Nase Novine, June 22, 1977

              м
'it.
МУ .4, 1977 PREDSJEDNIK CARTER
i
m
.
I
H;
?
Corvalan: Neizvjesna
sudbina 2500 Cileanaca
Moskva (Tanjug) — U
tamnicama faSistlfike hunte
u Cileu nalazi se 3300
politiikih osudenika, a sud-bina
2500 Cileanaca je pot-pu- no
neizvjesna — pise
general ni sekretar SK Cilea
Luis Corvalan u moskovskoj
"Pravdi".
Corvalan je I sam proveo
nekollko godina u zatvorima
vojne hunte. On kaze da su
8vi ti ljudi izlozeni nevldenim
represalljama i da Pinochet i
njegovi sljedbenlcl gaze za-ko- ne
I elementarna gradan-ek- a
prava.
Corvalan poziva progre-sivn- u
medunarodnu javnost
da izvrSi novi prltisak na бИе-ansk- u
vojnu huntu, kako bi
pruzila uvjerljive podatke o
onim Cileancima б!ја je sud-bina
potpuno neizvjesna.
Generalni sekretar CK Cilea
odbacuje tvrdnju vojne hunte
da su ovl ljudi navodno pogl-nu- li
u borbama s oruzanlm
snagama, on vjeruje da je
prlje rijeC o ubojstvlma u zat-vorima,
koji se joS skrivaju
od javnost i.
Sindikalni aktivlsti, umje-tnic- i,
plsci, pravnicl, Ilje6ni-c- i,
sve6enlci i predstavnlcl
najSirih druStvenih krugova
podizu svoj glas, zahtijevaju-6- i
uvazavanje prava na zivot
nezakonito uhapSenih Cile-anaca
— kaze Luis Corvalan
i dodaje da svljet mora prisi- -
јЈЕППШмјМ
AFRICI NEDOSTAJE VODA
Najrobi. — Svega 36 poato Afrl-kana- ca
ima sredu da se svakodnev-n- o
snabdeva pitkom vodom. Od
ukupne povrSlne afrifikog kontlnen-ta- ,
samo dva odsto je pod
redovnom irlgacljom, a svega 2,5
odsto ukupne kollclne vode na
kontlnentu obuhvaceno je progra-mlm- a
razvoja do kraja ovog veka.
Ove podatke afrlcke zemlje su obja-vll- e,
na nedavno odrzanoj svetskoj
konferencljl o vodama u Argentini.
llti Plnocheta da kaze Sto se
stvarno dogodilo s uhapSe-nl- m Cileancima.
Ubijanje u El
Salvadoru
U represalijama Sto su
nastupile u ovoj maloj zem-i- ji
Centralne Amerlke nakon
predsjedni6kih izbora 20. fe-bru- ara
1977. ubljeno je viSe
od 7.000 ljudi.
To je u San Joseu, Costa
Rica, Izjavio pukovnik Ernes-to
Claramount, koji je bio
kandidat za predsjednika u
spomenutlm izborima, na-kon
cega je bio prinuden da
zatrazl politiCki azil u toj
zemlji. Ve6ina ubijenlh, kaze
on, zrtve su desnicarske
poluvojne organizacije zvane
"Orden", koja je sastavljena
od pojedlnaca od kojih mno-g- i
imaju kriminalnu proSlost.
Njih je naoruzao desni6arski
diktator general Carlos Hum-bert- o
Romero.
Pukovnik Claramount da-Ij- e
tvrdi da Romero, bivSI
minister obrane El Salvado-ra- ,
nije dobio na izborima,
vec je ta pobjeda nametnuta
na brutalan паб!п — silom,
prijevarom i po kliki korum-plrani- h
pollti6kih gazda iz
nacionalne partije.
oТшлШШШШШШШу
шзГлЗшвЗвЕзн??
Ш4'Ш1~ЈЈ'Л11'Ш1Џ1 Llt''Mit'm If sill iM CTfp iiIwIHt
XH Til м m Ti If ГТЧЈГ] ГЈ1 Tri lr T TJ lTjiHHK"ижљмлз
9
Nedavnom pozivu pred-sjednika
Cartera ameriCkom
narodu da zrtvuje I Stedl
zbog navodne energetske
krize suprotstavili su se
mnogi.
U prvom redu, ispada da
Carter izjavljuje i propagira
ono Sto mu ргерогиб! CIA —
koja ovih dana "predvida"
skoru nestaSicu nafte I u
Rusiji — pa je odmah po
svojem pozivu bio naprosto
bombardiran po izjavi iz Uje-dlnjen- ih
naroda, u kojoj se
kaze da ni Amerlci ni osta-lo- m
svijetu ne prijeti poma-njkan- je
izvora energije — za
barem stotlnu godina.
Na ono pak Sto se direk-tn- o
odnosi na Ameriku od-govo- rio
mu je demokratski
kongresmen Iz Michigana,
sa zahtjevom: "Kako bl bllo
da uvedemo kontrolu cije-na- ?"
I neSto joS teze: "Kako
bi bilo da nacionaliziramo
energetsku sekciju naSe eko-nomije- ?"
"Proizvoda6i I dostavljaCI
iz ove grane privrede dosad
joS nISta nisu zrtvovali, niti
se to od njih trail, Sto izne-naduj- e, posebno 6injenica
da je u toku minule zime
dolazllo do uskracivanja us-lu- ge
i dostave plina I elektri-citet- a
u najgore vrijeme".
U kritici Carterovog apela
na narod posebno se osudu-j- e
odluka za poviSenJem cije-n-a
i poreza kao nacina da se
Student! пебе
Kissingera
New York (AP) - Studentl
8veu6llifita Columbia u New Yorku
poCell su protestne mltlnge protiv
Imenovanja blvfieg drzavnog sekre-tar- a
Henryja Kissingera za preda-vac- a
na torn sveudlllStu, all rektor
sveufilllSta je Izjavio da studentskl
protesti nece utjecati na njegovu
odluku da angallra Kissingera.
wzmmm
шшшшшвш
шшШшИШ
potroSa6e energije prisili na
Stednju. Vi5e cijene бе, kaie
se, prouzro6iti joS ve6u
mizeriju od Stednje i ne
znace nikakav izlaz za radne
ljude. Program koji predlaze
predsjednik bez ikakve pot-reb- e
vodi u inflaciju. Do sada
se pokazalo da se poviSe-nje- m
cijena ne moze utjecati
na ljude da Stede energiju,
пагобИо ogrjevno gorivo i
benzin.
Visoke cijene 6e, osim
toga, utjecati na mogucnost
uposlenja, vodit 6e ka otpuS-tanj- u
— umjesto upoSljava-nj- u radnika. Pored toga se
trail jedan plan koji bi
vrijedio za cljelu zemlju —
ekonomski potrosacki plan
Kissingera
nekadasnjeg
predsjednika Nlx-on- a
Vljetnama" I
onemogu6avanJe pre-davan- ja
IMf ( l VU
po kome se бак predvida i
nacionalizacija kompanija za
preradu I preprodaju nafte.
protivnom бе bit! slabo: s
viSim cijenama i6i 6e pod
ruku snizena proizvodnja e-ner- gije
i radnih mjes-t- a.
Ukratko, jo§ 6itav niz dru- -
gih prigovora je stavljen po
od 6e
i imati koristi samo oni koji su
ve6 prebogati, a prosje6nom
Amerikancu preostaje da i
dalje pla6a — dok moze i
uop6emoze. Osim ovo
nije prvi put Sto je predsjed-nik
Carter u tako kratko
vrijeme гагобагао one koji su
ga podiiali prilikom predsje-dniCki- h
"ONLY IN AMERICA"
Following letter to the Editor of The New York
Times was printed in April -- 29th issue of that
newspaper:
'Only in America
To the Editor:
Why is it that I and most New
Y6rkers are afraid to go out at night?
Why is it that we keep our doors
double-locked- ?
Why do thousands of small store-keepers
have their doors locked during
business hours while watching cus-tomers
suspiciously?
Why are New Yorkers being mugged,
shot, stabbed and murdered?
President Carter's international "hu-man
rights" policy is farcical. People
are not afraid of each other in Russia.
Only here in America. Why?
Bee Mitchell
New York, April 18, 1977
Predstavnlk komlteta koji se
protivl dolaeku na sve-uclllS- te
nazvao je naj-bllz- eg
suradnlka
"krvnlkom Izjavio
da njegovlh
"nije stvar akademskih slo-bod- a
nego morale".
U
manje
pitanju plana, kojeg
ako
toga,
izbora.
SPANJOLSKI izbori
15.JUNA
Spanjolski parlamentarni
izbori — prvi u 40 godina —
odriat 6e se 15. juna, javlje-n- o
je iz Madrida.
ш