva To je proglas onih koji su ostali vjerni zak-ljučcima Šeste konvencijo i koji su po naš narod u kraju u teš-kim časovima dali sve svojo slobodno vrijeme na prikupljanju pomoći To je proglas onih Zajedničara koji su za vrijeme pro-šlog rata predvodili kampanju za rasprodaju bondova dava-nje krvi i mobiliziranju no samo članstva Zajednice nego i os-talih naših iseljenika u Americi i Kanadi iza ratnih napsra Amerike i saveznika To je proglas onih koji zagovaraju Za-jednicu bez blokova jedinstvenu Zajednicu Zajednicu sa ko-jom ustaške izbjeglice nebi igrale politički futbal iskorišćava- - jući njen upliv i sredstva za širenje ustaško-mačekovsk- o pro-pagande To je konačno proglas onih Zajedničara koji stoje za bratsku slogu i jedinstvo svih hrvatskih srpskih ili sloven-skih iseljenika u ovim zemljama i koji zajedno sa ostalim pro-gresivnim Amerikancima stoje za Ameriku Lincolna Jefcrsona i Rooscvelta Drugim riječima to je stvarno proglas pozitivnih sla u Zajednici U njihovom proglasu nema prijetnje niti sokačkih napada kao u proglasu ustažko-mačekovsk- e grupe Njihov proglas je pun konkretnih primjera rada i razvitka Zajednice Oni govore sa faktima i brojkama i upozoruju članstvo da ne nasjeda neprijateljima Zajednice Jcoji su se poput ostalih ne-prijatelja naroda i narodnog uspinjanja sakrili iza "crvenog strašila" kako bi se popeli na vodstvo Zajednice i ured Zajed-nice pretvorili u novi američki Široki brijeg Zajedničari bi zbilja morali pročitati jedan i drugi proglas do se uvjere o razlici jednih i drugih Tek da se upoznaju sa pozitivnoecu jednih i negativnoiću drugih zajednicarstvu jed-nih i protu zajednicarstvu drugih Medjutim sama pojava ovakvih proglasa najavljuje Sed-mu konvenciju Zajednice I u prolloeli bilo je raznih proglasa i agitacije sad za ovu sad za onu struju u Zajednici I u proš-losti dijelila su se mišljenja i bila je borba izmedju progre-sivnih sila koje vode Zajednicu pravcem nopredka i natraž-njački- h koje su u velikoj Zajednici gledale opasnost po svoje stranačke ili lične ciljeve Tako će biti i ove konvencije srmo sa tom razlikom Što će ta borba biti žešća i prema tome sud-bonosni- ja po Zajednicu Zajedničari treba da su toga svijesni Oni treba da su tvijesni činjenice da su razne mračne i ustaške sile došle u ove zemlje ne da pomognu našem iseljeniku nego da oa njega otrgnu njegovu stečevinu njegovu Zajednicu Otrg-nuti Zajednicu od hrvatskog radnika privezati ju za ustaško-načekovsko-kraljevs-ka politička kola i pretvoriti ju u rasadi ste nesloge — to je cilj Butkovićevih blokaša Toga treba da je svijesan svaki član Zajednice i za vrije-me biranja delegata za Sedmu konvenciju budno pazi kome će dati svoj glas i koga će poslati da brani njegove intsresc ne konvenciji Taj glas i to povjerenje svakako pripada onom kcii odo-brava proglas pozitivne grupe Zajedničara On nikako ne pri-pada ustašama i mačekovcima koji nisu nikada bili niti će ikada biti dobri Zajedničari Oni koji no valjaju za našu braću u staram kraju nemsgu valjati ni za nas ovdje r Cijepanje ili jedinstvo Njemačke Sadanje moskovsko zasjedanj Savjeta ministara vanjskih pošlo va saivano da se pozabavi pripre-manjem mirovnog ugovora s Nje-mačkom privlači sveopću pažnju na njemački problem Duduci raz vitak Njemačke njen preobražaj u miroljubivu demokratsku drža-vu likvidacija njenog ratno-ind- u-strijskog potencijala njeno radi-kalno čišćenje od fašističke ga madi oblik njenog budućeg dr-žavnog uredjenja — sva ta pitanja živo interesiraju svjetsku javnos Vlade raznih država koje su n3 sebi osjetile svu težinu njemačke agresije uputile su Savjetu za-mjenika ministara vanjskih poslo-va memorandume u kojima su predložile sve one mjere koje će moći spriječiti restauraciju nje-mačkog imperijalizma i novu nje-mačku agresiju U memorandumima vlada Polj-ske ćehoslovačke i Jugoslavije po-dupire se ideja političkog i eko- - nomskog jedinstva Njemačke i podvlači se da uniitenje jedinstva Njemačke protivriječi onim cilje-vima koje su sebi postavile države koje su okupirale njemački terito-rij Nije teško shvatiti da se pro-gram političke i ekonomske reor-ganizacije Njemačke usvojen na llerlinskoj konferenciji trlju drža-va može uspješno realizirati samo tako ako Njemačka bude predstav-ljala jedinstvenu cjelinu a ne ta-kozvane "autonomne" države mc-djusob- no razdvojene raznim vješ-tački- m barijerama ili kako ih na ziva "Humanite" brojanicama u nizu malih srednjevjekovnih nje-mačkih država koje stoje pod uti-caje- m reakcije" Jedinstvena politika koja se os-tvaruje u interesu mira i demokra-cije ne može se zamisliti pod ug-lovima vještački naduvenog šepa ratizma i ustavnih zakona namet-nutih stanovništvu ove ili one nje mačke pokrajine u upravnom pog-ledu Medjutim baš protiv tog preobražaja Njemačke u mirolju bivu demokratsku državu uperene su mjere preduzete u zapadnim okupacionim zonama Njemačke Još u novembru prošle godine u američkoj okupacionoj zoni po djeljenoj na pojedine upravne je-dinice održani su izbori za mjesne "landtage" a ujedno i referendu-mi po pitanju ustava I izbori i re-ferendumi izvršeni su na brzinu i nisu imali ničeg zajedničkog sa demokratskim redom i načinom neophodnim za preduzimanje tak-vih mjera Masa mjesnog stanov-ništva nije bila uvučena u razra-djivanj- e projekta ustava a svaka diskusija o njima sprečavana je mjerama upravnih vlasti Ustavi u američkoj zoni namet-nuti su mjesnom stanovništvu ras-cjepkanim granicama koje su bile povučene na karti okupacione zo-ne pri tome se nije vodilo računa o ma kakvim razumnim i oprav-danim faktorima Kao rezultat take žurbe stvoreno je stanje ko-je se ne može smatrati trajnim i zakonitim To se vidi i iz toga što se utav na primjer Virtemberg — Hadena ne može smatrat' važe-ćim u onim djelovima Iladena i Virtemberga koji se nalaze u sas-tavu francuske okupacione zone Na isti način i ustav Gros-hesen- a ne može se smatrati kao zakon za one zapadne i sjeverne rajone lit-se-na koji se nalaze u sastavu fran-cuske i britanske okupacione zone Karakteristično je da u svima tim ustavima nema nijedne riječi Koruška pod udarom germanizacije drugoj polovici XIX vijeka XIX stoljeće donijelo je Koru-škim Slovencima početak žestoke borbe za nacionalni opstanak U tom periodu njemački imperijali-zam započeo Je provoditi u život svoj plan ekspanzije u Jugoistoč-nu Evropu i nailnog odstranjiva-nja svih prepreka koje je nalazio na tom putu U prvoj polovici XIX stoljeća njemački ekonomist Friedrich List izradio je prvi projekt pangerman-sk- e Srednje Evrope koja je tre-bala obuhvatiti i slovenske narode izmedju Baltičkog i Jadranskog mora Suglasno s ovim planom osnovna zadaća austrijskih Nije maca bila je da ekonomski porobe Istočnu Evropu i da osiguraju nje-mačke pozicije na Jadranskom mo-ru Po tom planu jugoslavenski narodi bili su osudjeni na denacio-nalizaciju To se najviše ticalo slo-venskog naroda koji Je po geo-grafskom smještaju bio prvi koji je priječio put njemačkoj ekspan-ziji prema Jadranskom moru Zato je slovenski narod po planovima njemačkog imperijalizma trebao biti uništen kao nacija tj germa -- niciran Sva politika Austrije u drugoj polovici XIX stoljeća i u toku dvaju prvih desetljeća XX stoljeća NOVOSTI o budućem državnom uredjenj'i Njemačke l" niinia otsutuje te-za o jedinstvu Njemačke U njima se jasno vidi kurs koji teži za po-litičkim i ekonomskim rakomada-vanje- m Njemačke i organizira-njem takvog poretka koji nema ni-čeg zajedničkog sa načelima pro-gresa i demokracije Ista slika može se zapaziti i u britanskoj okupacionoj zoni Ras-cjepkana na sjevernu Rajnsko-Vestfalsk- u oblast Donju Saksonl-j- u Slezvig-Holštaj- n sa "slobod-nim gradovima" Hamburgom i Bremenom ona predstavlja po mišljenju pristalica koji zastupaju federalizaciju Njemačke obrazac buduće Njemačke razdrobljene na pojedine autonomne jedinice sa do sta velikim pravima pa čak i sa pravom ulaženja neposredno u Or-ganizaciju ujedinjenih nacija kao što je to predlagao feldmaršal Smuts ili uključivanja u takozvi-n- u "znpadno-europsk- u federaciju" kao Sto se za to bori američki no-vinar Valter Lipman U federalizaciji Njemačke Lip-man vidi mogućnost za zapadne države da uspostave "hegemoniju nad najsnažnijim i najbogatijim dijelom europskog kontirenta" Takva hegemonija stvorila bi ka-ko to predvidja Lipman "situaci-ju veoma nezgodnu za Sovjetski Savez i omogućila bi da se koncen trira "konstruktivna energija za izvjestan pozitivni uticaj na Sov-jetski Savez" Tako je pisao Lipman na strani cama lista "Nev York Herald Tri-bune" još u junu prošle godine Od tada pa na ovamo on se više puta navraćao na tu temu On je prvi aplaudirao Johnu Dalsu koji je nedavno predložio da se čitava in-dustrija Zapadne Njemačke pret-vori u "jezgro zapadno-europsk- e federacije" Dals nije jedini S njim se nad-ikuj- e i senator Vandenberg svo-jim nedavnim istupom u Clevelan-d- u Predsjednik senatske komisije za vanjske poslove Sjedinjenih Dr žava govorio je o "federaliziranim državama" na koje treba da se podijeli Njemačka i o tome da to držae treba da postanu "gospo-dari a ne sluge novog Berlina" Takav razvoj stvari dostići će u američkoj zoni po riječima Van-denber- ga "očekivani progres" Povezujući ta dva istupa — Dal-so- v i Vandenbergov — Lipman dolazi do zaključka da oni "pred-stavljaju zaokrete koji imaju og-roman značaj u vanjskoj politici Sjedinjenih Država" Po riječima Lipmana "republikanci teže da uzmu u svoje ruke rukovodstvo istupivši sa konstruktivnim pro-gramom sredjivanja europskih problema" Takav "konstruktivni program" koji povredjuje Berlinski spora-zum nailazi na oduševljen prijem medju učesnicima Churchillovog akcionarskog društva "Sjedinjene Držae Europe" Na njegovoj stra-ni su svi reakcionarni elementi Njemačke koji istupaju pod zasta-vom separatističkih stranaka kao i vatikanski krugovi koji ne mogu da se odvoje od ideje organizira-nja podunavske federacije katoli-čkih država pod crno-žuto- m zasta-vom Habsburga Tu na istom frontu našli su se misionari "za-padnog bloka" krupne njemačke spahije i industrijalci prikriveni nacisti Svi oni pjevaju u Jedan glas i na iste note svi oni teže za cijepanjem njemačke države da bi u l dokazuje da su vlada juće kliko u Austriji obim rukama uhvatile za Listov plan Nakon mnogih vje kova postepene germanizacije slo-venskog etničkog teritorija zah-valjujući kojoj Je slovenski etni-čki teritorij bio sveden na jednu trećinu nastupio je period organi-ziranog i planskog ekonomskog kulturnog I političkog pritiska Ni-jemaca Pod pritiskom germanizacije Ko-ruški Slovenci gubili su postepeno sva politička prava kao i pravo da se služe svojim materinjim je-zikom U toku XIX stoljeća više od 100000 Koruških Slovenaca bilo je bez Ijedne slovenske osnovne škole a koncem austro-ugarsk- e vlasti oni su s najvećom mukom i borbom izvojevali pravo da otvo-re svega tri svoje škole U dvo-jezičnim njemačko-slovenski- m os-novnim školama učitelji su samo u početku poučavali slovensku dje-cu i na lokalnom slovenskom dija-lektu dok su kanije cijelu obuku (osim vjeronauka) vršili na nje-mačkom Jeziku U Koruškoj gotovo nije ni bilo slovenskih činovnika Slovensku inteligenciju rasmješta-val- i su po drugim provincijama Austro-Ugarsk- e U Koruškoj su tako ostali sami slovenski seljaci bar jednu njenu polovinu odvratili od procesa preobražaranja Njema-čke u demokratsku državu Planovi o federalizaciji Njema-čke odgovaraju namjerama engles-kih i američkih monopola koji ra čunaju da će im razdrobljena Nje-mačka omogućiti da osnaže svoje pozicije na Rajni da u isto vrije me ojačaju njemačke monopole i svojom pomoću ubrzaju proces prodiranja dolara i funte sterlinga u njemačku ekonomiku Upravo s te točke gledišta treba promatrati anglo-američ- ki spora-zum o takozvanom ekonomskom ujedinjenju dviju zapadnih okupa-cionih zona Taj sporazum stvara očigledne smetnje na putu politi čkog i ekonomskog ujedinjenja Njemačke On koristi samo onima koji teže za cijepanjem Njemačke na mnogobrojne dijelove za pod-rivanjem najvažnijih odluka Ber-linske konferencije i stvaranjem nove federativne Njemačke u svoj-stvu starog oslonca medjunarodne reakcije ćak i engleski časopis "Ekono-mist" nalazi da nova struktura ekonomske uprave u ujedinjenoj anglo-američk- oj zoni "izaziva iz-vjesnu kritiku" "Malo šta ukazu-je na to — piše "Ekonomist" — da je nova uprava izgradjena na demokratskim principima Sama činjenica tijesne povezanosti izme-dju engleske i američke zone mo-že ometati jedini put i način za konačnu likvidaciju svih njema-čkih zlodjela a naročito obnovu punog političkog i ekonomskog je dinstva Njemačke" Planovi federalizacije Njemačke ne nailaze na simpatije u krugovi-ma napredne njemačke javnosti i u redovima anti-fašističk- ih partija koje u sovjetskoj okupacionoj zoni istupaju pod zastavom demokrat-skog jedinstva njemačke države Proces preuredjenja društveno-političko- g života njemačkog naro-da u sovjetskoj okupacionoj zoni jeste u isto vrijeme i proces okup-ljanja demokratskih snaga koje istupaju s programom jedinstva Njemačke Parola državnog jedin stva istaknuta je u programu Je-dinstvene socijalističke partija Njemačke Pod tom parolom razvi-jaju svoju djelatnost pokrajinske vlade Saksonije-Anhalt- a Tiringije i Brandenburga Pozadina planova o federalizaci-ji Njemačke ne predstavlja tajnu 7a široke mase američkog naroda Istupivši nedavno u Senatu sa ve-likim govorom o vanjskoj politici senator Pepper je oštro osudio tu političku tendenciju u njemačkom pitanju kojom je bio prožet go-vor Dalsa Ukazavši na to da Dals predlaže da se usvoji federativna forma vladavine u Njemačkoj Pe-pper je rekao: "Dals javno pred-laže da se uništi duh i slovo Ber linskog sporazuma Njegovi prijed-lozi vratili bi Njemačkoj sposob-nost da povede rat protiv Sjedi-njenih Američkih Država i čitavog svijeta i da zagospodari privredom Zapadne i Istočne Europe a sve to uz pomoć američkog kapitala" Naivno je pretpostavljati kao što to čine izvjesne dobronamjerno zabludjele pristalice cijepanja Nje-mačke na autonomne jedinice da će upravo federativna forma dr-žavnog uredjenja spriječiti obnav-ljanje njemačke agresije Tu agre-siju nije stvorilo državno jedinstvo nego imperijalizam nju nije stvo-(Pren- os na str 4) i slobodni slovenski kulturni rad-nici koji su bili prisiljeni da vode ustrajnu borbu za osnovna životna prava naroda U provodjenju germanizacije us-poredo s državnim i pokrajinskim vlastima osobito su aktivno uče-stvovali njemački feudalci Indu-strijalci uprave željezničkih kom-panija i druge njemačke kapitali-stičke organizacije koje su ras-polaga- le ogromnim kapitalima za denacionalizaciju slovenske djece i otkup zemljišta slovenskih se-ljaka Hadnici i seljaci bili su pod vrgnuti ekonomskom i političkom ugnjetavanju Na izborima oni su morali glasati za njemačke kan didate Osobito jak pritisak nje-mački imperijalisti vršili su na gradove industrijske i turističke centre gdje su njemački Imperija-listi najlakše nametali svoju do-minaciju No bez obzira na ovu plansku i bezobzirnu germanizaciju sva Jugoistočna Koruška s isključe-njem nekoliko gradskih etnički po-miješanih otoka ostala je do kon-ca Austro-Ugarsk- e monarhije iz-razito slovenska Prema podacima biskupije Krka godine 1010 u Slo-venskoj Koruškoj živjelo je više od 100000 Slovenaca dok prema Koga podupiru Sjedinjene Države Pile: K1IIOTT KOOSEVEIT Još se nisu navršile ni pune di je godine glavno vodstv o naše vla-de je već najavilo novu vanjsku politiku Sjedinjenih Država Dr-žavni podtajnik Mr Acheson j# na preslušavanju ired kongresnim odborom tvrdio da bi komunističke vlade u Grčkoj i Turskoj bile opa-sne sigurnosti i budućnosti Sjedi-njenih Država To znači da je Sovjetski Savez u očima naše vla de neprijateljska zemlja Ovakva predpostavka je uzeta zato da se protumači zašto je predsjednik Truman zatražio zajam i vojnu po-moć sadanjim vladama u Grčkoj i Turskoj Iza tog predloga postoji teorija da će se zajmom ojačati vlade tih dviju zemalja i spriječiti unutarnji revolt koji bi eventual-no mogao dovesti do komunističkih vlada Ali pitajmo se kakve su ono vla-de za koje se zauzimamo i koje mislimo jačati? Je su li demokrat-ske? ćak ni najreakcionarnlja štampa u ovoj zemlji se no usudi tvrditi da su vlade u Grčkoj i Tur-skoj demokratske U stvari te vlade su više diktatorske nego de-mokratske Vrlo je malo slobode govora u tim zemljama Tamo se tlači manjina pa i većina to što je nama poznato No ipak naša vlada si je uzela za zadaću radje podupirati te diktature nego doz-voliti širenje komunizma Zar se prošlog rata nismo za ništa borili? Zar smo trebali našu vojsku baciti na stranu Hitlera da mu pomogne poraziti Sovjetski Sa-vez? Izgleda vodje naše vlade misle da komunizam ugrožava buduć-nost demokracije u Sjedinjenim Državama I da se stoga treba bo-riti protiv komunizma u Grčkoj čitao sam da je dosta malo vrlo borbenih elemenata medju grčkim stanovništvom koji su komunisti Pa dobro ali zašto pomagati Tur-sku? Nikad nisam čuo da su tamo komunisti ugrožavali tursku vla-du U stvari vrlo je teško razum jeti kakvi nas Interesi zanimaju u Turskoj ako ne da tursku vladu potičemo na uznemirivanje Sovjet-skog Saveza putem zametanja in-cidenata na granici izmedju ovih dviju zemalja što bi moglo prouz-ročiti treći svjetski rat Zar je to naš cilj? U prošlom ratu Turska nije po- - NEV VOKK — Torijevac Churchill je ponovno progovorio Ovaj puta kao i prije napao je na Sovjetski Savez rekavši da su "ambicije Sovjetskog Saveza veće danas nego za vrijeme ruskog ca-rizm- a" O ambicijama britanskih torijevaca Churchill nije rekao ni jedne riječi SPRAVLJAMO l' Novosti broj 101" od 3 ap-rila u članku pod naslovom "Proslave 27 marta" potkrala nam se u govoru Pavla Lukina otpravnika poslova I'NIl Jugo-slavije u ()ttai pogreška koju rado ispravljamo U Novostima stoji: "Ne dopuštamo trustovi-ma gulikožama i štetočmeima da otimaju narodnu muku" Tre-ba da stoji: "Ne dopuštamo TRUTOVIMA gulikožama i štetočincima da otimaju narod-nu muku" podacima slovenskog narodnog ka-tastra bilo je Slovenaca više od 106000 U vrijeme Prvog svjet-skog rata medju Koruškim Sloven-cima razvio se jak narodni pokret koji je težio za priključenjem Slo-venske Koruške Jugoslaviji Ovaj pokret suibile su austrijske vlasti novim nasiljima i novim teškim nesrećama koje su nanijele naroda Koruške Za cijelo vrijeme dok su austrij-ski i njemački imperijalisti provo-dili planku i bezobzirnu germani zaciju Slovenske Koruške narod ovog dijela slovenskog nacionalnog tla pružao je germanizatorima naj-žešći otpor Upravo kad su njemački imperi-jalisti započeli s planskim ger-- manizatorskim prodorom na jug I jugoistok centar Koruške Celovac postao je srediste cjelokupnog kul-turnog života slovenskog naroda U tom periodu u Celovcu je izla-zio niz slovenskih literarnih i na-učni- h časopisa oko kojih su se okupili najbolji umovi Slovenije Slovenski lingvist i gramatik An-tun Janešić osnovao je u Celovcu godine 1858 litarami časopis "Slo-venski glasnik" u kojemu su su-radjiv- ali najveći slovenski pisci i pjesnici toga vremena kao na pr Levstik Trdina Voljavec i drugi Godine 1851 Janeiić i Einpiler organizirali su poznatu Družbu Sv Mohorja koja je odigrala hi Subota 12 aprila 1947 kazala ni najmanje prijateljstva na-- oj stvari sve dok nije bilo očito da ćemo mi pobjediti Turska nije unutra ugrožena komunizmom Nju se danas ne može smatrati slobodnom demokratskom zem-ljom Pa zašto onda tražimo za- jam za Tursku? Sto je Istina u galami o razvija-nju posljeratne opasnosti od ko-munizma u svijetu? Istina je to da Sovjetski Savez nema stotine milijuna dolara sa kojima bi Sirio komunističku nauku po svijetu Sovjetski Savez takodjer nije u stanju izvoziti hiljade tona hrane za pomoć gladnom narodu AH ko-munizam se svejedno širi u mno- gim zemljama A zašto? Po svršetku rata narodi Dalekog Istoka Srednjeg Istoka i cijele Europe sa divljenjem i gorućim nadama su gledali na Sjedinjene Države da će one dati vodstvo u osnivanju slobodnih i istinski de-mokratskih vlada u njihovim zem- ljama Gledali su na Sjedinjene Države da će hrabro i odlučno po- dupirati doktrine Atlantske Pove-lje Pa što su dobili? Nismo izus-tili ni jedne riječi protesta kada su europsko sile ponovno putem sile uspostavljale svoja kolonijalna carstva Nismo uspjeli predvoditi u iskorjenjavanju nacizma u Nje-mačkoj Doduše učestvovali smo u UNHRI ali smo kasnije ubili tu organizaciju i pomoć narodima po- stavili na političku bazu A sada pomoć milijunima gladnih naroda Europe u potrebi jujemo kao oružj u rukama sve sa ciljem da ih pri-silimo na podupiranje vlada koji-ma mi odobravamo Zar je to de-mokratska procedura? Nije ni ču-do što se komunizam širi Narodi Europe gledaju na nas sa nepovjerenjem A narod na da-lekom istoku stenje i žestok je prema nama Znači mi nismo us-pjeli predvoditi Mi nismo usposta-vili ni jednog principa koji bi na-rodu bio prihvatljiv Nismo dali ni snage I efekta Ujedinjenim Naci-jama Zapravo našim postupkom prema Grčkoj i Turskoj otvoreno smo povrijedili Ujedinjene Nacije a možda potpisali I njihovu smrtnu osudu Akcije naših vodja se zasnivaju na teoriji da ml nikada nećemo biti u stanju srediti naše razlika sa Sovjetskim Savezom Oni vje-ruju da komunizam I demokracija nemogu živjeti zajedno u miru Ja se tom teorijom ne slažem U Ame-rici moraju biti na državnom vod-stvu ljudi sa hrabrošću I samostal-nošću koji će srediti postojeće razlike izmedju nas i Sovjetskog Saveza i našoj zemlji donijeti čas-ni mir Ako vodje demokratske i repu-blikanske partije proslijede sada-njo- m vanjskom politikom rezultat će biti podvojen svijet koji će se ponovno naoružati za neizbježivl sukob Ostati će ocromni voinl budžeti u svijetu će nastati eko-nomska nesreća a u Sjedinjenim Državama nastati će za nekoliko godina Ovo će slijediti razarački i at koji će stanovništvo svijeta sniziti u milijardama ne milijuni-ma Po mojem uvjerenju najbolji od-govor opasnosti od komunizma je živuća i radna demokracija takva demokracija kakva može biti naša Ja se mnogo nadam da će narod naše zemlje shvatiti da danas nije samo njihov dolar kojeg se stavlja u tu nemilu igru Ako uništimo Ujedinjene Nacije posljedna pri-lika za mir će iščeznuti storijsku ulogu u prosvjećivanju širokih masa slovenskog naroda Tokom decenija Družba je izda-vala i rasprostranjivala u cijeloj Sloveniji literarna I naučno-popu-larn- a djela Od godine 1800 do 1018 u Celovcu izdato je oko 19 milijuna slovenskih knjiga Godi-ne 1018 Družba sv Mohorja u ci-jeloj Sloveniji imala je oko 00000 članova a u samoj Koruškoj u Družbu bila je učlanjena svaka četvrta porodica 1865 godine Einspiler je u Ce-lovcu osnovao slovenski politički list "Slovence" koji je tokom niza godina bio najprogresivniji sloven-ski list Usporedo s tim razvijenim kul-turno-prosvjet-nim pokretom Ko-ruški Slovenci osnovali su i svoj-- gospodarske i političke organiza-cije Uza sve to Sto je bila sa svih strana pritješnjena rastućom sna-gom njemačkog imperijalizma i što je neposredno bila podvrgnuta nacionalnom ugnjetavanju plan-skoj germanizaciji i političkom te-roru Slovenska Koruška zahva-ljujući upravo svojoj slavnoj tra-diciji visokoj svijesti I svojoj na-cionalnoj kompaktnosti odigrala vrlo važnu ulogu u stvaranju i formiranju slovenske nacije kao što je u VII vijeku bila kolijevka slovenske državnosti i jezgro prv-dria- ve Južnih Slavena — Karan-tanije W -i--4-- ffls |
Tags
Comments
Post a Comment for 000156