000337 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
iiiiiTiiaififritiiBTiasrffliTiCrtrrr 1 ADRESA NOVOSTI CIJENA PRETPLATA: 206 Adelaide St W l Za godinu 5400 NOVOSTI Za pola godine 5250 1 Toronto 1 Ont- - Za 3 mjeseca S15C f Za SJDJL 5500 i 1 God 5 Broj 68G Priče 5c TORONTO ONT TUESDAY JULY 24TH 1945 Cijena 5c VoL 5 No 686 "Ja bi bio sigurno zatvoren da U TRSTU SU SE POKRENULE U BORBU ZA SVOJA PRAVA nisam utekao iz zemlje"- - kaže Maček OPTUŽUJE DA JE TITO KOMUNISTA I DA NAMJERAVA OGROMNE MASE RADNIKA I NAMJEŠTENIKA UVESTI KOMUNISTIČKU DIKTATURU U JUGOSLAVIJI 4 --f Pariz 23 Jula — (Specijalno) — Ovdje se nalazi vodja reakcionarnog dijela Hrvatske Seljačke Stranke dr Vladimir Maček Za sada je zaposlen ogovaranjem nove Jugoslavije i njenog vodje maršala Tita Namjerava poći u London i pred britanskim vlastima optužiti današnju jugoslavensku vladu i tražiti eventualnu pomoć za izvadjanje svojih reakcionarnih pkmova u život Koliko će na tom putu uspjeti još se ne zna Ovdje se opće-nito drži da Maček ima podršku i srpskih reakcionarnih kru-gova tipa Purića Mihajlovića Zivkovića Jeftića i drugih Po dolasku u Pariz novinarima je izjavio da je na 6 maja dva dana prije dolaska partizanskih odreda u Zagreb po-bjegao skupa sa svojom ženom sinom i kćerkom "Ja bi si gurao bio zatvoren po partizanima da nisam brzo pobjegao iz zemlje" — rekao je Maček I onda nadodaj e "Hrvatska Seljačka Stranka je u Jugoslaviji smatrana ne- - prijateljom broj JEDAN Kako ja na stvari gledam Titova vla-da namjerava uvesti potpunu komunističku diktaturu Jedno je sigurno — kaže on — da je njegovo vladanje obratno na-čelima demokracije Kroz četiri godine što sam bio zatvoren po Nijemcima zapazio sam kako partizani u čelični obruč zatvaraju Jugoslaviju tako da danas nitko ne zna što se sve tamo radi" — Tako nam javljaju iz Pariza o Mačeku njegovim na-mjerama i njegovim lažnim optužbama protiv nove Jugoslavi-je i maršala Tita Srpska reakcija obranaši hrvatska reakcija Pavelićevci kolali i dijelovi reakcionarnog vodstva Hrvatske Seljačke Stranke u ovim zemljama pozdravit će ovu izjavu Mačeka Tu će izjavu pozdraviti sve ono što je protiv nove narodne Jugoslavije Maček pisali smo mi jednom ranije postat će bar-jaktar borbe protiv nove narodne Jugoslavije Najgori olož hrvatska domobranska i srpska obranaška čeljad srasti će se u jedno pristat će na jednu obalu i zauzeti jedne pozicije iz kojih će pucat na novu Jugoslaviju "Zatvorili bi me bili da nisam brzo pobjegao" — priča Maček Jasno da bi ga bili zatvorili ako je kriv I za to što je kriv što je bio izdajnik naroda svog bojao se narodnog suda pa je radje utekao iz zemlje Kad se nebi imao čjega bojati pogotovo kad kaže da je bio četiri godine zatvoren po Nijem-cima partizanima bi samo drago bilo da tog "teškog zato-čenika" oslobode Čudnog li zatočenika kog neprijatelj pra-vovremeno pušta iz zatvora i pruža mu mogućnost da sa svojom familijom utekne "Hrvatska Seljačka Stranka je u zemlji smotrama nepri-jateljo- m broj jedan" — kaže dale taj izdajnik Da to nije isti-na to je već danas poznato Hrvatska Seljačka Stranka je stranka koja se nalazi u jedinstvenom anti-fašističko- m pok retu Jugoslavije Stranka postoji i posluje ah ne više pod vodstvom reakcionarnog dijela Seljačke Stranke na čelu sa Mačekom Krnjevićem Kolutićem nego na čelu pravih na-rodnih ljudi kova Gažijevog Ako Maček smatra sebe i svoju reakcionarnu okolinu strankom onda je jasno da je ta okol-ina smatrana neprijateljom broj jedan Zar nije ogovaranje narodnih boraca zločin zar nije zločin prema zemlji stvarati urote izvan zemlje i onemogućavati pravilnu rehabilitaciju zemlje u njenim najtežim danima zar nije zločin biti na stra ni neprijatelja kroz vrijeme oslobodilačke borbe i pomagati tom neprijatelju protiv naroda koji mu je prije rata izglasao povjerenje zar nije zločin šurovati sa talijanskim fašistima primati od njih pare i podršku za borbu protiv Jugoslavije kao zajednice triju bratskih naroda zar nije zločin organizi-rati posebne "bijele garde" za provadjanje terora nad naro-dom zar nije bio zločin zatvarati narodne vodje i izručivati ih neprijatelju zar nije bio zločin pozivati hrvatskog seljaka "da čeka i ne stupa u partizane" zar nije bio čin izdaje go-voriti tom seljaku da podje u domobransku vojsku "jer samo onda kad budemo imali pušku na našem ramenu moći ćemo razgovarat sa partizanima" itd itd I samo logično je da će Maček nakon je slavno utekao te zemlje nastaviti borbom protiv te zemlje i današnjeg vod-stva U toj borbi njemu je sve dopušteno a po običaju starih reckcionaraca iz Goebelsove škole počeo je i on govoriti o "trošnoj komunističkoj diktaturi i crvenom strašilu" i svim drugim čudesima samo da svrati bolju pozornost na svoje tajave Nema sumnje Mačeka će se prikazivat kao "mučen-ika" Podržavat će ga ostari fašizma i reakcije u pojedinim zemljama Potpomagat će ga — ali sve to neće pomoći ni Mačeku ni Draži ni bilo kome drugom da novu Jugoslaviju i njene vodje svedu s historijskog puta na kom se nalaze Nova Jugoslavije j danom stvarnost Kao takva kao slo bodna federativna i narodna ona je tm u oku svim mrač-njacima i svih onih koji su na grbači jugoskivenkih naroda udobno fivili dok je narod grcao u najtežoj bijedi i teroru je osOlovbaodnialajnčokvi ijpaokizrejatvaoptMužaičveakoa poPtovtrvdrjdujjuejeoni onazšae štroanigjea stanovište da je Maček izdajnik ei'JtnmŠtmM mBmS iflSplfiiHffitaHnHHH SSHjiJJJSJBBK ??m iiHBJJJJSJJliBBJJJJJJJJJJJI ta1nis2k™ao1 odf„nlklnosAv„a„_nrjreyCiirosms arosvafiithzjle_u_ki Oovrdesre oruf ktuhjeu Bu atlhferlMinuontngaokmoneryje jeŽuskaomv pprriikmopiočao isoodlkikoova-bnrji-- -e na Zukova prsa Sovjeti će gradit jaku mornaricu Moskva 23 Jula — Trema izja-vama premijera Staljina Sovjet-ski Savez će posvetiti posebnu pažnju izgradnji jake i moderne trgovačke i ratne mornarice Po-svetit će se pažnja i novim baza-ma na Baltiku Pacifiku i Crnom Moru Sadanja sovjetska ratna mor-narica nije razvijana uporedo sa razvijanjem Crvene Armije pak prema tome nije mogla ni zauzi-mati veće aktivnosti u borbi pro-tiv fašističkih osvajača Izgrad njom jake ratne mornarice pogo-tovo onog dijela na Baltiku Sov-jetski Savez će pojačati svoj i opće saveznički položaj za očuva-nje mira i sigurnosti u Europi i svijetu "PRINC ANDREJ" U MONTREALU PONOSNO VIJE NOVA JUGO-SLAVENSKA ZASTAVA Montreal 23 Jula — Prošlog četvrtka stigao je u montrealsku luku jugoslavenski teretni paro-brod "Princ Andrej" da preuzme pet hiljada tona hrane medicina odjeće i drugih potrebština nam-jenjen- ih od strane UNRRE za Jugoslaviju Kapetan broda Josip Sindić namjerava napustiti Montreal za dva ili tri tjedna i po prvi puta zaploviti izravno u Jugoslaviju Namjera kapetana je da otplovi ravno u Dubrovnik Kapetan i momčad parobroda kao i sam pa-robrod napustio je Jugoslaviju prije Jest godina Na parobrodu se vije nova ju-goslavenska zastava sa petokra-to- m zvijezdom Govoreći o novoj jugoslavenskoj zastavi kapetan Sindić je rekao da nova zastava sa petokratom zvijezdom simboli zira nacionalno jedinstvo nove fe-derativne Jugoslavije na čelu sa maršalom Titom Pobuna zatvorenika u Rimu Rim 23 Jula — Dvije hiljade i petsto zatvorenika političkih i kriminalnih u Rimu pobunilo se protiv postupka vlasti Do sada se zna da su dva zatvorenika ubijena I šesnaest teško ranjeno kad su vlasti pomoću maiinskih pušaka I tankova ugušivale pobunu Još ne-potpune vijesti javljaju da je po-buna u glavnom provocirana po fašističkim zatvorenicima CHURCHILL I ATTLEE ĆE NA-PUSTITI KONFERENCIJU London 23 Jula — Dolazeći četvrtak objaviti će se rezultat iz bora u Engleskoj Prema tome smatra se da će premijer Chur-chi- ll i vodja laborita Attlee napu-stiti konferenciju velike trojice za jedan dan i odletjeti u Englesku da čuju rezultat nacionalnih izbo-ra Veličina "Titova dana" u Južnom Ontariu VIŠE OD 3000 NARODA PRISUSTVOVALO Titov dan za kojeg su se orga-nizacije Saveza Kanadskih Hrva ta Srba i Slovenaca u Južnom Ontariu pripremale kroz duljeg vremena uspio je iznad svakog očekivanja Računa se da je na pikniku pri-sustvovalo više od tri hiljada naroda Bilo je tu gostiju iz svih] mjesta Južnog Ontaria Detroita Niagara Fališ NY Lackavvane pa čak i iz Pittsburgha Koliko se janjaca pojelo papa sladoleda lubenica kave kolača i svega drugog prodalo još se raču-na ne zna To onom koliko je na-roda bilo i kakvo je raspoloženje vladalo kroz cijelo vrijeme pikni-ka predvidja se da će biti i og-romna korist Napose kraljice do-nijele su lijepe sume novaca Pored zabave na pikniku je bio glavnim govornikom Dr Colin Dafoe Dr Dafoe je u maju mjese cu došao iz Jugoslavije gdje je po liječničkom poblu proeo više od jedne godine dana Većinu svoga vremena utrošio je u Istočnoj Bos-ni oko Tuzle Dr Dafoe za Jugo-slaviju i njenog vodju maršala Ti-ta ima samo dobru riječ "Tito je čovjek Loji je ujedinio narode Ju-goslavije i iz zemlje porušene i ponižavane po fašističkim okupa-torskim silama učinio jednu cjelo-vitost i borbenu jedinicu koja je učinila ne samo dobar posao u tje-ranju neprijatelja iz zemlje nego će učiniti i u budućem životu" — rekao nam je Dr Dafoe O borbenim sposobnostima na-šeg naroda dr Dafoe kaže da tak-vog naroda još nije vidio To je tako jak i velik narod da nema sile koja ga može slomiti "Oni pjevaju kad im je teško kad od-stupaju i kad nastupaju Pjevaju prije i poslije operacije To je na-rod koji može mnogo podnijeti i ono što je za mene u mojoj medi-cinskoj struci bilo nevjerojatno ona izdržljivost prilikom raznih operacija pokazalo se da je mo-guće Partizani su pokazali da se može Govor dra Dafoe bio je na pik-niku pažljivo saslušan i burno po-zdravljen Očekivalo se da će na piknik doći i sovjetski mornari ali usli-jed zajedničkog izleta u Niagara Falls njihovi komandiri nisu mo-gli udovoljiti našim željama Američki razarači Tokijskom zaljevu u Guam 23 Jula — Nekoliko američkih razarača dio američke flote pod admiralom G Halsev napalo je japanske položaje na ušću Tokijskog zaljeva i kroz dva-deset minuta bombardiralo polo-žaje Kroz deset dana flota admirala Halsev--a krstari japanskom istoč-nom obalom i napada Za to vrije me neprijatelj je izgubio 412 rat nih i pomoćnih brodova Zaključu-je se da se medju njima nalazi i veliki bojni brod "Nagato" od 32270 tona nosivosti Dok su američki krstaši bom-bardirali japanske utvrde u Toki- - jo zaljevu do jedne stotine ame-ričkih "superfortress" spustilo je do 500 tona eksploziva na uljane rafinerije u jugo-zapadno- m dijelu Honshue Crveni Križ Jugoslavije opet pozivlje za pomoć djeci Crveni Križ Jugoslavije opet pozivlje za pomoć djeci Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na primilo je još jedan brzojav od Središnjeg odbora Crvenog Križa Jugoslavije u Beogradu za pomoć djeci Brzojav glasi: "500000 djece u Jugoslaiji ostali su bez roditelja i trebaju pomoć Potrebna je odjeća osobito donja i zimska dječja odjeća zatim cipele Pismo sli-jedi Cneni Križ Jugoslavije" Ovaj brzojav je došao kao odgor vor na brzojav kojeg je Vijeće po-slalo Crvenom Krstu tražeći infor-macije kakva pomoć je potrebna i kako da se šalje Mi se nadamo da će ovaj apel Crvenog Križa Jugoslavije dati podstreka za još energičniji rad i osigurati što skoriji uspjeh pod-hva- ta koji smo nedavno poduzeli za 10000 novorodjenčadi Pomoći djeci Jugoslavije danas je prva i najvažnija zadaća sviju naših iseljenika Neka neprijatelji nove državne zajednice Južnih Slavena govore što hoće — buduć-nost Jugoslavije je osigurana ako se njezinoj djeci pomogne da uz-rastu i postanu valjanim gradja-nim- a Vijeće K J S VISE OD JEDNE TREĆINE rVOJSKE SE POVRATILO Ottawa 23 Jula — Prema još ne službenim podacima o povratku kanadske vojske iz preko mora doznaje se da je više od jedne tre ćine vojnika raznih rodova vojske već došlo natrag Generalni štrajk u Trstu i Slovenskom Primorju RADI ZATVARANJA NAROD-NO- G BORCA I VODJE London 23 Jula — Jugosla-venska telegrafska agencija javi-la je prošle subote da su radnici Trsta i cijelog Slovenskog Pri-mor- ja okupiranog po savezničkoj vojsci izašli na generalni štrajk iz protesta što su savezničke vlasti zatvorile jednog političkog vodju i narodnog borca u Trstu "Cijeli posao je stao" javlja TANJUG Jedan dan kasnije moskovski radio prenaša vijest TANJUGA da su savezničke vojne vlasti pus-tile na slobodu predsjednika Oslo-bodilačkog Odbora Trsta i za uz vrat zatvorile nekoliko talijanskih fašista u Trstu Prema tome na-stavlja moskovski radio štrajk je po soj prilici prestao Pojedinosti o štrajku 100000 tršćanskih radnika — tršćanski list "II Lavoratore" o štrajku — negodovanje radi postupka newze-landsk- ih trupa — protest tršćan-skih radnika — rezolucija Narod-nog oslobodilačkog odbora U Trstu je izbio ogromni gene-- 1 ralni štrajk u znak protesta radi oduzimanja gradjanstvu njegovih narodnih prava Ako uzmemo u obzir da na svakoga štrajkaša do-lazi samo jedan i po član obitelji tada znači da je čitavo pučanstvo Trsta štrajkovalo Time je savez-ničkoj komandi pokazano što slo-bodoljubivo gradjanstvo Trsta ho-će i da ono zna vrlo dobro zašto se je vodio ovaj rat POJEDINOSTI O ŠTRAJKU 100000 radnika namještenika i gradjana u Trstu Tržiću i Milja ma medju njima 30000 metalur-gijski- h radnika 13000 općinskih činovnika 10000 gradjevnih rad-nika i namještenika i 7000 radni ka i namještenika tekstilne indu-strije stupilo je 25 juna 1945 u 24 satni štrajk štrajk je izbio zbog toga što je vojna uprava svojim naredjenjima a naročito naredje-nje- m o raspuštanju milicija poga-zila osnovna narodna prava Tršćanske ulice i trgovi postali su 25 juna neobično prazni i tihi štrajk je obuhvatio sve fabrike lučke uredjaje trgovačka poduze ća i trgovačke radnje sve javne i privatne urede Svi javni lokali i zabavišta bili su zatvoreni i bez života Tramvajski i autobusni saobraćaj bio je ukočen U štrajk su stupili i pekari Oko 100000 štrajkaša pokazalo je svoju viso-ku borbenost i svijest Tršćanski narod koji je spontano stupio u štrajk i time pokazao visoku svi jest ponovno je dokazao svoju rješenost da brani svoje izvojeva-ne tekovine On je svojom discip linom prešao preko svih provoka-torskih pokušaja tako da nije do-šlo ni do kakvog incidenta ŠTAMPA O ŠTRAJKU U vezi sa štrajkom tršćanski list "II Lavoratore" piše da je tršćansko radništvo prilikom ras-puštan- ja milicije 24-satni- m štraj-kom pokazalo svoju ljubav prema demokratskim ustanovama List se pita što bi bilo kad bismo sutra bili prinudjeni da priznamo da mio pali u ruke ljudima koji su se uprljali fašizmom ljudima koje je fašizam držao u rezervi i kojima nije dozvolio da se kom-promitiraju saradnjom s okupa-torom ma da oni pripadaju kliki Concemia Paninia Cosulića Fonde i sličnih figura što bi bilo kada bismo opet postali žrtve bande koja je uništila Trst koja bi nam otela iiaše najdragocjenije tekovine kao što su sloboda štam-pe sloboda govora i udruživanja To se ne može desiti jer nitko to ne želi niti hoće U to narod ne vjeruje Mora biti zagarantiran savez tih boraca za slobodu radi uspostave mira i njegove zaštite od svakog napada Zbog toga će se sastati velika trojica U Atlantskoj povelji u izjava-ma u Jalti jasno je izraženo da sami narodi riješavaju o svojoj sudbini Prilikom općeg štrajka kakovog Trst još nije doživio ja-sno se pokazalo kako je narod te-ško primio raspuštanje milicije u kojoj je on vidio svoju zaštitu ko-ja mu je garantirala miran život Samo u prvim poslijeratnim godi-nama kad je izgledalo da će Itali-ja svojim vojničkim zakonima upropastiti industriju i brodogra-dilišta narod se je podigao u ta-kovom obimu Jučer je u gradu vladao mir štrajk je prošao bez incidenta prošao je onako kako je odredilo vodstvo Neka ovaj štrajk bude opomena vlastima da poštuju želje naroda koje izviru iz njegovog anti-fažističk- og raspo-loženja i odgovaraju zahtjevima zdrave demokracije NAROD OSUDJUJE POSTUPAK SAVEZNIČKIH VOJNIKA U veče 24 juna grupa novoze-landskih vojnika dovezla se u automobilima u kvart Svetog Ja-koba gdje se nalazi dom za so-cijalnu kulturu Vojnici su izvršili pretres i uhapsili dvije osobe Oni su zaposjeli sve izlaze pretražili m-- a odjeljenja kulturnog društva okružnog odbora anti-fašistkin- ja anti-fašistič- ke omladine i osvobo-diln- e fronte Za vrijeme pretresa pred zgradom se je počeo okuplja-ti svijet U masi se je često čula riječ "demokracija" One koji su suviše glasno protestirali vojnici su potjerali u kuću Narod s velikim negodovanjem gleda na ovakove postupke savez-ničkih vojnika koji vrše pretres bez ikakovog ovlaštenja Prilikom pregleda ličnih isprava Novoze-Iandja- ni su pravili primjetbe na isprave koje je izdala jugoslaven-ska komanda grada REZOLUCIJA POKRAJINSKOG NARODNOG OSLOBODILA-ČKOG ODBORA SAVEZ NIČKIM VLADAMA Pokrajinski narodni oslobodila čki odbor za Slovensko Primorje i Trst uputio je vladi Sjedinjenih Država i Velike Britanije slijede-ću rezoluciju: "Pokrajinski Narodno-oslobodi-lač- ki odbor za Slovensko Primorje i Trst izvješćuje vas da je savez-nička vojna uprava na ovom teri toriju 22 juna ove godine samo-vlas- no bez ikakovog prethodnog dogovora s pokrajinskom civilnom vlašću izvjestila javnost o raspuš-tanju svih formacija javne sigur nosti a meaju njima i milicija — uvrsnog organa oisjeica za unu-trašnje poslove NOO-- a ma da do danas nije bila izdana naredba koja bi Pokrajinskom NOO-- a odu-zimala pravo nadležnosti nad nje-govim organima Istovremeno sa-općavamo da smo iznenadjeni zbog načina na koji je izvršeno ovo raspuštanje S milicijom su naime raspuštene i sve policijske jedinice karabinijeri kvesturini financijske straže i tako dalje koje je Pokrajinski NOO raspus-tio još prije kao organe koji su pomagali pri izvršivanju ratnih zločina bivših fašističkih vlasti Italije a kasnije pod vodstvom njemačke okupatorske vlasti Po-što tih organa u stvari više nije bilo znači da je raspuštanje svih policijskih jedinica upereno samo protiv milicije to jest protiv orga-na kojeg je narod u toku više-godišnje borbe sam izgradio i koji se je za sve vrijeme borio i proli- - vao krv za savezničku stvar U vezi s tim raspuštanjem naše za-prepaštenje je još veće kad zna-mo da a druge strane sa%'ezničke vojne vlasti u Italiji i Njemačkoj nisu raspustile ni policijske orga-ne koji su prije djelovali kao or-gani našeg zajedničkog neprijate-lja to jest tadašnjih talijanskih i njemačkih vlasti Konstatiramo da ovakovo postupanje savezničke Vojne uprave ne koristi učvršćiva-nju i produbljivanju savezničkih i prijateljskih odnosa medju narodi-ma koji pu u ovom ratu zajedni-čki prolijevali krv Primorski na-rod ovim gubi vjeru u mogućnost iskren saradnje sa savezničkim vojnim vlastima Mi smo na ovu (lrrno na str 4)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 24, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-07-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000239 |
Description
Title | 000337 |
OCR text | iiiiiTiiaififritiiBTiasrffliTiCrtrrr 1 ADRESA NOVOSTI CIJENA PRETPLATA: 206 Adelaide St W l Za godinu 5400 NOVOSTI Za pola godine 5250 1 Toronto 1 Ont- - Za 3 mjeseca S15C f Za SJDJL 5500 i 1 God 5 Broj 68G Priče 5c TORONTO ONT TUESDAY JULY 24TH 1945 Cijena 5c VoL 5 No 686 "Ja bi bio sigurno zatvoren da U TRSTU SU SE POKRENULE U BORBU ZA SVOJA PRAVA nisam utekao iz zemlje"- - kaže Maček OPTUŽUJE DA JE TITO KOMUNISTA I DA NAMJERAVA OGROMNE MASE RADNIKA I NAMJEŠTENIKA UVESTI KOMUNISTIČKU DIKTATURU U JUGOSLAVIJI 4 --f Pariz 23 Jula — (Specijalno) — Ovdje se nalazi vodja reakcionarnog dijela Hrvatske Seljačke Stranke dr Vladimir Maček Za sada je zaposlen ogovaranjem nove Jugoslavije i njenog vodje maršala Tita Namjerava poći u London i pred britanskim vlastima optužiti današnju jugoslavensku vladu i tražiti eventualnu pomoć za izvadjanje svojih reakcionarnih pkmova u život Koliko će na tom putu uspjeti još se ne zna Ovdje se opće-nito drži da Maček ima podršku i srpskih reakcionarnih kru-gova tipa Purića Mihajlovića Zivkovića Jeftića i drugih Po dolasku u Pariz novinarima je izjavio da je na 6 maja dva dana prije dolaska partizanskih odreda u Zagreb po-bjegao skupa sa svojom ženom sinom i kćerkom "Ja bi si gurao bio zatvoren po partizanima da nisam brzo pobjegao iz zemlje" — rekao je Maček I onda nadodaj e "Hrvatska Seljačka Stranka je u Jugoslaviji smatrana ne- - prijateljom broj JEDAN Kako ja na stvari gledam Titova vla-da namjerava uvesti potpunu komunističku diktaturu Jedno je sigurno — kaže on — da je njegovo vladanje obratno na-čelima demokracije Kroz četiri godine što sam bio zatvoren po Nijemcima zapazio sam kako partizani u čelični obruč zatvaraju Jugoslaviju tako da danas nitko ne zna što se sve tamo radi" — Tako nam javljaju iz Pariza o Mačeku njegovim na-mjerama i njegovim lažnim optužbama protiv nove Jugoslavi-je i maršala Tita Srpska reakcija obranaši hrvatska reakcija Pavelićevci kolali i dijelovi reakcionarnog vodstva Hrvatske Seljačke Stranke u ovim zemljama pozdravit će ovu izjavu Mačeka Tu će izjavu pozdraviti sve ono što je protiv nove narodne Jugoslavije Maček pisali smo mi jednom ranije postat će bar-jaktar borbe protiv nove narodne Jugoslavije Najgori olož hrvatska domobranska i srpska obranaška čeljad srasti će se u jedno pristat će na jednu obalu i zauzeti jedne pozicije iz kojih će pucat na novu Jugoslaviju "Zatvorili bi me bili da nisam brzo pobjegao" — priča Maček Jasno da bi ga bili zatvorili ako je kriv I za to što je kriv što je bio izdajnik naroda svog bojao se narodnog suda pa je radje utekao iz zemlje Kad se nebi imao čjega bojati pogotovo kad kaže da je bio četiri godine zatvoren po Nijem-cima partizanima bi samo drago bilo da tog "teškog zato-čenika" oslobode Čudnog li zatočenika kog neprijatelj pra-vovremeno pušta iz zatvora i pruža mu mogućnost da sa svojom familijom utekne "Hrvatska Seljačka Stranka je u zemlji smotrama nepri-jateljo- m broj jedan" — kaže dale taj izdajnik Da to nije isti-na to je već danas poznato Hrvatska Seljačka Stranka je stranka koja se nalazi u jedinstvenom anti-fašističko- m pok retu Jugoslavije Stranka postoji i posluje ah ne više pod vodstvom reakcionarnog dijela Seljačke Stranke na čelu sa Mačekom Krnjevićem Kolutićem nego na čelu pravih na-rodnih ljudi kova Gažijevog Ako Maček smatra sebe i svoju reakcionarnu okolinu strankom onda je jasno da je ta okol-ina smatrana neprijateljom broj jedan Zar nije ogovaranje narodnih boraca zločin zar nije zločin prema zemlji stvarati urote izvan zemlje i onemogućavati pravilnu rehabilitaciju zemlje u njenim najtežim danima zar nije zločin biti na stra ni neprijatelja kroz vrijeme oslobodilačke borbe i pomagati tom neprijatelju protiv naroda koji mu je prije rata izglasao povjerenje zar nije zločin šurovati sa talijanskim fašistima primati od njih pare i podršku za borbu protiv Jugoslavije kao zajednice triju bratskih naroda zar nije zločin organizi-rati posebne "bijele garde" za provadjanje terora nad naro-dom zar nije bio zločin zatvarati narodne vodje i izručivati ih neprijatelju zar nije bio zločin pozivati hrvatskog seljaka "da čeka i ne stupa u partizane" zar nije bio čin izdaje go-voriti tom seljaku da podje u domobransku vojsku "jer samo onda kad budemo imali pušku na našem ramenu moći ćemo razgovarat sa partizanima" itd itd I samo logično je da će Maček nakon je slavno utekao te zemlje nastaviti borbom protiv te zemlje i današnjeg vod-stva U toj borbi njemu je sve dopušteno a po običaju starih reckcionaraca iz Goebelsove škole počeo je i on govoriti o "trošnoj komunističkoj diktaturi i crvenom strašilu" i svim drugim čudesima samo da svrati bolju pozornost na svoje tajave Nema sumnje Mačeka će se prikazivat kao "mučen-ika" Podržavat će ga ostari fašizma i reakcije u pojedinim zemljama Potpomagat će ga — ali sve to neće pomoći ni Mačeku ni Draži ni bilo kome drugom da novu Jugoslaviju i njene vodje svedu s historijskog puta na kom se nalaze Nova Jugoslavije j danom stvarnost Kao takva kao slo bodna federativna i narodna ona je tm u oku svim mrač-njacima i svih onih koji su na grbači jugoskivenkih naroda udobno fivili dok je narod grcao u najtežoj bijedi i teroru je osOlovbaodnialajnčokvi ijpaokizrejatvaoptMužaičveakoa poPtovtrvdrjdujjuejeoni onazšae štroanigjea stanovište da je Maček izdajnik ei'JtnmŠtmM mBmS iflSplfiiHffitaHnHHH SSHjiJJJSJBBK ??m iiHBJJJJSJJliBBJJJJJJJJJJJI ta1nis2k™ao1 odf„nlklnosAv„a„_nrjreyCiirosms arosvafiithzjle_u_ki Oovrdesre oruf ktuhjeu Bu atlhferlMinuontngaokmoneryje jeŽuskaomv pprriikmopiočao isoodlkikoova-bnrji-- -e na Zukova prsa Sovjeti će gradit jaku mornaricu Moskva 23 Jula — Trema izja-vama premijera Staljina Sovjet-ski Savez će posvetiti posebnu pažnju izgradnji jake i moderne trgovačke i ratne mornarice Po-svetit će se pažnja i novim baza-ma na Baltiku Pacifiku i Crnom Moru Sadanja sovjetska ratna mor-narica nije razvijana uporedo sa razvijanjem Crvene Armije pak prema tome nije mogla ni zauzi-mati veće aktivnosti u borbi pro-tiv fašističkih osvajača Izgrad njom jake ratne mornarice pogo-tovo onog dijela na Baltiku Sov-jetski Savez će pojačati svoj i opće saveznički položaj za očuva-nje mira i sigurnosti u Europi i svijetu "PRINC ANDREJ" U MONTREALU PONOSNO VIJE NOVA JUGO-SLAVENSKA ZASTAVA Montreal 23 Jula — Prošlog četvrtka stigao je u montrealsku luku jugoslavenski teretni paro-brod "Princ Andrej" da preuzme pet hiljada tona hrane medicina odjeće i drugih potrebština nam-jenjen- ih od strane UNRRE za Jugoslaviju Kapetan broda Josip Sindić namjerava napustiti Montreal za dva ili tri tjedna i po prvi puta zaploviti izravno u Jugoslaviju Namjera kapetana je da otplovi ravno u Dubrovnik Kapetan i momčad parobroda kao i sam pa-robrod napustio je Jugoslaviju prije Jest godina Na parobrodu se vije nova ju-goslavenska zastava sa petokra-to- m zvijezdom Govoreći o novoj jugoslavenskoj zastavi kapetan Sindić je rekao da nova zastava sa petokratom zvijezdom simboli zira nacionalno jedinstvo nove fe-derativne Jugoslavije na čelu sa maršalom Titom Pobuna zatvorenika u Rimu Rim 23 Jula — Dvije hiljade i petsto zatvorenika političkih i kriminalnih u Rimu pobunilo se protiv postupka vlasti Do sada se zna da su dva zatvorenika ubijena I šesnaest teško ranjeno kad su vlasti pomoću maiinskih pušaka I tankova ugušivale pobunu Još ne-potpune vijesti javljaju da je po-buna u glavnom provocirana po fašističkim zatvorenicima CHURCHILL I ATTLEE ĆE NA-PUSTITI KONFERENCIJU London 23 Jula — Dolazeći četvrtak objaviti će se rezultat iz bora u Engleskoj Prema tome smatra se da će premijer Chur-chi- ll i vodja laborita Attlee napu-stiti konferenciju velike trojice za jedan dan i odletjeti u Englesku da čuju rezultat nacionalnih izbo-ra Veličina "Titova dana" u Južnom Ontariu VIŠE OD 3000 NARODA PRISUSTVOVALO Titov dan za kojeg su se orga-nizacije Saveza Kanadskih Hrva ta Srba i Slovenaca u Južnom Ontariu pripremale kroz duljeg vremena uspio je iznad svakog očekivanja Računa se da je na pikniku pri-sustvovalo više od tri hiljada naroda Bilo je tu gostiju iz svih] mjesta Južnog Ontaria Detroita Niagara Fališ NY Lackavvane pa čak i iz Pittsburgha Koliko se janjaca pojelo papa sladoleda lubenica kave kolača i svega drugog prodalo još se raču-na ne zna To onom koliko je na-roda bilo i kakvo je raspoloženje vladalo kroz cijelo vrijeme pikni-ka predvidja se da će biti i og-romna korist Napose kraljice do-nijele su lijepe sume novaca Pored zabave na pikniku je bio glavnim govornikom Dr Colin Dafoe Dr Dafoe je u maju mjese cu došao iz Jugoslavije gdje je po liječničkom poblu proeo više od jedne godine dana Većinu svoga vremena utrošio je u Istočnoj Bos-ni oko Tuzle Dr Dafoe za Jugo-slaviju i njenog vodju maršala Ti-ta ima samo dobru riječ "Tito je čovjek Loji je ujedinio narode Ju-goslavije i iz zemlje porušene i ponižavane po fašističkim okupa-torskim silama učinio jednu cjelo-vitost i borbenu jedinicu koja je učinila ne samo dobar posao u tje-ranju neprijatelja iz zemlje nego će učiniti i u budućem životu" — rekao nam je Dr Dafoe O borbenim sposobnostima na-šeg naroda dr Dafoe kaže da tak-vog naroda još nije vidio To je tako jak i velik narod da nema sile koja ga može slomiti "Oni pjevaju kad im je teško kad od-stupaju i kad nastupaju Pjevaju prije i poslije operacije To je na-rod koji može mnogo podnijeti i ono što je za mene u mojoj medi-cinskoj struci bilo nevjerojatno ona izdržljivost prilikom raznih operacija pokazalo se da je mo-guće Partizani su pokazali da se može Govor dra Dafoe bio je na pik-niku pažljivo saslušan i burno po-zdravljen Očekivalo se da će na piknik doći i sovjetski mornari ali usli-jed zajedničkog izleta u Niagara Falls njihovi komandiri nisu mo-gli udovoljiti našim željama Američki razarači Tokijskom zaljevu u Guam 23 Jula — Nekoliko američkih razarača dio američke flote pod admiralom G Halsev napalo je japanske položaje na ušću Tokijskog zaljeva i kroz dva-deset minuta bombardiralo polo-žaje Kroz deset dana flota admirala Halsev--a krstari japanskom istoč-nom obalom i napada Za to vrije me neprijatelj je izgubio 412 rat nih i pomoćnih brodova Zaključu-je se da se medju njima nalazi i veliki bojni brod "Nagato" od 32270 tona nosivosti Dok su američki krstaši bom-bardirali japanske utvrde u Toki- - jo zaljevu do jedne stotine ame-ričkih "superfortress" spustilo je do 500 tona eksploziva na uljane rafinerije u jugo-zapadno- m dijelu Honshue Crveni Križ Jugoslavije opet pozivlje za pomoć djeci Crveni Križ Jugoslavije opet pozivlje za pomoć djeci Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na primilo je još jedan brzojav od Središnjeg odbora Crvenog Križa Jugoslavije u Beogradu za pomoć djeci Brzojav glasi: "500000 djece u Jugoslaiji ostali su bez roditelja i trebaju pomoć Potrebna je odjeća osobito donja i zimska dječja odjeća zatim cipele Pismo sli-jedi Cneni Križ Jugoslavije" Ovaj brzojav je došao kao odgor vor na brzojav kojeg je Vijeće po-slalo Crvenom Krstu tražeći infor-macije kakva pomoć je potrebna i kako da se šalje Mi se nadamo da će ovaj apel Crvenog Križa Jugoslavije dati podstreka za još energičniji rad i osigurati što skoriji uspjeh pod-hva- ta koji smo nedavno poduzeli za 10000 novorodjenčadi Pomoći djeci Jugoslavije danas je prva i najvažnija zadaća sviju naših iseljenika Neka neprijatelji nove državne zajednice Južnih Slavena govore što hoće — buduć-nost Jugoslavije je osigurana ako se njezinoj djeci pomogne da uz-rastu i postanu valjanim gradja-nim- a Vijeće K J S VISE OD JEDNE TREĆINE rVOJSKE SE POVRATILO Ottawa 23 Jula — Prema još ne službenim podacima o povratku kanadske vojske iz preko mora doznaje se da je više od jedne tre ćine vojnika raznih rodova vojske već došlo natrag Generalni štrajk u Trstu i Slovenskom Primorju RADI ZATVARANJA NAROD-NO- G BORCA I VODJE London 23 Jula — Jugosla-venska telegrafska agencija javi-la je prošle subote da su radnici Trsta i cijelog Slovenskog Pri-mor- ja okupiranog po savezničkoj vojsci izašli na generalni štrajk iz protesta što su savezničke vlasti zatvorile jednog političkog vodju i narodnog borca u Trstu "Cijeli posao je stao" javlja TANJUG Jedan dan kasnije moskovski radio prenaša vijest TANJUGA da su savezničke vojne vlasti pus-tile na slobodu predsjednika Oslo-bodilačkog Odbora Trsta i za uz vrat zatvorile nekoliko talijanskih fašista u Trstu Prema tome na-stavlja moskovski radio štrajk je po soj prilici prestao Pojedinosti o štrajku 100000 tršćanskih radnika — tršćanski list "II Lavoratore" o štrajku — negodovanje radi postupka newze-landsk- ih trupa — protest tršćan-skih radnika — rezolucija Narod-nog oslobodilačkog odbora U Trstu je izbio ogromni gene-- 1 ralni štrajk u znak protesta radi oduzimanja gradjanstvu njegovih narodnih prava Ako uzmemo u obzir da na svakoga štrajkaša do-lazi samo jedan i po član obitelji tada znači da je čitavo pučanstvo Trsta štrajkovalo Time je savez-ničkoj komandi pokazano što slo-bodoljubivo gradjanstvo Trsta ho-će i da ono zna vrlo dobro zašto se je vodio ovaj rat POJEDINOSTI O ŠTRAJKU 100000 radnika namještenika i gradjana u Trstu Tržiću i Milja ma medju njima 30000 metalur-gijski- h radnika 13000 općinskih činovnika 10000 gradjevnih rad-nika i namještenika i 7000 radni ka i namještenika tekstilne indu-strije stupilo je 25 juna 1945 u 24 satni štrajk štrajk je izbio zbog toga što je vojna uprava svojim naredjenjima a naročito naredje-nje- m o raspuštanju milicija poga-zila osnovna narodna prava Tršćanske ulice i trgovi postali su 25 juna neobično prazni i tihi štrajk je obuhvatio sve fabrike lučke uredjaje trgovačka poduze ća i trgovačke radnje sve javne i privatne urede Svi javni lokali i zabavišta bili su zatvoreni i bez života Tramvajski i autobusni saobraćaj bio je ukočen U štrajk su stupili i pekari Oko 100000 štrajkaša pokazalo je svoju viso-ku borbenost i svijest Tršćanski narod koji je spontano stupio u štrajk i time pokazao visoku svi jest ponovno je dokazao svoju rješenost da brani svoje izvojeva-ne tekovine On je svojom discip linom prešao preko svih provoka-torskih pokušaja tako da nije do-šlo ni do kakvog incidenta ŠTAMPA O ŠTRAJKU U vezi sa štrajkom tršćanski list "II Lavoratore" piše da je tršćansko radništvo prilikom ras-puštan- ja milicije 24-satni- m štraj-kom pokazalo svoju ljubav prema demokratskim ustanovama List se pita što bi bilo kad bismo sutra bili prinudjeni da priznamo da mio pali u ruke ljudima koji su se uprljali fašizmom ljudima koje je fašizam držao u rezervi i kojima nije dozvolio da se kom-promitiraju saradnjom s okupa-torom ma da oni pripadaju kliki Concemia Paninia Cosulića Fonde i sličnih figura što bi bilo kada bismo opet postali žrtve bande koja je uništila Trst koja bi nam otela iiaše najdragocjenije tekovine kao što su sloboda štam-pe sloboda govora i udruživanja To se ne može desiti jer nitko to ne želi niti hoće U to narod ne vjeruje Mora biti zagarantiran savez tih boraca za slobodu radi uspostave mira i njegove zaštite od svakog napada Zbog toga će se sastati velika trojica U Atlantskoj povelji u izjava-ma u Jalti jasno je izraženo da sami narodi riješavaju o svojoj sudbini Prilikom općeg štrajka kakovog Trst još nije doživio ja-sno se pokazalo kako je narod te-ško primio raspuštanje milicije u kojoj je on vidio svoju zaštitu ko-ja mu je garantirala miran život Samo u prvim poslijeratnim godi-nama kad je izgledalo da će Itali-ja svojim vojničkim zakonima upropastiti industriju i brodogra-dilišta narod se je podigao u ta-kovom obimu Jučer je u gradu vladao mir štrajk je prošao bez incidenta prošao je onako kako je odredilo vodstvo Neka ovaj štrajk bude opomena vlastima da poštuju želje naroda koje izviru iz njegovog anti-fažističk- og raspo-loženja i odgovaraju zahtjevima zdrave demokracije NAROD OSUDJUJE POSTUPAK SAVEZNIČKIH VOJNIKA U veče 24 juna grupa novoze-landskih vojnika dovezla se u automobilima u kvart Svetog Ja-koba gdje se nalazi dom za so-cijalnu kulturu Vojnici su izvršili pretres i uhapsili dvije osobe Oni su zaposjeli sve izlaze pretražili m-- a odjeljenja kulturnog društva okružnog odbora anti-fašistkin- ja anti-fašistič- ke omladine i osvobo-diln- e fronte Za vrijeme pretresa pred zgradom se je počeo okuplja-ti svijet U masi se je često čula riječ "demokracija" One koji su suviše glasno protestirali vojnici su potjerali u kuću Narod s velikim negodovanjem gleda na ovakove postupke savez-ničkih vojnika koji vrše pretres bez ikakovog ovlaštenja Prilikom pregleda ličnih isprava Novoze-Iandja- ni su pravili primjetbe na isprave koje je izdala jugoslaven-ska komanda grada REZOLUCIJA POKRAJINSKOG NARODNOG OSLOBODILA-ČKOG ODBORA SAVEZ NIČKIM VLADAMA Pokrajinski narodni oslobodila čki odbor za Slovensko Primorje i Trst uputio je vladi Sjedinjenih Država i Velike Britanije slijede-ću rezoluciju: "Pokrajinski Narodno-oslobodi-lač- ki odbor za Slovensko Primorje i Trst izvješćuje vas da je savez-nička vojna uprava na ovom teri toriju 22 juna ove godine samo-vlas- no bez ikakovog prethodnog dogovora s pokrajinskom civilnom vlašću izvjestila javnost o raspuš-tanju svih formacija javne sigur nosti a meaju njima i milicija — uvrsnog organa oisjeica za unu-trašnje poslove NOO-- a ma da do danas nije bila izdana naredba koja bi Pokrajinskom NOO-- a odu-zimala pravo nadležnosti nad nje-govim organima Istovremeno sa-općavamo da smo iznenadjeni zbog načina na koji je izvršeno ovo raspuštanje S milicijom su naime raspuštene i sve policijske jedinice karabinijeri kvesturini financijske straže i tako dalje koje je Pokrajinski NOO raspus-tio još prije kao organe koji su pomagali pri izvršivanju ratnih zločina bivših fašističkih vlasti Italije a kasnije pod vodstvom njemačke okupatorske vlasti Po-što tih organa u stvari više nije bilo znači da je raspuštanje svih policijskih jedinica upereno samo protiv milicije to jest protiv orga-na kojeg je narod u toku više-godišnje borbe sam izgradio i koji se je za sve vrijeme borio i proli- - vao krv za savezničku stvar U vezi s tim raspuštanjem naše za-prepaštenje je još veće kad zna-mo da a druge strane sa%'ezničke vojne vlasti u Italiji i Njemačkoj nisu raspustile ni policijske orga-ne koji su prije djelovali kao or-gani našeg zajedničkog neprijate-lja to jest tadašnjih talijanskih i njemačkih vlasti Konstatiramo da ovakovo postupanje savezničke Vojne uprave ne koristi učvršćiva-nju i produbljivanju savezničkih i prijateljskih odnosa medju narodi-ma koji pu u ovom ratu zajedni-čki prolijevali krv Primorski na-rod ovim gubi vjeru u mogućnost iskren saradnje sa savezničkim vojnim vlastima Mi smo na ovu (lrrno na str 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000337