Nase Novine, March 31, 1982

              8- - NASE NOVINE, February 3, 1982.
'" --- - '"-"---"'v.-w:-f..t..1:-
-..L.1.v
;-.,-
1, I'I'j1'',, ;,„ ' --
'
(Nastavak iz proSlog broja)
GDJE JE STAJAO BESENlC?
Postavlja se pitanje gdje je u
sukobu naprednih snaga i prosve-taSki- h
elemenata stajao Tomo
BeSenic, jedan od najzasluznijih
pokretada Radnidke Straze. Na
temelju svega Sto je o njemu
poznato, on je do konca zivota
ostao dosljedan svojim socijalde-mokratski- m
nazorima i ponosio se
svojom ulogom u pokretanju prve
napredne radnifike novine medu
naSim doseljenicima u Sjedinjenim
Drzavama. Kad ga je jedan od
naSih Detroicana posjetio potkraj
1949., kojih Sest mjeseci prije
smrti, iznad stola na zidu njegove
male du6anske kancelarije visjela
je samo jedna slika, snimljena u
tiskari gdje je Stampan prvi broj
Radnidke Straze. Slika je prikaziva-l- a
njega kako prihva6a taj prvi broj
kod izlazenja iz prese. Bilo je o6ito
da mu je to bila najdraza uspome-n- a
liz njegova zivota i rada.
Kao da je predosje6ao skoru
smrt, BeSenic je zadrzao posjetni-k- a
u duzem razgovoru. Govorio je
ganutljivo o pokretanju Radnidke
Straze. Pripovijedao je kako" su
njezini pokretaci kr6ili put traze6i
pretplatnike po burtovima. ISN su
na agitaciju nedjeljama sa svei-nje- m
novina u rukama. Nije to bio
lagan zadatak, bilo je i neprilika.
Ponegdje su znali biti napadnuti
potjerani, ali su bili ustrajni
nastavljali zalaziti medu radnike
tumafiili im probleme s kojima se
suoCavaSe u беМсапата, rudnici-m- a
i drugim radiliStima. Tako je
Strata hvatala korijen medu dose-ljenicima.
Bez dvojbe, BeSenicu pripada
veliko priznanje za sve Sto je ucinio
u pokretanju Radnidke Straie. To
je bilo veliko djelo koje јоб i danas
znaci mnogo u zivotu i radu naSih
PavaoPavli6i6 dobitnik
nagrade za najbolji
Tradicionalnu nagradu kritike
nedeljnika "NIN" za najbolji, prvi
put objavljeni roman na srpsko-hrvatsko- m
jeziku dobio je zagre-baC-ki
knjizevnik Pavao Pavlifiic za
roman "Ve6ernji akt" objavljen
proSle godine u izdanju zagrebafi-ko- g
"Znanja".
Dobitnik NIN-ov- e nagrade za
najbolji roman 1981. roden je 1946.
godine u Vukovaru, studirao je u
Zagrebu gdje je sada predavac na
Filozofskom fakultetu. Objavio je
viSe proznih djela medu kojima i
roman "Umjetni orao" koji se 1980.
naSao u najuzem izboru za nagradu.
BUDZETSAVEZNOG
VIJECASFRJ
BEOGRAD — Delegati Saveznog
vijecaprihvatili su Budzet federaci-j- e
koji iznosi 203,875 milijardi
dinara, Sto je za 22,9 posto viSe od
ovogodiSnjeg. Time je ostvarena
namjera da se budzetska potroSnja
svede u okvire porasta planiranog
nominalnog druStvenog proizvoda
a predvida rast od 23 posto.
'. I '
' t
llll]IIHllll.l III.HLIIHHI III! UlimjIMflW lJU'l'"
doseljenika i njihovih ustanova.
Tomo je u svemu tome dao mnogo
od sebe i to mu se mora priznati
usprkos fiinjenice Sto kasnije, kad
jedoSlo do prestrojavanja u socija-listifiko- m
pokretu, nije odobravao
stanoviSte sljedbenika lijeve struje,
napose u Hrvatskoj bratskoj zajed-nic- i.
Cinjenica je da je BeSeni6 igrao
konstruktivnu i progresivnu ulogu
u Narodnoj hrvatskoj zajednici.
Zajedno s Marohnicem i GrSkovi-ce- m
pridonio je usvajanju Ijestvice
pristojba na konvenciji 1912. Zatim
je zajedno s drugim progresivcima
radio na usvajanju central iziranja
belesnifike potpore i najzad, kao
predsednik Narodne hrvatske zaje-dni- ce
zalagao se za ujedinjenje
potpornih organizacija u jednu
hrvatsku bratsku organizaciju. To
je ostvareno 1924. ujedinjenjem
Zajednice Illinois i druStva Sv.
Josip s Narodnom hrvatskom zaje-dnicom.- Na tim pitanjima nije bilo
razilazenja izmedu njega kao jedne
od vode6ih liCnosti u Narodno}
hrvatskoj zajednici i naSeg napred-no- g
radni6kog pokreta.
Dok naprednjaci smatrali da
je duznost naSeg naprednog radni-cko- g
pokreta i njegove Stampe da
naSe doseljenike upucuju na sudje-lovan- je
u zivotnoj borbi атегјбке
radnicke klase opcenito, prosvjeta-S- i
su se tome protivili. Oni su
zeljeli da se pokret ogranifii na
pasivno raspravljanje filozofskih
pitanja. Progresivci su takoder
smatrali da bi i potporne organiza-cij- e, budu6i se sastoje u glavnom
od radnika i njihovih obitelji,
trebale podupirati nastojanja ame-гјбк- е
radniCke klase da poboljSa
svoj polozaj. I torn pitanju je
doSlo do zaoStravanja odnosa iz-medu
naprednjaka i prosvjetaSa.
Na tim pitanjima BeSenid je
podrzavao stanoviSte prosvjetaSa,
ali se je razlikovao od Petrakovih
NIN-ov- e
roman 1 981 .
se
su
na
NIN-ov- u nagradu za publicistiku
"Dimitrije Tucovi6" ravnopravno
dijele Dr Najdan PaSic za djelo
"Istorijski put komune" i Sveta
Lukic za djelo "Kultura medu
narodima".
Nagradu za likovnu umjetnost iz
fonda "Vladimir Ribnikar" za 1981,
koju list "Politika" dodjeljuje sa
kradim prekidimaod 1932. godine,
pripala je Bozidaru Damjanov-sko- m, slikaru mlade generacije iz
Beograda, za izlofbu slika, crteia i
objekata u salonu Muzeja savre-men- e umjetnosti u Beogradu koja
je joS u toku.
Osnovni izvori saveznog budzeta
su sredstva od poreza na promet,
carina, uvozne pristojbe i doprinosi
republika i pokrajina, a glavni
korisnici narodna obrana, invalid-sko-bora6- ka
zaStita, privredno ne-razvij- ene
republike i SAP Kosovo te
savezna administracija. Na insisti-ranj- e
delegacija republi6kih i pok-rajinsk- ih
skupStina smanjeno je
prvotno povecanje doprinosa fede-ralni- h
jedinica sa 35,4 na 26 posto.
Z~S2ZZXSZZZS2SSSSSSZZSSS2S2ZSXS2SSZZSZS22Z !И1,,Ц),,,.,,Д
zadrtih sijedbenika. Nije se bavio
klevetanjem naprednjafikih prvaka i
pokreta opdenito i ostao je pretpla-tni- k
naSe napredne Stampe sve do
smrti. I za razliku od Petraka,
Kirina, KlobuCara i joS nekih
prosvjetaSkih mrzitelja naprednog
radniCkog pokreta u redovima HBZ
koji su sabotirali borbu za antifaSi-sti6k- o
jedinstvo ameri6kih Hrvata,
uklju6uju6i sudjelovanje u pripre-mam- a
i samom radu Kongresa
ameriCkih Slavena i Kongresa ame-rifik- ih
Hrvata, BeSenic je pozitivno
djelovao i bio je izabran kao jedan
od potpredsjednika Vije6a americ-ki- h
Hrvata.
PORAZ PETRAKOVSTINE
Kolaboracija "prosvjetaSa" s nat-razni- m elementima klerikalno-nacionalisti6- ke
proustaSke skupi-n- e
u Hrvatskoj bratskoj zajednici,
vodila ih je postepeno u izolaciju.
Na konvenciji 1939. u Pittsburghu
joS su sa6injavali jednu malu
grupicu. Na slijededoj, odrzanoj
1943. u Chicago, bilo ih je ve6
znatno manje i njihov voda, Milan
Petrak, sruSen je kao urednik
hrvatskog dijela Zajednidara. Ta-koder
je bilo izabrano nekoliko
naprednjaka u glavni Odbor. Na
burnoj 7. konvenciji odrzanoj 1947.
u Pittsburghu, nisu viSe predstav-Ijal- i
nikakve snag'e koje bi mogle
utjecati na tok dogadaja. Demokra-tsk- e
anti-faSistic- ke snage medu
kojima su naprednjaci sa6injavali
najvedu skupinu, bile su u ve6ini i
vodile konvenciju.
Pokojni Franjo Boric, koji je kao
promatra6 prisustvovao 7. konven-ciji,
spazivSi za vrijeme jedne
pauze Milana Kirina gdje stoji --
neSto po strani, moida neSto u
Sali, ali dosta karakteristi6ko, pri-mije- tio
je da on predstavlja "lijevo
krilo ustaSkog pokreta". Kad su
vodici ustaSko-klerikalno- g bloka,
uvidevsi da nemaju nikakva izgleda
ZANERAZVIJENE
350PROGRAMA
ZAGREB — U ovom srednjorofi-j- u
u 28 nerazvijenih op6ina SR
Hrvatske ostvarit ce se 350 investi-cijski- h
programa — to je predvide-n- o
u programu radova u ovom
petogodiStu Sto ga je prihvatila
SkupStina Republi6kog fonda za
razvoj privredno nedovoljno razvi-jeni- h
krajeva SR Hrvatske.
U ostvarivanju privrednih progra-ma
Republi6ki fond sudjelovat 6e u
pet godina s oko 17,6 milijardi
dinara a manji dio novca, oko 2,8
milijardi namijenit cese bespovrat-no- m
financiranju infrastrukture
(ceste, vodoopskrba i sli6no), sta-aovi-ma za struCne radnike te za
stimuliranje radnika, ucenika i studenata za rad u nerazvijenim
podrufijima.,
Ukupna vrijednost privrednih in-vesti- cija od oko 69 milijardi dinara
trebala bi omoguditi da se u pet
godina zaposli oko 27.000 novih
radnika Sto bi, kako je u raspravi
naglasio predsjednik IzvrSnog od-bo- ra Fonda Feodor Fricki, moralo
znatnije utjecati na br2i razvoj
privredno nedovoljo razvijenih kra-jeva
u SR Hrvatskoj.
Pise: M. STARCEVlC
da neSto postignu u izborima za
novu upravu, pokuSali razbiti kon-venciju
napuStanjem dvorane.i on
je poSao s njima.Dolazio je kao
deiegat na joS nekoliko konvencija
i dosljedno do kraja ostao kao
kolaborator u natraznom taboru.
Tako su "prosvjetaSi" zavrSili svoju
bijednu karijeru.
Po6etkom 20-i- h godina odvojili
su se od radni6kog pokreta kad je
zauzed principijelni borbeni stav.
Nasi stariji koji se sjecaju tih
vremena, znali su re6i da je
Cvetkovu bilo milije voditi polemi-k- u
s popovima i raspravljati
apstraktna pitanja nego upudivati
radnike da aktivno sudjeluju u
borbi radni6ke klase s njezinim
izbavlja6ima. Takvo polemisanje
nije predstavljalo nikakve opasnos-ti- ,
a sudjelovanje u klasnoj borbi
cinilo mu se opasnim.
Radnici su i kasnijih godina
znali zbijati Sali kako Cvetko
voli birati za temu takva pitanja
kao: "Da li ribe mogu misliti", i
onda to raspravljati u listicu kojih
je bio pokrenuo nakon raskida s
pokretom, umjesto datumafii pita-nja
koja se tifiu svih najamnih
radnika.
Taj list je prestao izlaziti u
septembru 1939. Prestao je zapra-v- o
joS ranije, pa su izmedu sebe
sakupili svoticu novca da izdadu
joS jedan broj s izvjeStajem o
konvenciji Hrvatske bratske zajed-nice
koja je tog mjeseca odrzana u
Pittsburghu. Izvjestitelj je bio zaje-dlji- vi
Ivan IvoSevic.
To je bio po6etak svrSetka te
skupine otpadnika iz naSeg napre-dnog
radnidkog pokreta. Ono Sto je
medu njima bilo zdravo i konstruk-tivn- o
pofielo ih je napuStati joS
podetkom velike ekonomske krize
i davalo je svoj doprinos radnifikom
i anti-faSisticko- m. pokretu medu
naSim doseljenicima.
(Nastavit 6ese)
PLAN: 2,5 MILIJARDE DOLARA
BEOGRAD (Tanjug) — Jugosla-vens- ki
izvoz u zemlje u razvoju,
procjenjuju privrednici, treba da u
ovoj godini dostigne dvije i po
milijarde dolara. Ostvari li se taj
ambiciozan plan, to ce biti za 43
posto viSe nego Sto se procjenjuje
da je ostvareno proSle godine. Iz
zemalja u razvoju planira se uvoz
vrijedan oko dvije milijarde i 950
milijuna dolara, Sto ce biti poveda-nj- e
za oko 16 posto.
MONOGRAFIJA
"GORSKI KOTAR"
Ovih je dana u Delnicama pred-stavlje- na javnosti monografija
"Gorski kotar". Na torn opseznom
djelu sustavno se radilo od 1974.
godine. U osam poglavlja na 1128
stranica velikog formata, u 98
studija i 6lanaka, govori se o
Gorskom kotaru u rasponu od prvih
pisanih spomenika u XV stoljecu
do naSih dana. Na knjizi je radilo
oko 150 suradnika, a ilustrirana je s
tisu6u cmo-bijeli- h i 350 priloga u
bojama.
9ЦЗВ