000416 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i n -- - STOANA2 NOVOSTI Subota 20 septembra 1947 NOVOSTI Pubttshed every Tuesdav Thursdav and Saturday by the Novosti Publishing Corapany In the Croatian Language Aat&erised as Second Class Mail Izlazi svaki utorak četvrtak Post Office Department OtUa i subotu u hrvatskom jeziku Rsgistered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of Odober 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelcdde St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelcdde 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrscuju — Rukopisi se ne vraćaju Dobar početak Tokom ovoga mjeseca održavaju se pripremne konferen-cije naših triju bratskih Saveza u istočnom dijelu Kanade cilj kojih je pripremiti planove i mobilizirati članstvo za izvodjenje u život odluka naših plenuma Konferencije se održavaju za-jednički gdje se raspravlja rad i zadaće koje izvodimo i trebamo izvoditi bratski i jedinstveno onda odjeljeno gdje se raspravljaju i prave planovi za svaku bratsku narodnost i organizaciju posebno Prve nedjelje to jest 7 septembra održane su uspješne konferencije u Torontu i S S Marie a 14 septembra u Schu-macher- u i Port Arthuru U S S Marie na dan konferencije u naftu organizaciju pristupilo je 7 novih članova To je više nego je ikada od postanka našeg pokreta u Soo odjednom pristupilo našem pokretu Ova činjenica podigla je kod član-stva oduševljenje i sigurnost u uspjeh tako da su na sebe preuzeli visoke obaveze da će u naš pokret do konca godine privesti 30 novih članova nad 15 novih pretplata na Novosti i napraviti 150 dolara fonda Ove brojke uzimajući u obzir do današnje poteškoće naše organizacije u Soo nisu male već naprotiv velike Velike zato što od postanka našeg pokreta u Soo mi smo uspjeli da organizaciju izdignemo tek do 35 članova A sada naši se drugovi obavezuju da će u naredna tri mjeseca uvesti u našu organizaciju 30 novih članova Sto znači skoro isto toliko koliko su kroz 15 godina uspjeli polučiti Sto više oni su uvjereni da će svoje primljene obaveze ne samo ispuniti već i daleko premašiti U Torontu je isto tako uspjela konferencija kojoj je prisu-stvovalo preko 40 pretstavnika naših triju bratskih Saveza Primljene su obaveze i donesene odluke Sada se sazivi ju i sastaju izabrani odbori Prave se planovi i po primljenim obavezama raspodjeljuje rad na članstvo Schumacher i Port Arthur su takodjer imali uspješne kon-ferencije U Port Arthuru prisustvovalo je oko 70 radnika i radnica pretstavnika organizacija triju bratskih Saveza iz Port Arthura i Geraldtona U Schumacheru bile su brojno zastupljene organizacije Saveza Kanadskih Hrvata iz Timmin-sa Schumachera i South Porcupine te Zveze Kanadskih Slo vencev iz Timminsa Pored jednoglasno primljenih obaveza i dobrih predvidjenih planova zastupnici organizacija SKH iz Timminsa i Schumachera izjavili su konferenciji da na račun svojih obaveza već imaju svaki nekoliko novih članova a na račun svojih novčanih kvota za Novosti ove dvije organiza-cije već su poslale polovicu svojih obaveza to jest Timmins 50 a Schumacher 100 dolara Pored ovako uspješnih konferencija i jednoglasnog pri-hvaćanja visokih obaveza od kada su najavljene pripremno konferencije skoro u svakom broju Novosti nadje se po ne-koliko članaka od članstva iz kolonija u kojima se raspravlja pitanje dolazećih kampanja i urgira na jačanje pokreta i naše štampe A mnogi tajnici organizacija Saveza Kanadskih Hrva-ta pišu nam da im šaljemo članskih knjižica jer da već imaju novih članova i da rade na dobivanju drugih Sve ovo govori nam da nam je početak dobar Medjutim da bi potpuno osigurali uspjeh izvodjenja zadaća postavljenih pred nas u prvom redu svaki naš član i članica trebaju shva-titi i biti svijesni toga da izvodjenje naših odluka u život zavisi od njihovog učešća u radu Mi možemo napraviti i razgraditi dobre planove ali ako ne uspijemo mobilizirati i u rad uvući svekoliko naše članstvo onda bi nam planovi mogli ostati mrtvo slovo na papiru To napose trebamo imati na umu u ovim kampanjama kad je iz naših redova prosio ili će proći do 500 dosadašnjih naših najboljih aktivista čija mjesta tre-bamo zauzeti u radu i potpuniti novim članstvom u organizaciji Da bi što uspješnije mogli mobilizirati i za rad u kampa-njama zainteresirati sve naše članstvo trebamo razviti široko drugarsko takmičenje izmedju pojedinih organizacija grupa u organizacijama i pojedinačno izmedju članstva Drugarsko takmičenje koja će organizacija najprije ispuniti svoje oba-veze koja će grupa u organizaciji ili pojedinac naći najviše novih članova ili pretplata jeste najbolji način kojim je mo-guće u rad privući i 2a kampanju zainteresirati svekoliko naše članstvo i svu našu demokratsku javnost Da je tome tako najbolje nam zato primjerom mogu služiti danas naši narodi u staroj domovini koji su drugarsko takmičenje u radu na Petgodišnjem planu razvili do ne zapamćene i ne čuvene visi-ne Na osnovi drugarskog takmičenja oni prebacuju stare norme rada za nekoliko puta grade željezničke pruge puteve i tvornice u ne vidjeno kratko vrijeme Putem takmičenja za izgradnju zemlje u rad je uvučen i zainteresiran sav naš narod --Mi se ponosimo i divimo graditeljima nove Jugoslavije stoga nam neka oni slute primjerom u izvodjenju naših zadaća i obaveza u izgradnji našeg pokreta Ako ćemo poći njihovim primjerom i mi ćemo naše zadaće izvršiti uspješno i u rekord-no vrijeme Da bi nam kampanja bila življa i rad interesantniji i da bi oni koji će raditi i takmičiti se za svoj trud dobili bar neko priznanje i nagradu Izvršni Odbor Saveza Kanadskih Hrvata na posljednjoj svojoj sjednici donesao je slijedeći zaključak o nagradama graditeljima našeg pokreta i štampe 1) Imena svih učesnika u kampanjama koji će naći jednog ili vilo novih članova u Savez ili pretplata na Novosti biti će iznašana u Novostima kroz cijelo vrijeme kampanje 2) Članovi koji će naći pet ili više pretplata na Novostuili privesti novih članova u Savez dobiti će kao nagradu jednu Haranga ustaško-mačekovski- h blokaša nije im donijela ploda u prvim danima konvencije U povijesti na~e Zajednice još nikada američka štampa nije toli-ko posvećivala pažnje o njenim konvencijama koliko to čini sad3 o ovoj VII konvenciji Velike ame-ričke novine od Atlantika pa do Pacifika posvetile su svoje stupce o konvenciji i Zajednici Ali ne o tome kako je naša Za-jednica jedan dio glavnih odbor-nika i časnika te veliki dio član-stva pokazalo se za vrijeme pro-sio? rata u podupiranju politike pokojnog predsjednika Roosevelta i u podupiranju ratnih napora na-S- e nove domovine protivu mrskog i barbarskog fašizma Ne o tome kako je naša Zajednica napredo-vala od proSle pa do ove konvencij3 u svakojem pogledu Ne o tome kako su se pojačali i povisili nje-zini svi fondovi Ne o tome kako je naSa Zajednica po prvi put u svojoj povijesti stigla i prekoračila sto tisuća članova Ne o ovim stva-rima jer to su sporedne stvari za Dutkovića Ladešića Pet raka i družinu za ove vodice ustaško mačekovskog bloka Oni bi najvo-- 1 11 i da je Zajednica nazadovala kroz ove četiri godine Onda bi oni ne sa praznom gala-mom nego sa faktima govorili ka-ko Zajednici prijeti opasnost od komunista i petokolonaia Eto us-prkos Sto se je Zajednica pojačala i povećala kroz zadnje 4 godine ovi sa svojim u zlu saveznicima nekoji k$jl nisu niti članovi naSe organizacije a nekoji koji se ne-davno doklatariše iz starog kraja u ovu zemlju koji su u prošlom ratu radili i boj vodili za Hitle-rov- u pobjedu Ovi i ovakovi dadošc i poslaše te svoje gadne lažne nebratske i nezajedničarskc izja-ve preko američke Štampe U tim svojini izjavama oni dptužiše naSe najbolje i najaktivnije graditelje Zajednice da od njih prijeti opas-nost Zajednici jer su oni komunisti i petokolonaši Znadu oni da Zajednici ne prijeti opasnost od ovih koje oni optužu-ju AH prijeti opasnost njima za pozicije na ovoj konvenciji Oni znadu da većina delegata znade da oni odbornici i časnici u našoj Za- - Američki Kad bi se u srednjem ijek kaludjeru prohtjelo da na posni dan omaeti bradu pečenkom on bi pile zagnjurio u vodu izgovorio nad njim po obredu: "Prekrštavam te u Šarana" pa bi poslije toga ne prekršivii stroge samostanske propise i bez straha za sudbinu svoje duie na "onom svijetu" mir-no natakao pile na raianj Ovakve je otprilike vrste i po-stupak američkih političkih lice-mjera prema Turskoj Dakako da ee u Sjedinjenim Američkim Drža-vama vrlo dobro znalo da je Tur-ska učinila nemalo usluga za vri-jeme rata Hitleru i da je u toj zemlji danas na vlasti jedan od najreakcionarnijih režima na svi-jetu JoS krajem travnja kad se Kongres USA bio patetički raigla- - goljao o potrebi spašavanja turske i "demokracije" u listu "New York" koji nitko ne može osumnjičiti j zbog "ljevičarstva" objavljen je dopis Ravmonda Daniela iz Cari-- I grada u kome pisac bez ikakva okoliSanja kaže da čovjek ni naj-bujni- je fantazije ne može sebi za-misliti Tursku kao demokraciju ili ognjište slobodarstva i gradjan-ski- h sloboda "Nakon smrti Kemala Ataturka — piše Daniel — njego-va stranka (današnja Narodno-republikans- ka stranka koja je na vladi) u potpunosti je iskoristila svoju vlast a njezini su se funkcio-nari obogatili na račun nepotizma i kumstva i potpuno izgubili osje-ćaj odgovornosti" Pisac dalje iz-nosi da danas na području Turske ima "više aerodroma nego to zah-tijevaju potrebe turske vojne i gra-djans- ke avijacije" on naglašava ozbiljnu opasnost koju predstavlja jhiipujujiihuipi j apetit i Tnrska WrU Ntwt Swvk jednlci koji se sada postaviše za vodice u ustaško mačekovskom bio- - ku nisu se pokazali u radu za Zajednicu koja im je plaćala za njihov nerad A da se zadrže na pozicijama smatrali su da im je najbolji izlaz da skrenu pitanje na nežto drugo da Zajednici prijeti opasnost ali no od njenih dosadašnjih časnika i odbornika koji se slabo pokazaše u radu za Zajednicu nego da istoj prijeti opasnost od komunizma i pelokolonaštva Mislili su da će takova propaganda u ovoj sada- - njoj reakcionarnoj histeriji najbo-lje paliti te da će je članstvo i okolnost da "sami Turci mogu pro-ofira- ti kaka mu drago incident koji može izazvati rat" Ali sve to no smeta profašističkoj diktaturi da se po svim kanonskim pravili-ma prekrsti u "uzornu demokraci-ju" koja se tobože nalazi u opas-nosti od "totalitarnih sila" i kojoj Je radi njena spasa potrebna bez odlaganja američka pomoć Potreban trik je učinjen i "no-sno" tursko pile našlo se na stolu američkih "pobornika demokraci-je" Turski narod sjećajući se vre-mena kad su tudjinci uz pomoć sul-tana bili -- gospodari u njegovoj ze-mlji uvijek u takvim prilikama priklapa poznatu uzrečicu: "Heč-mi- J olsun" ("prošlo i ne povratilo se") Danas su se turskom narodu vratila stara vremena Kao nekad čuvene misije von der Golz-pai- e i Li mana von Sanders-paš- e tako danas američke misije Ilivera Lan-smord-pa- še i Herman-paš- e Šeću Anatolijom od Izmira do Diarbeki-r- a i od Adane do Trapezunda — kao da nadziru imanja koja su ku-pili Mjere oni luke na obalama Sredozemnog mora traže zgodno mjesto za budući "Singapur" koji iz pristojnosti i da svijetu zama-ž- u oči zovu zasada "turskim" procjenjuju prednosti različitih područja Anatolije sa gledišta iz-gradnje širokih baza za "leteće tvr-djav- e" Ne gubeći časa dvije ame-ričke firme već su zaključile kako javlja turski list "Tanin" spora-zum o izgradnji zračnih luka u Ankari i Istambulu i jednog aero-droma u Adani u ukupnoj vrijed-nosti od 43 milijuna turskih lira Kad se ima na umu sasvim primi-tivno stanje turske avijacije nije knjigu koju si iz našeg cijenika sami izaberu 3) Članovi koji privedu 10 novih članova ili nadju 10 novih pretplata na Novosti biti će proglašeni udarnicima našeg po-kreta i iznijeti će im se slika u posebnom izdanju Novosti nakon završetka kampanje Oni koji bi imali oboje pretplate i nove članove 'dobiti će još po jednu knjigu koju iz našeg cijenika izaberu Pored ovih nagrada u kampanji novog članstva i Novosti predvidjeno je da se danu koji bi nosao 100 dolara vrijedno-sti oglasa za naš ovogodišnji kalendar slika iznese u kalen-daru Ovo su skromne nagrade koje mi mošemo dati graditel-jima našeg pokreta Znamo da naši Članovi ne trase nagrada ali smo uvjereni da će se svaki ponositi koji ih zasluzi ne zato što će nagradu dobiti već zato što je uspio u radu za svoj pokret Naš početak je dobar i bez nagrada pa smo potpuno uvjereni da će naše svekoliko članstvo nastojati da nam i svršetak bude uspješan osvrm delegati objeručke prihvatiti Da se neće na konvenciji ni o čemu drugom raspravljati nego samo o tim pitanjima Eto to su razlozi zašto su vodje ustaško mačekovskog bloka dali svoje izjavo mnogim američkim novinama Mislili su da će time I zastrašiti i članstvo i delegate Dosadašnji rezultati VII konvenci-je pokazuju da ovi reakcionari i nezajedničari nisu polučili željeni cilj A američka štampa ovdje u Pittsburghu već je drugi dan kon-vencije počela da zauzimlje malo drugačiji stav Ivan Hronić te~ko pogoditi za čije se to zra&e I sile podižu ove skupe gradjevine Izmedju Washingtona i Ankare vo- - de se hitni pregovori o "vojnom savezu" da se od Turske konačno učini američki vojni mostobran Ali ne spavaju ni businessmeni na Wall Streetu Jedna velika američka petrolejska kompanija uspjela je upravo čarobnjačkom vještinom da dobije od turske vla-de koja je inače čuvena po svojoj sporosti u takvim slučajevima da-lekosežne koncesije za preradu na-fte i kako javlja "Son post" ta će kompanija već za dva mjeseca po-četi praktičnim radom na području Ramandaga i u ugljenom basenu Zonguldaka Ali da spasi svoju diktaturu koja je već dospjela na rub propasti turska klika vlasto-držaca nije pripravna da dade sa-mo naftu! Prije nekoliko nedjelja turski ministar financija svečano je izjavio da se odsada daju stra-nim poduzetnicima neograničene mogućnosti za ulaganje kapitala u tursku narodnu privredu i da iz Turske izvoze postignute dobit-ke Dakako u isto se vrijeme Sirom otvaraju vrata i svakovrsnoj ame-ričkoj robi I tako su u nekoliko sedmica jednim mahom pokopani svi zavjeti osnivača turske repub-like Kemala Ataturka koji se za lagao za stvaranje i zaštitu nacio-- 1 nalnog kapitala i tražio da se rukovodeća mjesta u turskoj narod-noj privredi više nikada ne predaju u ruke stranaca Prije k6jih 10-1- 5 godina Turska je podnijela ogrom-ne žrtve da od inozemnih vlasni-ka otkupi željeznice luke konce-sije i td Očito je da se danas Turska vraća u doba "otomanskih dugova" "Slobodna konkurencija" nacionalnog i američkog kapitala može — svakome je to jasno! — dovesti samo do rezultata koji se mogu očekivati iz borbe glinenog i željeznog lonca Kad je g 1930 minuo rok u to-ku kojega je Turska po Lausan-nesko- m sporazumu morala dopu-stiti da u njenim ustanovama sjede strani "savjetnici" (naročito radi izrade kodeksa) čitava je turska javnost proslavila nestanak pos ljednjih tragova zloglasnih kapitu-lacija A dana s pojavom "ameri-čkih specijalista" koji brzo pro-diru i u sve turske vojne i gradjan-sk- e ustanove ponovno se vraća in-stitucija koja nikako ne mole biti dokaz o samostalnosti i nezavis-nosti jedne države koja je iva sve prisiljena da pristane IMo turske (Pronos na strani 4) Maršalov "Pravda" objavljuje članak aka-demika Varge pod naslovom "Predstojeća kriza u Sjedinjenim Američkim Državama i Maršalov plan" Varga piše: "Prije šest mjeseci mi smo pisali da će u Sjedinjenim Američkim Državama doći do eko-nomske krize ne kasnije od 1948 godine Razvoj američke privrede za ovo vrijeme pokazuje da predu-slo- vi ove krize brzo dozrijevaju U stvari kriza je vjerojatno već počela ali se točno može reći tek kasnije U toku posljednjih nekoliko mje-seci u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama nije viie bilo povećanja proizvodnje što je bila karakteri-stika druge polovine prošle godi-ne Sve veće količine manufakturne robe sada se nagomilavaju po tvornicama kod prodavaoca na veliko i na malo i po magazini-ma Prema posljednjim podacima ukupna vrijednost zaliha robe u SAD dostigla je skoro 33 milijardi dolara Sada se Sirom SAD priznaje da m' približava kriza Medjutim riječ kriza" brižljivo se izbjegava i zamjenjuje nevinim izrazima kao depresije" i tako dalje Kao što M' poznato Truman je preporučio I kapitalistima da dobrovoljno sma- - iiuju cijene kako bi spriječili kn u Ovo je svakako apsurdno jer kapitalisti nikada neće dobr-oti jno pristati da smanjuju cijene svojim proizvodima dokle god imaju prilike da ih prodaju sa ećim profitom Medjutim kada bi bai američki kapitalisti sada i pristali na ova-kvu mjeru to bi samo ubrzalo krizu Očekujući dalje smanjenje cijena svi bi privremeno obusta-vili kupovinu proizvadjači i trgov-ci bi odložili svoje porudžbine i prodavali rezervnu robu pojedin-ci bi obustavili kupovinu automo-bila namještaja odijela i obuće Sve bi to dovelo do brzog kraha Cijene ne će pasti dobrovoljnom akcijom kapitalista — pad će biti oštar i bit će nametnut krizom Monopolistički kapital u SAD po kušava da smanji krizu i spriječi neizbježan pad cijena time Sto po- jačava prodaju na svjetskim trži-štima onih dobara koje ne pro-daju na domaćem tržištu zbog vi-sokih cijena i sadašnje raspodjelo nacionalnih dohodaka Medjutim velika većina kapita-lističkih zemalja ne raspolaže do-larima ili zlatom za kupovinu ame-ričke robe Zemlje opustošene ra-tom nemaju viškova dobara koje bi mogli prodati Sjedinjenim Ame-ričkim Državama kako bi u za-mjenu kupile američku robu Čak i ako imaju neku robu za izvoz nji-hova prodaja je onemogućena og-romnim američkim uvoznim cari-nama "MarSalov plan" bi trebalo po-smatr- ati u svjetlosti tih činjenica Ekonomski smisao ovog "plana" je da se Americi da mogućnost da proširi prodaju svoje robe na stra-nim tržištima a da ne mora da uvozi robu iz inostranstva Na toj rsein bilo b moguće sprij-čit- i predstojeću krizu u SAD i odložiti pad cijena "MarSalov plan" ima dalekosež-ne političke ciljeve u Europi koji se ukratko mogu ovako formuli-rati: 1 Obrazovanje zapadnog bloka IZJAVA GENERALA London — "Možda ću razoča-rati izvjesne ljude kada odmah u početku izjavim jasno i otvoreno da Demokratska armija Grčke ima samo demokratske ciljeve i težnje Ovi ciljevi i težnje mogu se krat-ko formulirati slijedećim riječi-ma: demokracija u zemlji nacio-nalni integritet i nezavisnost mir sa inostranstvom sporazum i su-radnja sa Zapadom i sa Istokom" — izjavio je vrhovni komandant Demokratske annije Grčke gene-ral Markos u intervju koji je prvog septembra dao londonskom listu "Times" a koji je radio stanica Demokratske armije Grčke obja-vila u svojoj emisiji od 10 sep-temb- ra General Markos Je zatim u svo-joj izjavi "Times-u- " energično od-bio sve tvrdnje da su se grčki de-mokrati prodali inostranstvu i da su "organi Slavena" "Kad bi mi htjeli da se prodamo i da gleda mo svoju ličnu korist dodao j General Markos — onda bi mi bili ministri i visoki dostojnici u Ate-ni" "Današnja grčka zla sudbina vo-di svoje porijeklo od inostranog miješanja u naše unutrašnje stva-ri koje je i protiv volje našeg naroda podiglo i sada podupire pomaže monarhofašizam Da bi se izliječila grčka rana prije svega treba da prestane inontrano mije-šanje koje sada tako bestidno pro vode Makvej GrisuaM i Hender- - son Da bi pomogli u ©stranjenju toga predlažemo i spremni smo da pružimo garanciju grčke neutral plan pod kontrolom Sjedinjenih Ame-ričkih Država Ovaj korak ima ve-liku politička važnost Takav blok imao bi čisto anti-sovjets- ke tež-nje U ovom pogledu "Maršalov plan" predstavlja pokušaj da se Trumanova politika prema Grčkoj Turskoj i Iranu proširi na čitavu Europu 2 Drugi cilj kome teži "MarSa-lo- v plan" je da se Njemačka (s is-ključenjem sovjetske zone) pretvo- ri u vojnu bazu američkog imperi-jalizma u srcu Europe Ovakvim manevrom tvorci "Maršalovog pla- na" imaju namjeru da Velikoj Hri-tani- ji oduzmu kontrolu nad Rur-sko- m Oblašću i osiguraju privat-no vlasništvo njemačkih preduze-ć- a Oni pripremaju rehabilitaciju mrske industrije pomoću ameri-čkih inžinjera i američkim zajmom od 300 milijuna dolara U pogledu Francuske "Maršalov plan" je iznio zahtjev da se Rur-sk- a Oblast godišnje snabdjeva sa C milijuna tona gvozdene rude Na osnovu toga oni namjeravaju da Njemačku tešku industriju podig-nu na skoro predratni nivo Ne treba ni spominjati da ovaj plan nailazi na otpor kako u Pmn cuskoj tako i u Velikoj Uritaniji Francuska se nrotivi nvnm ninn' jer 1 rancuzi oprav-da- no--- — smafUtralWju da on dovodi u opasnost njihovu sigurnost Velika Britanija se pro- tivi jer taj plan lišava izvora ve-likog dohodka — Rurske Oblasti 3 Treći cilj "Maršalovog plana" je da istočno-europsk- o zemlje na-ročito nove demokracije otudji od uticaja sovjetske vanjske politike i pridobije ih na stranu SAD — kako bi time ove zemlje pretvorili u obične kapitalističko zemlje a kojim bi upravljali njihovom unu-trašnjom politikom uobičajenim starim buržoasko- - demokratskim načinom Vlade istočno-europsk- ih zema-lja koje su ispravno vodile raču-na o interesima svojih država odbile su da plato tako skupu cijenu za američku "pomoć" "Mar-šalov plan" je već pretrpio veliki neuspjeh zbog odbijanja svih isto-čno- europskih država da uče-stvuju u njegovom sprovodjenju Opozicija po pitanju Njemačke na koju su tvorci plana naišli u Francuskoj i Velikoj Uritaniji po- kazuje da će progovori oko ovog plana biti mnogo duži i zamršeniji nego se očekivalo Opozicija pro- tiv "Maršalovog plana" sve više raste medju radnim narodom Eu-rope i medju naprednim krugovi-ma Sjedinjenih Američkih Država Prema tome ekonomska kriza u SAD koja je već bliska vjerojatno će ee ispoljiti prije nego izradji-vanj- e plana bude uspješno završe-no Ali kada kriza bukne američki noreski obveznici možda će se su-protstaviti planu da se Europi da-ju novi veliki krediti iz državnog budžeta Prema tome ostvarenje "Maršalovog plana" koji u prvom redu služi ekonomskim i vanjsko-političkim interesima američkog monopoIitič]fig kapitala ni n kom slučaju ne može se smatrati osiguranim Eto to su izvjesne činjenice ko-je treba imati na umu kada se raspravlja o "Maršalovom planu" u svjetlosti posljednjih podataka o američkoj privredi" MARKOSA TIMES-- U nosti od Organizacije Ujedinjenih nacija kao što je to toliko puta predlagao Centralni komitet EA-M- -a Kako ćemo ostvariti naše ciljeve i težnje? Svojom borbom Otišli smo u brda jer su nam to namet-nuli silom i zločinačkim ubijstvima Logičan zaključak koji nam name-će iskustvo borbe od 2 i pol godine jeste da nećemo ponovno nasjesti jednoj novoj prevari kao u Varkizi Ali smo uvjek spremni na časan ravnopravan i demokratski spora-zum i kompromis To je i osnovni zahtjev naroda mir i izmirenje Da bi se to postiglo mi smo spre-mni i na primirje pod uslovom da se obrazuje opća vlada svih stranaka razumije se sa EAM-o- m koje stoje na čelu Demokratske skupštine i vlade koja će proistići iz nje ako ovi itbori budu slo-bodni i svaki Grk koji ima pravo glasa bude mogao da se izjasni onako kako on hoće" Osvrćući se na nedavnu vladinu krizu u Ateni Markos je izjavio da kriza i njezino riješenje poka-zuju da i stranci i monarhofašisti isključuju za sada svaki narodno demokratski izlaz iz grčke trage-dije General Markos je dodao: "Ovo prisiljava i nas da nastavi-mo naše djelo do njegovog potpu-nog ispunjenja Ono se sadi kri-stalizira u stvaranju slobodne Gr-čke koja će imati svoj državni sta-tut i svoju demokratsku vladu" Izjava Times-- u potpisana je sa "negdje u brdima slohodne grčke 1917 — general Mario"
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, September 20, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-09-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001125 |
Description
Title | 000416 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | i n -- - STOANA2 NOVOSTI Subota 20 septembra 1947 NOVOSTI Pubttshed every Tuesdav Thursdav and Saturday by the Novosti Publishing Corapany In the Croatian Language Aat&erised as Second Class Mail Izlazi svaki utorak četvrtak Post Office Department OtUa i subotu u hrvatskom jeziku Rsgistered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of Odober 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelcdde St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelcdde 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrscuju — Rukopisi se ne vraćaju Dobar početak Tokom ovoga mjeseca održavaju se pripremne konferen-cije naših triju bratskih Saveza u istočnom dijelu Kanade cilj kojih je pripremiti planove i mobilizirati članstvo za izvodjenje u život odluka naših plenuma Konferencije se održavaju za-jednički gdje se raspravlja rad i zadaće koje izvodimo i trebamo izvoditi bratski i jedinstveno onda odjeljeno gdje se raspravljaju i prave planovi za svaku bratsku narodnost i organizaciju posebno Prve nedjelje to jest 7 septembra održane su uspješne konferencije u Torontu i S S Marie a 14 septembra u Schu-macher- u i Port Arthuru U S S Marie na dan konferencije u naftu organizaciju pristupilo je 7 novih članova To je više nego je ikada od postanka našeg pokreta u Soo odjednom pristupilo našem pokretu Ova činjenica podigla je kod član-stva oduševljenje i sigurnost u uspjeh tako da su na sebe preuzeli visoke obaveze da će u naš pokret do konca godine privesti 30 novih članova nad 15 novih pretplata na Novosti i napraviti 150 dolara fonda Ove brojke uzimajući u obzir do današnje poteškoće naše organizacije u Soo nisu male već naprotiv velike Velike zato što od postanka našeg pokreta u Soo mi smo uspjeli da organizaciju izdignemo tek do 35 članova A sada naši se drugovi obavezuju da će u naredna tri mjeseca uvesti u našu organizaciju 30 novih članova Sto znači skoro isto toliko koliko su kroz 15 godina uspjeli polučiti Sto više oni su uvjereni da će svoje primljene obaveze ne samo ispuniti već i daleko premašiti U Torontu je isto tako uspjela konferencija kojoj je prisu-stvovalo preko 40 pretstavnika naših triju bratskih Saveza Primljene su obaveze i donesene odluke Sada se sazivi ju i sastaju izabrani odbori Prave se planovi i po primljenim obavezama raspodjeljuje rad na članstvo Schumacher i Port Arthur su takodjer imali uspješne kon-ferencije U Port Arthuru prisustvovalo je oko 70 radnika i radnica pretstavnika organizacija triju bratskih Saveza iz Port Arthura i Geraldtona U Schumacheru bile su brojno zastupljene organizacije Saveza Kanadskih Hrvata iz Timmin-sa Schumachera i South Porcupine te Zveze Kanadskih Slo vencev iz Timminsa Pored jednoglasno primljenih obaveza i dobrih predvidjenih planova zastupnici organizacija SKH iz Timminsa i Schumachera izjavili su konferenciji da na račun svojih obaveza već imaju svaki nekoliko novih članova a na račun svojih novčanih kvota za Novosti ove dvije organiza-cije već su poslale polovicu svojih obaveza to jest Timmins 50 a Schumacher 100 dolara Pored ovako uspješnih konferencija i jednoglasnog pri-hvaćanja visokih obaveza od kada su najavljene pripremno konferencije skoro u svakom broju Novosti nadje se po ne-koliko članaka od članstva iz kolonija u kojima se raspravlja pitanje dolazećih kampanja i urgira na jačanje pokreta i naše štampe A mnogi tajnici organizacija Saveza Kanadskih Hrva-ta pišu nam da im šaljemo članskih knjižica jer da već imaju novih članova i da rade na dobivanju drugih Sve ovo govori nam da nam je početak dobar Medjutim da bi potpuno osigurali uspjeh izvodjenja zadaća postavljenih pred nas u prvom redu svaki naš član i članica trebaju shva-titi i biti svijesni toga da izvodjenje naših odluka u život zavisi od njihovog učešća u radu Mi možemo napraviti i razgraditi dobre planove ali ako ne uspijemo mobilizirati i u rad uvući svekoliko naše članstvo onda bi nam planovi mogli ostati mrtvo slovo na papiru To napose trebamo imati na umu u ovim kampanjama kad je iz naših redova prosio ili će proći do 500 dosadašnjih naših najboljih aktivista čija mjesta tre-bamo zauzeti u radu i potpuniti novim članstvom u organizaciji Da bi što uspješnije mogli mobilizirati i za rad u kampa-njama zainteresirati sve naše članstvo trebamo razviti široko drugarsko takmičenje izmedju pojedinih organizacija grupa u organizacijama i pojedinačno izmedju članstva Drugarsko takmičenje koja će organizacija najprije ispuniti svoje oba-veze koja će grupa u organizaciji ili pojedinac naći najviše novih članova ili pretplata jeste najbolji način kojim je mo-guće u rad privući i 2a kampanju zainteresirati svekoliko naše članstvo i svu našu demokratsku javnost Da je tome tako najbolje nam zato primjerom mogu služiti danas naši narodi u staroj domovini koji su drugarsko takmičenje u radu na Petgodišnjem planu razvili do ne zapamćene i ne čuvene visi-ne Na osnovi drugarskog takmičenja oni prebacuju stare norme rada za nekoliko puta grade željezničke pruge puteve i tvornice u ne vidjeno kratko vrijeme Putem takmičenja za izgradnju zemlje u rad je uvučen i zainteresiran sav naš narod --Mi se ponosimo i divimo graditeljima nove Jugoslavije stoga nam neka oni slute primjerom u izvodjenju naših zadaća i obaveza u izgradnji našeg pokreta Ako ćemo poći njihovim primjerom i mi ćemo naše zadaće izvršiti uspješno i u rekord-no vrijeme Da bi nam kampanja bila življa i rad interesantniji i da bi oni koji će raditi i takmičiti se za svoj trud dobili bar neko priznanje i nagradu Izvršni Odbor Saveza Kanadskih Hrvata na posljednjoj svojoj sjednici donesao je slijedeći zaključak o nagradama graditeljima našeg pokreta i štampe 1) Imena svih učesnika u kampanjama koji će naći jednog ili vilo novih članova u Savez ili pretplata na Novosti biti će iznašana u Novostima kroz cijelo vrijeme kampanje 2) Članovi koji će naći pet ili više pretplata na Novostuili privesti novih članova u Savez dobiti će kao nagradu jednu Haranga ustaško-mačekovski- h blokaša nije im donijela ploda u prvim danima konvencije U povijesti na~e Zajednice još nikada američka štampa nije toli-ko posvećivala pažnje o njenim konvencijama koliko to čini sad3 o ovoj VII konvenciji Velike ame-ričke novine od Atlantika pa do Pacifika posvetile su svoje stupce o konvenciji i Zajednici Ali ne o tome kako je naša Za-jednica jedan dio glavnih odbor-nika i časnika te veliki dio član-stva pokazalo se za vrijeme pro-sio? rata u podupiranju politike pokojnog predsjednika Roosevelta i u podupiranju ratnih napora na-S- e nove domovine protivu mrskog i barbarskog fašizma Ne o tome kako je naša Zajednica napredo-vala od proSle pa do ove konvencij3 u svakojem pogledu Ne o tome kako su se pojačali i povisili nje-zini svi fondovi Ne o tome kako je naSa Zajednica po prvi put u svojoj povijesti stigla i prekoračila sto tisuća članova Ne o ovim stva-rima jer to su sporedne stvari za Dutkovića Ladešića Pet raka i družinu za ove vodice ustaško mačekovskog bloka Oni bi najvo-- 1 11 i da je Zajednica nazadovala kroz ove četiri godine Onda bi oni ne sa praznom gala-mom nego sa faktima govorili ka-ko Zajednici prijeti opasnost od komunista i petokolonaia Eto us-prkos Sto se je Zajednica pojačala i povećala kroz zadnje 4 godine ovi sa svojim u zlu saveznicima nekoji k$jl nisu niti članovi naSe organizacije a nekoji koji se ne-davno doklatariše iz starog kraja u ovu zemlju koji su u prošlom ratu radili i boj vodili za Hitle-rov- u pobjedu Ovi i ovakovi dadošc i poslaše te svoje gadne lažne nebratske i nezajedničarskc izja-ve preko američke Štampe U tim svojini izjavama oni dptužiše naSe najbolje i najaktivnije graditelje Zajednice da od njih prijeti opas-nost Zajednici jer su oni komunisti i petokolonaši Znadu oni da Zajednici ne prijeti opasnost od ovih koje oni optužu-ju AH prijeti opasnost njima za pozicije na ovoj konvenciji Oni znadu da većina delegata znade da oni odbornici i časnici u našoj Za- - Američki Kad bi se u srednjem ijek kaludjeru prohtjelo da na posni dan omaeti bradu pečenkom on bi pile zagnjurio u vodu izgovorio nad njim po obredu: "Prekrštavam te u Šarana" pa bi poslije toga ne prekršivii stroge samostanske propise i bez straha za sudbinu svoje duie na "onom svijetu" mir-no natakao pile na raianj Ovakve je otprilike vrste i po-stupak američkih političkih lice-mjera prema Turskoj Dakako da ee u Sjedinjenim Američkim Drža-vama vrlo dobro znalo da je Tur-ska učinila nemalo usluga za vri-jeme rata Hitleru i da je u toj zemlji danas na vlasti jedan od najreakcionarnijih režima na svi-jetu JoS krajem travnja kad se Kongres USA bio patetički raigla- - goljao o potrebi spašavanja turske i "demokracije" u listu "New York" koji nitko ne može osumnjičiti j zbog "ljevičarstva" objavljen je dopis Ravmonda Daniela iz Cari-- I grada u kome pisac bez ikakva okoliSanja kaže da čovjek ni naj-bujni- je fantazije ne može sebi za-misliti Tursku kao demokraciju ili ognjište slobodarstva i gradjan-ski- h sloboda "Nakon smrti Kemala Ataturka — piše Daniel — njego-va stranka (današnja Narodno-republikans- ka stranka koja je na vladi) u potpunosti je iskoristila svoju vlast a njezini su se funkcio-nari obogatili na račun nepotizma i kumstva i potpuno izgubili osje-ćaj odgovornosti" Pisac dalje iz-nosi da danas na području Turske ima "više aerodroma nego to zah-tijevaju potrebe turske vojne i gra-djans- ke avijacije" on naglašava ozbiljnu opasnost koju predstavlja jhiipujujiihuipi j apetit i Tnrska WrU Ntwt Swvk jednlci koji se sada postaviše za vodice u ustaško mačekovskom bio- - ku nisu se pokazali u radu za Zajednicu koja im je plaćala za njihov nerad A da se zadrže na pozicijama smatrali su da im je najbolji izlaz da skrenu pitanje na nežto drugo da Zajednici prijeti opasnost ali no od njenih dosadašnjih časnika i odbornika koji se slabo pokazaše u radu za Zajednicu nego da istoj prijeti opasnost od komunizma i pelokolonaštva Mislili su da će takova propaganda u ovoj sada- - njoj reakcionarnoj histeriji najbo-lje paliti te da će je članstvo i okolnost da "sami Turci mogu pro-ofira- ti kaka mu drago incident koji može izazvati rat" Ali sve to no smeta profašističkoj diktaturi da se po svim kanonskim pravili-ma prekrsti u "uzornu demokraci-ju" koja se tobože nalazi u opas-nosti od "totalitarnih sila" i kojoj Je radi njena spasa potrebna bez odlaganja američka pomoć Potreban trik je učinjen i "no-sno" tursko pile našlo se na stolu američkih "pobornika demokraci-je" Turski narod sjećajući se vre-mena kad su tudjinci uz pomoć sul-tana bili -- gospodari u njegovoj ze-mlji uvijek u takvim prilikama priklapa poznatu uzrečicu: "Heč-mi- J olsun" ("prošlo i ne povratilo se") Danas su se turskom narodu vratila stara vremena Kao nekad čuvene misije von der Golz-pai- e i Li mana von Sanders-paš- e tako danas američke misije Ilivera Lan-smord-pa- še i Herman-paš- e Šeću Anatolijom od Izmira do Diarbeki-r- a i od Adane do Trapezunda — kao da nadziru imanja koja su ku-pili Mjere oni luke na obalama Sredozemnog mora traže zgodno mjesto za budući "Singapur" koji iz pristojnosti i da svijetu zama-ž- u oči zovu zasada "turskim" procjenjuju prednosti različitih područja Anatolije sa gledišta iz-gradnje širokih baza za "leteće tvr-djav- e" Ne gubeći časa dvije ame-ričke firme već su zaključile kako javlja turski list "Tanin" spora-zum o izgradnji zračnih luka u Ankari i Istambulu i jednog aero-droma u Adani u ukupnoj vrijed-nosti od 43 milijuna turskih lira Kad se ima na umu sasvim primi-tivno stanje turske avijacije nije knjigu koju si iz našeg cijenika sami izaberu 3) Članovi koji privedu 10 novih članova ili nadju 10 novih pretplata na Novosti biti će proglašeni udarnicima našeg po-kreta i iznijeti će im se slika u posebnom izdanju Novosti nakon završetka kampanje Oni koji bi imali oboje pretplate i nove članove 'dobiti će još po jednu knjigu koju iz našeg cijenika izaberu Pored ovih nagrada u kampanji novog članstva i Novosti predvidjeno je da se danu koji bi nosao 100 dolara vrijedno-sti oglasa za naš ovogodišnji kalendar slika iznese u kalen-daru Ovo su skromne nagrade koje mi mošemo dati graditel-jima našeg pokreta Znamo da naši Članovi ne trase nagrada ali smo uvjereni da će se svaki ponositi koji ih zasluzi ne zato što će nagradu dobiti već zato što je uspio u radu za svoj pokret Naš početak je dobar i bez nagrada pa smo potpuno uvjereni da će naše svekoliko članstvo nastojati da nam i svršetak bude uspješan osvrm delegati objeručke prihvatiti Da se neće na konvenciji ni o čemu drugom raspravljati nego samo o tim pitanjima Eto to su razlozi zašto su vodje ustaško mačekovskog bloka dali svoje izjavo mnogim američkim novinama Mislili su da će time I zastrašiti i članstvo i delegate Dosadašnji rezultati VII konvenci-je pokazuju da ovi reakcionari i nezajedničari nisu polučili željeni cilj A američka štampa ovdje u Pittsburghu već je drugi dan kon-vencije počela da zauzimlje malo drugačiji stav Ivan Hronić te~ko pogoditi za čije se to zra&e I sile podižu ove skupe gradjevine Izmedju Washingtona i Ankare vo- - de se hitni pregovori o "vojnom savezu" da se od Turske konačno učini američki vojni mostobran Ali ne spavaju ni businessmeni na Wall Streetu Jedna velika američka petrolejska kompanija uspjela je upravo čarobnjačkom vještinom da dobije od turske vla-de koja je inače čuvena po svojoj sporosti u takvim slučajevima da-lekosežne koncesije za preradu na-fte i kako javlja "Son post" ta će kompanija već za dva mjeseca po-četi praktičnim radom na području Ramandaga i u ugljenom basenu Zonguldaka Ali da spasi svoju diktaturu koja je već dospjela na rub propasti turska klika vlasto-držaca nije pripravna da dade sa-mo naftu! Prije nekoliko nedjelja turski ministar financija svečano je izjavio da se odsada daju stra-nim poduzetnicima neograničene mogućnosti za ulaganje kapitala u tursku narodnu privredu i da iz Turske izvoze postignute dobit-ke Dakako u isto se vrijeme Sirom otvaraju vrata i svakovrsnoj ame-ričkoj robi I tako su u nekoliko sedmica jednim mahom pokopani svi zavjeti osnivača turske repub-like Kemala Ataturka koji se za lagao za stvaranje i zaštitu nacio-- 1 nalnog kapitala i tražio da se rukovodeća mjesta u turskoj narod-noj privredi više nikada ne predaju u ruke stranaca Prije k6jih 10-1- 5 godina Turska je podnijela ogrom-ne žrtve da od inozemnih vlasni-ka otkupi željeznice luke konce-sije i td Očito je da se danas Turska vraća u doba "otomanskih dugova" "Slobodna konkurencija" nacionalnog i američkog kapitala može — svakome je to jasno! — dovesti samo do rezultata koji se mogu očekivati iz borbe glinenog i željeznog lonca Kad je g 1930 minuo rok u to-ku kojega je Turska po Lausan-nesko- m sporazumu morala dopu-stiti da u njenim ustanovama sjede strani "savjetnici" (naročito radi izrade kodeksa) čitava je turska javnost proslavila nestanak pos ljednjih tragova zloglasnih kapitu-lacija A dana s pojavom "ameri-čkih specijalista" koji brzo pro-diru i u sve turske vojne i gradjan-sk- e ustanove ponovno se vraća in-stitucija koja nikako ne mole biti dokaz o samostalnosti i nezavis-nosti jedne države koja je iva sve prisiljena da pristane IMo turske (Pronos na strani 4) Maršalov "Pravda" objavljuje članak aka-demika Varge pod naslovom "Predstojeća kriza u Sjedinjenim Američkim Državama i Maršalov plan" Varga piše: "Prije šest mjeseci mi smo pisali da će u Sjedinjenim Američkim Državama doći do eko-nomske krize ne kasnije od 1948 godine Razvoj američke privrede za ovo vrijeme pokazuje da predu-slo- vi ove krize brzo dozrijevaju U stvari kriza je vjerojatno već počela ali se točno može reći tek kasnije U toku posljednjih nekoliko mje-seci u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama nije viie bilo povećanja proizvodnje što je bila karakteri-stika druge polovine prošle godi-ne Sve veće količine manufakturne robe sada se nagomilavaju po tvornicama kod prodavaoca na veliko i na malo i po magazini-ma Prema posljednjim podacima ukupna vrijednost zaliha robe u SAD dostigla je skoro 33 milijardi dolara Sada se Sirom SAD priznaje da m' približava kriza Medjutim riječ kriza" brižljivo se izbjegava i zamjenjuje nevinim izrazima kao depresije" i tako dalje Kao što M' poznato Truman je preporučio I kapitalistima da dobrovoljno sma- - iiuju cijene kako bi spriječili kn u Ovo je svakako apsurdno jer kapitalisti nikada neće dobr-oti jno pristati da smanjuju cijene svojim proizvodima dokle god imaju prilike da ih prodaju sa ećim profitom Medjutim kada bi bai američki kapitalisti sada i pristali na ova-kvu mjeru to bi samo ubrzalo krizu Očekujući dalje smanjenje cijena svi bi privremeno obusta-vili kupovinu proizvadjači i trgov-ci bi odložili svoje porudžbine i prodavali rezervnu robu pojedin-ci bi obustavili kupovinu automo-bila namještaja odijela i obuće Sve bi to dovelo do brzog kraha Cijene ne će pasti dobrovoljnom akcijom kapitalista — pad će biti oštar i bit će nametnut krizom Monopolistički kapital u SAD po kušava da smanji krizu i spriječi neizbježan pad cijena time Sto po- jačava prodaju na svjetskim trži-štima onih dobara koje ne pro-daju na domaćem tržištu zbog vi-sokih cijena i sadašnje raspodjelo nacionalnih dohodaka Medjutim velika većina kapita-lističkih zemalja ne raspolaže do-larima ili zlatom za kupovinu ame-ričke robe Zemlje opustošene ra-tom nemaju viškova dobara koje bi mogli prodati Sjedinjenim Ame-ričkim Državama kako bi u za-mjenu kupile američku robu Čak i ako imaju neku robu za izvoz nji-hova prodaja je onemogućena og-romnim američkim uvoznim cari-nama "MarSalov plan" bi trebalo po-smatr- ati u svjetlosti tih činjenica Ekonomski smisao ovog "plana" je da se Americi da mogućnost da proširi prodaju svoje robe na stra-nim tržištima a da ne mora da uvozi robu iz inostranstva Na toj rsein bilo b moguće sprij-čit- i predstojeću krizu u SAD i odložiti pad cijena "MarSalov plan" ima dalekosež-ne političke ciljeve u Europi koji se ukratko mogu ovako formuli-rati: 1 Obrazovanje zapadnog bloka IZJAVA GENERALA London — "Možda ću razoča-rati izvjesne ljude kada odmah u početku izjavim jasno i otvoreno da Demokratska armija Grčke ima samo demokratske ciljeve i težnje Ovi ciljevi i težnje mogu se krat-ko formulirati slijedećim riječi-ma: demokracija u zemlji nacio-nalni integritet i nezavisnost mir sa inostranstvom sporazum i su-radnja sa Zapadom i sa Istokom" — izjavio je vrhovni komandant Demokratske annije Grčke gene-ral Markos u intervju koji je prvog septembra dao londonskom listu "Times" a koji je radio stanica Demokratske armije Grčke obja-vila u svojoj emisiji od 10 sep-temb- ra General Markos Je zatim u svo-joj izjavi "Times-u- " energično od-bio sve tvrdnje da su se grčki de-mokrati prodali inostranstvu i da su "organi Slavena" "Kad bi mi htjeli da se prodamo i da gleda mo svoju ličnu korist dodao j General Markos — onda bi mi bili ministri i visoki dostojnici u Ate-ni" "Današnja grčka zla sudbina vo-di svoje porijeklo od inostranog miješanja u naše unutrašnje stva-ri koje je i protiv volje našeg naroda podiglo i sada podupire pomaže monarhofašizam Da bi se izliječila grčka rana prije svega treba da prestane inontrano mije-šanje koje sada tako bestidno pro vode Makvej GrisuaM i Hender- - son Da bi pomogli u ©stranjenju toga predlažemo i spremni smo da pružimo garanciju grčke neutral plan pod kontrolom Sjedinjenih Ame-ričkih Država Ovaj korak ima ve-liku politička važnost Takav blok imao bi čisto anti-sovjets- ke tež-nje U ovom pogledu "Maršalov plan" predstavlja pokušaj da se Trumanova politika prema Grčkoj Turskoj i Iranu proširi na čitavu Europu 2 Drugi cilj kome teži "MarSa-lo- v plan" je da se Njemačka (s is-ključenjem sovjetske zone) pretvo- ri u vojnu bazu američkog imperi-jalizma u srcu Europe Ovakvim manevrom tvorci "Maršalovog pla- na" imaju namjeru da Velikoj Hri-tani- ji oduzmu kontrolu nad Rur-sko- m Oblašću i osiguraju privat-no vlasništvo njemačkih preduze-ć- a Oni pripremaju rehabilitaciju mrske industrije pomoću ameri-čkih inžinjera i američkim zajmom od 300 milijuna dolara U pogledu Francuske "Maršalov plan" je iznio zahtjev da se Rur-sk- a Oblast godišnje snabdjeva sa C milijuna tona gvozdene rude Na osnovu toga oni namjeravaju da Njemačku tešku industriju podig-nu na skoro predratni nivo Ne treba ni spominjati da ovaj plan nailazi na otpor kako u Pmn cuskoj tako i u Velikoj Uritaniji Francuska se nrotivi nvnm ninn' jer 1 rancuzi oprav-da- no--- — smafUtralWju da on dovodi u opasnost njihovu sigurnost Velika Britanija se pro- tivi jer taj plan lišava izvora ve-likog dohodka — Rurske Oblasti 3 Treći cilj "Maršalovog plana" je da istočno-europsk- o zemlje na-ročito nove demokracije otudji od uticaja sovjetske vanjske politike i pridobije ih na stranu SAD — kako bi time ove zemlje pretvorili u obične kapitalističko zemlje a kojim bi upravljali njihovom unu-trašnjom politikom uobičajenim starim buržoasko- - demokratskim načinom Vlade istočno-europsk- ih zema-lja koje su ispravno vodile raču-na o interesima svojih država odbile su da plato tako skupu cijenu za američku "pomoć" "Mar-šalov plan" je već pretrpio veliki neuspjeh zbog odbijanja svih isto-čno- europskih država da uče-stvuju u njegovom sprovodjenju Opozicija po pitanju Njemačke na koju su tvorci plana naišli u Francuskoj i Velikoj Uritaniji po- kazuje da će progovori oko ovog plana biti mnogo duži i zamršeniji nego se očekivalo Opozicija pro- tiv "Maršalovog plana" sve više raste medju radnim narodom Eu-rope i medju naprednim krugovi-ma Sjedinjenih Američkih Država Prema tome ekonomska kriza u SAD koja je već bliska vjerojatno će ee ispoljiti prije nego izradji-vanj- e plana bude uspješno završe-no Ali kada kriza bukne američki noreski obveznici možda će se su-protstaviti planu da se Europi da-ju novi veliki krediti iz državnog budžeta Prema tome ostvarenje "Maršalovog plana" koji u prvom redu služi ekonomskim i vanjsko-političkim interesima američkog monopoIitič]fig kapitala ni n kom slučaju ne može se smatrati osiguranim Eto to su izvjesne činjenice ko-je treba imati na umu kada se raspravlja o "Maršalovom planu" u svjetlosti posljednjih podataka o američkoj privredi" MARKOSA TIMES-- U nosti od Organizacije Ujedinjenih nacija kao što je to toliko puta predlagao Centralni komitet EA-M- -a Kako ćemo ostvariti naše ciljeve i težnje? Svojom borbom Otišli smo u brda jer su nam to namet-nuli silom i zločinačkim ubijstvima Logičan zaključak koji nam name-će iskustvo borbe od 2 i pol godine jeste da nećemo ponovno nasjesti jednoj novoj prevari kao u Varkizi Ali smo uvjek spremni na časan ravnopravan i demokratski spora-zum i kompromis To je i osnovni zahtjev naroda mir i izmirenje Da bi se to postiglo mi smo spre-mni i na primirje pod uslovom da se obrazuje opća vlada svih stranaka razumije se sa EAM-o- m koje stoje na čelu Demokratske skupštine i vlade koja će proistići iz nje ako ovi itbori budu slo-bodni i svaki Grk koji ima pravo glasa bude mogao da se izjasni onako kako on hoće" Osvrćući se na nedavnu vladinu krizu u Ateni Markos je izjavio da kriza i njezino riješenje poka-zuju da i stranci i monarhofašisti isključuju za sada svaki narodno demokratski izlaz iz grčke trage-dije General Markos je dodao: "Ovo prisiljava i nas da nastavi-mo naše djelo do njegovog potpu-nog ispunjenja Ono se sadi kri-stalizira u stvaranju slobodne Gr-čke koja će imati svoj državni sta-tut i svoju demokratsku vladu" Izjava Times-- u potpisana je sa "negdje u brdima slohodne grčke 1917 — general Mario" |
Tags
Comments
Post a Comment for 000416