Nase Novine, July 20, 1977

              OT
%4jp#.impii.fl,nh4,i) j пџлм+л
Junel, 1977
--Delepciia Hrvatske
posjetiJa Ukrajmu
Zagreb — Delegacija Sa-bo- ra
SR Hrvatske koju je
predvodio predsjednik Sabo-rad- r
Ivo Perisin, posjetila je
sredinom maja Sovjetsku
Republiku Ukrajinu. Tom je
prilikom posjetila nekoliko
gradova, vise tvornica u toj
sovjetskoj republici, i sveu-6ilist- e
u Kijevu.
"Za vrijeme posjete", —
izjavio je po povratku dr
Perisin, "vodili smo iscrpne
razgovore posebno s rukovo-dstvo- m
SR Ukrajine koje je
pokazalo vrlo velik interes za
daljnje proSirenje suradnje
na svim poljima, a osobito u
razvoju medusobnih ekono- -
mskih odnosa". Dr Perisin je
takoder rekao da su moguc-nos- ti
јабапја privrednih od-nosa
izmedu SR Hrvatske i
Ukrajine veoma povoljne,
posebno kad je rijec o
daljnjem ukljucivanju grade-vinsk- e
operative u izgradnji
objekata Ukrajine kao i o
izvozu roba siroke potrosnje.
Jugoslavenska gradevin- -
Gradi sevelika
elektrana u
Makedoniji
U nastojanju da nadoknadi nedo-stata- k
energije sa sopstvenog pod-rucj- a,
Makedonija intenzivno ulaie
u elektrane raznih vrsta, a najvede
gradili§te trenutno je blizu Kiceva,
gde se podize termoelektrana
"Oslomej". Ovaj izvor energije bi6e
relativno snalan — 120 megavata i
priblizno je veliki kao vec izgradena
termoelektrana "Bitolj". Kao gorivo
ce posluziti nedavno otkrivena na-laziS- ta
lignlta, koja se nalaze na
lieu mesta i procenjuju se na oko
25 miliona tona. Otkrlva se povrSIn-sk- i
kop kojl ce godiSnje davati 1 ,2
miliona tona uglja, Sto obezbeduje
potrebe elektrane "Oslomej". Opre-mu
za novu elektranu i rudnik uglja
u Makedoniji isporucice Sovjetski
Savez.
Uspeh
"HEOerdap"
Hidroelektrana Oerdap je
,ve6 realizovala polovinu ovo-godiSnj- eg
plana proizvodnje
elektricne energije, isporu-6ivS- I
jugoslovenskoj privredi
dve milijarde i 409 miliona
kilovat6asova energije. Time
Oerdap nagoveStava da bi
ova godina mogla po proiz-vodn- ji
da nadmasi rekordnu
1974. godlnu kada je proizve-den- o
blizu sest milijardi kilo-vat6aso- va
elektricne energi-je.
SadaSnja dnevna proiz-vodnja
Derdapa кгебе se oko
20 miliona kilovat6asova
struje.
Novi objekti
Cacak (Srbija) — Pocela je
redovna proizvodnja slada u
novootvorenoj fabric! slada u
Сабки, kapaciteta 60.000
tona. Izgradnju ove fabrike
finansirale su beogradska
industrija piva i nikSika
fabrika piva "Trebjesa" koje
ce biti i glavni korisnici pro-izvodn- je.
ska poduzeca sudjelovala su
posljednjih godina u izgrad-nji
mnogih privrednih obje-kata,
stambenih naselja i
zgrada za druge namjene u
razlifiitim dijelovima Sovjet-sko- g
Saveza. Jugoslavenski
gradevinari — "Industrogra-dnja- "
iz Zagreba i "Unionin-zenjering- "
iz Beograda —
zavrsavaju upravo na Krimu
veliki hotelski kompleks "Ja-Ita- "
u kojem je istoimeni
hotel vec primio 2700 gostiju
prve smjene. To je najveci
hotel na Crnom moru i drugi
po velicini u Sovjetskom Sa-vez- u,
a vrijednost radova,
Sto su in izvrSili jugoslaven-ski
gradevinari, uklju6uju6i i
kompletnu opremu, iznosi
oko 75 milijuna dolara.
"Industrogradnja", ce us-ko- ro
poceti u sredistu Mos-kv- e
izgradnju tri restorana s
oko 2000 mjesta. DovrSetak
prvog od tri takva restorana
— cija je ukupna vrijednost
oko 12 milijuna dolara —
predviden je vec do kraja ove
godine.
Nova zgrada
AlbanoloSkog
instituta
Univerzitet u PrlStinl ce u godinl
Titovih jubileja dobiti joS jedan
znacajan objekat. Naime, u julu ce
blti zavr§ena izgradnja nove zgrade
AlbanoloSkog instituta sa blizu tri
hiljade kvadratnih metara korlsne
povrSine, Cija je predracunska vred-no- st
preko 18 miliona dinara.
Institut 6e Imati viSe prostorija
za izu6avanje jezika i Istorije, salu
za паибпе skupove, zatim, veliku
cltaonicu I blblloteku, Sto 6e omo-guci- ti
bolje i efikasnije Izucavanje
albanologije.
(,р ' ШШКгЈ iff rf
rtoffg; $£4пж
35-godiSn- jica smrti Rade
Копбага
Dana 22. maja navrSilo se
35 godina od pogibije narod-no- g
heroja Rade KonCara,
sekretara CK KPH.
Rade Koncar je roden
1911. godine u KonCarevom
kraju, izmedu Plitvica i Vrho-vin- a. Jos za segrtovanja u
Beogradu ukljufiio se u
revolucionarni radnicki pok-re- t.
Vec 1934. postao je 6lan
KPJ. 1940. izabran je za
6lana Politbiroa CK KPJ. U
septembru 1941. sudjelovao
je na savjetovanju komanda-nat- a
i predstavnika partizan-ski- h
odreda u Stolicama i
zauzeo se za formiranje
Glavnog staba NOPO Hrva-tske.
Nakon toga odlazi u Dal-maci- ju
gdje radi na daljnjem
razvijanju oruzane borbe.
Radi u okupiranom Splitu,
ali na povratku u Sibenik pao
je u ruke neprijatelju i bio
tesko mucen. Specijalni tali-jans- ki sud osudio ga je na
smrt i dao strijeljati zajedno
sa grupom rodoljuba, u
Sibeniku 1942.
Zagrebacka tvrtka "Sie-mens"
u kojoj je Rade radio
po izlasku sa robije 1937. a
koja je poslije rata prerasla u
veliki kolektiv, nosi danas
njegovo ime.
125 godina
dubrova6ke
Pomorske Skole
Dubrovnik — Svecanom
akademijom sto je odrzana
20. i 21. maja, sveCanom
sjednicom zbora radnih Iju-d- i,
u Dubrovniku je pofiela
proslava 125-godi5nji- ce os-niva- nja
i djelovanja pomor-ske
skole koja je naSoj
trgovackoj momarici dala na
tisu6e vrijednih mornara i
oficira.
Proslava jubileja bit ce
manifestaciona, ali i radna,
jer ce se u Dubrovniku odrza-t- i
i sjednicaZajednica pomo-rski- h
Skola Jugoslavije na
kojoj ce se raspravljati o pro-grami- ma
za zavrsnu fazu
usmjerenog obrazovanja ka-dro- va
u pomorskom Skolst-v- u.
Pomorska skola u Dubrov-niku
je izdala i posebnu knji-g- u
posvecenu Titovim jubile-jim- a,
35-godiSn- jici postoja-nj- a
Jugoslavenske ratne mo-mari- ce
i 125-godiSnji- ce Sko-le.
ШшМгг;'' if i
Tasi6u sedam godina zatvora
— ostalioslobodeni
U Zagrebu je 16. maja nakon
tridesetpet dnevne sudske rasprave
— izrecena presuda osmorici kon-trolo- ra
i Sefova Oblasnog centra za
vodenje aviona Zagreb optuzenih
da su odgovorni za avionsku nesre-c- u
u kojoj je 10. septembra proSle
godine iznad Vrbovca poginulo 176
putnika i clanova posade aviona
"trident 3" britanske kompanije
"British airways" i aviona DC-- 9
jugoslavenske kompanije INEX Ad-ri- a
aviopromet.
Presudu je izrekao i obrazlozio
predsjednik Velikog vije6a petorice
Okruznog suda u Zagrebu mr
Branko Zmajevic. Clanovi sudskog
vijeca su i sudac Milan Petranovic,
te porotnici Ivka Kerezija, Faruk
Rifati i Franjo Cvitovac.
Prvooptuzeni kontrolor letenja
Gradimir Tasic osuden je na sedam
godina strogog zatvora. Ostalih
sedam optuzenih — nafielnik Slu2-b- e
kontrole letenja Ante Delic,
nacelnik Oblasne kontrole letenja
Milan Munjas, Set smjene u Oblas-no- j
kontroli Julio Dajcic, kontrolo-r- i
letenja Mladen Hochbergei,
U posumice se 55.000 HA
Sume u SR Bosni i Herce-govi- ni
zauzimaju 2,5 miliona
hektara, odnosno 50 odsto
ukupne teritorije ove, suma-m- a
najbogatije jugosloven-sk- e
republike, koja u ukup-ni- m
sumskim povrsinama u
zemlji ucestvuje sa 30 odsto.
Zbog velikog znafiaja Su-m- a,
DruStvenim planom raz-vit- ka
Bosne i Hercegovine do
1985. godine predvideni su
ozbiljni zahvati na unapre-denj- u
Sumarstva. Donet je,
pre svega, Zakon o poSum-Ijavanj- u
goleti, po kome se
bespovratnim sredstvima
Republike godiSnje poSum-Ijav- a
po 500 hektara. Zako-no- m
o amortizaciji бита svi
njeni korisnici duzni su da za
kubni metar bruto poseCe-no- g
drveta poSume 12,5 kva-dratnih
metara zemljiSta.
Programom poSumljava-nj- a
degradiranih suma i
goleti do 1985. godine pred-vida- ju
se гпабајпа ulaganja.
Na primer, samo u petogodi-бпје- т
planu razvitka Bosne i
Hercegovine od do
1980. godine planirano je da
se posumi 55.000 hektara
degradiranih Suma i goleti.
U ovom periodu u ovoj
Republici ce se izgraditi i
preko 2.500 novih Sumskih
puteva Sto ce doprineti br-ze- m
unapredenju Sumskog
blaga, a godiSnje ce se po--
Nenad TepeS, Bojan Erjavec i Gra-dimir
Pelin oslobodeni su od optu-zb- e.
Predsjednik Velikog vijeca peto-rice
Okruznog suda u Zagrebu mr
Branko Zmajevi6 je pri izricanju
presude rekao, da je optuzeni
Gradimir Tasic "postupao protivno
odredbama Zakona o zrafinoj plovi-d- bi
i propisa donesenim na temelju
toga Zakona". Nadalje, da kao
kontrolor sektora gornjeg zracnog
prostora "nije osigurao propisno
razdvajanje aviona, nije pravovre-men- o
uocio konfliktnost situacije i
primijemo je, neprecizne mjere za
sprecavanje sudara aviona", te da
je "iz nehata, ugrozavanjem zra6-no- g
saobracaja doveo u opasnost
iivote ljudi i imovinu ve6eg opse-ga- ,
zbog cega je nastupila smrt
viSe osoba, dime je pocinio krivi6-n- o
djelo protiv opce sigurnosti
ljudi i imovine teSkim djelom protiv
opce sigurnosti ugrozavanjem jav-no- g
saobracaja".
U spomenutoj avionskoj nesreci
takoder je priCinjena i materijalna
Steta od 17 milijuna dolara.
B i H
1976.
Sumljavati preko 15.000 hek-tara,
sto je pet puta viSe
nego u prethodnom petogo-diSnje- m
planu razvitka.
Trebinjedobilo
tvomicu
industrijskog
alata
Trebinje — Na Humu kod Trebi-nj- a
svedano je puStena u rad tvor-nica
glava za rezanje navoja na
cijevi Trebinjske industrije alata.
Taj vazan industrijski objekat za
BiH i citavu zemlju pustlo je u
pogon Bruno SuSar, VK-radn- ik
Industrije alata.
Tvornica koju je gradilo trebinj-sk- o
"Neimarstvo" stoji 35 milijuna
dinara. Inace 6e za najsuvremeni-ji- m
strojevima oko 200 radnika
dodiSnje proizvoditi 30.000 glava za
narezivanje, veoma traienog proiz-vod- a
u nas i u inozemstvu.
Svecanom otvorenju tvornice na
Humu prisustvovali su Todo Kur-tovi- c,
sekretar u izvrSnom komite-t- u
PredsjedniStva CK SKJ, Milen-k- o
Renovica, predsjednik IzvrSnog
vijeca SkupStine SR BiH i druge
licnosti druStveno-politidko- g 2ivo-t- a
federacije, republike i susjednih
opcina. Na prigodnoj sve6anosti je
Milenko Renovica predao Ibri Dafi-c- u,
predsjedniku predsjedniStva
Tvornifikog komiteta SK, Orden
rada sa crvenom zastavom odliko-vanj- e
prvog reda kojim je predsjed-nik
SFRJ Joslp Broz Tito odlikovao
taj kolektiv.
Prvi
domaci
staklenici
SPLIT - Na poljima Poljoprlvro-dno- fi kombinata Jadro u Kaftte-llm- a
pofiela Jo montaia prvih ala-klonl- ka kojo, proma vlastltlm na-crtl-ma, prolsvodl oplitsko poduxo-6- o
DalmastroJ . T6 au ujedno I
prvi etaklonlcl prolsvedonl u naSoj
somll I Iz domadog materljala. U
ovoj godinl DalmastroJ 6o pro-livo- etl 10 hoktara etaklenlka, od
doga co ao nojvodi dlo poefavltl na
poljima u Kaftffollma.
Na ollclt montaia prvog ataklo-nlk- a
prolzvodenog u na&oj somljl
R. T.